Mozda nije vezano za osnovnu problematiku ali htjeli/nehtjeli uskoro cemo svi govoriti Kineski.
===============
XI OSTVARIO SVE ŽELJE
NA SASTANKU MOĆNIKA DEFINIRANI NOVI ODNOSI SNAGA Kina ostvarila veliku pobjedu i postaje lider na PacifikuKina i njezin predsjednik Xi Jinping najveći su dobitnici upravo završenog summita Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) u Pekingu. Dok je u prošlosti tim savezom od 21 države upravljao SAD, nakon posljednjeg sastanka Kina se nametnula kao vodeća sila te asocijacije. Kinezi su se ponovno potvrdili kao besprijekorni organizatori svjetskih skupova: svi zaposlenici u javnim službama, školama i na fakultetima u Pekingu dobili su tjedan dana izvanrednih praznika kako bi olakšali promet u gradu u koji je pristiglo 4000 novinara. Tisućama tvornica u Pekingu i okolini u cijelosti ili djelomično zabranjen je rad kako bi se smanjila razina zagađenja zraka u glavnom gradu Kine. Sve to stajalo je, prema neslužbenim procjenama, više od 2,5 milijardi dolara.
Xijeva dominacija
Osim toga, Kina je šefovima država i vlada, koje kontroliraju 57 posto globalnoga BDP-a, 44 posto svjetske trgovine, a u njihovim državama živi čak 40 posto svjetskog stanovništva, nametnula najvažnije dogovore i sporazume. Kineski predsjednik Xi Jinping dominirao je skupom, sastao se s čelnicima svih članica: Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Hong Konga, Indonezije, Japana, Južne Koreje, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Papue Nove Gvineje, Perua, Filipina, Rusije, Singapura, Tajvana, Tajlanda, SAD-a i Vijetnama.
Potpisao je i cijeli niz važnih bilateralnih ugovora i sporazuma, posebice sa SAD-om, Rusijom i Južnom Korejom, koji su Kinu definitivno promovirali u jednu od dviju najvažnijih političkih, ekonomskih i vojnih sila svijeta.
Najvažnije dogovore Xi Jinping je postigao s američkim predsjednikom Barackom Obamom. Neki od tih sporazuma iznenadili su čak i svjetsku i američku javnost. Koliko je bilo pozitivno ozračje u pregovorima američkog i kineskog predsjednika, najbolje ilustrira podatak da je jedan od sastanaka umjesto tri trajao čak 4,4 sata, nakon čega je predsjednik Jinping ustvrdio da je s američkim kolegom uspostavio novi model suradnje. Među ostalim, Kina i SAD dogovorili su način i tempo smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i zagađivanja zraka, a postigli su i dva sporazuma kojima je cilj umanjivanje i otklanjanje opasnosti od vojnih sukoba u Aziji.
Vojna suradnja
Obje strane preuzele su obvezu da se međusobno unaprijed obavještavaju o svim vojnim aktivnostima i vježbama, a utvrđena su pravila ponašanja pri iznenadnim susretima na moru i u zraku. Također je postignut sporazum o ukidanju carina na informacijsko-tehnološke proizvode, vrijedan više od tisuću milijardi dolara. Dogovoreno je i izdavanje viza za turistička i poslovna putovanja koje će vrijediti deset godina, a za studente pet godina. SAD je tim sporazumima zaštitio i konsolidirao vodeću poziciju u svijetu, dok je Kina postala politička, vojna i ekonomska sila bez koje se više ne mogu uređivati odnosi u Aziji.
Sporni su ostali sporazumi o slobodnim trgovinskim zonama u Aziji. SAD već dugo dogovara Transpacifički savez (TPP), sporazum o slobodnoj trgovini s 12 država Azije, među kojima su Japan, Australija, Kanada, Meksiko, Čile, Peru, Malezija i Novi Zeland, ali bez Rusije i Kine. Preko te asocijacije SAD želi, budući da u države članice APEC-a ide čak 58 posto američkog izvoza, dodatno učvrstiti političku i ekonomsku dominaciju u tom dijelu svijeta. Doduše, još nisu do kraja dogovoreni okviri tog saveza budući da se Japan protivi prevelikoj slobodi u trgovini i posebno pretjeranom otvaranju svojeg tržišta. Kao odgovor na tu asocijaciju, Peking se na sastanku APEC-a izborio za, kako je ustvrdio predsjednik Jinping, povijesni dogovor o uspostavi nove asocijacije - Slobodne azijsko-pacifičke trgovačke zone (FTAAP). Ona obuhvaća puno više zemalja od TTP-a i u njoj će Peking preuzeti vodeću ulogu te tako postati ravnopravni suparnik Washingtonu.
Važan Putin
Premda mu je Barack Obama bio prioritet, Xi Jinping niti jednog trenutka nije zapostavio ruskog predsjednika Vladimira Putina. Osim što su definirali detalje oko sporazuma o prodaji ruskog plina Kini u vrijednosti od 400 milijardi dolara, razgovarali su o gradnji novog puta svila u koji će Peking investirati 40 milijardi dolara i koji treba još čvršće povezati Kinu s tržištima središnje Azije, Rusije i Europe. Osim toga, saznajemo da je i ruska naftna kompanija Rosneft, koja se zbog sankcija Rusiji potaknutih aneksijom Krima našla u ozbiljnim financijskim problemima, prodala jedno naftno polje na istoku Rusije, na granici s Kinom, kineskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji. Cijena transakcije nije objavljena, ali govori se o milijardama dolara budući da polje krije velike zalihe crnog zlata, toliko potrebnog Pekingu.
Kineski predsjednik Xi Jinping izazvao je pozornost svjetske javnosti ponašanjem tijekom susreta s japanskim premijerom Shinzom Abeom. Predsjednik Jinping držao se upadljivo hladno i distancirano, niti jednom se nije čak ni protokolarno nasmiješio niti se pred kamerama obratio japanskom premijeru. Unatoč tome, Shinzo Abe je izjavio da su Japan i Kina upućeni jedni na druge, da su neraskidivo povezani te da je taj susret bio važna etapa u poboljšanju bilateralnih odnosa.
Nakon dvije godine pregovora Kina i Južna Koreja zaključile su na sastanku APEC-a sporazum o slobodnoj trgovini koji će omogućiti još brže proširivanje ekonomske suradnje dviju gospodarskih velesila.
Jedna od najvažnijih tema u razgovoru Xija, Obame i Putina bio je problem islamskog terorizma. Kinu, najmnogoljudniju državu svijeta s 1,4 milijarde stanovnika, pod neprestanim pritiskom drži relativno mala međunarodna teroristička skupina Islamski pokret Istočnog Turkestana, koja ima stotine operativaca te uživa snažnu logističku potporu.
Islamska republika
Utemeljili su je militanti etničke manjine Ujgura koji se bore za nezavisnost Istočnog Turkestana (IPIT) i stvaranje islamske republike. Samo 2013. ubili su 180 ljudi. UN i SAD okrivili su IPIT da su tijekom devedesetih godina izveli 200 terorističkih napada u kojima je poginulo 162, a ranjeno 440 ljudi. State Department proglasio ih je 2006. najmilitantnijom etničkom separatističkom skupinom u Kini. Ovog je ljeta skupina od desetak muškaraca, naoružanih pištoljima i noževima, napala policijsku stanicu i vladine zgrade u provinciji Xinjiang i u rušilačkom pohodu ubili su desetke policajaca i građana. Nakon žestoke borbe teroriste su likvidirale specijalne policijske jedinice. U Urumqiju, glavnom gradu provincije Xinjiang, teroristi su mačetama uletjeli među putnike na željezničkoj stanici i do smrti masakrirali troje ljudi, a 79 ranili. Nekoliko dana kasnije tržnica u tom gradu bila je poprište još krvavijeg zločina: desetorica napadača su bombama i noževima ubila 39 građana.
Za Kinu je IPIT najopasnija međunarodna teroristička organizacija istočne i zapadne Azije te nije čudno što želi, zajedno s Rusijom i SAD-om, konkretizirati dogovore i akcije. Uostalom, kineska i ruska vojska već su počele zajednički uvježbavati borbu protiv terorista.
http://www.jutarnji.hr/