MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« on: February 26, 2009, 01:31:50 pm » |
|
Početkom tridesetih godina dvadesetog veka sve veća agresivnost i ekspanzionizam Japana u Aziji je zabrinuo Holandiju čiji su se posedi nalazili na dalekom istoku. Da bi nekako parirala ovoj opasnosti Holandska kraljevska mornarica je 1932 godine pokrenula program povećanja i modernizacije flote. U sklopu ovog programa je bila planirana i izgradnja dve lake krstarice koje su između ostalog trebale i da zamene stare brodove klase Java, dok su sami brodovi su bili građeni na osnovu brodova klase De Ryter sa izvesnim poboljšanjima. Kobilice oba broda su postavljene na navoz 5 septembra 1939 godine, i to u brodogradilištu Wilton-Fijenoord Schiedam prvi gde je dobio ime De Zeven Provincien, i drugi u brodogradilištu Rotterdamsche Droogdok Maatschappij u Roterdamu, gde je dobio ime Kijkduin koje je kasnije promenjeno u Eendracht.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Početkom rata na zapadu u maju 1940 godine, a uskoro i brzim slomom Holandije, oba broda su ostala na navozima u različitim stadijumima konstrukcije. Posle posete komisije Kriegsmarine oba broda dobijaju nove oznake KH1 i KH2 i donosi se odluka o nastavku gradnje broda De Zeven Provincien sa čijom su gradnjom Holanđani više napredovali. Brod dobija takozvani Atlantski pramac, ali radovi na njegovom završetku su spori zbog korišćenja kapaciteta brodogradilišta u druge hitnije projekte, kao i zbog sabotaža i opstrukcija koje izvodi Holandski pokret otpora. Nedovršeni brod je porinut 24 decembra 1944 da bi poslužio za blokadu Novog kanala kod Roterdama, ali brzim napredovanjem saveznika ovaj plan nije ostvaren.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Po završetku rata odlušeno je da se nastavi sa gradnjom ovih brodova i oni su najzad dovršeni između 1947 i 1953 godine kada ulaze u sastav Holandske Kraljevske Ratne Mornarice. Sami brodovi su pretrpeli izvesne promene u odnosu na prvobitne planove, a sve to zasnovano na iskustvima iz rata. Naoružanje je izmenjeno tako da je umesto planiranog koje se sastojalo od 10 topova kalibra 152 mm, 6 dvocevnih topova kalibra 40 mm i dva trocevna torpedna aparata, ugrađeno 8 topova kalibra 152 mm, 4 dvocevna topa od 57 mm i 8 jednocevnih topova od 40 mm. Takođe su ugrađeni drugi kotlovi i turbine, dodat još jedan dimnjak i ugrađena najsavremenija elektronika. Brodovima su opet promenjena imena, tako da je Eendracht postao De Zeven Provincien, a De Zeven Provincien je dobio ime De Ryter. Brodovi najzad ulaze u službu 18 decembra 1953 godine.
TT karakteristike brodova po završetku 1953 godine
deplasman: 12040 t dužina: 187.32 m širina: 17.25 m gaz: 6.72 m pogon: 4 trostruka parna kotla Werkspoor-Yarrow i 2 parne turbine De Schelde Parson sa ukupno 85000 KS brzina: 32 čv doplov: 12000 NM sa 12 čv posada: 973 člana oklop: pojas 50-76 mm, kule 50-125 mm i komandni most 50-125 mm naoružanje: 4x2x152/53 mm topa Bofors, 4x2x57/60 mm topa Bofors, 8x40/70 mm topa Bofors
Oba broda su imala dve decenije dugu karijeru u Holandskoj mornarici za koje vreme su učestvovale u brojnim vežbama snaga NATO pakta kao komandni brodovi različitih taktičkih grupa. Pojava raketnog naoružanja i opšti trend raketizacije brodova nije mimoišao ni Holandiju, tako da je brod De Zeven Provincien između 1962 i 1964 godine prošao kroz program modernizacije u brodogradilištu RDM kada su skinute obe krmene artiljerijske kule, a na njihovo mesto su ugrađena dva dvostruka lansera raketa RIM-2 Terrier. Nedostatak sredstava je onemogućio raketizaciju broda De Ryter po istim planovima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Kada je Čile nabavio od Švedske krstaricu Gota Lejon, Peruanski admiralitet je zatražio i dobio sredstva za nabavku broda kojim bi se pariralo tradicionalnom „neprijatelju“. Pala je odluka da se kupe Holandske krstarice klase De Zeven Provincien, koje su u tom trenutku izlazile iz Holandske flote. Prvo je nabavljena krstarica De Ryter koja je stigla u svoju matičnu luku Kalao 11 jula 1973 godine kada je preimenovana u Almirante Grau CLM-81, u čast admirala Miguela Graua. Nova krstarica je postala komandni brod Peruanske flote i na tom mestu je zamenila svoju prethodnicu koja je takođe nosila isto ime, a koja mje preimenovana u Capitan Quinones. Druga krstarica je iz Holandske flote izašla 1976 godine, a zvanično je kupljena za Peruansku Ratnu Mornaricu u avgustu iste godine. Pre primopredaje u brodogradilištu RDM u Roterdamu su sa broda skinuti lanseri raketa RIM-2 Terrier, a u građen je hangar i poletno sletna paluba za 3 helikoptera SH-3D Sea King. Takođe je izvršena i modernizacija elektronike i ostalih uređaja i sistema na brodu. Krstarica je najzad stigla u svoju matičnu luku Kalao 17 maja 1978 godine, kada dobija oznaku CH-84 i ime Aguirre.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Radi produženja životnog veka, krstarica Almirante Grau odlazi u Holandiju na remont i modernizaciju 7 avgusta 1986 kada dobija oznaku PM-01 ( Proyecto de Modernizacion) dok komandni brod flote postaje njena sestra Aguirre kojoj je u tu svrhu promenjeno ime u Almirante Grau. Modernizacija je obuhvatala ugradnju nove elektronike i remont pogonskih uređaja, a završena je 15 februara 1988 godine kada se brod vraća u Kalao i dobija svoje staro ime. Tokom 1993 godine Almirante Grau dobija 2 četvorocevna lansera protivbrodskih raketa Otomat Mk 2, a 1996 su umesto 4 jednocevna topa Bofors kalibra 40 mm i 4 dvocevna topa Bofors kalibra 57 mm ugrađena dva dvocevna topa OTO Melara 40L70 DARDO kalibra 40 mm. Zbog nedostatka novca krstarica Aguirre nije prošla sličan program modernizacije kao i njena sestra, tako da je zbog trošnosti i starosti izašla iz flote Perua 21 marta 1999 i otišla na rezanje. Almirante Grau je još uvek komandni brod Peruanske Ratne Mornarice i jedina je preostala artiljerijska krstarica na svetu.
|
|
« Last Edit: July 28, 2010, 01:03:29 pm by Boro Prodanic, Reason: Ubacivanje slika u atačment »
|
Logged
|
|
|
|
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #1 on: February 26, 2009, 01:34:34 pm » |
|
BAP Almirante Grau CLM-81
deplasman: 12165 t dužina: 187.32 m širina: 17.25 m gaz: 6.72 pogon: četiri trostruka parna kotla Werkspoor-Yarrow i dve parne turbine De Schelde Parsons sa ukupno 85000 KS brzina: 32 čv doplov: 6900 NM sa 12 čv posada: 653 člana oprema: navigacijski radar Decca 1226, radar za površinsko osmatranje Signaal DA-08, sistem za rano upozorenje Signaal SEWACO Forsee PE CMS i Signaal LW-08, sistemi za kontrolu vatre STIR-240 i WM-25, sistemi za elektronsko ratovanje Signaal Rapids ESM, CME Scimitar ECM, dva bacača mamaca Matra Dagaie, jedan bacač mamaca Matra Sagaie oklop: 50-76 mm pojas, 50-125 mm kule, 50-125 mm komandni most naoružanje: 4x2x152/53 mm Bofors, 2x2x40/70 mm OTO Melara 40L70 DARDO, 4x40/70 mm Bofors, 8 LPBR Otomat Mk 2 moto: Poder y Gloria ( Snaga i Slava)
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
|
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #2 on: February 26, 2009, 01:35:47 pm » |
|
BAP Aguirre CH-84
deplasman: 12165 t dužina: 187.32 m širina: 17.25 m gaz: 6.72 m dimenzije poletno sletne palube: 35x17 m dimenzije poletno sletne platforme na krovu hangara: 20x16.46 m pogon: četiri trostruka parna kotla Werkspoor-Yarrow i dve parne turbine De Schelde Parsons sa ukupno 85000 KS brzina: 32 čv doplov: 6900 NM sa 12 čv posada: 653 člana oprema: dva navigacijska radara Decca 1226, sistem za rano upozorenje Signaal LW-02, radari za površinsko osmatranje Signaal DA-02 i Signaal ZW-03, sistemi za kontrolu vatre Signaal M25 i M45, sonar CWE-610N oklop: 50-76 mm pojas, 50-125 mm kule, 50-125 mm komandni most naoružanje: 2x2x152/53 mm Bofors, 3x2x57/60 mm Bofors, 4x40/70 mm Bofors helikopteri: 3 SH-3D Sea King moto: Ad Victoriam
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
|
alfa
vodnik I klase
Offline
Posts: 510
|
|
« Reply #3 on: February 26, 2009, 07:13:19 pm » |
|
Pozdrav Jedan od razloga zasto Nemci nisu dovrsili brodove,je bio u naoruzanju.Holandjani su oruzje narucili kod AB Boforsa koji su robu(koja je bila placena) kad je Holandija kapitulirala jednostavno zadrzali za sebe i upotrebili kod razvoja dizajna nove svedske krstarice.Cak poslije rata Svedjani nisu hteli ni cuti o kakvim topovima i kulama koje su bili duzni,oni su ih jednostavno namontirali u doba rata na svoje krstarice Gota Lejon i Tre Kroner i pravili se vecim francuzima od samih Francuza. Posle rata su opremili brodove sa posrednistvom Velike Britanije ali opet sa tvrtkom AB Bofors. Ali to jos nije bilo dosta problema sa tim krstaricama. Englezi su im hteli uvalit zastarjelu pogonsku grupu koji su oni upotrebili vec 1930 godine kod Amphion klase a protuzracna odbrana je bila nabacana sa svih strana od engleza,amerikanaca pa cak i njihovih prijatelja svedjana.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
langsdorff
vodnik
Offline
Posts: 339
Hans Langsdorff
|
|
« Reply #4 on: July 30, 2010, 06:38:11 pm » |
|
Holanjdjani su ne tipicno za sebe suvise verovali svedjanima, igrali su mozda na neku kartu neutralnosti, angazovanjem zemlje koja se drzala po strani u mnogim sukobima, pa su samim tim smatrali da ce dobiti profesionalnu uslugu. Naravno nisu bili u pravu. Drugi razlog je mozda taj sto su zeleli da ostanu nezavisni u odnosu na sile u okruzenju, mislim pre svega Nemacku, Englesku i mozda do nekle i Francusku, pri tom mislim na nezavisnost u vidu snabdevanja naoruzanjem. Mozda su se ipak trebali okrenuti nemcima ili francuzima, mozda cak i italijanima koji bi siguran sam sasvim korektno i profesionalno naoruzali navedene krstarice. Sa druge strane, bio je to veliki rat u kome male zemlje ipak nisu imale sta da traze, jer je to bio rat velikih, tako da neverujem da bi ove dve krstarice imale neku bitnu ulogu, osim sto bi mozda bile pripojene nekoj od zaracenih strana i to vise kao ispomoc, odnosno da kojim slucajem ova druga strana ne bi dosla u posed istih.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #5 on: September 15, 2013, 12:12:40 pm » |
|
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Morskoprase
zastavnik
Offline
Posts: 1 486
|
|
« Reply #6 on: September 15, 2013, 01:24:54 pm » |
|
Dobro, znam, ali ipak... tek kao razmišljanje: Šta se dobije, kad se zamjeni topove sa kalibrom 155mm a uvede se još Volcano navođenu municiju? Fali još samo hangar i sistem PAO (po uzoru na Kortenaer klasu fregata). Da, da, sanjam..., posle rućka.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 524
|
|
« Reply #7 on: September 19, 2013, 10:25:44 am » |
|
Krstarica Almirante Grau - CLM-81, jedina je još ostala u službi, jer je bila i najtemeljitije modernizovana. Radar DA-08 i KIS Sewaco su i danas moderni. Vodi se na Wiki kao poslednja krstarica naoružana topovima u bilo kojoj mornarici sveta.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
Offline
Gender:
Posts: 6 897
|
|
« Reply #8 on: September 30, 2017, 02:26:43 pm » |
|
Krstarica Almirante Grau - CLM-81, jedina je još ostala u službi, jer je bila i najtemeljitije modernizovana. Radar DA-08 i KIS Sewaco su i danas moderni. Vodi se na Wiki kao poslednja krstarica naoružana topovima u bilo kojoj mornarici sveta.
Нема је више. Дана 26.09.2017. године, у перуанској морнаричкој бази Гаљао, одржана је церемонија повлачења из оперативне употребе крстарице "Алмиранте Грау". У историју је отишла и последња артиљеријска крстарица на свијету. На истој церемонији фрегата "Монтеро" је понијела име "Алмиранте Грау" и постала заставни брод перуанске морнарице.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|