Licna dokumenta gradjana

[zpetrov9]

I jedan od zadnjih pasoša SFRJ ove vrste koji su još izdavani 1966. godine jer su već od sredine 1966. počeli izdavati pasoše sa velikim
zlatnim grbom u sredini prednjih korica i ispod nazivom države SFRJ. Ovo je bio obiteljski pasoš izdan i pečatiran od Ambasade Kraljevine
Švedske koja je tada još uvijek zastupala interese SFRJ u SR Njemačkoj. I po tome je bio jedan od zadnjih pasoša jer su uskoro bili opet uspostavljeni puni diplomatski odnosi SRNJ i SFRJ koje je SRNJ bila prekinula kada je tada FNRJ priznala DDR. Možda su već u te dane u
Zemlji i izdavali ove novije pasoše, a da ih u Ambasadi nisu imali pa su izdali ovakav stariji,to ne znam mogu samo pretpostagvljati. Baš je
zato u svakom slučaju ovaj pasoš zanimljiv. Isto primječujemo da su u pasošu otisnute one starije Jugoslovenske Ulazno-Izlazne vize na
kojima je bilo predviđeno i mjesto za određeni granični prijelaz i ako to više nije bilo zahtjevano, pa je to mjesto prekrižen.

Radi novog limita postavljam samo pet skenova.

[zpetrov9]

I još da postavim i jedan Bugarski Službeni pasoš izdan 1965. godine u "dubokoj" komunističkoj eri. Iskorišten je za putovanje u SSSR u
tadašnju RSFSR. Zanimljivo je da je pasoš odštampan samo na Bugarskom i Francuskom jeziku, bez Ruskog. Valjda su tada Bugari smatrali
da su Bugarski i Ruski toliko slični da nema potreba da se sve štampa još i na Ruskom jeziku. Činjenica je da niti u kasnijim godinama u
njihovim pasošima nije posebno štampan tekst na Ruskom jeziku, valjda su oni bili jedina zemlja u istočnom bloku čiji pasoši nisu sadržali i
tekst na za sve druge obaveznom Ruskom jeziku. Evo prvih pet skenova, a ostatak slijedi.

[zpetrov9]

I još da postavim i jedan Bugarski Službeni pasoš izdan 1965. godine u "dubokoj" komunističkoj eri. Iskorišten je za putovanje u SSSR u
tadašnju RSFSR. Zanimljivo je da je pasoš odštampan samo na Bugarskom i Francuskom jeziku, bez Ruskog. Valjda su tada Bugari smatrali
da su Bugarski i Ruski toliko slični da nema potreba da se sve štampa još i na Ruskom jeziku. Činjenica je da niti u kasnijim godinama u
njihovim pasošima nije posebno štampan tekst na Ruskom jeziku, valjda su oni bili jedina zemlja u istočnom bloku čiji pasoši nisu sadržali i
tekst na za sve druge obaveznom Ruskom jeziku. Evo prvih pet skenova, a ostatak slijedi.

I preostalih četiri skena.

[dzumba]

Jedna vojna knjižica s zanimljivim detaljima u vezi čina i VES-a, izdana sredinom pedesetih godina prošlog vijeka. Starnicu s fotografijom
s imenom i prezimenom ne bih postavljao, a i nisu niti bitni. Iz unešenih podataka na stranici 4. i 5. vojne knjižice vidi se da se radi o osobi
koja je završila Viojno Pomorsku Akademiju, a u građanstvu osam razreda gimnazije i dva semestra tehničkog fakulteta.

Pod čin pri otpustu iz JNA mu je prvobitno upisano poručnik fregate s nastavkom (možda BJV- bivše Jugoslovenske vojske??) da bi to
bilo prekriženo i napisano samo običan vojnik.

U rubrici 17. Osposobljen u JNA je isto bilo lutanja da mu je upisan na kraju VES 11101 i dužnost palubar-podmorničar. Mogu nekako čak i
razumjeti da čovjeku koji je (možda) završio Vojnopomorsku Akademiju Kraljevske mornarice nisu priznali čin iz te mornarice ali mi nije jasno
zašto mu je upisan VES 11101 što je čisto vojnik pješadinac, a ne mornar. Bilo bi mi logičnije ako su mu htjeli priznati samo običan vojnički-mornarski VES da su upisali npr. 11601 ili 11301, ali u svakom slučaju mornarički.

Isto mi je neobično i nelogično da se osobi koja je završila VP Akademiju makar u bivšoj vojsci i stekla oficiriski čin i znanja i osposobljenost
ne prizna odgovarajući VES bez obzira na to da li su mi priznali čin ili ne. Rekao bih da jedan pručnik fregate u Kraljevskoj Mornarici nije imao manje znanja od poručnika fregate u JRM sredinom pedesetih godina. Pa VES predstavlja specijalnost zar ne?

Meni se čini da osoba i nije služila rok u JNA već joj je samo izdana vojna knjižica jer je rubrika 18. Otpušten iz JNA prazna kao i rubrika
14. datum stupanja u JNA gdje piše: Nije.

Bilo bi mi drago pročitati nečije malo stručnije razmišljanje o ovome od mojeg, jer ja sam tu nedovoljno stručan. Evo skenova.

Можда овај, из ко зна ког разлога, није примљен у ЈНА (ЈА) ни као активни ни као резервни официр. Дакле, није му признат чин. А можда је био и лишен чина, мада тешко да би као такв опстао у државној служби (пише да је државни службеник).

[zpetrov9]

Jedna vojna knjižica s zanimljivim detaljima u vezi čina i VES-a, izdana sredinom pedesetih godina prošlog vijeka. Starnicu s fotografijom
s imenom i prezimenom ne bih postavljao, a i nisu niti bitni. Iz unešenih podataka na stranici 4. i 5. vojne knjižice vidi se da se radi o osobi
koja je završila Viojno Pomorsku Akademiju, a u građanstvu osam razreda gimnazije i dva semestra tehničkog fakulteta.

Pod čin pri otpustu iz JNA mu je prvobitno upisano poručnik fregate s nastavkom (možda BJV- bivše Jugoslovenske vojske??) da bi to
bilo prekriženo i napisano samo običan vojnik.

U rubrici 17. Osposobljen u JNA je isto bilo lutanja da mu je upisan na kraju VES 11101 i dužnost palubar-podmorničar. Mogu nekako čak i
razumjeti da čovjeku koji je (možda) završio Vojnopomorsku Akademiju Kraljevske mornarice nisu priznali čin iz te mornarice ali mi nije jasno
zašto mu je upisan VES 11101 što je čisto vojnik pješadinac, a ne mornar. Bilo bi mi logičnije ako su mu htjeli priznati samo običan vojnički-mornarski VES da su upisali npr. 11601 ili 11301, ali u svakom slučaju mornarički.

Isto mi je neobično i nelogično da se osobi koja je završila VP Akademiju makar u bivšoj vojsci i stekla oficiriski čin i znanja i osposobljenost
ne prizna odgovarajući VES bez obzira na to da li su mi priznali čin ili ne. Rekao bih da jedan pručnik fregate u Kraljevskoj Mornarici nije imao manje znanja od poručnika fregate u JRM sredinom pedesetih godina. Pa VES predstavlja specijalnost zar ne?

Meni se čini da osoba i nije služila rok u JNA već joj je samo izdana vojna knjižica jer je rubrika 18. Otpušten iz JNA prazna kao i rubrika
14. datum stupanja u JNA gdje piše: Nije.

Bilo bi mi drago pročitati nečije malo stručnije razmišljanje o ovome od mojeg, jer ja sam tu nedovoljno stručan. Evo skenova.

Можда овај, из ко зна ког разлога, није примљен у ЈНА (ЈА) ни као активни ни као резервни официр. Дакле, није му признат чин. А можда је био и лишен чина, мада тешко да би као такв опстао у државној служби (пише да је државни службеник).

Pa vjerovatno nije bio primljen u JNA, ali mi nije jasno zašto mu je upisan onda najobičniji vojnički VES 11101 u pješadiji, a piše da je
osposobljen za palubara na podmornici, to ne razumijem?

[dzumba]

Можда је служио у морнарици НДХ и није се на време престројио?

[zpetrov9]

Можда је служио у морнарици НДХ и није се на време престројио?

I ta je mogućnost otvorena, baš ću probati saznati.

[zpetrov9]

Evo i jedna "Domovnica" izdana u vrijeme Kraljevine SHS 1927. godine u Zagrebu. Primjećujemo da je tadašnja Domovnica sadržala nešto
više podatak od današnje (zanimanje, imena roditelja). Zanimljiv je bio i naziv grada: "Slob. i kralj. glavni grad Zagreb".

[zpetrov9]

Evo i jedna "Domovnica" izdana u vrijeme Kraljevine SHS 1927. godine u Zagrebu. Primjećujemo da je tadašnja Domovnica sadržala nešto
više podatak od današnje (zanimanje, imena roditelja). Zanimljiv je bio i naziv grada: "Slob. i kralj. glavni grad Zagreb"

A evo i jedne Domovnice isto izdane u Zagrebu ali nešto kasnije u vrijeme Kraljevine Jugosalvije 1933. godine. Izmjenjeno je zaglavlje,
pored naziva države, sada piše i Općina grada Zagreba, a ne više "Slob. i kralj. glavni grad Zagreb"

[zpetrov9]

Evo i jedna "Domovnica" izdana u vrijeme Kraljevine SHS 1927. godine u Zagrebu. Primjećujemo da je tadašnja Domovnica sadržala nešto
više podatak od današnje (zanimanje, imena roditelja). Zanimljiv je bio i naziv grada: "Slob. i kralj. glavni grad Zagreb"

A evo i jedne Domovnice isto izdane u Zagrebu ali nešto kasnije u vrijeme Kraljevine Jugosalvije 1933. godine. Izmjenjeno je zaglavlje,
pored naziva države, sada piše i Općina grada Zagreba, a ne više "Slob. i kralj. glavni grad Zagreb"

I jedna predratna Domovnica izdana u Svibnju 1940 godine isto u Zagrebu. Ova je već sada popunjena na stroju za pisanje. Sada piše
ispod naslova Domovnica, da Gradsko Poglavarstvo umjesto prijašnjeg Gradsko Načelstvo priznaje ..., i dodan je malo duži opis i veza na
članak 20. Zakona po kojem se Domovnica izdaje. Tijekom godina je dokument doživio korekcije.

[zpetrov9]

Da ne preskočim i susjedne krajeve Kraljevine, evo skena jedne Domovnice izdane u Sarajevu  1921. godine. Ovaj formular je drugačiji
(najstariji je od ovih postavljenih) ispisan je na latinici i ćirilici kao i većina dokumenata u BiH onda i sada. Izdana je od Poglavarstva
glavnog grada (vjerovatno se misli na Oblast jer Banovine tada mislim da nisu još postojale) ali se nigdje ne navodi i državljanstvo vlasnika.

[zpetrov9]

A evo i jedne Domovnice iz naših dana. Prva je dvojezična namijenjena izdavanju pripadnicima Talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj,
koji su državljani R. Hrvatske, a druga je nazovimo je obična Domovnica na Hrvatskom jeziku za sve koji nisu pripadnici nacionalnih manjina.

Pretpostavljam da i druge nacionalne manjine imaju pravo na dvojezičnu Domovnicu.

[zpetrov9]

Nakon završetka II svjetskog rata izdavane su svjedodžbe o državljanstvu. I ako su izdavane iste godine znale su se razlikovati kako u
formi tako i u obliku. Evo jedne izdane 12. 09. 1947. u Splitu. Zanimljivo je da se pored mjesta rođenja (Zagreb) navodi i Kotar Zagreb,
a zatim i Oblast Dalamcije, ne sjećam se da li je poslije rata Jugoslavija pored podjele na Republike još bila podijeljena i na Oblasti, ali
tako piše na svjedodžbi.

[zpetrov9]

Nakon završetka II svjetskog rata izdavane su svjedodžbe o državljanstvu. I ako su izdavane iste godine znale su se razlikovati kako u
formi tako i u obliku. Evo jedne izdane 12. 09. 1947. u Splitu. Zanimljivo je da se pored mjesta rođenja (Zagreb) navodi i Kotar Zagreb,
a zatim i Oblast Dalamcije, ne sjećam se da li je poslije rata Jugoslavija pored podjele na Republike još bila podijeljena i na Oblasti, ali
tako piše na svjedodžbi.

Još jedna Svjedodžba o državljanstvu NRH i FNRJ izdana u Zagrebu 1947. godine, ali ova je na rekao bih "ozbiljnijem" formulatu, kvalitetnije
izvedbe od prethodno postavljenog. Rok važenja mu je dvije godine od datuma izdanja, pored Kotara sada se navodi i Okrug. U potpisu su
i Predsjednik i tajnik Gradskog Narodnog odbora.

[zpetrov9]

Nakon završetka II svjetskog rata izdavane su svjedodžbe o državljanstvu. I ako su izdavane iste godine znale su se razlikovati kako u
formi tako i u obliku. Evo jedne izdane 12. 09. 1947. u Splitu. Zanimljivo je da se pored mjesta rođenja (Zagreb) navodi i Kotar Zagreb,
a zatim i Oblast Dalamcije, ne sjećam se da li je poslije rata Jugoslavija pored podjele na Republike još bila podijeljena i na Oblasti, ali
tako piše na svjedodžbi.

Još jedna Svjedodžba o državljanstvu NRH i FNRJ izdana u Zagrebu 1947. godine, ali ova je na rekao bih "ozbiljnijem" formulatu, kvalitetnije
izvedbe od prethodno postavljenog. Rok važenja mu je dvije godine od datuma izdanja, pored Kotara sada se navodi i Okrug. U potpisu su
i Predsjednik i tajnik Gradskog Narodnog odbora.

I još jedna Svjedodžba o državljanstvu izdana 1947. godine izdano cca dva mjeseca kasnije od prethodnog. Forma je ista samo su taksene
marke-biljezi drugačije raspoređeni.