PALUBA

Mislim, da nije na odmet pročitati članak, posebno dio o  tankovima sa  gorivom. Nisam stručnjak, znam da se nesreče događaju, no mislim, da do širenja naftne mrlje izvan luke nije smjelo doči.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/96348/Default.aspx
Duje

Nekoliko slika iz splitske gradske luke, kod pokušaja neutralizacije nafte u moru.

Onaj crveni čamac desno  je od Lučke uprave za sprječavanje onečišćenja?

A zašto "Jadrolinija" nabavlja brodove u inostranstvu, pored domaće brodogradnje? I, da stvar bude još gora, zašto se uporno insistira na kupovini polovnih brodova?

Havarije se dešavaju što je normalno, bez obzira čija je krivica.
Izliva nafte, srečom dizela ja bilo i bit če. Svi koji smo bili na brodovima znamo koliko puta se ispumpavaju santine, pa obično čistač makine koji gleda sa strana zaspi pa se ispumpa i šporkica. Za to je iz iskustva govorim najbolji čarli koji razbije mrlju i morska struja ili vjetrar koji če je otjerati daleko od broda.
Na čarli me je podsjetio vjerovatno djelatnik Ciana koji šara sa šmrkom po moru. po slikama se vidi postavljena bariera i da se je ekopor odnosno neki drugi absorbent sipao u more. I budala zna da bi bile potrebne tone absorbenta za tu količino goriva koja je deklarisana, da ne spominjem da kasnije sve to treba pokupiti iz mora specijalnim brodom namjenski rađenim u te svrhe. Ja mislim da takav brod na našoj strani jadrana ne postoji. Obično se takve intervencije završavaju da se absorbent u minimlnim količinama pokupi ručno mrežicama iz čamaca(nešto ala špurtil) i malo se razveze čamcem malo naprjed pa krmom i veči dio absorbenta potone. Šta se posle na dnu dešava zna se.
Ja vidim rješenje problema u dobroj  buri koja če svu šporkicu baciti na otvoreno more, pa onda kome je struje odnesu.

Da se ostavimo cinizma mislim da je za zaštitu našeg djela Jadrana potrebno organizovati dobro tehnički opremljenu ekipu koja če moči da se nosi sa tim problemima.

Brodarski, koliko je meni poznato Lučka uprava Split nema niti jednu brodicu osim ako možda nisu neku nabavili u poslijednjih mjesec dana. Meni se ipak čini da je ona crvena brodica od Ciana, tvrtke koja se bavi čišćenjem mora i ima koncesiju na to. Inače ovakvim vrstama čišćenja mora u Hrvatskoj se bave Dezinskecija iz Rijeke i Cian iz Splita koji za to imaju i namjenska plovila. Manje luke na Jadranu imaju priručni set za početno sprječavanje manjih onečišćenja. Obzirom na količinu nafte koja je istekla iz trajekta očekivao sam angažiranje većih snaga, zatvaranja dijela luke i višestruko opasivanje plutajućim branama, skimerima i slično a ne razbacivanje sredstava za razgradnju nafte sa obale. Znam da Dezinskcija Rijeka ima EKO brodice koje efikasno čiste more od svih nečistoća pa i ovakvih na način da naftu separiraju od vode. Brod plovi po mrlji i usisava površinski sloj vode zajedno sa naftom, nafta se u separatoru odvaja a voda vraća u more. Nadam se da će o ovome napisati netko tko to zna puno bolje od mene.

crveni brod je od vatrogasaca

Gazda, suglasan sam, vatrogasci su.

Vidio sam na dnevniku da ima oznaku ECO.

Ako vidite EKO brodove u akciji javite.
Cian bi po uslovima konkursa morao imati dva broda uvijek spremna za intervenciju. Bio je obavezan da jih nabavi. To su brodovi ECO C1 i ECO C2.[attachment=1]
To su brodovi veoma malog kapaciteta čiščenja i primjenljivi su kod manjih polucija. Bilo bi normalno da su ujutro osvanuli u Gradskoj luci vrjedno radeči.
Moje mišljenje je vezano na onečiščenja u Jadranu odnosno širenje mrlje.

to bi mogao bit od ciana brod,sa košarom za prikupljanje naprijed,ovo su vatrogasci.a ovaj brod šta ml govori cianov,on je inače stacioniran 100 injak metara od mjesta izlijevanja,ispred lučke kapetanije.

Imajuči neka iskustva u sličnim intervencijama znam da su tvrtke koje imaju koncesije i subvencjonirane su od strane države principjelne jedino u istjerivanju para za svoje intervencije, a boga mole za spasonosnu buru.
Moje mišljenje se ne odnosi na Hrvatsku več je tako šire. Sradstva koja imaju na njihovu žalost moraju imati, na to jih obavezuje država.
Bio sam prisutan kod izgradnje sličnih plovila, pa jih i osobno testirao i znam da nisu svemoguća.

Odlični su to čamci. U koš na krmi stane kubik plastičnih boca i onda pravac u Konzum zaminiti za lovu. Posli marenda.

Crveni brodić na slici je vatrogasni eko-brod "Sveti Florijan" DVD Kaštel Gomilica.

Evo i jedna mala slićica dok mu je trup bio modro obojan.

[attachment=1]

takav isti ima Lučka uprava u Šibeniku. ustupila ga vatrogascima.

Bila je juce uvece dobra emisija o ovome na HTV-1, na zalost kasno sam poceo da gledam. :(
Inace vatrogasci su intervenirali, rekli su da do izlite kolicine od 2000 tona je odgovorna zupanija, a iznad 2000 tona je odgovorna drzava. Valjda zato nisu intervenirale tvrtke koje su dobile koncesiju, vec samo vatrogasci.
Spomenuli su isto tako da su barijere smestene nesto dalje od luke, pa im je zato i trebalo vise vremena da ih donesu pri intervenciji, i da su imali samo 300-400 tona absorbenta, sto definitivno nije dovoljno za pokrivanje zakonom predvidjenih 2000 tona goriva.
Isto tako su spomenuli da u luci Dubrovnik postoji kucica na samom pristanistu gde se cuvaju ove barijere, i da bi tamo mogli brze intervenirati.
Na zalost kao sto sam rekao, emisiju sam uhvatio pri kraju, pa tako da ne znam kako se zvala.

31.03.2010.

KI BI DA BI

Prije četiri godine odustalo se od gradnje ‘čistača’: ekobrod bi popija naftu iz porta učas

Nedavni ekološki incident u Gradskoj luci, u kojoj se iz probijenog tanka “Jadrolinijina” trajekta “Tin Ujević” u more izlilio 35 tona goriva, samo zahvaljujući mirnu vremenu bez vjetra i valova nije prerastao u vrlo ozbiljno zagađenje mora i obale.

Pokazalo se da odgovorne službe ne raspolažu primjerenim specijaliziranim brodom za brze ekološke intervencije u luci ili na moru. A nije trebalo tako biti.

[attachment=1]

Još 2006. godine bila je planirana izgradnja višenamjenskog ekološkog radnog broda koji je nosio radno ime “Plovput Eko 50”.

Kako doznajemo, projektnu dokumentaciju izradio je “Brodarski institut” iz Zagreba, a najviše izgleda za izradu 50 metara dugog broda s pramčanom rampom imalo je splitsko Brodgradilište specijalnih objekata.

Mehanička ruka

Kako je bilo planirano, pričaju nam upućeniji inženjeri, nikad neizgrađeni “Plovputov” brod trebao je nositi 900 metara napuhujuće plutajuće brane, mehaničke hidraulične ruke dohvata 8 metara, namijenjene upravljanju tzv. obirača ulja opremljenog uronjivom pumpom za crpljenje onečišćenog mora.

Brod je u trenu mogao usisati više od 50 tona zagađenog mora, a po potrebi dodatnih 400 metara kubičnih onečišćene vode usisati u tankove pitke vode. Podsjetimo, u Gradskoj luci izlila se količina od 35 tona nafte koja bi za pumpe “Plovputova” broda bila - “šala mala”.

Ne samo to, dodajmo kako su projektantni predvidjeli i brodski sustav za raspršivanje disperzanata koji sadrži dvije hidraulične ruke duljine 6 metara, svaka s tri mlaznice smještene na palubi kaštela broda.

Kako su prijašnjih godina planirali u “Plovputu”, izgradnja broda bi se uglavnom financirala iz pristupnih fondova Europske unije uz sufinanciranje iz županijskog proračuna.

Međutim, političke strukture poslije su izgubile početno oduševljenje projektom, a i vodstvo “Plovputa” prije 4 godine posustalo je u naporima da pod svoju zastavu uvrsti jedan višenajmenski brod primjeren za ekointervencije u svim dijelovima Jadrana i borbi protiv naftnih onečišćenja.

Vrijednost broda projektanti su bili procijenili na 5 milijuna eura. Spomeninmo kako je “Plovput Eko 50”, po projektu, na sebi nosio i opremu za podmorske radove, barokomoru za spašavanje ronilaca, te opremu za gašenje požara morskom vodom i pjenom.

Tržišne mogućnosti

“Plovputov” brod, da je bio izgrađen, mogao se i tržišno koristiti u naftnim polucijama na cijelom području Jadrana. Naime, cijene čišćenja, odlaganja i kompenzacije učinjene štete u slučaju onečišćenja obalnog područja kreću se u rasponu od 20 tisuća do 94 tisuće dolara po metru kubnom površine uklonjenog sirovog ulja. Stoga nije teško zaključiti i financijsku opravdanost izgradnje jednog pravog rasnog ekološkog broda.

Autor: Denis Krnić
Foto: Joško Ponoš / CROPIX
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Emisija je vjerojatno bila "Otvoreno".

Inaće danas sam čuo na radiju da je trajekt "Tin Ujević" popravljen u brodogradilištu u Vranjicu i već je vraćen u promet na liniji za Stari Grad...

jutros je krenuo nazad iz suhog doka u stinicama prema luci,danas već prometuje.

Novine uglavnom ovako pisu:

Ekološka katastrofaLučka kapetanija Split podiže prekršajnu prijavu protiv kapetana Damira Rušinovića
24.03.2010
Hrvatska
Jadrolinijin trajekt podignut je na suhi dok remontnog brodogradilišta u Vranjicu, gdje će se, prije popravka vanjske oplate, utvrditi postoje li još neka strukturna oštećenja

E - da je Vranjicu "suhi dok"......, bio bi barem Pula.

1.04.2010. | 12:50

"Tin Ujević" ponovno plovi za Stari Grad

Nakon prošlotjedne havarije, trajekt Tin Ujević ponovno plovi na liniji za Stari Grad.
 
[attachment=1]
Jadrolinijin trajekt u prošli je ponedjeljak oko 19.20 udario u rub pristanišne rampe na Gatu sv. Petra u splitskoj Gradskoj luci,  pri čemu je na stražnjem lijevom boku broda, točno na vodenoj liniji, nastala rupa veličine tri puta tri metra iz koje je u more u vrlo kratkom roku isteklo gotovo 35 tona lakog dizelskog goriva.

[attachment=2]

Foto: Duje Klarić / CROPIX
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Na hrvatskom dijelu Jadrana nema ni jednog suhog doka. Ona dva u Puli, na otoku Uljanik su davno nasuti.

Hvala za info Barba!

Danima sam razmišljao gde su suvi dokovi u Puli - i nikako da se setim. Aternative su bile Uljanik i Duga uvala -ali neverovatno mi je bilo da sam tamo živeo više od 10 godina, radio u Mornarici a da to nisam video ni znao da su u funkciji...

Po meni uopce nije toliki problem sto je covjek udario brodom u rivu, problem je sto su lucke sluzbe zakazale kod reakcije i sprijecavanja sirenja mrlje. To je dokaz da su jednostavno nespremni za takve incidente.

28.03.2011. | 23:46

Kapetanu trajekta Tin Ujević novčana kazna

Na splitskom Općinskom sudu kaznenim nalogom je kapetan Damir Rušinović (60) proglašen krivim za udaranje trajektom Tin Ujević o Gat sv. Petra 22. ožujka prošle godine. Rušinović je toga dana preuzeo zapovjedništvo nad brodom u vlasništvu Jadrolinije, a u splitsku je luku uplovljavao iz Staroga Grada.

[attachment=1]

Postupio je protivno odredbama Pomorskog zakonika te Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru. Plovio je uz južnu stranu Gata Sv. Petra, uz vez 12 i približavao se iskrcajnoj rampi veza 13. Počeo se okretati, a mislio je zaobići vez 12 i pristati na vez 13 te je uključio kopču desnog upravljačkog mehanizma lakomisleno smatrajući da time neće prouzročiti pomorsku nesreću.

Upravo to se dogodilo jer je zbog te radnje došlo do naglog izboja krme broda u lijevu stranu zbog čega je trajekt udario lijevom bočnom stranom o vez broj 12. Došlo je nakon udarca do probijanja oplate broda i isteka 34.860 litara dizel goriva zbog čega je nastala šteta od gotovo 900 tisuća kuna.

Kapetanu Rušinoviću izrečena je novčana kazna u visini od 70 prosječnih dnevnih dohodaka u RH, a ako se uzme u obzir da jedan prosječni dnevni dohodak u RH iznosi 177,80 kuna, dođe se do računice od 12.446 kuna.

Kazneni nalog postao je pravomoćan jer Rušinović nije uložio prigovor, a kaznu mora platiti u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti. Ukoliko to ne učini, novčana kazna zamijenit će se zatvorskom s time da se jedan dnevni dohodak mijenja jednim danom zatvora.

Isto tako, određeno je i da Rušinović mora platiti troškove kaznenog postupka u visini od 24.345 kuna.

T. Čubelić
arhiv cropix

http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/133534/Default.aspx

Jest da je priča o havariji "Tina Ujevića" stara, ali nije i potpuna. Fali joj službeno izvješće Povjerenstva za ispitivanje pomorske nesreće ro-ro putničkog broda „Tin Ujević“.


Izvješće o pomorskoj nesreći ro-ro putničkog broda „Tin Ujević“ (PDF) (http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/Izvjesce%20o%20pomorskoj%20nesreci%20Tin%20Ujevic_10.pdf)