Kako Rusija misli da se bori protiv aviona sa stelt tehnologijom? Kako se u tom smislu mogu koristiti zahorizontalni, a kako radari ranog upozoravanja? Kako napreduje izgradnja novog radara ranog upozoravanja "Jahroma"? Da li je modernizovan radar ranog upozoravanja Don-2? Kakav je to radarski sistem "Elik"?
O ovim i drugim pitanjima, za RIA Novosti, govorio je Jurij Anoško, generalni direktor Koncerna "RTI Sistemi".Jurij Anoško: Ruski radari vide sve avione u vazduhuDuž granica Rusije stvoreno je neprekidno radarsko polje u okviru sistema upozorenja na raketne napade (SPRN), što omogućava praćenje balističkih ciljeva. U toku je rad na stvaranju kontinuiranog polja pomoću zahorizontalnih stanica. Oružane snage Ruske Federacije posebnu pažnju posvećuju razvoju sredstava za praćenje vazdušne i svemirske situacije, uzimajući u obzir koncepte operacija u više sfera i masovnog vazdušnog udara razvijenih u NATO-u.Na forumu Army-2021, generalni direktor koncerna RTI Sistem Iuri Anoshko rekao je u intervjuu posmatraču RIA Novosti Dmitriju Rešetnjikovu o trenutnim sposobnostima ruskog raketnog sistema ranog upozoravanja, neposrednim pravcima njegovog razvoja, modernizaciji sistema stanice do nivoa "Jahroma", i efekat „stealth“ tehnologije SAD -a, kao i ograničenja veštačke inteligencije u radarima koji prate svemir, i nijanse rada sa svemirskim ostacima.- Koje mogućnosti ima ruski sistem upozorenja na raketne napade (SPRN)? Koje lansiranje balističkih projektila možemo da pratimo, a koja ne, da li je sistem sposoban da detektuje hipersonična vozila?- U stvari, ruski sistemi ranog upozoravanja mogu videti bilo koju metu na horizontu. Govorimo, između ostalog, o aerodinamičkim objektima, na primer, avionima, kao i o hipersoničnim vozilima. Pitanje je koliko je velika meta i na kojoj udaljenosti je potrebno pratiti.
- I na kom maksimalnom dometu smo sada u stanju da otkrijemo projektile ili druge objekte?- Danas vidimo svemirske letelice u geostacionarnoj orbiti koje koriste radarske stanice koje su deo sistema ranog upozoravanja. Ovo je više od 30 hiljada kilometara iznad površine Zemlje.
- Ranije je rusko Ministarstvo odbrane objavilo planove za stvaranje kontinuiranog radarskog polja ne samo za balističke ciljeve, već i za aerodinamičke ciljeve. Radilo se o stanicama „Kontejner“, od kojih je prva stavljena u stanje pripravnosti u Mordoviji. Koliko će takvih stanica biti potrebno? U kojim regionima se planira isporuka i u kom roku?- Ako radarske stanice za rano upozoravanje vide ciljeve koji su iznad nivoa radio-horizonta, onda je radar „Kontejner“ u stanju da gleda iza radio-horizonta zbog činjenice da koriste dekametarske talasne dužine koje se ponovo reflektuju od jonosfere. Koliko će takvih stanica biti potrebno, pitanje je za Ministarstvo odbrane koje nalaže potrebnu količinu, mi se ne bavimo takvim procjenama. Kako zamišljam, ove stanice bi trebalo da budu raspoređene duž naše granice i da se preklapaju sa odgovarajućim prostorom.
- Osim „Kontejnera“ u Mordoviji, da li se sada izvode još neki radovi?- Da, Ministarstvo odbrane je donelo odluku da će biti razmešten čitav sistem, u okviru ovog zadatka radi se na stvaranju novih "kontejnerskih" stanica.
- Ranije je navedeno da je nakon rezultata godine rada stanica "Kontejner" u Mordoviji potvrdila svoje kvalitete. Konkretno, pokazao je sposobnost otkrivanja NATO stealth aviona. O kakvim avionima govorimo? Pod kojim okolnostima su mogli da budu otkriveni?- Stealth tehnologija pretpostavlja smanjenje verovatnoće otkrivanja datog objekta u određenom opsegu talasnih dužina. I po pravilu, stealth tehnologije su usredsređene na opseg talasnih dužina u kojima radari rade za otkrivanje takvih ciljeva. Konkretno, to su vazdušni radari drugih aviona, radari protivvazdušnih raketnih sistema itd. Zahorizontalna radarska stanica radi u potpuno drugačijem opsegu talasnih dužina, takozvanim kratkim talasima, iako je njihova dužina od desetina do stotina metara. U ovom slučaju prestaje da deluje efekat postignut upotrebom radio-upijajućih premaza i oblik samog aviona. Shodno tome, za stanicu koja se nalazi iza horizonta upotreba stealth tehnologije nije prepreka za otkrivanje.
-Da li je moguće odrediti vrstu mete uz pomoć horizontalnih stanica? Možemo li reći da je leteo F-35?-Zadatak za stanice iznad horizonta da identifikuju tipove vazdušnih ciljeva nije vredan toga. Zadatak je da se uoči promena intenziteta upotrebe vazduhoplovstva preko horizonta, na udaljenosti do tri hiljade kilometara od položaja stanice. To jest, na pozadini saobraćaja redovnih aviona, videti pojavu nečeg nestandardnog, kao što je upotreba specijalne avijacije. Interes je u otkrivanju same činjenice nenormalnog razvoja situacije u vazduhu.
- To jest, njegova tačnost je niska, neće biti moguće odrediti koordinate na njemu?- Može se odrediti lokacija objekta.
- I koliko ponovnih refleksija signala se dešava na maksimalnom dometu stanice?- Radimo na jednom skoku (jednoj pački cilja, prim. Kubovac)
- Kažete da je nemoguće odrediti vrstu mete, kako onda možete reći da je "Kontejner" u Mordoviji detektovao strane stealth avione?- Vrlo jednostavna. Jednostavno vidimo sve avione u vazduhu zbog dužine radio talasa sa kojima radi „Kontejner“. Shodno tome, znajući iz otvorenih izvora gde su bazirani F-35, i znajući da su leteli na misijama, možemo pouzdano reći da smo ih videli i pratili.
- Koliko je, po vašem mišljenju, stealth tehnologija uopšte efikasna?- Zavisi šta želim da postignem ovom tehnologijom. Ako ga koristim u nekim zemljama koje imaju određene klase radara u sistemu protivvazdušne odbrane, uključujući ugrađene radare lovaca iz sastava dežurnih snaga PVO, tada stelt tehnologija može biti prilično efikasna za proboj kroz ovaj sistem.
- Ako hipotetički pretpostavimo da su Sjedinjene Države poslale svoj B2 protiv nas, hoćemo li ih videti?- Verovatnoća direktnog prodora ovim avionima našeg PVO sistema je praktično nula. Neka druga sredstva moraju da im naprave zonu proboja, a onda će to postati moguće. Ali sami po sebi, ovi avioni, osim efekta psihološkog pritiska, po mom mišljenju, beskorisni su protiv nas kao sredstva vazdušnog napada.
- Pa, dobro, bar je domet njihove detekcije smanjen zbog tehnologije smanjenja radarskog potpisa?- Danas, gde su raspoređeni B-2B, a to je daleko izvan naše teritorije, mi ih otkrivamo uz pomoć zahorizontalnih stanica dok su još na ruti leta. Bez obzira na stealth tehnologiju.
- Radite li još na stvaranju radio -fotonskog radara?- Rad se nastavlja, nadograđujemo svoje kompetencije po ovom pitanju. Štaviše, stvaramo jedan od centara kompetencija za razvoj radiofotonike. Štaviše, mi ćemo ga razvijati ne samo u teorijskom smislu, već u primenjenom - sa stanovišta implementacije ovih tehnologija u novostvorene lokatore.
- Ranije je najavljeno o izgradnji novih sistema ranog upozoravanja Iakhroma na Krimu i Dalekom istoku. Da li je ovo dalja modernizacija stanica Voronež?- Da, ovo je još jedan korak u razvoju radarske stanice Voronež. Ove stanice će imati veći imunitet i kapacitet. Osim toga, već u toku njihovog stvaranja biće implementirana tehnologija automatizovanog digitalnog dvostrukog sistema, što omogućava praćenje stanja radara (faze životnog ciklusa radara).
- Da li će svi drugi sistemi ranog upozoravanja biti nadograđeni prema istoj šemi?- Da, naravno, sva nova dostignuća koja dobijemo na novoj stanici koristimo prilikom nadogradnje postojećih. Tokom perioda modernizacije, mi ćemo ih takođe dovesti na ovaj nivo.
- Do koje godine će Jahroma biti izgrađena na Krimu?- Bolje je da se obratite državnom kupcu.
- Da li planirate da koristite elemente veštačke inteligencije u novim stanicama sistema ranog upozoravanja, kako biste, na primer, obezbedili njihovo funkcionisanje bez ljudske intervencije?- Sve zavisi od toga šta podrazumevamo pod veštačkom inteligencijom (AI). Zapravo, ovo su samo matematičke i logičke metode obrade informacija. Oni su potrebni kada postoji sve više informacija. Naravno, takve metode se koriste u obradi radarskih informacija, u kontroli stanice, u dijagnostici njenog stanja. Drugo pitanje je da li AI donosi odluke. U ovom slučaju, naravno, to ne dolazi u obzir i ne može ići. Zato što informacije koje pružaju stanice SPRN mora da proceni pouzdanost. U suprotnom, možemo doći u situaciju da kao rezultat tehničkog ili softverskog kvara dođe do pogrešne odluke o raketnom napadu, što može dovesti do nepovratnih posledica.
- Da li će nivo automatizacije Jahrome omogućiti smanjenje borbene posade?- Naravno, automatizacija podrazumeva smanjenje broja ljudi koji su uključeni u rad stanice. Borbena posada Jahroma biće manja od one u Voronežu.
- Danas postoji akutni problem kosmičkog otpada, koji posebno može da ugrozi sudar sa operativnim svemirskim letelicama ruske grupe. Da li su stanice SPRN uključene u praćenje ostataka i svemirskih ostataka? Da li se ovi podaci prenose u Roskosmos?- Svi radari za rano upozoravanje kontinuirano prate svemirsku situaciju. Kao što sam rekao, radari kontrolišu sve preko radio horizonta. Vidimo svemirske letelice koje rade u svojim orbitama, gornje stepene, različita mesta lansiranja, i pored toga, elemente uništenih svemirskih objekata. Podaci o njima sistematizovani su u katalogu svemirskih objekata, koji se koristi, između ostalog, za isključivanje opasnih situacija u svemiru.
- Koliko male objekte vidite?- Činjenica je da ne možemo meriti objekat koji sada vidimo - ne možemo do njega doleteti lenjirom. Vidimo svemirske objekte sa određenom efektivnom površinom rasipanja. U zavisnosti od ugla osvetljenja, bilo da je osvetljen suncem ili osvetljen našim radarom, možemo posmatrati različite objekte.
- Odnosno, radarsko zračenje od Sunca, koje reflektuje objekat prema prijemniku stanice SPRN, takođe vam omogućava da vidite svemirske objekte, kako kažu, u pasivnom režimu?- Da, i ova situacija je ostvariva.
- Amerikanci imaju komandu NORAD. Oni redovno posmatraju naše svemirske letelice i šire parametre njihove orbite. Pratimo li i njihove satelite putem stanica sistema ranog upozoravanja?- Prate se svi objekti koji se nalaze iznad radio -horizonta, uključujući i svemirske objekte.
- Da li planirate modernizaciju stanice protivraketne odbrane Don-2N u blizini Moskve? U kojim pravcima se može izvršiti njegova modernizacija?- Tek smo nedavno završili modernizaciju ove stanice, sada se ona testira. Kao rezultat ovih radova, funkcionalnost "Don-2N" se promenila. Štaviše, ona nije promenila samo svoje kvantitativne karakteristike, već i kvalitativne. Iz očiglednih razloga, ne mogu izreći konkretna značenja.
-
Recite nam nešto više o kompleksu Elik.- Ovo je kompleks višefrekventnog radara u vazduhu. Uz pomoć ovog kompleksa, na primer, tokom ispitivanja otkrivena je pista iz doba Velikog otadžbinskog rata, potpuno prekrivena slojem zemlje od 10 centimetara. Postojala je metalna mreža, koja se tada koristila za poljske aerodrome, zaboravili su na nju, a bila je obrasla kulturnim slojem, a „Elik“ ju je otkrio.
- U koje svrhe se kompleks može koristiti?- Može se koristiti za kontrolu cevovoda koji se mogu zakopati ili su davno zaboravljeni, za kontrolu bilo koje druge građevine koja može biti na određenoj dubini, na primer, gasovodi, naftovodi. Talasne dužine koje Elik koristi su 3 centimetra, 23 centimetra i 73 centimetra.
- Koliki mu je maksimalni prodor na tlo?- Takve procene još nisu napravljene.
- Na koji avion je instaliran „Elik“?- Iako je ovo kompleks za ispitivanje, nije instaliran ni na jednom određenom avionu, sa njim provodimo eksperimente. Montiramo ga na bespilotne letelice, na helikoptere i druge vazdušne objekte i razvijamo njegovu softversku i algoritamsku podršku.
- Koji su još obećavajući zadaci pred kojima se danas nalazi zabrinutost?- Po nalogu Ruske akademije nauka stvaramo lokator za heliogeofizičko istraživanje situacije.
- A šta će dati?- To će biti istraživački lokator koji će se koristiti u mirnodopske svrhe u interesu Ruske akademije nauka. Konkretno, to će omogućiti proučavanje solarne aktivnosti, kao i njen uticaj na Zemljinu jonosferu, i daće druge srodne rezultate.
Sa izvora RIA Novosti za Forum Paluba preveo i prilagodio: KubovacIzvor:
https://ria.ru/20210826/anoshko-1747223211.html