PALUBA

Poljodjelci već sada zalijevaju kao da je srce ljeta, ali bez učinka.
Voćke bez uroda, krumpir ne niče, a masline još ne cvjetaju.

[attachment=1]
Suša je iscrpila zemlju, uroda neće biti, ali sada stiže nova prijetnja: stabla voćaka bi se mogla potpuno osušiti / CROPIX

Dalmatinski poljoprivrednici više ne razmišljaju o spašavanju uroda, koji će, zbog katastrofalne suše, ove godine biti loš na gotovo svim kulturama, nego traže rješenja kako spasiti same trajne nasade koji su dovedeni u pitanje.

– Trenutno je stanje takvo da su akumulacije vode prazne, jaruge su presušile i vode više nema. Agrotehničke mjere na trajnim nasadima obavljene su samo tamo gdje je vlaga sačuvana u plićim slojevima zemlje. Tamo se mogla obaviti gnojidba i frezanje, što zapravo i ima smisla samo gdje je tlo vlažno.

Na ostalim površinama ni to nije obavljeno, a ako i jest, od takve gnojidbe neće biti učinka, pa se već sada mogu vidjeti dalekosežne posljedice.

Cvatnja kod većine voćki već je završila ili je pri kraju, osim trešnje, ali onaj tko nije uspio dodati vodu, sigurno neće imati što brati. Suša je iscrpila voćku pa je došao u pitanje njezin opstanak. Zato mnogi razmišljaju kako ove godine spasiti stabla, a ne urod.

Čak se i na maslinama vidi zastoj, i one su već trebale krenuti. Svi koji su posadili krumpir, vide da niti niče, niti može niknuti, a s povrćem se još ne ide jer nema vode.

Ni Zrmanja nikada nije tako izgledala kao u zadnje vrijeme. Uvukla se u svoje korito i po tome se vidi koliko je situacija ozbiljna – kaže dipl. ing. Gordana Dragun, voditeljica zadarske Hrvatske poljoprivredne komore.

Nažalost, prognoze su takve da oborina nema na vidiku ni idućih dana, pa ni tjedana, a neka zlokobna predviđanja govore da bi sušno razdoblje moglo potrajati – do rujna, što bi, ako se obistini, značilo pravu katastrofu u poljoprivredi, vodoopskrbi i zaštiti okoliša kojemu bi u tom slučaju mogli zaprijetiti požari.

Ispraznili jezero

Već sada, u ožujku, zadarski vatrogasci imaju posla kao usred ljeta, doduše, dobrim dijelom zbog neodgovornog paljenja korova na otvorenim površinama, ali problem je što je tlo toliko suho da se vatra širi velikom brzinom bilo gdje da se pojavi. Što će tek biti u srpnju i kolovozu?

Dario Buljat jedan je od većih proizvođača jabuka na zadarskoj Baštici. I on muku muči sa sušom. Jabuke imaju plitko korijenje i ne mogu bez vode, pa Buljat za sada natapa nasade vodom iz akumulacije Vlačine. Zaliha vode u tom je jezeru pri kraju, a kad je nestane, plantaži prijeti propast.

– Bit će velikih problema, bojimo se katastrofe ove godine. Pumpe rade već sada u ožujku kao da je sredina ljeta. Suše je bilo i prošle godine, ali je barem akumulacija bila puna u ovo vrijeme, pa smo nekako izgurali. Sada je prazna, a potrebno je pola jezera vode samo za srpanj i kolovoz.

U najgorem scenariju razmišljamo kako sačuvati stabla voćki, jer urod će sigurno biti nikakav. Možda ove godine budemo prisiljeni na nešto što nikada nismo radili i što nije poželjno u poljoprivredi: natapanje vodom iz hidranata, iz gradskog vodovoda, po cijenama pitke vode. Ta voda je klorirana i nije dobra za nasade, ali ako budemo morali spašavati stabla, neće biti drugog izbora – kaže Dario Buljat.

Mišel Kalajžić

Posljednja prava kiša pala je lani u srpnju

Posljednja obilna kiša na slijevu rijeke Cetine pala je u srpnju prošle godine. Tada je snažna genovska ciklona natopila zemljište i dopunila akumulacijska jezera Peruča i Buško blato.

Sve oborine nakon toga, osim snijega u veljači koji je također donijela genovska ciklona, bile su gotovo zanemarive, štono bi se reklo, tek za sakupiti prašinu.

Iako je u veljači pao snijeg u količinama kakve nisu zabilježene barem 30-40 godina, ni od njega nije bilo neke koristi kad je u pitanju napajanje žedne zemlje, punjenje podzemnih tokova i akumulacijskih jezera. Snijeg je pao na zamrznuti površinski sloj zemlje i, kad se počeo otapati, nastala voda nije se kroz zaleđeni dio mogla probiti u zemlju, nego je uglavnom ishlapjela.

Što je današnja posljedica takvih klimatskih kretanja? Prodavači u trgovinama za opskrbu poljoprivrednika sjemenskom robom i reprodukcijskim materijalom oko Sinjskoga polja kažu da im prodaja u posljednjih mjesec dana ide odlično.

Pritisnuti krizom, ljudi se vraćaju zemlji, zakorovljene oranice ponovno se oru, siju žitaricama za hranjenje stoke, a krumpir, luk i drugo povrće sadi se u puno većim količinama nego prošle godine. Sve se to sije i sadi u suhu zemlju i, ako ne padne kiša, od uroda neće biti ništa. Žedni su rijeka Cetina i njezine pritoke, kao i svi izvori na jugozapadnom dijelu Kamešnice.

Zbog minimalnog ispuštanja vode iz akumulacije Peruča, Cetina se gotovo svuda može pregaziti, a Ruminu, Vojskovi, Malinu, Rudi i Grabu korito je također na najnižem vodostaju. Gotovo sva voda koja izvire na Kosincu crpkama se šalje u vodoopskrbni sustav. Prije se u ovo doba godine na Kosincu višak vode prelijevao prema Cetini u golemim snažnim slapovima.

Turbine miruju

Na cetini je instalirano pet hidroelektrana ukupne snage 870 megavata. Zbog dugotrajne suše, turbine hidroelektrana na cetini ovih uglavnom miruju. Tek povremeno, minimalnom snagom, manjom od 10 posto, struju proizvode u Peruči i Kraljevcu.

Peruča pri dnu

Jezero Peruča ima spremljenih 127 od mogućih 416 milijuna kilovatsati električne energije ili oko 30 posto. U Buškom blatu puno je lošije, samo 14 posto. Da u HEP-u nisu štedjeli vodu u ovim dvjema akumulacijama, one bi danas bile potpuno prazne. Ako izostanu proljetne kiše, dna ovih dvaju akumulacijskih jezera uskoro će biti potpuno suha.

Toni Paštar

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx)

Svi mi nešto raspravljamo o mega važnim događajima u svijetu i okolini ali nažalost realnost je nešto sasvim drugo.
Požari u srcu Bosne su samo dio ovoga, trifko je stavio slike suhe zemlje koja odavno nije bila takva.

Jakovčić donio mjere za redukciju vode u Istri (http://www.jutarnji.hr/jakovcic-donio-mjere-za-redukciju-vode-u-istri--nema-vise-pranja-osobnih-automobila/1042989/)


   JL (http://www.jutarnji.hr/jakovcic-donio-mjere-za-redukciju-vode-u-istri--nema-vise-pranja-osobnih-automobila/1042989/)

Upravo pada kiša. Toliko o suši.

Reka bi jedan, popiću sve ča pade.

Ako nekoga zanima u RH se stanje suše može pratiti na stranicama DHMZ-a

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na različitim vremenskim skalama (http://klima.hr/klima.php?id=SPI)

poz.

Malo skretanje sa teme. U Sloveniji postoji radarska slika padavin (http://www.arso.gov.si/vreme/napovedi%20in%20podatki/radar_animacija.html), dali šta slično postoji i za ostale delove Juge?

...........
http://vrijeme.hr/aktpod.php?id=bradar&param=anim

Hvala Jadran.

LPB

 Evo za Srbiju. Dosta su tačni u poslednje vreme! Ja zbog poplavana vikendici  pratim vodostanje.

 http://www.hidmet.gov.rs/

Hvala Kile!

Da ne otvaramo nove teme, vruće je i šta sad.

[attachment=1]
[attachment=2]

  foto galery (http://www.jutarnji.hr/www.jutarnji.hr/1045944?foto=1)

Istra, Kvarner, Dalmacija i Slavonija ovakvu sušu ne pamte stotinu godina!

Ova bi godina u većini hrvatskih krajeva mogla postati jedna od najtoplijih i najsušnijih u posljednjih stotinjak godina otkako se kontinuirano mjeri temperatura zraka i količina oborina.

Zbog suše u Istri i Slavoniji, već je proglašeno stanje elementarne nepogode, U Pakracu je uvedena redukcije pitke vode, dok su prvih dana kolovoza u većini krajeva naše zemlje izmjerene rekordno visoke temperature zraka. Dosadašnji tijek kolovoza u Hrvatskoj je bio iznimno topao: na Jadranu dva do tri stupnja, a u unutrašnjosti pet do šest stupnjeva topliji od tridesetogodišnjeg srednjaka.

- Ako se analizira stanje u srpnju 2012. godine na području cijele Hrvatske, ekstremno sušni uvjeti zabilježeni su na području Bjelovara i Rijeke, dok je u ostatku zemlje ukupna količina oborina bila u granicama normale - rekla je Ksenija Cindrić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

- Ako se gleda unatrag šest mjeseci, od veljače do srpnja 2012. godine, ekstremno sušne oborinske prilike zabilježene su na cijelom području sjevernog i srednjeg Jadrana te Istre. Oborinske prilike na 12-mjesečnoj skali, dakle od kolovoza 2011. do srpnja 2012. godine, pokazuju ekstremno sušne uvjete u cijeloj zemlji, osim najjužnijeg područja Jadrana. Takvo je stanje u 2012., među ostalim, posljedica ekstremno sušnog ožujka 2012. godine na cijelom području RH - objasnila je Ksenija Cindrić.

Visoke temperature i manjak oborina uvelike podsjećaju na 2003. godinu koja je u cijeloj zemlji bila ekstremno topla i vrlo sušna, a u mnogim krajevima i ekstremno sušna.

- Što se tiče godišnje količine oborina u ekstremno sušnoj 2003. godini, zabilježena godišnja količina oborina u 2011. godini na postajama Zagreb-Grič, Osijek i Gospić bila manja od godišnje količine oborina u 2003. godini - rekao je Domagoj Mihajlović iz DHMZ-a.

Prema sezonskoj prognozi ECMWF-a (Europski centar za srednjoročnu prognozu vremena) u Readingu za tromjesečno razdoblje koje obuhvaća kolovoz, rujan i listopad 2012. ukupna količina oborina očekuje se u granicama uobičajenog.

  JL (http://www.jutarnji.hr/)

Ово што је констатовано за Хрватску, важи за већину земаља Балкана. И у Србији је суша јака и "убила" је усеве чему доприноси слабо организовано наводњавање, чак и у Војводини.   Још пре неку годину стручњаци су најављивали константно повећање температура и смањење падавина (киша). Генерално речено очекује се тренд повећања температура који ће у неком периоду од 50-так година климатске услове на овим просторима учинити сличним онима какви сада владају на Блиском истоку. Да ли је то последица "глобалног загревања" или уобичајених временских промена, споредно је за све нас који овде живимо. Преостаје нам да се прилагодимо и обезбедимо боље услове за живот у таквим условима (веће и трајније резерве пијаће воде у воду хидроакумулација, ширење мрежа канала за наводњавање, подизање свести и културе живљења и др.).

 Bar u Vojvodini je kanalska mreža rasprostranjena. Samo je fora u tome što je zapuštena pa ne može da se koristi svuda. A i našim paorima kad kažeš " sistem za navodnjavanje" prvo počnu da kukaju koliko to košta. Uglavnom ni drđžava nije cvećka. Naplaćuje paorima namet za navodnjavanje, i odvodnjavanje godišnji namet, a nema svuda kanalske mreže koja je u funkciji.

Polja u bezizlaznoj agoniji.
Dalmacija krepaje od suše - propadaju maslinici, vinogradi, voćnjaci, čak i korov...

Suša je pomorila sve zeleno u Dalmaciji: voćke, agrumi, povrtnjaci, maslinici, vinogradi, sve postaje beživotno, bez soka, plodovi su maleni, otpadaju, suši se čak i korov!

 - Kad su požutili brnistra, bršljan i brist, onda je jasno kakva je katastrofa – vodi nas kroz Kliško polje Ante Matić (50), predsjednik Udruge maslinara Klisa i Dugopolja.

Nismo trebali ići daleko u dalmatinski kamenjar, splitski bazen ovog ljeta trpi jedno od najsušnijih i najtoplijih razdoblja otkad postoje meteorološka mjerenja.

- Polje je kompletno izgorilo prije desetak godina, baš na Veliku Gospu kad je u nas fešta. Onda su ljudi počeli obnavljat polja, a dotad je sve prikrivala štetočina borovina i makija. Neki su prvi put došli na svoje zemlje iza požara, a sad je ovdje oko četiri tisuće maslina.

Da dio ljudi nema pumpe i agregate, bila bi katastrofa, jer od četvrtoga miseca nije bilo kiše kako triba. Mater mi Zlata ima osamdeset godina i kaže da ne zna kad je vako bilo SEnD kaže Ante dok hodamo do prvih maslinika.

Suše se i plod i lišće

 - Evo ove se ne zalivaju, vidi se izdaleka po listu, koji je žut i skovrljen. Krenulo je fantastično, ove se godine odlično oprašila, bilo je ploda krcato. Sad je počela odbacivat dio ploda, a drugo se smežuralo – rastvara noktom Ante plod koji je sama koža i koštica.

Starije masline se još i drže, ali mlađe su u agoniji, posebno one stare godinu, dvije. Njegov je dida na predjelu Žnarevac izgradio bunar, Ante je dodao agregat i pumpu, i to je spasilo njegov maslinik, čije je lišće srebrno, a plod bublast. Isto je i s vinogradima, oni zaliveni se drže s tek pokojim suhim listom, a ostalima se suše čak i loze, a grozdovi su puni sitnih bobica.

- Ovaj vinograd je od braće Glavan, svaki dan su u njemu, trude se, rade, plod je zdrav, ali ga je malo. Od silnoga rada neće bit koristi – kaže Ante dok obilazimo voćnjake.

- To su mi od tete šljive, rodile su, ali su sitne, prilipila se kora za špicu. Bajama je ispalo lišće, smokve uopće nemaju soka, ne mogu se ni osušit. Šipci su dobri, ali kad uskiši, kora će se raskrižat i popucat. Vidi orasa, otpalo im lišće skroz, svakim korakom svjesniji smo katastrofe dalmatinske poljoprivrede, a meteorolozi ne vide spasonosnu kišu.

- U Kliškome polju se voda može naći na sedam do dvanaest metara dubine, i da smo ulagali u navodnjavanje umisto u gašenje požara, kroz dvi godine navodili bi ogromne površine, a požara ne bi bilo – smatra Matić.
Piše Damir Šarac

Štambuk: Suše će biti sve opakije

Agronom Stanislav Štambuk iz Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe kaže kako je spoj iznadprosječnih temperatura i potpunog izostanka oborina poguban za dalmatinsku poljoprivredu.

 - Najgore je što imamo vode za navodnjavanje, ali je gubimo. Prije više od deset godina najavljen je nacionalni projekt navodnjavanja, ali ništa se nije napravilo. A iz samo jedne od četiri velike dalmatinske rijeke, Cetine, Krke, Zrmanje i Neretve, u jednoj sekundi u more utječe 120 kubika vode. Italija, Španjolska, Grčka i Izrael napravili su velike korake, bilo u navodnjavanju, desalinizaciji, iskorištavanju otpadnih voda ili gradnji otočnih akumulacija kako im ne bi cijela poljoprivreda ovisila o jednom sušnom ljetu. Mi ne navodnjavamo ni dva posto površina, Albanija navodnjava 53 posto, a Izrael čak 89 posto! Suše će biti sve opakije i mi se konačno moramo razbuditi – poziva Štambuk.

Split: Zadnja kiša pala 5. lipnja

Meteorolog Marijan Tadin navodi kako se kiša ne očekuje do početka rujna. Zadnja “ozbiljnija” kiša pala je 5. lipnja, oko 23 litre na splitskom području, sljedeća je bila 23. srpnja sa samo šest litara. Osim Dubrovnika, koji je bio u prosjeku, u cijeloj Dalmaciji je iznadprosječno sušno i vruće razdoblje.

‘Ispijeno’ maslinovo ulje

Zbog dugotrajne suše ove jeseni u dolini Neretve i na Pelješcu proizvest će se manje maslinova ulja. Posebno su kritične stare masline koje nije moguće navodnjavati zbog nepristupačnog terena. - O količini ulja i ovogodišnjoj berbi maslina još je prerano govoriti. Međutim, zbog suše ulja će biti manje, pojašnjava agronom Ante Mijić iz Poljoprivredne savjetodavne službe u Opuzenu, te dodaje: -  Kad bi uskoro pala kiša, spasio bi se urod maslina.
S. SOLDO

Zadar: Milijunske štete od suše

Na adresu županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarne nepogode došlo je već desetak zahtjeva. U općini Pakoštane procjenjuju da je na njihovu području šteta od suše dosegnula 2,3 milijuna kuna, u Lišanima Ostrovičkim 1,3 milijuna kuna, u Posedarju 1,5 milijuna kuna, u Sv. Filipu i Jakovu su štete prijavili na posjedima 21 poljoprivrednika, u Vrsima procjenjuju da je 80 posto poljoprivrednika pogođeno sušom. Otočne općine su procjenjivale štetu prije svega na maslinama - na Dugom otoku oko 6,1 milijun kuna, u Kukljici 5,5 milijuna kuna, u Kalima se tek procjenjuje... Voditeljica Poljoprivredne komore u Zadru dipl. ing. agr. Gordana Dragun upozorila je kako su velike štete i u stočarstvu, jer je blago gladno i žedno. Već ima slučajeva uginuća ovaca od gladi i žeđi. Ugrožene su i pčele.
E.Š., M.K.

Šibenik: Masline su se smežurale...

Najteža situacija je na otočnom i priobalnom području, dok u zaleđu županije, masline i vinova loza za sada koliko-toliko odolijevaju. Ipak, nastave li se ove vrućine, ni njima neće biti spasa. Masline su se već smežurale, iduća faza je ugljenisanje i otpadanje, jer svako stablo treba između 200 i 300 litara vode da bi se oporavilo, a u vinogradima je zamjetno da loza počinje patiti, iako je otpornija zbog dubljeg korijenja. Toplinski udar prouzročio je ožegotine, a protiv njega, na žalost, nema lijeka – kaže Davorin Pamić, agronom u šibenskoj Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi.
M. Jurković

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Da se i ja ukljucim u temu o susi.

Danas sam ovde kod mene u Kragujevcu, setao Sumaricama (memorijalni kompleks gde su streljani djaci 1941.g.) i evo kako izgleda zemlja:

Na nekih 50 metara od mesta gde sam snimio ovu ispucalu zemlju nalazi se javna cesma Sumarice. Uprkos susi voda neprekidno u jakom mlazu tece, hladna, prijatna...  Ovo sam naveo samo da uocili kontradiktornosti, na jednoj strani susa a na drugoj vode u izobilju.

Karakteristicno za ovu cesmu je da je ukopana u zemlju (po mojoj proceni 2-2,5 m) sto se moze i sa fotografije videti.