Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 19 072
Jednakost, Bratstvo, Sloboda
|
|
« Reply #119 on: March 24, 2010, 02:22:58 pm » |
|
Godišnjica NATO agresije na SRJ
24. mart 2010.
Beograd - Danas se obeležava jedanaesta godišnjica od početka 78-dnevne vazdušne intervencije NATO snaga protiv SRJ, nakon neuspeha mirovnih pregovora u Rambujeu.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Polaganjem venava i odavanjem pošte žrtvama NATO intervencije, širom zemlje obeležena je 11. godišnjica od početka bombardovanja. Ministar odbrane Dragan Šutanovac položio je vence na spomenik pilotu Milenku Pavloviću i žrtvama iz Kolubarskog okruga u Valjevu.
Pored ministra Šutanovca, vence su položili i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Miloje Miletić, komandant RV i PVO brigadni general Ranko Živak, delegacije Kolubarskog okruga i opština valjevskog kraja, porodice poginulih, pripadnici MUP-a Srbije i Srpske pravoslavne crkve.
Takođe, došlo je do toga da se Srbija našla u situaciji da bude neprijatelj svojim saveznicima iz Prvog i Drugog svetskog rata, dodao je Šutanovac.
On je dodao da je danas odata pošta pilotu Milenku Pavloviću kao simbolu otpora, simbolu svih heroja koji su dali život za slobodu Srbije u Prvom i Drugom svetskom ratu, kao simbolu svih onih koji su i danas spremni da daju život za slobodu Srbije.
Ministar unutrašnjih poslova položio je venac na brdu Straževica kod Rakovice na spomenik poginulim pripadnicima Vojske Jugoslavije.
Nakon polaganja venca, ministar unutrašnjih poslova je novinarima rekao da bombardovanje iz 1999. godine ne sme da se zaboravi i da iz tog događaja treba izvući pouke za budućnost.
On je posebno naglasio obavezu države da brine o potrebama porodica poginulih pripadnika vojske i policije, ali i civila koji su stradali u 78 dana bombardovanja.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, direktor Radio-televizije Srbije Aleksandar Tijanić i članovi porodica 16 radnika RTS-a koji su poginuli u NATO bombardovanju 1999. godine, položili su cveće na spomen-obeležje "Zašto" u Tašmajdanskom parku.
U ime porodica žrtava Žanka Stojanović, majka poginulog Nebojše Stojanovića (26), rekla je da se na današnji dan navršava 11 godina "bola i borbe da država prizna istinu, jer je ona ubila 16 ljudi".
"Sada je prava adresa predsednik Srbije Boris Tadić, ministar odbrane Dragan Šutanovac i specijalni tužilac Miljko Radisavljević, pred njima je više od 100 dokaza i ako neće da obnove, treba da prošire proces", rekla je Stojanović.
Kod spomenika deci stradaloj tokom bombardovanja, tačno u podne, nakon što su se simbolično oglasile sirene za oglašavanje opasnosti, cveće i vence položili su državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike Zoran Martinović, predstavnici boračkih i udruženja porodica.
Martinović je rekao da se širom Srbije u Tašmajdanskom parku i svim drugim mestima koja podsećaju na tragične događaje i stradanje građana pre 11 godina odaju počasti.
"Pored mnogobrojnih žrtava bombardovanja 1999. godine stradalo je i 89 dece, a među njima najmlađa Milica Rakić, Marko Simić i mnoga druga, koja danas nisu u prilici da se igraju u parkovima Srbije", rekao je Martinović.
Parastos nevinim žrtvama NATO intervencije, koji je u Crkvi Svetog Marka služio patrijarh srpski Irinej, počeo je tačno u podne, kada su se u Beogradu oglasile sirene u znak sećanja na početak vazdušnog napada zemalja Alijanse.
U prisustvu mnogobrojnih vernika, ministra vera Bogoljuba Šijakovića i ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Konuzina, liturgiju su sasluživali vikarni epoiskop Atanasije hvostanski i sveštenstvo Arhijeriskopije beogradsko-karlovačke.
"Ovo je dan tužnog i molitvenog sećanja na one koji su postradali na tlu naše otadžbine i one koji su pali braneći svoje domove i svetinje", rekao je patrijarh Irinej posle parastosa.
U bombardovanju, koje je završeno 9. juna potpisivanjem Kumanovskog sporazuma i usvajanjem rezolucije 1244 u Savetu bezbednosti UN-a, teško su oštećeni infrastrukturni i privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulutre. Prema različitim procenama, poginulo je između 1 200 i 3 500 ljudi.
Vazdušni napadi počeli su oko 19.30, a tadašnja vlast proglasila je ratno stanje.
"Dragi građani, smatram da je Narodna skupština veoma ispravno postupila kada je donela odluku da ne prihvati prisustvo stranih trupa na našoj teritoriji. U ovom trenutku, kada smo izloženi pretnjama i opasnosti od NATO pakta, svako treba da radi svoj posao“, kazao je tadašnji predsednik SRJ.
Posledice bombardovanja još vidljive
Iako je od bombardovanja prošlo 11 godina, posledice su još vidljive. Među onima u glavnom gradu ističe se zgrada generalštaba Vojske, na uglu Nemanjine i Kneza Miloša.
Još 2006. godine je postojao plan da se srušeni objekti generalštaba u centru grada prodaju ili preurede u muzejski prostor. Načelnik uprave za informisanje Petar Bošković tada je rekao da se u vladi pregovaralo o tome šta da se radi sa srušenim objektima.
"Primera radi, stara zgrada generalštaba preko puta zgrade Vlade Srbije biće rekonstruisana tako što će se obnoviti fasada, u saradnji sa Skupštinom grada Beograda, kojoj će se ustupiti deo Vojnog muzeja i još jedna zgrada Vojno-penzionog fonda. Zgrade tzv. starog generalštaba su u planu za otuđenja, što podrazumeva tri načina - iznamljivanje, zamena ili prodaju", rekao je 2006. Bošković.
Od tada s tim srušenim objektima ništa nije urađeno.
Ministar odbrane Dragan Šutanovac predložio je prošle godine da se zgrade generalštaba zamene za druge koje se nalaze na Dedinju i da se na jednom mestu objedine sve bezbednosne službe.
Za 78 dana bombardovanja porušeno je 540 objekata, 58 mostova i 30 000 kuća. Materijalna šteta procenjuje se na 30 milijardi dolara.
Obnova zemlje počela je već u junu 1999.godine i njom je rukovodio tadašnji direktor direkcije za obnovu Milutin Mrkonjić.
Izvor: B92, Beta, Tanjug
|