u istri ne volimo sladka vina
pokušat ču pojasniti mojim stavom oko toga.....
suho vino je vino sa malo preostalog šečera. Šečer se iz mošta kuvanjem pretvara u alkohol. Postoji direktna ovisnost šečera u moštu i visine alkoholne stopnje u vinu. Potreban je neki minimalni stepen alkohola, da bi osigurao stabilitet vina (cca 10,5 %) jer alkohol je konzervans. Viši je posto alkohola, više je vino zaštiteno pred kvarenjem.
E sad: u istri tradicinalno nema podzemnih kantina (govorim o malim proizvođačima vina). Teško je bilo kopati u kamen. Ljeti su se hrambe veoma ugrijale i takvi uvjeti su veoma nepovoljni za vino, koje se često kvarilo. Nešto je pomoglo, ako je vino imalo visoki stepen alkohola i zato su vina suha i kao takva - postojnija.
Druga stvar je, da je sladka vina dobije (i) sa postupkom prekidanja alkoholnog kuvanja, kad se mošt pretvara u vino. Jedan od razloga za to je, da temperatura mošta naglo padne (hladna jesen). U Istri su i jeseni i zime veoma mile a i sam postupak pravljenja vina se vrši ranije, nego u celinskim regionima, kada u istri ne nastupa još prava zima.
Po drugoj strani su za mariboski i podravski vinorodni okoliš značilna sladka bela vina, gde je podnebje celinsko i sasvim drukčije od istarskog.
Možda zvuči komplicirano, ma kod vina ništa nije jednostavno
Sve navedeno važi za tradicionalno, staro vinarstvo.
Današnjim postupcima je moguče sve i svuda.
kako ledeno vino od tasta?