i ovaj bi potapao jos pa licno, naravno u zoni preduzetničke odgovornosti svog ronilackog centra. mozda mu i upali, ionako se okolo predstavlja stecajnim upravnikom ratne mornarice
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Ljetnji razgovori: Dragan Gačević o ronjenju i ostalom
Žrtva razarača za trajni mir
To bi mogla postati top-destinacija na Jadranu, čak za svjetski ronilački vodič. Tom njegovom nesvakidašnjom idejom - da se zlosretni razarač “Split” bvše JRM, koji već godinama trune na vezu u Kumboru, simbolično potopi uz granicu Crne Gore i Hrvatske na ulazu u Boku, načinjem priču sa Draganom Gačevićem, istaknutim roniocem i ponajboljim znalcem našeg podmorja. On kaže:
- Nije ta ideja od juče, stigla je ona već do Podgorice i Zagreba, prvenstveno kao još jedan mogući prilog konačnom pomirenju dva naroda. Konkretno, zamislio sam i da se tom brodu “sudi” kao Berekinu ili Karnevalu, jer jedinstven je slučaj u svijetu da brod čije ime nosi i tuče po gradu Splitu! Lično sam spreman da ga za taj čin pripremim, postavio bih eksplozivna punjenja na pavo mjesto, da on konačno legne na dno. I da ga, eventulano, potopi gradonačelnik Splita ili neko ko je tamo od njega stradao. To bi svakako bila izuzetno dobra poruka i slika za čitav svijet, a vjerujem da na ovakav čin ne bi ostali ravnodušni mnogi. Čak i planetarno popularni kanali, poput “Diskaverija” i ostalih.
Mn: Za evropski zaron
Gačević je angažovan kao skiper na jednoj jahti. Najblaže rečeno, veoma je rezigniran tekućim stanjem u našem ronilaštvu. Tvrdi da je “haotično, uz štancanje diploma, svakodnevno vršljanje kojekakvih ronilaca bez adekvatnog vođenja i kontrole, pa u konačnom i - bez zarade”. Uredba o podvodnim aktivnostima, maltene “pisana je za samo jednog čovjeka”!? Slično neveselo mišljenje iznosi i o Savezu ronilaca, koji bi trebao da se bavi sportom, a nikako turizmom.
- Evropska zajednica, tamo gdje valjda i mi stremimo, donijela je jasne standarde kako se pružaju usluge u ronilačkom turizmu i to veoma precizno propisane. Bio sam i lično pozvan od Evropske federacije na jedan stručni seminar u Zagrebu, gdje nam je rečeno da, poput Hrvatske, sve to i mi ovdje moramo implementirati u naše zakone. Prosto, trebamo donijeti zakon o ronjenju i posebne pravilnike za sportsko, turističko ronjenje i radove pod morem.
Gačević je duže od tri decenije ronilac i to veoma iskusan. Sa svojim kolegama pronašao je, locirao i snimio na desetine brodskih i ostalih olupina na našem primorju. Uz bogatu foto, video i ostalu dokumentaciju, odavno je zgotovio materijal i za podvodni vodič, sa čim je već ranije upoznao mnoge u brojnim institucijama, od Kotora, preko Cetinja, pa do Podgorice. A, na pitanje zašto je prolongirao izdavanje, opet uzvraća:
- Čemu i komu moj vodič dok u naše zakonodavstvo ne implementiramo evropske standarde?! Čim to zaživi, ja već sjutradan mogu da ga dam u štampu, samo to i čekam! Inače, i dalje se bavim montažom novih materijala i onih koje sam godinama snimao. Dogovorio sam i sa “Zastava-filmom” da mi ustupe neke materijale, minut za pedeset eura. Nije baš ni jeftino. No, želim da to polako posložim i da mi vodič prati kvalitetan DVD koji može poslužiti i za dodatnu eduakciju ronilačkog kadra, ali i za solidnu promociju našeg podmorja u turističke svrhe…
Ronilački muzej u Novom
Uz opasku da često roni i sa kolegama u Cavtatu, Gačević pominje i to kako uskoro u Zagrebu izlazi novi ronilački časopis koji će objedinjavati ove prostore, pošto jedino tako tržišno može i da opstane, pa će i on dobar dio tema plasirati na njegovim stranicama. Uzgred, ne bježi ni od mogućnosti da o ronilaštvu i ostalom, eventualno, zabrazdi kolumnu i na stranicama Pobjede, uz razložnu primjedbu kako je prosto nevjerovatno da Javni televizijski servis još nema adekvatnu emisiju posvećenu moru i podmorju, na zavidno bogatoj pomorskoj tradiciji Crne Gore!? Na kraju, uz činjenicu da je prikupio veoma obimnu dokumentaciju, kao i mnoštvo artefakata, o ideji da u Novom osnuje ronilački muzej, kao i da su za tu atraktivnu zbirku, recimo, bogomdani prostori neke od ovdašnjih tvrđava, sagovornik veli:
- Da, imam veoma obimnu arhivu vojnu i civilnu, sve je to kod mene. U vlasništvu imam i sve ronilačke aparate s kojima se ronilo u bivšoj SFRJ, kao i bogatu literaturu koja je obrađivala ovu oblast. I ta ideja o muzeju je poprilično stara, mada bi to bio drugi takve vrste na Jadranu, nakon Pirana. I Novi je svakako zaslužio da dobije takav muzej, jer ovo je grad u kome se najviše i ronilo, istina, uz negdašnju ronilačku školu Mornarice Kraljevine Jugoslavije u Tivtu… Dakle, fantastične eksponate imam i spreman sam, ako ništa drugo, čak i svoj plac ovdje da ustupim za muzej!
“Split” po Splitu!
Već 15 godina na mrtvom vezu i van plovnog stanja, pod oznakom RF-31, u Kumboru samuje razarač 'Split', kojim je 15. novembra 1991. napadan grad čije ime brod nosi. Neko vrijeme u medijima je pominjana njegova prodaja, kao i mogućnost da njegov povrat zatraži Hrvatska pošto je pripadao matičnoj luci Split. Međutim, portparol Ministarstva odbrane RH Goran Goršić kaže da od te rabote nema ništa, pošto se radi o brodu građenom osamdesetih godina prošlog vijeka koji je vrlo skup za održavanje, a ima i vrlo nepouzdane motore sklone čestom kvarenju.
Inače, pomenuti događaj iz 1991. novija hrvatska istorija bilježi kao "Bitku za Split" i obilježava ga kao Dan obrane grada i Županije splitsko-dalmatinske.
http://www.pobjeda.me/citanje.php?datum=2010-08-01&id=189380