03.04.2014.CRNO ZLATO U JADRANU [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U hrvatskom Jadranu još nisu pronađeni ugljikovodici, ali su uočene indikacije na njih – upozorio je Rune Eng, direktor norveškog “Spectruma”, na skupu održanom u srijedu povodom početka natječaja za istraživanje nalazišta nafte i plina na Jadranu.
Zainteresiranim ulagačima u energetska blaga Jadrana članovi “Spectrumova” stručnog tima govorili su o rezultatima istraživanja koje je ta tvrtka u Hrvatskoj provodila od rujna 2013. do siječnja ove godine.
Ulagači su upoznati s podacima da su Norvežani utvrdili osam potencijalnih plinskih polja i 21 potencijalno naftno polje na Jadranu, veličine između 1000 i 1600 četvornih kilometara, kao i o geološkim, geografskim i geotermalnim karakteristikama potencijalnih nalazišta. Prema karti koju je “Spectrum” podijelio investitorima, potencijalna nalazišta prostiru se od već poznatih lokacija za vađenje plina na sjevernom Jadranu, preko mogućih naftnih polja u okolici otoka Brača, Korčule i Visa, do lokaliteta koji su obilježeni na samim morskim granicama prema Crnoj Gori.
Detalje istraživanja ulagači mogu doznati otkupom odgovarajuće dokumentacije u Agenciji za ugljikovodike, čija je privremena ravnateljica Barbara Dorić vodila skup.
– Možemo već sada potvrditi veliki interes ulagača jer je soba s podacima rezervirana za iduća tri mjeseca – naznačila je Dorić.
Među sudionicima skupa bili su i predstavnici “Exxona”, “Gazproma”, “Ine”, “Totala”, “Turkish Petroleuma” i “Lukoila”. Da će “Ina” pristupiti podacima, potvrdio je Zoltan Aldott, direktor kompanije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak očekuje da bi prvi ugovori o istraživanju i iskorištavanju nalazišta na Jadranu mogli biti potpisani krajem ove godine.
Prema karti koju je objavilo Ministarstvo gospodarstva, otok Vis našao bi se u obruču plinskih i naftnih polja. No, na vijest o tome na Visu je zavladao – muk. Ne znaju ljudi, pogotovo političari, bi li skakali od sreće ili padali od tuge.
Vidjeli su i oni, nisu slijepi, da je njihov otok okružen naftnim poljima, kao nekoć ratnim brodovima, no ipak su odlučili biti suzdržani u razgovoru s vašim reporterima. Svašta bi, mogli smo ih čuti kako misle, novinari mogli izokrenuti, pa im nevolju za vrat natovariti.
Ako kažu, kao što bi rekli, da su naftne bušotine strava i užas za sav ljudski i riblji fond, a Višanima je ufanje u strane ljude i domaću ribu sve, Zagreb će im reći da su neuki boduli koji koče gospodarski napredak čitave zemlje i usporavaju dolazak blagostanja, a ako rašire ruke, kao što bi ih raširili, i odmah zgrabe virtualne petrodolare, Vis će im reći da su izrodi i jude i da slobodno mogu pričekati to svoje blagostanje i na njemu u sumrak odjahati prema metropoli.
Istražni blokoviPa su, rekosmo, ušutjeli. Donačelnica Komiže Dubravka Zanki ne bi se, veli, izjašnjavala u odsutnosti gradonačelnice Tonke Ivčević, a viški gradonačelnik Ivo Radica drznuo se na tren zamisliti rodni otok sav garav od nafte, pa je, kad je shvatio da mu se sviđa viđeno, odlučio stornirati izjavu na nekoliko dana. Neka oni prvo nađu naftu, pa ćemo onda razgovarati.
Na razgovor zato nije trebalo nagovarati ljude kojima je nafta struka. Prvi naš sugovornik je Igor Dekanić, a drugi Zdenko Krištafor. Obojica su doktori znanosti i profesori na Zavodu za naftno inženjerstvo zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
– Kao prvo, pogrešno je pri otvaranju javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika govoriti o naftnim poljima. To su, preciznije rečeno, istražni blokovi koji, što je čak i svojevrsno iznenađenje, pokrivaju praktički čitav naš dio Jadrana – uvodno će profesor Dekanić.
Blokova je, veli, moglo biti i manje, samo tri ili četiri bila bi dovoljna, no moglo ih je, pitijski nastavlja, biti i više.
– Sve ovisi o pristupu, a rezultat natječaja pokazat će je li ova taktika bila dobra. Vaši čitatelji, međutim, trebaju znati da broj istražnih blokova nema veze s nalazima. Dakle, bilo bi potpuno pogrešno tumačiti kako Hrvatska u Jadranu ima 29 potencijalnih nalazišta nafte. Dapače, činjenica da je istražnim blokovima pokriven praktički čitav hrvatski dio Jadrana ukazuje na mogućnost prikrivanja stvarnog stanja, odnosno neotkrivanja pravih nalazišta – navodi profesor Dekanić.
Posao za 50 ljudi po platformiU sklopu jednoga bloka, vrijedno je znati, moguće je imati više od jedne platforme, pri čemu svaka platforma može imati nekoliko bušotina.
– Ovi su blokovi relativno mali, tako da je teško predvidjeti koliko bi se, ako bude zainteresiranih tvrtki, na njima moglo naći platformi. Nekoć je bila praksa da se platforme gusto postavljaju, a danas su ipak udaljenije jedna od druge – objašnjava Dekanić.
Za svaku platformu potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš, tako da se nitko, veli profesor, ne treba bojati eventualnoga zagađenja.
– Važno je naglasiti da se ni jedna platforma, ako, ponavljam, uopće dođe do istraživanja, neće vidjeti s kopna.
Turizam neće biti ugrožen. Tko kaže drukčije, taj ne zna što govori. U moru ispred Santa Barbare na stotinu je platformi, no to nije smetalo da to mjesto postane najpoznatije američko izletište – napominje prof. Dekanić.
Za rad platforme potrebno je oko 50 ljudi, no iluzorno je, tvrdi, očekivati da će strane kompanije u znatnijoj mjeri zapošljavati hrvatsku radnu snagu.
Božikov: Zar Kornati već nisu ugroženi od tankeraJedno od potencijalnih naftnih polja nalazi se i u zoni blizu kornatskog akvatorija.
– Ne, nemam nikakva saznanja o tome, nas u Općini nitko ni o čemu nije ni obavijestio ni konzultirao – kaže Ivan Božikov (HSS), načelnik općine Murter-Kornati, smješkajući se na tezu o naftaškoj budućnosti Hrvatske.
– Ali, gledajte, ne vidim zašto stvarati paniku zbog možebitnih opasnosti od istraživanja ili eksploatacije nafte na jednom polju, kad je jasno da Jadran ugrožava svako od tih 29 polja jednako. Da ih je samo pet, bili bismo potencijalno ugroženi, ovisno o vjetru, strujama... Ili ćemo naftu eksploatirati ili ne, odlučimo se – poručuje Božikov.
Načelnik ne odbacuje mogućnost da će “lokalna zajednica, dakle i Kornatari, sutra živjeti od nafte ili će se barem stanovnicima poboljšati standard”.
– Nismo li, uostalom, ugroženi i kad tankeri prevoze Jadranom naftu za Veneciju? To je globalni posao, a ako je Vlada procijenila da u taj posao ima smisla ući, onda treba ući. A što imamo od Nacionalnog parka Kornati? Ta ustanova ubire od boravišne pristojbe za nautičare oko 900 tisuća kuna, dakle više nego cijela općina, iako imamo tri marine. Naša općina ili najtranzitniji Skradin od toga dobije oko 150 tisuća kuna, i sve to, u skladu sa zakonom, vraća u turizam – tvrdi Božikov.
Korda: Pobjeći će nam turistiMogućnost postavljanja pokusnih bušotina za istraživanje plina i nafte uz poluotok Prevlaku, koja je sastavni dio najjužnije hrvatske općine Konavle, komentirao je načelnik Luka Korda.
– Nisu u pitanju Prevlaka ni istraživanje nafte, nego turizam. Naime, Jadran je malo i zatvoreno more, a s bušotinama možemo izgubiti turizam od kojeg doista lijepo živimo. Ne znam kako će turisti reagirati kad se pročuje da počinju istraživanja i bušenja, te hoće li ponovno doći ne samo na naš dio Jadrana. Strah me je da kao rezultat možemo dobiti katastrofu koja je pogodila Meksički zaljev. To je loše, a osobno mislim da ne treba sve gledati kroz euro ili dolar – naglašava Korda.
‘Prve bušotine tek za pet godina, ali sumnjam u ishod’Prof. dr. Zdenko Krištafor tvrdi da će inozemni ulagači u plinska i naftna istražna polja u Jadranu sve što im treba dovesti sa sobom, a u najboljem slučaju naša bi brodogradilišta mogla sudjelovati u izradi platformi. No, napominje, sve je to uvjetno rečeno, jer pitanje je što će od svega biti.
Skeptični ste, profesore Krištafor?
- Nisam skeptičan, nego realan. Znate, ja sam naftaš s dugogodišnjim iskustvom, te imam barem 50 posto više informacija od vas novinara, no o nafti u Jadranu nemam nikakvih podataka.
Znači, nećemo biti Norveška?
- Nema vam od toga ništa.
A ministar Vrdoljak već najavio da ćemo uskoro živjeti u naftnome raju!?
- Zar vi zaiste mislite da on zna što govori?! Ma, bolje mi je o njemu i ovoj vlasti šutjeti. Koliko god da je ima, ili nafte ili plina, budite uvjereni da su količine prenapuhane. Ministru je netko servirao podatke koji su potpuno neutemeljeni.
Kako neutemeljeni, a što je s famoznim Norvežanima i njihovim istraživanjem? Pa nisu nam valjda morske pse uzalud rastjerali?!
- “Naftaplin” je prije 30 godina radio detaljnu seizmiku Jadrana i ništa nije otkriveno. Ni-šta! Ne mislite valjda da se u tih 30 godina nešto promijenilo?
Ali, što ako nafte stvarno ima? Hoćemo li se svi kolektivno obogatiti?
- Nećemo. Prvo će zaraditi kompanije koje crpe naftu, pa će određeni postotak dobiti i država, a običan čovjek to može osjetiti samo ako država rasporedi taj novac na socijalna davanja ili smanji poreze.
Što mislite hoće li biti navale stranih tvrtki na ovo javno nadmetanje?
- Jagme neće biti, ali zainteresiranih sigurno hoće.
Kad se mogu očekivati prvi rezultati? Da napokon saznamo na čemu smo?
- Čim počnu bušenja, znat će se ima li nafte ili nema. No, samo crpljenje u najboljem slučaju može početi tek nakon četiri, pet godina. A realno će to ići znatno sporije. Na sjevernom Jadranu, primjerice, postavili smo još 1976. godine platformu “Ivana A” sa šest bušotina, da bi tek 1999. počela komercijalna proizvodnja.
Nakon više od 20 godina?!
- Da, i to u plitkome moru, a more u srednjem i poglavito južnom Jadranu znatno je dublje.
Izvor :
SD