Si je nekada Bajdena zvao prijateljem, a sada od njega strepi: Sve se promenilo kada je rekao da je kineski lider "siledžija"M.I.M. 21.11.2020.
Novoizabrani američki predsednik Džozef Bajden suočen je sa ružnom, potencijalno spornom tranzicijom vlasti, usled odbijanja Donalda Trampa da prizna poraz na izborima, i spoljna politika mu je možda poslednja stvar na umu, ali strani lideri širom sveta već traže njegovu pažnju, u nadi da će “resetovati” odnose i povratiti norme koje je izmenio njegov prethodnik.A nigde neće biti veće prilike za promenu od odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji su tokom Trampovog mandata pali na najniži nivo u istoriji, piše CNN. Protekle četiri godine dve sile su ratovale trgovinskim tarifama, ograničavale pristup tehnološkim kompanijama, novinarima i diplomatama, zatvarale konzulate i sporile se oko plovidbe Južnokineskim morem. Analitičari obe zemlje i dalje raspravljaju da li će Bajden prihvatiti Trampovu kaznenu politiku spram Kine ili će postaviti odnose između Vašingtona i Pekinga na nove osnove. Čak i u kineskim državnim medijima postoje naznake da vladajuća Komunistička partija suzdržava dah, nesigurna u kom će pravcu krenuti nova administracija.
“Kina ne treba da gaji iluzije da će Bajdenov izbor olakšati ili preokrenuti američko-kineske odnose, niti treba oslabiti svoje verovanje u poboljšanje bilateralnih odnosa. Američko takmičenje s Kinom i njen gard protiv Kine samo će se pojačati”, piše državni kineski tabloid “Global tajms”. Iz Bajdenovog tranzicionog tima još nije objavljeno zvanično saopštenje što se tiče odnosa sa Kinom, ali odmah se može reći da se novi američki predsednik tokom pet decenija bavljenja nacionalnom politikom više puta suprotstavljao Kini. Kao senator, imao je ulogu u kineskom članstvu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji 2001.
STARI PRIJATELJ I SILEDŽIJATokom administracije Baraka Obame, kad je Bajden bio potpredsednik od 2009-2017, odnosi sa Pekingom su dobili na važnosti nakon što je Kina postala druga najveća svetska ekonomija. Iako je Kina jačala i vojsku a ne samo ekonomiju, diplomatija se vodila u pravcu saradnje, a ne sukoba. Veliki sporovi su uglavnom bili fokusirani na bezbednosna pitanja, poput militarizacije ostrva u Južnom kineskom moru i sajber špijunaže. Obama je smatrao da će odnosi dve sile oblikovati 21. vek i da su stoga stabilni odnosi ključni ne samo za SAD već čitav svet. Bajden je više puta išao u Peking kako bi dobio podršku za Obamine ključne politike, uključujući pokušaje da se ograniče nuklearne ambicije Severne Koreje. Kineski predsednik Si Đinping rekao je 2013. da je Bajden “stari prijatelj Kine”. Tada su razgovarali u privatnosti dva sata, iako su planirali 45 minuta. Bajden je javno iznosio optimizam po pitanju odnosa dve zemlje.
- Ako ovaj odnos shvatimo ispravno sa novim modelom, mogućnosti su neograničene – rekao je on. Ali, u februaru je tokom izborne kampanje nazvao Sija
“siledžijom”, dodajući da Peking mora da
“igra po pravilima”, a u junu je optužio Trampa da ga je Kina
“izigrala”, Obnovljeni fokus na Kinu evidentan je u dokumentu platforme Demokratske partije, objavljenom u avgustu. Tokom poslednje predsedničke kampanje 2016. taj dokument je imao sedam stavki u vezi Kine, a ovogodišnja verzija ih ima preko 22.
TRGOVINAJedna od glavnih osnova Trampove spoljnopolitičke platforme bio je trgovinski rat s Kinom. U januaru je došlo do sporazuma, ali se mnoge tačke neslaganja nisu ni dotakle. Nedavni Bajdenovi komentari ukazuju da će on nastaviti da preduzima mere protiv ekonomske politike Pekinga. Ipak, on je u avgustu rekao da smatra da su tarife loše i za SAD i za Kinu, navodeći da su proizvodnja i poljoprivreda izgubile milijarde dolara i da “idemo protiv Kine pogrešnim putem”. Deluje da Bajden favorizuje globalnu koaliciju kako bi primorao Kinu da liberalizuje svoju ekonomiju.
- Ja ću naterati Kinu da igra po međunarodnim pravilima, a ne kao što je on (Tramp) to radio – rekao je Bajden na drugoj predsedničkoj debati u oktobru. Međutim postoje i znakovi da će on ipak prihvatiti neke aspekte Trampovog tehnološkog rata protiv Kine. Trampova administracija je pokušala da natera svoje partnere da odbiju kinesku 5G tehnologiju, a Bajden je u septembru rekao da je zabrinuto zbog naširokog korišćenja kineske aplikacije “TikTok”, koja je bila na Trampovoj meti.
- Mislim da je zaista ozbiljno to što “TikTok” ima pristup preko 100 miliona mladih ljudi posebno u SAD - rekao je Bajden u septembru. Na demokratskoj platformi ističe se da će njegova administracija nastaviti Trampove pokušaje da spreči saveznike da koriste “Huavejevu” 5G tehnologiju.
“Radićemo sa našim saveznicima i partnerima da razvijemo bezbednu 5G mrežu i obračunamo sa pretnjama u sajber prostoru”, navodi se.
JUŽNO KINESKO MOREI Obamina i Trampova administracija išle su protiv kineskih teritorijalnih pretenzija u Južnokineskom moru. Tokom Obamine administracije Kina je počela da militarizuje veštačka ostrvca u regionu, a onda su SAD krenule da vrše svoje pravo slobodne plovidbe. Pod Trampom su se stvari zaoštrile i SAD su javno objavile da su
“većina” kineskih pretenzija u tom regionu ilegalne. Bajden se nije nešto izjašnjavao oko Južnokineskog mora, ali nema naznaka da će preokrenuti Trampovu politiku u regionu, naprotiv, možda će je ojačati.
Demokratska platforma je 2016. govorila o slobodi plovidbe, ali četiri godine kasnije eksplicitno upozorava na
“kinesko vojno zastrašivanje” u regionu. Bajden je više puta tokom kampanje pričao kako je pre sedam godina rekao Siju da će američki avioni nastaviti da preletaju sporno područje.
- Rekao je da to ne možemo. Ja sam mu rekao da ćemo preletati tuda. Nećemo obratiti pažnju na to – rekao je on u oktobru.
CNN ukazuje da je Bajden u prošli četvrtak, u razgovoru sa japanskim premijerom Sugom Jošihidom, izrazio posvećnost odbrani spornih Senkaku ostrva u Južnokineskom moru, na koje pravo polažu i Kina i Japan.
TAJVANPod Trampom su SAD ojačale zvanične veze sa Tajvanom, posebno tokom protekle godine. Bajden je dugo favorizovao američku podršku nezavisnosti Tajvana i njegovoj demokratskoj vladi. Kina tvrdi da je Tajvan deo njene teritorije, a Si je obećao da će
“ponovo ujediniti” ostrvo s kopnenom Kinom, ako treba silom. Bajden je unazad naširoko pričao o Tajvanu, ali nema znakova da će odstupiti od Trampove politike. Bajden je čestitao reizbor tajvanskoj predsednici Caj Ing Ven u januaru, a ona je čestitala njemu na izbornoj pobedi u novembru. Demokratska partija je ove godine sklonila svaki pomen na politiku
“jedne Kine” sa svoje platforme, kojom SAD priznaju da postoji samo jedna Kina i da je Tajvan njen deo. Demokrate se sada posvećuju nastavku
“mirnog razrešenja sporova u skladu sa željama i interesima tajvanskog naroda”.
SINKJANG I HONG KONGOtkako je Tramp došao na vlast 2017, počeli su da se pojavljuju izveštaji o kršenju ljudskih prava u kineskom regionu Sinkjang. Američki Stejt department procenjuje da je oko dva miliona pripadnika muslimanske manjine Ujgur zatvoreno u
“obrazovne centre”, a oni koji su bili u njima tvrde da su bili zlostavljani. Tramp je uveo sankcije zvaničnicima kineske KP i zabranu prodaje robe koju je možda prinudno proizvela ujgurska manjina. Više Ujgura je uoči američkih izbora reklo CNN-u da su zabrinuti da Bajden nije dovoljno oštar da se suprotstavi Pekingu i dovede do stvarnih rezultata za njih u Sinkjangu. Ali, Bajdenova saopštenja govore da nema mnogo tolerancije za navodno loš odnos kineskih vlasti prema Ujgurima i postoje znakovi da će njegova administracija preduzeti dalje akcije.
Bajdenova kampanja je označila kineske mere u Sinkjangu kao
“genocid”, a ako njegova administracija usvoji isti jezik SAD će se naći daleko ispred svih drugih nacija u kritikama Pekinga. Tu su i Hong Kong i sporni kineski Zakon o bezbednosti kojeg SAD smatraju krajem demokratskih sloboda u gradu. Tramp je ukinuo povlašćeni status Hong Konga, gde se mnogi aktivisti plaše da Bajden neće biti dovoljno jak da se suprotstavi Kini. Ali, u maju je Bajdenova kampanja okrivila Trampa što se Kina obrušila na Hong Kong i obećala da će
“što se tiče Kine, biti jasna snažna i istrajna u vrednostima”.
Izvor:
www.blic.rs