Kolone Kurda beže! Turska počela bombardovanje SirijeI.Z.K. 09.10.2019.
Najmanje 11 osoba je stradalo, od čega osam civila, u turskim vazdušnim napadima na severu Sirije, prenela je agencija AFP.Sirijska opservatorija za ljudska prava, sa druge strane, saopštila je da poginulo osam osoba, ukljucujući dva hrišćanska Asirca u gradu Kamišli, jedan bračni par sa detetom muškarca blizu grada Tal Abiad. Kako prenosi AP, stradalo je i jedno dete u selu zapadno od Kamišlija, kao i jedan muškarac u Ras al Ajnu. Prema poslednjim informacijama, turska vojska je ušla u Sirijski grad Tel Abjad, gde se sukobila sa pripadnicima SDF.
Nakon turskog napada, prema navodima agencije Anadolu, Kurdi su ispalili šest raketa iz Kamišila ka gradu Nisajbinu, centru granice sa Turskom, kao odgovor turskim snagama. Kako prenosi "Si-En-En", turska artiljerija granatirala je područja u blizini brane Buzra u Deriku, koja snabdeva vodom stotine hiljada civila na severu Sirije. Granate su pogodile i civilne domove u selu Sikarkah, u istočnom Kamišliju, objavio je SDF na Tviteru. Prema navodima predstavnika kurdskih snaga, Turska je napala i gradove Darbasija, Malikija, Tel Abjad i Ajn Isa u Raki.
Svetski i lokalni mediji objavili su prve slike i snimke sa mesta gde je počela turska vojna operacija u Siriji. Kako prenosi "Si-En-En, na severu Sirije nastao je saobraćajni kolaps, jer su putevi puni kolona ljudi koji pokušavaju da pobegnu od turskog bombardovanja.
"Ovaj svet, koji je ostavio naš narod pred varvarskim napadom, gde smo pogrešili kada smo se za njega borili protiv ISIS-a?", napisao je na Tviteru portparol vojnog saveta Manbij Šervan Derviš. Stanovnici u panici beže iz svojih domova. Ulice su zakrčene, ljudi pokušavaju da pobegnu na sve moguće načine. Gusti dim se nadvio nad teritorijom. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je ranije danas rekao da je turska vojna operacija na severoistoku Sirije upravo počela.
"Turske oružane snage su zajedno sa Sirijskom nacionalnom armijom (pobunjenici koje podržava Turska, prim.prev.) pokrenule operaciju protiv PKK/YPG i ISIS terorističkih organizacija na severoistoku Sirije. Naš cilj je da se uništi koridor koji teroristi pokušavaju da uspostave na našoj južnoj granici i da usposatvimo mir u regionu", napisao je Erdogan na Tviteru. Mediji, inače, prenose da su, uporedo sa turskim, napad otpočele i kurdske snage.
Turski CNN na svom Tviter nalogu prikazuje prve fotografije pogođenih ciljeva. Istovremeno, "Juronjuz" je objavio snimak turskih aviona koji iz baza u toj zemlji poleću u pravcu tursko-sirijske granice. Na slikama i snimcima vide se i kolone kurdskih izbeglica koje ubrzano napuštaju zonu napada turskih snaga. Turska vojska pristupila je kopnenoj fazi vojne operacije u Siriji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Turske.
Naša vojska je zajedno sa pripadnicima Slobodne sirijske armije pokrenula kopnenu fazu operacije Izvor mira, navodi se u saopštenju. Prethodno je ovu inforamciju prenela agencija "RIA Novosti", pozivajući se na navode očevidaca.
Brisel pozvao na prekid vojnih operacijaEU traži od Turske da prekine vojnu operaciju na severu Sirije i odbacuje bilo kakve planove Ankare za uspostavljanje bezbednosne zone za izbeglice jer tamo neće pružati nikakvu pomoć.
"EU poziva Tursku da prekine sa jednostranom vojnom akcijom. Malo je verovatno da će takozvana bezbednosna zona na severoistoku Turske zadovoljiti međunarodne kriterijume za povratak izbeglih", navodi se u zajedničkom saopštenju EU. U saopštenju se ističe da EU neće pružati pomoć i stabilizaciju u oblastima, gde su ignorisana prava lokalnog stanovništva.
Humanitarne organizacije zabrinute za civileMeđunarodni komitet za spasavanje (IRC) i Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) saopštili su da su zabrinuti za živote desetina hiljada ljudi na severoistoku Sirije. Više od 100.000 ljudi trenutno boravi u kampovima ili pritvoru u Hasaki, Raki i Deir Ezoru.
"Humanitarni prostor treba sačuvati kako bi ljudi mogli da dobiju pomoć koja im je potrebna. Duboko smo zabrinuti za živote dva miliona civila na severoistoku Sirije koji su već preživeli brutalnost ISIS-a i višestruka raseljavanja. Vojna ofanziva mogla bi da raseli 300.000 ljudi i poremeti humanitarne službe koje spasavaju ugrožene", rekao je Fabrisio Karboni, direktor ICRC-a za Bliski Istok u Ženevi.
------------------------------------
Francuska, Britanija i Nemačka pozvale na održavanje sednice Saveta bezbednosti UNTanjug 09.10.2019.
Sekretarka za evropske poslove Francuske Ameli de Monšalen izjavila je danas da su Francuska, Velika Britanija i Nemačka pozvale na održavanje sednice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija povodom turske ofanzive na severu Sirije.Monšalenova je rekla da te tri zemlje finalizuju zajedničku izjavu u kojoj
"snažno osuđuju" tursku ofanzivu, ali da još nije dogovoreno posebno saopštenje EU jer se neke zemlje još nisu uključile, preneo je Rojters.
-------------------------------------
Stoltenberg pozvao Tursku da bude uzdržanaTanjug 09.10.2019.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je danas Tursku da "dalje ne destabilizuje region" svojom vojnom akcijom na severu Sirije.On je rekao da je Turska obavestila NATO o operaciji koja se odvija na severu Sirije i dodao da je
"važno izbegavati akcije koje mogu dodatno da destabilizuju region, da povećaju tenzije i da izazovu još ljudske patnje", preneo je AP. Stoltenberg je istakao da Turska treba da se ponaša
"uzdržano" i da svaka akcija treba da bude
"proporcionalna".
Šef NATO će o turskoj vojnoj akciji razgovarati sa turskim liderima u petak u Istanbulu, navela je agencija.
----------------------------------------
Oglasio se Tramp: Napad Turske na Siriju je loša idejaBlic 09.10.2019.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da SAD ne podržavaju napad Turske na Siriju i operaciju na Bliskom Istoku nazvao lošom idejom.- Jutros je Turska, članica NATO-a, napala Siriju. Sjedinjene Države ne podržavaju ovaj napad i stavile su do znanja Turskoj da je ova operacija loša ideja. Američkih vojnika u tom području nema. Od prvog dana kada sam ušao u politiku, jasno sam rekao da ne želim beskrajne, besmislene ratove, naročito one koji nemaju korist za Sjedinjene Države - navodi se u Trampovom saopštenju, koji prenosi "Si-En-En". On je dodao da Vašington očekuje da se Turska pridržava svojih obaveza i da će budno pratitit nastavak dešavanja u Siriji.
- Turska se obavezala da će zaštititi civile, verske manjine, uključujući hrišćne, i osigurati da se humanitarna kriza ne dogodi. Pored toga, Turska sada mora da osigura da svi borci ISIS-a koji budu zatvoreni, ostanu u zatvoru i da ISIS ne bude rekonstruisan ni na koji način ili oblik - poručio je Tramp. Ranije danas, turska vojska otpočela je bombardovanje u Siriji. Sirijske demokratske snage (SDF) koje predvode Kurdi saopštile su da su u operaciji ubijena dva civila, a dva ranjena.
Turska artiljerija gađala je oblasti u blizini brane Buzra u Deriku, koja snabdeva vodom stotine hiljada stanovnika na severu Sirije, javio je CNN.
-------------------------------------------
Najveći narod bez države - Ima ih 30 miliona, a sada su ostavljeni na milost i nemilost Erdoganovoj vojnoj mašinerijiJovana Radovanović 09.10.2019.
"Nema prijatelja osim planina" - čini se da vesti o kojima proteklih dana bruje svetski mediji potvrđuju ovu staru kurdsku izreku. Amerika je odlučila da povuče svoje vojne trupe sa severa Sirije i ostavi svoje dojučerašnje saveznike Kurde na milost i nemilost nadmoćnoj turskoj vojnoj mašineriji.Pre samo pet godina svet je sa strepnjom gledao kako sirijski i irački gradovi padaju u ruke ekstremističke Islamske države. Velike sile bile su zatečene, a neke su se držale po strani zbog svojih geopolitičkih interesa. Jedina snaga koja se odmah suprotstavila novoj opasnosti bila je kurdska vojska. Iako malobrojniji i slabije naoružani, oni su uspeli da uspore napad islamista, a svet je tada slavio
"spartanski pohod" njihovih hrabrih ratnika.
Problemi za Kurde počeli su istog trenutka kada je je ratni deo priče u borbi protiv Islamske države priveden kraju. Međunarodnim silama oni više nisu bili potrebni, dok su zemlje poput Turske, Iraka i Irana strahovale da bi politički ojačani Kurdi nakon rata mogli da ostvare svoja prava i interese. Turske planove o ofanzivi na kurdski sever Sirije Amerika je poslednjih godina uglavnom ravnodušno posmatrala, a onda je i zvanično rešila da se skloni s puta. Preplašeni Kurdi danas su dočekali novi napad, poslednji u nizu nakon decenija masakara, progona i represija vršenih nad
"najvećim narodom bez zemlje".
San o KurdistanuIstorijski nomadi Kurdi raštrkali su se širom planinskih predela Sirije, Iraka, Irana, Turske i Jermenije. Jedan su od starosedelačkih naroda mesopotamijskih visoravni u ovoj oblasti. Kurdima, čiji se broj procenjuje na oko 30 miliona, zajednička je rasa, kultura i jezik, ali oni nikada nisu imali svoju državu. Kada je Osmansko carstvo poraženo u Prvom svetskom ratu, pobedničke zapadne sile iscrtale su kurdsku državu, poznatu kao Kurdistan, ali ona nikada nije formirana.
Od tada se Kurdi bore za svoju autonomiju, nezavisnost i obećanu državu, a zauzvrat su postali predmet represije zemalja na čijim teritorijama žive. Svaki njihov pokušaj da ostvare san o svojoj teritoriji proteklih 80 godina bio je brutalno ugušen. U Iraku je Sadam Husein pokušao da eliminiše Kurde, a najozloglašeniji napad na njih izveo je hemijskim oružjem u gradu Halabdža 1988. godine. U Turskoj, Radnička partija Kurdistana (PKK) se već tri decenije bori sa vladom.
U Siriji oko 300.000 Kurda je bilo bez državljanstva i zabranjeno im je korišćenje sopstvenog jezika i kulture. Danas u ovoj državi Kurdi uglavnom vladaju sobom od kada je Bašar al Asad povukao većinu svojih snaga iz njihovih regiona 2012. godine. Te teritorije imaju dosta nafte i poljoprivrednih dobara. Danas kurdski prostori predstavljaju najstabilnije i najbolje vođene teritorije u ovom delu sveta, uprkos duboko ukorenjenoj korupciji.
U prvim borbenim redovima protiv islamistaKurdi su bili američki saveznici protiv Islamske države od 2015. godine. Te godine formirane su Sirijske demokratske snage (SDF), paravojne snage sastavljene od različitih etničkih grupa čiju su većinu činili Kurdi. Prema pisanju "Gardijana", početkom 2015. godine Islamska država je
"gazila" preko vojski Bliskog istoka i pretila Zapadu i tada se Amerika obratila Kurdima za pomoć.
Nekoliko meseci ranije, Islamska država je napala enklavu oko severnog sirijskog grada Kobanea, prisilivši desetine hiljada ljudi da pobegnu preko obližnje turske granice. Turska je tada odbila da napadne položaje islamista, niti je dozvolila turskim Kurdima da pređu granicu i pomognu sirijskim. U januaru 2015. godine, u borbi u kojoj je poginulo 1.600 ljudi, kurdske snage su povratile kontrolu nad Kobenom.
Pod zastavom SDF-a Kurdi su, uz pomoć vazdušnih napada saveznika predvođenih Amerikom, oterali borce Islamske države iz više desetina hiljada kvadratnih kilometara teritorije na severoistoku Sirije i uspostavili kontrolu nad velikim delom granice sa Turskom. U oktobru 2017. godine, Kurdi su napredovali jugoistočno prema provinciji Dair al Zor, poslednjem uporištu islamista u Siriji. Grad Baghus, poslednja teritorija koju je Islamska država kontrolisala u Siriji, pao je u ruke SDF-a u martu ove godine. Kurdi, koji su ostavljeni da se nose sa hiljadama islamista zarobljenih tokom poslednje dve godine borbe, sada su dočekali invaziju Turske koja želi da uspostavi sigurnu zonu unutar severa Sirije u koju će vratiti dva miliona sirijskih izbeglica. Takođe, sirijska vlada koju podržava Rusija želi da povrati kontrolu nad celom svojom teritorijom.
Pretnja za TurskuVišedecenijsko neprijateljstvo između Turske i Kurda ima duboke korene i često je dovodilo do krvoprolića. Kao odgovor na ustanke dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka, kurdska imena i nošnje bili su zabranjeni, upotreba jezika ograničena. Čak je i zabranjen kurdski etnički identitet, a taj narod je označen kao "planinski Turci".
Abdula Okalan je 1978. godine osnovao PKK i pozvao na nezavisnu državu unutar Turske. Grupa je šest godina kasnije započela oružanu borbu u kojoj je poginulo 40.000 ljudi, a stotine hiljada je raseljeno. Narednih decenija PKK se izborio da Kurdi dobiju veću kulturnu i političku autonomiju, ali turska vlast nikada nije prestala da ih doživljava kao pretnju. Kurdi su od Ankare tražili nezavisnost na nepriznatom referendumu 2017. godine. Tome su prethodila masovna hapšenja Kurda i vazdušni napadi na kurdske separatiste na severu Iraka. Turska, koja održava vojno prisustvo na severu Sirije od avgusta 2016. godine, tvrdi da su tamnošnji kurdski vojnici produžena ruka PKK-a koja za cilj ima otcepljenje oružanom borbom i da, kao teroristička grupa, moraju biti eliminisani.
"Zašto Zapad ćuti?"Poslednjih nekoliko godina, kako su pretnje o turskoj invaziji na sever Sirije postale glasnije, Kurdi žive u strahu od okupacije i pitaju se:
"Zašto Zapad ćuti?". Nemački lekar Gerhard Traber, koji je obišao taj region kako bi na licu mesta pomogao ljudima, još je prošle godine u autorskom tekstu za "Dojče vele" naveo da Kurdi strepe od novog rata i razaranja.
- Vidim to na njihovim licima. I bez reči znam za njihovu zbunjenost, razočaranje i strah od toga da ostanu sami. "Mi smo rođeni u Kobaneu, tu su strah, nevolja, patnja i smrt deo života", kaže mi jedan hirurg iz te oblasti koji ne želi da mu se pominje ime jer se plaši za porodicu i sebe - objašnjava on. Kobane je, kako objašnjava, neposredno na granici sa Turskom
"pa su ljudi u ovom gradu izloženi vojnim pretnjama antidemokrate Redžepa Tajipa Erdogana".
- On i njegovi sledbenici kurdske borce protiv Islamske države etiketiraju kao teroriste. Erdogan je vec u regionu Afrin protivno međunarodnom pravu vodio rat i ciljano ubijao civile. Sve to mi u slobodnom demokratskom svetu znamo, ali ćutimo - objašnjava nemački lekar. Dodaje da mu žitelji Kobanea kažu da se
"kurdska priča patnje ponavlja svakih 20 do 25 godina".
- Toj humanitarnoj katastrofi treba da se usprotivimo mirno i odlučno - zaključuje Trabert.
"Invazija je počela"Najveći strah Kurda može se ostvario se danas kada je nestrpljivi Erdogan proglasio početak invazije na severoistok Sirije. On je dalje napisao da će ovom operacijom nazvanom "Izvor mira" ukloniti
"terorističku pretnju" Turskoj.
- Zahvaljujući sigurnoj zoni koju ćemo stvoriti, osiguraćemo da se sirijske izbeglice vrate u svoje zemlje. Zaštitićemo teritorijalni integritet Sirije i osloboditi stanovnike regiona od naleta terora - napisao je on.
Visoki turski zvaničnik Fahretin Altun je jutros pozvao međunarodnu zajednicu da se
"okupi" iza Ankare kako bi zajedno
"neutralisali" sirijske kurdske borce i oslobodili lokalno stanovništvo
"jarma naoružanih razbojnika". Dok je Ankara gomila snage, lokalne vlasti na severoistoku Sirije predvođene Kurdima, pozvale su na "opštu mobilizaciju" duž granice sa Turskom.
- Pozivamo naš narod, sve etničke grupe, da se pomere ka oblastima bliže granici sa Turskom radi sprovođenja akcija otpora tokom ovog osetljivog istorijskog vremena - navela je lokalna vlast, poznata kao Autonomna administracija severa i istoka Sirije. Međunarodnu zajednicu su pozvali da ispuni svoje obaveze, pošto bi
"humanitarna katastrofa" mogla da zadesi njihov narod. Prethodno su kurdske snage i dve sirijske grupe aktivista objavili da su ekstremisti Islamske države izveli rano jutros napad u Raki, na severu Sirije, a da su meta napada bili pripadnici SDF-a.
Izvor:
www.blic.rs