Vir:"Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx03.12.2015
CRNA GORA JUČER DOBILA POZIVNICU ZA ULAZAK U VOJNI SAVEZ
NATO Rusiju izbacuje s Mediterana
Jens Stoltenberg, generalni tajnik NATO-a, s ministarskog zasjedanja u Bruxellesu u srijedu ujutro uputio je sretnu vijest i čestitku Crnoj Gori. Zapadna vojna alijansa službeno je pozvala Crnu Goru da se priključi:
- Čestitamo vladi i građanima na ovom dostignuću. Ovo je jako dobar dan za Crnu Goru, Zapadni Balkan i za Alijansu. Crna Gora se otisnula na jedinstven put da uspostavi vladavinu prava. Od 2009. surađujemo s Crnom Gorom kroz "Akcioni plan za članstvo". Danas vidimo konkretne rezultate te posvećenosti. Naravno, ovo nije kraj tog puta, još slijedi važan dio posla koji se odnosi na prilogođavanje sistema obrane, reforme vladavine prava i na jačanje podrške javnog mnijenja.
To su pitanja na kojima ćemo nastaviti raditi dok otvaramo pregovore o pristupanju i tijekom procesa ratifikacije – zaključio je Stoltenberg na skupu kojem su u ime slavljenika nazočili Igor Lukšić, ministar vanjskih poslova i Milica Pejanović Đurišić, ministrica obrane.
Oštre reakcije Rusije
Poziv je uspješan završetak procesa koji traje od 2006. godine i osamostaljenja Crne Gore. Referendum o osamostaljenju održan je 21. svibnja 2006., a prvi dokument "Partnerstva za mir" Podgorica je potpisala 14. prosinca te godine. Dvije godine kasnije u Bukureštu Crna Gora je pozvana da počne proces dijaloga o političkim, vojnim, financijskim, sigurnosnim i diplomatskim pitanjima.
Nakon toga cijela je procedura išla u predviđenom ritmu i poziv je upućen kako je bilo i planirano, koncem ove godine. Da će se NATO članice suglasiti bilo je poznato i prije službene objave glavnog tajnika Stoltenberga.
Znalo se to već u utorak, kad se u Kuparima na proslavi sastao vojni vrh Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska je, naime, cijelo vrijeme pristupnog puta južnog susjeda u ime NATO-a bila sponzor, zadužen za prilagođavanje vojnih i političkih struktura NATO standardima. Posebna pozornost posvećena je suradnji tajnih službi dviju država.
Nakon više sastanaka ministra obrane Ante Kotromanovića s ministricom Milicom Pejanović Đurišić, provedeno je nekoliko zajedničkih akcija od suradnje u Afganistanu, gdje su Crnogorci bili u zajedničkoj misiji s hrvatskim kolegama, do posebnih operacija priprema tajnih službi za NATO standarde s jednim od ciljeva da se iz tajnog aparata Crne Gore vremenom isključe svi anti-NATO elementi.
Koliko je dobra suradnja vidjelo se nedavno kad su specijalne hrvatske snage zaposjele Prevlaku pod firmom priprema za dolazak izbjeglica, iako se zapravo radilo o posebnoj operaciji osiguranja u trenutku kad se Đukanovićeva vlast našla pod pritiskom vala prosvjeda proruskih i prosrpskih lobija po crti trajne podjele u crnogorskom društvu.
Ako ubuduće dođe do eskalacije nije isključeno da Prevlaka posluži kao vojna baza hrvatskim i NATO snagama s ciljem osiguranja od moguće intervencije s mora.
Poziv NATO saveza ključna je stepenica nakon koje će Crnoj Gori trebati godinu i pol do dvije godine da se ispoštuje cijela procedura. Taj proces za najmanju republiku bivše Jugoslavije posebno je otežan unutarnjim podjelama i jakim pritiskom Rusije da se pristup NATO savezu spriječi.
U rujnu su počeli prosvjedi usmjereni na rušenje Mila Đukanovića koji će vjerojatno trajati i dalje, a za koje se smatra da su potaknuti pa i financirani od ruske diplomacije. Prosvjednici će inzistirati na referendumu, a vlast na skupštinskoj proceduri.
Prve službene reakcije Rusije su dosta oštre. Od procjene da NATO savez u svoje članstvo gura Crnu Goru protiv volje naroda, do oštrijih tonova kako je riječ o provokaciji.
Rusija stoga najavljuje da će otkazati sve zajedničke projekte, pa i one vojnog karaktera. Neslužbeno, u ruskom se tisku moglo pročitati i nekoliko članaka o mogućnosti vojne intervencije u Crnoj Gori, za što bi, kako su naveli, dovoljna bila jedna divizija koja bi se iskrcala u sjevernom planinskom dijelu, tradicionalno proruski orijentiranom.
Pozivom Crnoj Gori NATO je nedostupnim za Rusiju učinio posljednji komadić teritorija na europskom tlu s izlazom na more. Od Ukrajine, preko Rumunjske, Bugarske, Turske, Grčke, Albanije do Crne Gore, Rusija više ne može računati na bilo kakvu suradnju ako ta suradnja nije po volji Zapadne alijanse. I sve ostale mediteranske i atlantske zemlje članice su NATO saveza, što je posebno važno u situaciji sve oštrijeg hladnog rata, nakon sukoba u Ukrajini i Siriji.
Od svih tih zemalja Crna Gora je bila najbliskija Rusiji, a Boka kotorska oduvijek je u žarištu zanimanja ruskih geostratega.
Antun Masle