11.08.2014.
UZBUNA U NATO-U
Hrvatsko nebo branit će američki F-16 ili ruski MiG 29 [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je nadu da će se na rujanskom summitu Sjevernoatlantske alijanse europski saveznici obvezati povećati troškove za obranu, na što ih je pozvao Washington kako bi se nosili s jačanjem ruske moći.
Prema podacima NATO-a, Rusija je povećala izdvajanja za obranu za 50 posto u zadnjih pet godina, dok su članice NATO-a svoje troškove srezale za 20 posto. Glavni tajnik Rasmussen i vrhovni zapovjednik snaga NATO-a u Europi general Philip Breedlove suočavaju se s nizom problema: mali vojni budžeti zemalja članica, nedostatak vojnika i sredstava za ambiciozne programe, krah snaga za brze intervencije, te nedostatak financijske solidarnosti unutar saveza.
Međutim, kako doznajemo, nikakvih zahtjeva, da ne kažemo “harača”, u tom smislu, od glavnog tajnika Rasmussena Hrvatska nije dobila, kako to već olako konstatiraju neki dnevni listovi navodeći milijarde kuna koje, tobože, Vlada RH mora “usuti” u vojsku.
Jeftiniji modeli– Nitko od RH ne traži ultimativno povećanje izdvajanja za vojsku, nego je riječ jedino o preporukama – kaže nam visoki izvor iz Glavnog stožera RH.
– Preporuka je da se zaustavi trend smanjenja hrvatskog vojnog proračuna. I, drugo, da se, sukladno ekonomskom rastu, kontinuirano povećaju financijska sredstva za opremanje vojske. Početkom rujna bit će održana sjednica Vijeća za obranu na kojoj će biti i ministar financija, te će se dogovoriti konsenzus oko tih preporuka saveza.
Pad MiG-a 21 kod Velike Gorice povećao je svijest o potrebi većeg ulaganja u pojedine komponente oružanih snaga, posebno zrakoplovstva. U sljedećih godinu i pol dana moramo donijeti odluku o opstanku ili gašenju zrakoplovstva.
Projekt “smart defense”, kao mogućnost zajedničkog nadzora neba s nekoliko susjednih zemalja, u stvarnosti, na žalost, ne funkcionira. Pokazalo se u praksi da svaka od tih zemalja vodi nacionalnu politiku nadzora neba. Stoga ćemo morati naći rješenje kako sačuvati našu ratnu avijaciju.
Uvjet su pronalazak izvanproračunskih sredstava za kupnju i koristi za hrvatsko gospodarstvo od nabave rabljenog borbenog lovca zapadne ili istočne proizvodnje – kaže nam sugovornik, visoki časnik iz Glavnog stožera RH.
Bez obzira što su “smart defense”, ili “pametna obrana”, zadnjih godina čarobne riječi hrvatske vojne terminologije, čini se da je u realnom životu situacija drukčija.
NATO-ov koncept “pametne obrane” ili dijeljenje resursa u nadzoru neba, pokazalo se, nije zaživio između Mađara, Slovaka i Čeha. Svi guraju vlastiti sustav nadzora neba i njegovanje nacionalnog borbenog zrakoplovstva. To je sada jasno i hrvatskom vojno-političkom vrhu, pa obnova zrakoplovstva nije isključena ako se ukaže model izvanproračunskog financiranja kupnje minimalno šest rabljenih lovaca.
Ako se pristupi procesu nabave, u optjecaju bi bila dva jeftinija modela zrakoplova: modernizirani portugalski F-16 block te NATO-u kompatibilni mađarski MiG-ovi 29S na koje bi hrvatski piloti bezbolno prešli jer već lete na MiG-ovima.
Kako doznajemo, prodajom vojnih viškova naoružanja i obukom omanskih pilota na Zemuniku, MORH je ove godine zaradio čak 40 milijuna kuna. Sredstva su već uložena u opremanje kopnene vojske i nekoliko vojarni, uključujući i Zemunik. Nadalje, velike se nade polažu u interes ruskih i turskih investitora koji žele kupiti vojni apartmansko-lučki kompleks Kovčanje u Malom Lošinju.
Pisma namjere se već nalaze na stolu potpredsjednika Vlade Branka Grčića. U slučaju prodaje te nekretnine očekuje se prihod od najmanje 130 milijuna eura koji bi odmah bio trasferiran u vojni budžet. Od toga bi se financirale neke nabave tehnike i opreme. Nije isključeno da se iz tih sredstava djelomično financira model kupnje rabljenih lovaca za HRZ.
Hrvatska je, inače, od NATO-a preuzela 42 cilja: u svakom trenutku mora biti spremna u NATO-ove misije poslati 40 posto svojih snaga, nadzor pomorskih ruta, protuminsko i protupodmorničko djelovanje, ABKO zaštita, povećanje topničkih sposobnosti itd… Konkretni koraci po pitanju, primjerice, povećanja topničkih i pomorskih protuminskih sposobnosti poduzimaju se proteklih mjeseci.
Zamolba NjemačkojMORH se, naime, odlučio na nabavu 18 njemačkih samohodnih haubica panzerhaubitze 2000 (PzH 2000) kalibra 155 mm, koje se smatraju najboljim artiljerijskim sustavom u svijetu. Samohodne haubice stara su boljka HV-a koji posjeduje samo nekoliko zastarjelih ruskih samohotki 2S1 “gvodzika” kalibra 122 mm i tegljenih haubica D-30 istog kalibra. Kupnja panzerhaubica realizirat će se višegodišnjim financiranjem.
Također, upućeno je i pismo namjere njemačkoj ministrici Ursuli von der Leyen za kupnju dvaju suvremenijih minolovaca klase “kulmbach” građenih krajem 80-ih i početkom 90-ih godina. Od ukupno pet brodova iz te klase, još su dva u službi, dok su ostali povučeni zbog uvođenja novih minolovaca u flotu Bundesmarine.
Minolovci bi u flotu HRM-a došli u razdoblju između 2015. i 2017., a zbog svoje dužine i vrste naoružanja ovi brodovi od nemagnetnog čelika mogu se koristiti za ophodnje Jadranom, kao i za prekomorske posjete.
Nema jeftine obrane, postoji samo dobra ili loša obrana. A kao što znamo, kupnja aviona, brodova ili tenkova je ponajprije politička odluka. Kad se odluke donese, novac se uvijek nekako nađe.
Amerika: 640 milijardi USDPrema švedskom Institutu za istraživanje mira (SIPRI) u 2013., SAD je imao obrambeni proračun od 640 milijarda dolara, Kina od 188, Rusija 88, Francuska 61, Velika Britanija 57, te Njemačka 48 milijardi dolara za vojsku. Od aktivnih svjetskih ratnih žarišta, Ukrajina ima vojni proračun od 5,4 milijarde dolara, a primjerice Irak 7,9 milijardi dolara. Hrvatski vojni proračun iznosi oko 850 milijuna dolara i nalazi se među prvih deset zemlja članica NATO-a po visini izdvajanja iz proračuna.
Svi čuvaju svoju zemljuNATO-ov koncept “pametne obrane”, ili dijeljenje resursa u nadzoru neba, pokazalo se, nije zaživio između Mađara, Slovaka i Čeha. Svi guraju vlastiti sustav nadzora neba i njegovanje nacionalnog borbenog zrakoplovstva.
Denis Krnić,
Slobodna Dalmacija