Licna dokumenta gradjana

[zpetrov9]

Jedna zanimljiva partizanska Vojnička iskaznica izdana krajem 1943. u NOV Hrvatske. Malo je neočekivano da su već krajem 1943. godine
imali iskaznice ispisane na pisaćem stroju. Cijeli obrazac je na kartonu male tvrdoće i dosta slabe kvalitete što i ne treba čuditi s obzirom
na ratne uvijete. Pod čin piše zamjenik komandira, ja to tumačim kao zamjenik komandira čete ali su to ipak mogli tako i napisati. Već se
ne sjećam da li su krajem 1943. bili uvedeni i vojnički činovi jer ovo je u stvari bio položaj ili formacija.

Zato imam i malu rezervu prema originalnosti iskaznice jer su se u zadnje vrijeme počeli javljati i novi fabrikati tih starih isprava, da odmah
ne kažem i krivotvorine. Slični originali se nude i za iznose od 100 dolara.

[zpetrov9]

Još jedan ratni dokument iz zadnjih mjeseci postojanja NDH. Radi se o dozvoli - Izkaznici za neograničeno kretanje u slučaju zračnih uzbuna
koja je izdana pripadniku Narodne zaštite. Bile su izdavane čak i učenicima srednjih škola, otisnute na kartonu slabe kvalitete. Fotografija je
bila pričvrščena ljepljenjem i s dvije metalne spajalice-klamericom i ovjerena s dva okrugla obična pečata, bočno.

[zpetrov9]

Evo đačke knjižeice sa početka 60-tih godina koja se koristila u osnovnim školama NR Srbije:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Evo tražeći moje Đačke knjižice nađoh jednu tuđu isto iz šezdesetih godina izdanu 1963. godine u XIV Beogradskoj gimnaziji Prirodno
Matematičkog smjera. Ovo je baš bila namjenska knjižica za učenike gimnazija pa je postavljam kao nadopunu na Vašu postavljenu koja
je bila za osnovne škole.

Korice su bile iz osrednje tvrdog kartona slabe kvalitete, a i listovi u knjižici su bili iz papira slabe kvalitete. Dimenzije knjižice su bile
cca 100 x 140 mm i imala je ukupno 32 stranice. Kako je izdana od strane Saveta za školstvo NR Srbije (prema njihovom pravilniku) i
za upotrebu na teritoriju NR Srbije bila je odštampana na ćirilici. Malo neobično je da je na prednjim koricama bio Savezni grb FNRJ, a ne
Republički (kao što je to bilo na knjižici za osnovne škole). Možda zato jer je ova odštampana još za vrijeme FNRJ, a ona Vaša je bila
godinu dana iza.

Generalije učenika su ispisane rukopisom latiničnim pismom, a ocijene i napomena o kazni (12. stranica) su rukopisom na ćirilici. Malo je
neobično vidjeti neki formular ili knjižicu odštampan na ćirilici, a popunjen na latinici i/ili obratno i ako smo tada svi učili i poznavali obje
vrste pisma.

Inače učenik je bio pravi odlikaš i to još na prirodno-matematičkom smjeru, a onaj ukor zbog nediscipline na satu, pa svi smo to prošli.
I ja koji sam bio zaista miran učenik sam zaradio opomenu kada sam s drugovima negdje 1972. iz inata pjevao na tjelesnom (fiskulturi)
pjesmu "U gori raste zelen bor" a što je tada radi političkih previranja bilo nepodobno. Srećom na kraju smo se izvukli bez ukora jer smo
bili isto dobri učenici, a i direktor je bio zaista razuman i korektan čovjek.

Postavit ću par skenova da ne skeniram sve jer puno mjesta zauzima Pravilnik.

[Adler]

Osnivač nekih ako ne i svih srednjih škola je bila Vlada FNRJ, tako da je to mogući razlog zašto je na knjižici savezni grb FNRJ, a ne onaj od NRS.

[zpetrov9]

Osnivač nekih ako ne i svih srednjih škola je bila Vlada FNRJ, tako da je to mogući razlog zašto je na knjižici savezni grb FNRJ, a ne onaj od NRS.

Pa to mi dijelom zvuči prihvatljivo, ali s druge strane ako je osnivač škola bila Vlada FNRJ zašto onda nije bio i Pravilnik na kraju knjižice
na Saveznom nivou, a ne na Republičkom?

Moja je pretpostavka da je tako bilo možda zato jer je ova đačka knjižica koju sam ja postavio bila izdana 1963. (do duše na formularu
definiranom 1959.) kada je "utijecaj" Saveznih vlasti bio puno veći nego na Đačkoj knjižici za osnovne škole koju je postavio Džumba, a
koja je štampana po formularu definiranom 06-1961. kada su već bile nagovještene promjene koje su dolazike s novim Ustavom iz 1963. i
koje su davale veće ovlasti (stupanj samostalnosti) Federalnim jedinicama-Republikama u odnosu na prethodni Ustav. Naravno to je samo
moja pretpostavka, nemam ništa "na pismeno" pa da bi se na to pozvao.

[Adler]

Moguće da je Republika bila ovlašćena saveznim propisima da uređuje svojim podzakonskim aktima takve, manje bitne stvari.

Inače, evo jedan primer srednje škole osnovane od strane saveznih organa. Sajt Tehničke škole Bor na kome, između ostalog, piše i:

Ministarstvo rudarstva vlade FNRJ je 1946. godine donelo odluku o osnivanju srednjih rudarskih škola. Ova odluka je usledila zbog manjka školovanog i stručnog kadra u ovoj oblasti. Prva škola ovakvog tipa u Jugoslaviji osnovana je u Boru avgusta 1946. godine pod nazivom Srednja rudarska škola.

[zpetrov9]

Moguće da je Republika bila ovlašćena saveznim propisima da uređuje svojim podzakonskim aktima takve, manje bitne stvari.

Inače, evo jedan primer srednje škole osnovane od strane saveznih organa. Sajt Tehničke škole Bor na kome, između ostalog, piše i:

Ministarstvo rudarstva vlade FNRJ je 1946. godine donelo odluku o osnivanju srednjih rudarskih škola. Ova odluka je usledila zbog manjka školovanog i stručnog kadra u ovoj oblasti. Prva škola ovakvog tipa u Jugoslaviji osnovana je u Boru avgusta 1946. godine pod nazivom Srednja rudarska škola.

I to je zaista moguće, ali je zanimljivo. Moram se dodatno potruditi da negdje iskopam svoje ili od nekog drugog đaćke knjižice iz Hrvatske
izdavane u to vrijeme pa da usporedim.

[zpetrov9]

Jedan zanimljiv dokumenat iz Švicarske Federacije, naslova Lična Karta za strance ali bih rekao da se u stvari radi o nekoj vrsti dozvole
boravka stranom radniku u jednom od kantona. Ima vrlo tvrde kartonske korice koje su izvana izpolirane da se sjaje, dimenzije su joj
cca 110 x 150 mm ali su i malo kao narovašene. U njima su se lijepile dozvole kojim je rok valjanosti bio po svake tri godine pa imamo u
ovoj knjižici u stvari naljepljene tri dozvole koje su vrijedile za razfoblja 1975-1978; 1978-1981 i 1981-1984. Možda netko tko je bolje
upoznat sa Švicarskim sustavom za strance može dati ispravnije i opširnije objašnjenje.

Evo skenova.

[zpetrov9]

Jedan od ranijih poslijeratnih pasoša Republike Austrije izdan 1955. godine u St. Polten-u. Malo je većih gabarita cca 106 x 160 mm,
korice su iz kartona osrednje kvalitete, zadržali su i dalje staru tradiciju osiguranja stranica pasoša jamstvenikom ali su i korice i sve
stranice pri vrhu perforirane natpisom OSTERREICH. Fotografija je osigurana ljepljenjem, jednom okruglom zakovicom i suhim pečatom.
Sve su stranice uredno numerirane i ima ih 48. Zanimljivo je da je pasošu bio dva puta produljen rok valjanosti na stranicama 7. i 9.

Isto je zanimljivo da su ga produljili da je ukupno imao rok valjanosti od 1955. kada je izdan pa do 1970. znači petnaest godina.

Evo skenova.

[zpetrov9]

Za bivše i sadašnje lovce, jedna članska karta člana lovačkog društva Inđija iz 1956. godine. Imala je tvrde korice presvučene platnenom
zaštitom.

[zpetrov9]

I još jedna članska karta Saveza Sindikata Jugoslavije iz 1955. Jedne, u moje vrijeme, masovne i rekao bih prilično beskorisne organizacije,
čija se aktivnost u glavnom svodila na kupovinu zimnice i eventualno po neki izlet. Čim sam se zaposlio (početkom 1984.) odmah sam bio
učlanjen i u Sindikat, makar me nitko nije pitao.

Vidimo da su se u knjižicu ljepile i markice za članarinu, rekao bih ne previše redovno, čak i onda kada se je to više gledalo.

[zpetrov9]

A evo i jedne Knjižice obveznika Civilne zaštite izdane u Beogradu 1987. godine.

[zpetrov9]

Jedan obični pasoš građanina NR Bugarske iz 1990. godine. Vidi se da je prošla era komunizma jer je krcat pečatima od putovanja, a što
se prije baš nije moglo putovati čak niti u zemlje Socijalističkog bloka. Evo par najzanimljivijih skenova.

[zpetrov9]

Jedan obični pasoš građanina NR Bugarske iz 1990. godine. Vidi se da je prošla era komunizma jer je krcat pečatima od putovanja, a što
se prije baš nije moglo putovati čak niti u zemlje Socijalističkog bloka. Evo par najzanimljivijih skenova.

A evo i jednog službenog pasoša NR Bugarske iz perioda komunizma izdatog u Sofiji 1970. godine. Dimenzije su mu bile iste kao i kod
običnog pasoša, tada je još bio popunjavan u rukopisu i to dosta nečitko. Ima samo zapis jednog službenog putovanja u SSSR, tada se iz
Bugarske teško i rijetko moglo putovati u inostranstvo. Korice su bile iz mekšeg kartona pa onda plastificirane, za razliku od običnog pasoša
koji je imao 32 stranice službeni je imao čak 48 stranica. Svaka neparna stranica imala je pri dnu odštampanu seriju pasoša (lijevo) i broj
pasoša (desno).

[zpetrov9]

Još jedan socijalistički pa onda Ex-socijalistički pasoš, ovaj put je to običan Rumunjski pasoš isto izdan 1990. godine. Krcat je pečatima od
putovanja u sve okolnje zemlje što je još prije godinu dana (do kraja 1989.) bilo za njih nezamislivo. Ima meke plastificirane korice i otisak
ne baš jako kvalitetan, imao je samo 28 stranica. Još uvijek je odštampan trojezično na Rumunjskom, Ruskom i francuskom jeziku, to su u
stvari knjižice koje su bile odštampane još u vrijeme Čaušeskua. Fotografija je na žalost uklonjena ali se vidi da je bila ovjerena suhim
pečatom. Svaka stranica pri dnu ima ispisan broj pasoša. Evo par najzanimljivijih skenova. Bio je izdavan s rokom važnosti od 5 godina i
mogao se još jednom produžiti.