duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« on: November 28, 2011, 08:43:02 pm » |
|
TO Slovenije od formiranja 20.11.1968 do 26.06.1991
Da i mlađe generacije saznaju, kako je uopče, na prostoru bivše Jugoslavije, formirana Teritorjalna obrana (TO), kao dio oružanih snaga, pokrečem ovu temu. Naglasak je naravno na TO Slovenije, jer su mi dostupni podaci. TO u bivšim republikama (6) i pokrajinama (2) formirana je na osnovu istih zakonskih osnova, koje je donjela sakupština SFRJ (Socialistička Federativna Republija Jugoslavija). Stvaranje TO u Sloveniji krenulo je još večim žarom, jer se je na prostoru Slovenije to smatrala nacionalna vojska sa slovenskim jezikom komandovanja. Republike i pokrajine su prema svojim finansijskim mogučnostima same financirale nabavu oružja, opreme, obuke - sve što je bilo potrebno za uspješno djelovanje tog dijela oružanih snaga SFRJ. TO Slovenije službeno je formirana 20.11.1968. Taj naziv (TO) je nosila do 1993. godine, kada je preimenovana u Slovensku vojsku. Literatura koje je korištena: Boris Bolfek: TO kod oblika vojaške obrambe Kladnik Tomaž in Knific Boris: TO je bila naša vojska Ljubica Jelušič: Viri legitimnosti TO Slovenije Revija »Obramba« Največi utjecaj za organiziranje i formiranje Teritorjalne obrane (TO) bila je vojna intrvencija država Varšavskog ugovora u Čehoslovačkoj 21.08.1968. godine. Na osnovu saznanja da JNA sama ne može spriječiti moguču agresiju s istoka, vojni i politički vrh SFRJ ocijenio je, da je vrijeme za afirmaciju iskustava iz NOB (Narodno oslobodilačka borba 1941-1945). Nastala je doktrina opčenarodne obrane (ONO). Savezna skupština SFRJ donjela je zakonodavne okvire, kojima se dio ovlasti iz područja obrane prenosi na republike i pokrajine SFRJ. Izradu programa priprema republika i pokrajina za obranu, republičke i pokrajinske vojne planove i postupke u mogučem ratu, organiziranje teritorjalne i civilne zaštite na svom teritoriju. Formirani su republički štabovi za narodnu obranu (RŠTO), koji su određivali mjerila po kojima su raspoređivali ljudstvo i materijalna sredstva za TO i CZ (Civilnu zaštitu). Na osnovu zakonodavnih okvira koje je donjela skupština SFRJ, republike i pokrajine preuzele su i financiranje pripreme i popune TO, a to znači, da su republike i pokrajine iz svojih finansijskih sredstava kupovale oružje i ostala materijalna sredstva za opremu TO i CZ.
-Ruski tenkovi u Pragi za vrijeme agresije (1968.g)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #1 on: November 28, 2011, 08:50:23 pm » |
|
Šta je to Teritorjalna obrana (u SFRJ)? Način i organiziranje obrane teritorije vrši se partizanskim načinom vodenja borbi. Teritorjalna obrana se upotrebi kada branioc (JNA) ne može spriječit agresora na teritoriju SFRJ samo sa frontalnom borbom. U SFRJ to je značilo izvođenje doktrine opče narodne obrane (ONO). U godinama 1968. -1991. bila je namjenjena (TO) obrani republika i pokrajinama, te bila sastavni dio oružanih snaga SFRJ (JNA+TO). TO je bila organizirana iz štabova, jedinica, ustanova. Organizirale su je republike i pokrajine u opčinama, mjesnim zajednicama i poduzečima. (skračeno iz Vojna enciklopedija 9, 1975. 762-765)
Formiranje Teritorjalne obrane SR Slovenije
Službeno je TO formirana 20.11.1968.godine. Te godine počela je Slovenija preuzimati teritorjalne jedinice (do tada su bile u sastavu JNA). Republike su do tada imale samo elaborate. Prema planovima do 1968 bilo planirano formiranje (u slučaju rata) 3 partizanske divizije od 3 brigade i 5 samostalnih brigada (po 1100 ljudi), skupa 15.400 ljudi. Onda 17 diverzantskih odreda sa 7-12 ljudi. Na području 29 opčina planirano je formirati 17 stražarskih četa sa 117 ljudi i 12 stražarskih vodova sa po 39 ljudi. Za sve te jedinice bila je osigurana oprema i oružje. Dopisom od 12.09.1968 bilo je dano na raspolaganje Socijalističkoj republici Sloveniji (SRS) 17.175 kom oružja i pripadajuča municija. Velika večina oružja bila je trofejna (iz II svj. rata). Spisak oružja za Sloveniju:
-5.700 kom automata MP40 9mm +1.710.000kom streljiva -10.350 kom ruskih pušaka Mosin cal 7,62mm + 767.250kom streljiva -780 kom ruskih puškomitraljeza cal 7,62mm + 468.000kom streljiva -195 kom italijanskih mitraljeza Breda cal 8mm + 585.000kom streljiva -150 kom američkih bazuka cal 90mm + 1200mina
-Naša obramba; 1. broj, novine koje su propagirale i donosile stručne priloge o teritorjalnim jedinicama, oružju... -revija Obramba; izdanje povodom 40. godišnjice formiranja TO Slovenije
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #2 on: November 28, 2011, 08:57:26 pm » |
|
Teritorjalna obrana Slovenije razvijala se u tri vrijemenska perioda
period od 1968. do 1973.
period od 1974. do 1980.
period od 1980. do 1990.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #3 on: November 28, 2011, 09:06:36 pm » |
|
Prvi period od 1968. do 1973. godine
Na osnovu saveznih zakona koje je donjela skupština SFRJ, skupština SRS donjela je svoje zakone za sprovođenje opče ONO u Sloveniji. 21.11.1968. imenovani su članovi glavnog štaba ONO. Za komandanta je imenovan general, narodni heroj Bojan Polak-Stjenka. Za političkog komesara imenovan je general Albert Jakopič-Kajtimir. Za načelnika štaba imenovan je general, narodni heroj Rudolf Hribernik-Svarun. Za člana štaba imenovan je Stane Dolanc.Slovenija je razdjeljena na šest pokrajinskih odbora (PO):
-PO za Ljubljanu -PO za Primorsku -PO za Gorenjsku -PO za zapadnu Štajersku -PO za istočnu Štajersku -PO za Dolenjsku
Takva podjela Slovenije na 6 pokrajina, rezultat je iskustva iz NOB-a i vjerovanju o lakšem vođenju otpora na njenoj teritoriji. Na osnovu Zakona o narodnoj obrani, opčine su formirale svoje štabove i komande partizanskih jedinica. Opčinski štabovi bili su odgovorni vojno-političkom vodstvu opčine. U štabovima su večinoma radili profesionalci, koji su več radili u vojnim odsjecima. Opčine su organizirale gradske, seoske štabove TO. Ti štabovi bili su odgovorni opčinskim odborima za ONO. Članovi gradskih štabova bili su večinoma rezervni oficiri i podoficiri, te drugi ugledni ljudi. Partizanske jedinice je Republika, opčina formirala po teritorjalnom principu. (radi poznavanja terena). Jedinice po radnim organizacijama so bile organizirane po proizvodnom principu. Problemi u Republici sa popunjavanjem sa ljudstvom bili su veliki. TO je mogla biti popunjena samo sa ljudstvom koje nije »trebala« JNA. Znači JNA je imala prednost kod odabira ljudstva za svoju rezervu. Jedinice TO bile su organizirane u odjeljenja, vodove, čete, bataljone. Te jedinice su na nivou opčine organizirane u odrede, kasnije i u brigade. Po organizacijskoj-formacijskoj strukturi 1968. godine bila su dva predloga:
1. 42.000 ljudi u 34 odreda 2. 30.000 ljudi u 24 odreda
Usvojena je druga varijanta, koja je več isprobana u NOB-u (odredi (600 do 1500 ljudi)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #4 on: November 28, 2011, 09:16:09 pm » |
|
Tabela
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 16 530
|
|
« Reply #5 on: November 28, 2011, 10:07:43 pm » |
|
Duje, svaka čast na temi! LPB
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Hrundi
stariji vodnik
Offline
Posts: 736
|
|
« Reply #6 on: November 28, 2011, 11:29:19 pm » |
|
Ova tema zaslužuje jednu od najljepših partizanskih pjesama:
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #7 on: November 29, 2011, 01:54:49 pm » |
|
I pored velike volje i entuzijazma Slovenija je bila krajem 1969. pokrivana sa osnovnim naoružanim formacijama + brigade Milicije 5.663 ljudi, ukupno 35.000. Republički štab je formirao i zaštitnu jedinicu, sa obavješajcima, radiotelegrafistima, šifrerima – znači sve što je bilo potrebno za rad štaba u ratnim uslovima. 1970. godine bilo je na teritoriji Slovenije ukupno 60.000 organiziranih naoružanih ljudi (JNA + Milicija + TO). U radnim organizacijama bilo je organizirano 15 četa, 46 vodova i 62 odjeljenja. 1971. godine se broj odreda povečao sa 24 na 36, od toga 24 bataljoinskog sastava i 12 odreda veličine čete. Broj pripadnika TO + milicija je porasao na 45.906 ljudi. Želja RŠTO (Republički štab narodne obrane) bila je, da pripadnici TO čuvaju oružje kući. Tome se je protivilo savzno rukovodstvo i vrh JNA, pa je tek 1972. godine jedino 3. bataljon 21. brigade iz Kranja dobio naoružanje, koje je čuvao kući. Ta jedinica bila je namjenjena protidesantnoj borbi na području aerodroma Brnik. Partizanske jedinice imale su na kraju 1973. godine u sastavu 3 brigade, 20 odreda sa 65 bataljona, 1 samostalnu četu, 3 odrede sa 13 četa, 2 samostalna bataljona i 5 protuzračnih baterija. Ukupno 40.249 ljudi + 13 bataljona, 3 samostalne čete Milicije, ukupno 47.000 ljudi.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #8 on: November 29, 2011, 02:14:58 pm » |
|
Za partizanske jedinice bile su napravljene i odobrene formacije:
-u odjeljenju je bilo: 2xPM, dva diverzanta, 1x snjaperist, ostali strijelci sa PAP , AP i tromb. minama -u vodu:3x pješadijsko odjeljenje, 1x odjeljenje sa 2-4 MB -u četi:3-5 vodova, odjeljenje ili vod MB 82mm -u bataljonu: 3-5 četa, vod NT sa 4kom NT, 1 vod ili četa MB ili diverzantsko odjeljenje -u odredu-brigadi: baterija NT 82mm, vod PVO mitraljeza -u brigade: baterija PVO topova (2 voda PA 20/1) i odjeljenje PVO “strela 2”
S nabavom minobacača od 60mm i 82mm i ti su uvršteni u jedinice. Velika pažnja se je polagala u nabavu automatskog oružja (veča vatrena moč). U planu je bila i nabava raketnih lansera 128mm za svaku brigadu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ssekir75
poručnik fregate
Offline
Posts: 4 194
|
|
« Reply #9 on: November 29, 2011, 02:54:37 pm » |
|
ovo za drzanje oruzja kuci mislim da su apsolutno bili u pravu, i to iz jednog mnogo prostog razloga - hteo ne hteo moras da ga odrzavas, pa samim tim i obnavljas "gradivo". ja sam od 2004. do sad pola stvari pozaboravljao (ma kaki pola, ima 90%), sto se jos macujem sa ovom tematikom, mogu da zamislim moji klasici koje bole uvo za vojsku i oruzje... uostalom, to praktikuju i svajcarci, a mislim i izraelci. kod nas se vlast boji svog naroda i to je to. slovenci su nekako najvise vukli u TO u celoj jugi, svidjalo se to nekom ili ne. evo jedno pitanje: kakve su bile uniforme to slovenije? pitam, jer su se pripadnici TO srbije kad je pocelo ono nase da ne kazem sta '91. razlikovali od svojih predaka iz 1914. samo po tome sto su umesto sajkace nosili titovku. ove slike su pozirane, izvucena je najbolja oprema, kakva je zaista bila?
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #10 on: November 29, 2011, 05:32:23 pm » |
|
Doči če red i na uniforme, ali za zada da barem djelomično odgovorim na pitanje. TO Slovenije tražila je posebne uniforme, kroj, štof, oznake pa i činove (pošto su i uniforme plačale republike same). Kako su se i u nekim drugim republikama pojavile težnje po promjeni uniformi, vojno rukovodstvo je izdalo propis o uniformama TO. Tako je pitanje bilo riješeno. (barem do 1989, kada su u Sloveniji neke jedinice testirale nove, maskirne uniforme iz greteksa. Kako je bilo kasnije je poznato (t.11). Kapa je bila prepoznatljiva, ( ma da i to ne u svim jedinicama TO), nosili su kapu kao planinarske jedinice JNA).
|
|
|
Logged
|
|
|
|
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #11 on: November 29, 2011, 10:34:04 pm » |
|
Odlična tema duje, svaka čast.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #12 on: November 30, 2011, 06:17:28 am » |
|
Obuka i obrazovanje
Vojnim obveznicima su se smatrali svi od 16 do 65 godina. Obuka obvaznika bila je organizirana iz osnovne i dopunske nastave obrane i zaštite. Osnovna obuka u trajanju od 30 sati, bila je obvezna za sve koji nisu bili obuhvačeni u osnovnoj i srednoj školi te fakultetu ili nisu odslužili vojni rok. Dopunska obuka, najviše 10 sati, za one koji su završili osnovnu obuku iz obrane i zaštite. Neodazivanje na takvu obuku se kažnjavalo novčano. Za sve pripadnike Teritorjalne obrane je GŠTO izradio plan obuke za period 1970-1973. godine. Obuka se je izvodila 2-3 puta za starješine TO, 1-2 puta za vojnike TO. Cilj je bio da se u što kračem vremenu , 10 dana za vojnike, i 15 dana za starješine, dobije što više znanja o partizanskom načinu borbe. Organiziranje zasjeda, prepada, protudesantne obrane, organiziranje i izvođenje marša, gađanje s osobnim i kolektivnim naoružanjem, praktični rad eksplozivom: miniranje, uklanjanje minskih prepreka itd. Obuku su izvodili profesjonalni pripadnici TO, po potrebi i pripadnici JNA . Savez rezervnih oficira i podoficira organizirao je i izvodio obveznu obuku svog sastava. Osnovni način obuke bio je individualni rad (80%). Gradivo je bilo tiskano u reviji “Naša obramba”. Na kraju obrazovnog roka bili su organizirani ispiti. Ispit se polagao ispred komisije (članovi : jedan pripadnik JNA, jedan član TO i jedan clan saveza oficirai podoficira) rezervnim starješinama koji su vršili obuku, priznalo se je to u dane provedene u rezrvi (6 sat obučavanja= 1 dan rezerve). Rezervne starješine koje se nisu odazvale na vojne vježbe (neopravdano), mogli su biti kažnjeni novčano ili do 30 dana zatvora. Provjera usvojenih znanja vršila se na mobilizacijskim vježbama samostalno ili skupa s JNA. U period od 1969.-1970. Bilo je izvršeno 170 mobilizacijsko taktičkih vježbi, 108 taktičkih vježbi, 36 taktičkih vježbi skupa s JNA, graničnim jedinicama, Milicije i Civilne zaštite.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #13 on: November 30, 2011, 08:44:21 pm » |
|
Nekoliko fotografija sa manevra "Sloboda 71". Na manevrima sudjelovali su i pripadnici slovenske TO. Dio manevra izvodio se na teritoriji SR Slovenije. Analiza tog manevra je bitno utjecala na daljnji razvoj TO. RŠTO se još sa večim elanom bacio na posao....
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #14 on: November 30, 2011, 09:30:56 pm » |
|
1971. godine bili su jedni od največih manevara, na teritoriju SFRJ, “Sloboda 71”. Dio operacija izvodio se na teritoriji SR Slovenije (uz rijeku Kupu), pa su i pripadnici TO Slovenije sudjelovali na njemu. Analiza manevra pokazala je potrebu po boljoj opremi partizanskih jedinica i veču stručnu usposobljenost štabova TO. Posebna pozornost bila je usmjerena na obuku obavještajaca (1972.g!) na svim nivojima. RŠTO je poslao 5 ljudi na obuku (21 dan) u GŠ JNA u 2. upravu. Glavni štab za ONO izradio je desetogodišnji plan školovanja kandidata za rezervne oficire, pošto je bi največi manjak tog kadra u partizanskim jedinicama. Po ondašnjoj odobrenoj formaciji, falilo je 1993 rez. oficira. Planirano je sa popunjavanjem 400 rez. oficira godišnje u sljedečih pet godina. Prva popuna sa kadrom počela je tek sa formiranjem škole rez. oficira u Šentvidu kod Ljubljane - 1974. godine. Bila je to dislocirana škola rez. oficira iz Bileće. Nastava je trajala šest mjeseci (11 predmeta), mjesec dana za polaganje ispita, onda sa činom desetara na stažiranje u jedinice JNA. Poslije odsluženja vojnog roka bili su raspoređeni u partizanske jedinica TO Slovenije. Za obuku svog kadra Glavni štab TO koristio je i potpisao ugovore sa organizacijama : planinarska, narodna tehnika, lovačka, izviđačka, streljačka, letačka….
slike: kasarna u Šentvidu kod Ljubljane, danas tih zgrada nema više.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|