Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #1 on: June 23, 2009, 04:31:23 pm » |
|
Bulevarom do Viminacijuma
23.06.2009 Pod zemljom, u Beogradu postoji čak 626 arheoloških lokaliteta! U centralnoj zoni grada, i u njenoj neposrednoj okolini, poznati arheološki ostaci iz antičkog perioda, preistorije i srednjeg veka, uglavnom se nalaze ispod tla. Čekaju neka srećnija vremena i dovoljno novca za njihovu prezentaciju.
Pod srednjovekovnim utvrđenjem, Beogradskom tvrđavom, nalazi se presrednjovekovna tvrđava - zidani logor Četvrte Flavijeve legije iz rimskog perioda. Neposredno na taj prostor, koji je zahvatao logor, nadovezuje se civilno naselje rimskog Singidunuma. Put koji je vodio od naselja prema Viminacijumu, koji je u to vreme bio glavni grad provincije Mezije, išao je sadašnjom trasom Bulevara kralja Aleksandra, pa se i sa jedne i sa druge strane ulice nalazi velika nekropola.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
- Sve tri zone su pod zaštitom - kaže arheolog Zoran Simić, šef arheološkog odeljenja Zavoda za zaštitu spomenika Beograda. - Beogradska tvrđava sa ostaccima rimskog kastruma (logora) ima status arheološkog nalazišta od izuzetnog značaja za našu državu, a zona civilnog naselja i rimskih nekropola ima status od značaja za Republiku Srbiju. Na tim prostorima, gde god se započnu bilo kakva iskopavanja, nailazi se na antičke ostatke.
Centralna zona naselja prostirala se od Ulice kralja Petra, do Trga republike, i spuštala se prema dunavskoj i savskoj padini.
- Pretpostavljamo da se u ovom delu nalaze ostaci određenih stambenih objekata, počev od onih javnih, kao što su hramovi, javna kupatila i ostali objekti državnih i verskih institucija, do ostataka stambenih zgrada. Prema dosadašnjim saznanjima, rimski forum nalazio se na mestu gde je danas Narodna banka Srbije, uz Ulicu kralja Petra, na savskoj strani.
Poznato je da su nekropole u rimsko doba zahvatale velike prostore. Na teritoriji Beograda, zasad su evidentirane jugoistočna, severoistočna i jugozapadna. Jugoistočna nekropola je najveća i prostirala se sa leve i desne strane Bulevara kralja Aleksandra. Grobovi su otkriveni u vreme intenzivne izgradnje, a do najnovijih podataka došlo se 1989. godine, kada su rađeni toplovodi u Kosovskoj, Palmotićevoj, Vlajkovićevoj ulici, na Tašmajdanu. Tada su otkrivena 103 groba, što spaljenih, što inhumiranih pokojnika.
Na prostoru ispred Filozofskog fakulteta i Studentskog parka izloženi su ostaci rimskih termi.
- One su u lošem stanju - kaže sagovornik „Novosti“. - Imamo kiše, snegove, mrazeve, koji utiču da ostaci polako propadaju, ako se ne održavaju u meri u kojoj je potrebno. Terme su najvećim delom konzervirane, ali je posle određenog broja godina konzervacija propala. Došlo se do zaključka da bi bilo najbolje da se zatrpaju, jer će pod zemljom biti očuvane. U suprotnom, morao bi da se sagradi izlagački prostor da bi se zaštitili ostaci. To iziskuje određena, ne mala finansijska sredstva.
U užem centru Beograda, Studentski park i park na Topličinom vencu pretvoreni su u tzv. arheološke rezervate. Stručnjaci pretpostavljaju da se ispod tla na tim prostorima nalaze ostaci rimskih građevina. - Prilikom najnovijih iskopavanja u Rajićevoj ulici, gde je u toku izgradnja velikog hotelsko-poslovnog centra, naišli smo na ostatke trase jugoistočnog bedema i spoljnog rova prema civilnom naselju. Otkrivena je velika popločana površina koja je najverovatnije bila javni trg ispred ulaza u utvrđenje. Poznato je da je deo tog utvrđenja bio otkriven prilikom rekonstrukcije Biblioteke grada Beograda i sačuvani delovi prezentovani su u Rimskoj dvorani.
Prilikom nedavnih radova na rekonstrukciji tramvajske pruge, u ulicama Pariskoj i Tadeuša Košćuška, otkrivene su zidane barake u kojima je bila smeštena Četvrta Flavijeva legija. Takođe, kod Pedagoškog muzeja pronađeni su ostaci rova, koji je već bio konstatovan u Rajićevoj ulici.
- Pronađeni materijal nije toliko reprezentativan da bude predstavljen na prostoru površine četiri stotine kvadrata. Zato će u okviru samog objekta biti izložen samo deo arheološkog materijala, s pratećim fotografijama. Sigurno je da bi to bilo drugačije da smo naišli na neke impozantne ostatke arhitekture.
Karaburma iz preistorije
Najverovatnije, prvo naselje koje je stvoreno na ovim prostorima nalazilo se na Karaburmi - kaže Simić. - Prilikom izgradnje stambenog naselja obavljena su iskopavanja i zaštita velike nekropole. Na Banovom brdu pronađeni su ostaci jednog naselja, a u Žarkovu, nedugo posle Drugog svetskog rata, na sportskom igralištu otkriveni su ostaci neolitskog nalazišta. Svakako je najznačajnije vinčansko Belo brdo. Značajni su i lokaliteti na Banjici, zatim Stari manastir u selu Rakovica prema Avali. Isto tako, sa zemunske strane postoji veći broj evidentiranih i delimično istraženih preistorijskih lokaliteta.
Srednji vek
NaŽalost, srednji vek nije tako izražen, kao antički ostaci koji se nalaze u užoj zoni grada. Najviše je zastupljen na Beogradskoj tvrđavi - objašnjava naš sagovornik. - Takođe, srednjovekovni sloj može da se konstatuje u fragmentima na savskoj padini, u okviru porte Saborne crkve, zatim na pojedinim mestima prema Čuburi i na dunavskoj padini. Inače, srednjovekovni sloj je konstatovan na velikom broju lokaliteta u obodnim beogradskim opštinama Sopot, Lazarevac i Mladenovac. Tu su pronađeni ostaci srednjovekovnih crkava, manastirskih kompleksa, nekropola...
Izvor: Večernje Novosti Online
|