PALUBA

Vracam se na pitanje Dreada koji su brodovi sve bili u ist. Aziji, tj. na neki nacin sudjelovali u dogadjajima poc. XIX st. (bokserski ustanak).
U tim dogadjajima (ustvari intervenciji u slaboj Kini) sudjelovalo je osam nacija, medju njina i A-U monarhija.

Madjarski povjesnicari i mornaricki entuzijasti imaju sajt (www.mateinfo.hu) na madj., engl. i njem. jeziku.

Tu ima zanimljivih podataka o brodovima od razaraca, preko krstarica do b. brodova. Sto je interesantno, ocigledno je da su na temelju brodskih dnevnika rekonstruirali cijeli zivot svakog broda, od porinuca do njegovog kraja.

Iako su dnevnicki podaci impresivni, ipak sam nasao (iz nepoznatog razloga) na manje "supljine u vremenu" npr. kod SMS Kaiserin Elisabeth).

Ali, evo, osim dva skolska broda, u to su vrijeme, povremeno ili stalno bile sljedece lake krstarice:

1. SMS Kaiserin Elisabeth (ranije detaljnije spomenuta),
2. SMS Kaiserin und Konigin Maria Theresia (deplasman 5.247 t), poslije rata pripala Engleskoj, prodana kao otpad Talijanima 1920.
3. SMS Aspern (2.394 t), zavrsio svoj vijek kao i gornji SMS (Maria Theresia)
4. SMS Zenta (2.350 t), u hrabrom i neravnopravnom boju (18 jedinica, od toga 2 b. broda) potonula je 16.8.1914.g. kod crnogorske obale izgubivsi vise od polovine posade. 

   

Postovanje Jadran.
Na zalost nemam slika mog pokojnog pradjede. On je bio tamo do 1908. ili 1909.
Inace Tsingtao nije luka Pekinga, niti je to bas blizu.
Ali zato Tsingtao proizvodi najbolje pivo na istoku. Tamo su Nijemci otvorili pivovaru koja jos i danas radi po istoj formuli.
Strai dio grada je jos zadrzao kolonijalni stil i ima dosta gragjevina preostalih iz tog vremena.

Inace cestitke i zahvale svima.
Ni mene nije bilo dugo na forumu, ali se vidi da se ekipa vratila sa godisnjeg  :)

Barba hvala za korekturu Tsingtao - primljeno!

Steta je sto nemas fotografije pradjede iz tog perioda. Imam informaciju da austrijsko veleposlanstvo u Pekingu (a sigurno i muzeji A-U RM u Becu) ima bogati fond o tim dogadjajima.

Nedavno sam opet pogledao knjigu "Borbe u Kini" stampanu vec 1902.g. i koja obradjuje dogadjaje 1901/1902.g.

Za mene je najveci problem njemacki jezik da bi se sasvim dobro mogao razumjeti sadrzaj.

Knjiga bi isto tako mogla ici i u temu "moje knjige" - prilazem dvije stranice.

(nedavno sam trazeci neke podatke o A-U RM, naisao na nekoliko ruskih sajtova - izuzetno kvalitetnih; --npr   
http://tsushima.su/forums/viewtopic.php?id=1927)

Zanimalo me otkuda interes kod bivsih SSSR-ovaca za ovu temu; odgovorio je Koleski savjetnik - inace Ukrajinac - da mu je to nekad bila - prakticki - domovina.

U prepisci je rekao da mu je naravno sajt "Paluba" poznat, nije se registrirao, ali redovito posjecuje.

Jos je nekolicina dobro involvirana u dogadjaje iz tog perioda.

-------------
Prilazem fotografiju naslova i sliku u boji Zente ispred Tientsina.

[attachment=1]
 

[attachment=1]

Jadrane2, da li je u to vreme fotografija u boji postojala ili je crno-bela retuširana? U svakom slučaju divna je...

Boro,

Bas gledam originalnu sliku, jer to nije fotografija. Tada jos nije bilo kolor fotografija, tek su se pocele javljati negdje krajem, po meni, tridesetih godina.

Sastavni je dio knjige, odmah na pocetku, nakon uvoda; jos je pazljivo stavljen (originalno) meki papir da ne bi slucajno kroz, ne daj Boze, pedeset ili vise godina doslo do sljepljivanja kolor stranica.

Tocno ne mogu procitati autora slike, ali je kvaliteta na nivou Seitsa.


------

E sad, usporedi ovu izradu/paznju i "Vilu".......



 

Slika je divna, a za "Vilu" svako ko imalo voli more i brodove može samo da eksplodira od muke! Rekao sam ti, to možemo samo mi ovde da uradimo! U Španiji, Kartahena, slikao sam se ispod jedne od prvih podmornica u svetu, stara više od 100 godina, na suvom u gradskom parku, predivan eksponat istorije pomorstva, a mi? Kao obični divljaci koji nemaju pojma šta imaju!

Mornari sa krstarice SMS "Zenta" u Pekingu.

Pozdrav :)

novi sam na forumu. U nas je bila obiteljska priča da je pradjed bio u Kini i Indiji tijekom služenja vojske u mornarici. Čak imamo neke suvenire iz Indije što je donio. Kad sam bio mali pronašao sam pradjedovu sliku u mornarskom odijelu sa nekim kineskim slovima. Nažalost ne znam di je sad :(

Intenezivno tragam po internetu ne bih li pronašao ima li igdje na internetu popis mornara sa tih brodova što su bili tamo. Na jednom američkom forumu je napisano da je jedna korisnica uspijela naći svog pretka na popisima, ali ne spominje gdje je pronašla te podatke.

Znam da ne postoji popis otipkan nego su to rukopisi na njemačkom koje treba pregledati, kao na familysearch matice.

Pregledao bih te popise, stavrno imam vremena sad, samo bih trebao malu pomoć da ih nađem.

Nadam se da me netko može uputiti..

Hvala :)

Pozdrav Monke!

Na americkom Family search moze se naci korisnih podataka; to su uglavnom djeca ljudi iz ovih krajeva koji vuceni nostalgijom istrazuju svoje korijene. Mislim pritom na djecu koja zive u Americi, a vuku korijene iz ovih krajeva.

Nailazio sam u raznim "slucajnim" knjigama na ispovjedi ljudi koji su sluzili na trgovackim jedrenjacima, pa zatim dosli u Kriegsmarine, sluzili na brodovima, bili "posilni" kod poznatih ljudi u Becu, pa se skrasili u rodnom mjestu, na moru - Kostreni ili bilo gdje u unutrasnjosti.

Kada je tvoj predak bio u Kini i Indiji; da li je bio mornar ili je imao neki mornarski cin? Rado bih pomogao, ukoliko dobijem koji podatak. 

Bio je obični mornar. Rođen je 1882.godine u petom mjesecu. Našo sam u jednoj knjizi da se u austro-ugarsku vosjku išlo kad se napuni 21. godina. Znači da je on stupio u mornaricu 1903. Po nekoliko godina se tada služilo vojsku.
Rođeni je Zadranin. Tada se to pisalo kao Zara.

Ponuđena mi je ova zastava, u stanju skoro kao Vučedolski barjak. Očito uspomena jednog od učesnika Kriegsmarine kontigenta u Kini 1905.
Zna li ko nešto više o ovoj vrsti suvenira?

[attachment=1]

Ukoliko se ne vidi, na lenti piše: USPOMENA RATOVANJA KINE JAPAN 1900

Ja se ne razumem baš u ovakve suvenire, ali ako je povoljna cena uzmi je.

Krstarica Aspern u šangajskom doku.

SMS Kaiserin Elisabeth od Pule do Kine
 
SMS Kaiserin Elisabeth je bio brod Kaiser Franz Joseph I- klase zaštićenih krstarica K.u.K mornarice. Ime je dobio u čast carice Elisabeth, supruge cara Franza Josefa. Projektiran je za servis na svim morima, a u stvarnosti je bio stacioniran u Kini na početku Prvog svjetskog rata 1914. godine.
Porinut je u more u arsenalu (vojnoj bazi) u Puli 25/9/1890. godine, a imao je čelični trup od 3.967 tona deplasmana (istisnine). Bio je dug 98,0 i širok 15 metara. U posadi je bilo 450 časnika i mornara.
Brod su pogonila dva seta vodoravnih parnih strojeva trostruke ekspanzije s četiri cilindrična kotla. Pogon je pojektiran da bude snage 6.400 KS, a trebao je razvijati 18,0 čvorova odnosno 8.000 KS za brzinu od 19,0 čvorova. Na probnim vožnjama brod je postigao brzinu od 20,0 čvorova.
Originalno je Kaiserin Elisabeth bio naoružan s dva 24 cm i šest 15 cm topova, oba tipa model 1886. godine 1905/06. brod je rekonstruiran te je dobio novo naoružanje: dva 15 cm i šest 15 cm topova, oba tipa model 1901. uz to imao je 16 4,7 cm brzometna topa, jedan mitraljez i četiri torpedne cijevi od 360 mm smještenih ispod vodene linije, po dva na svakoj strani trupa.
S obzirom da je brod trošio ogromne količine ugljena, 1914. godine, stacioniran je u Kinu. Na početku Prvog svjetskog rata, Kaiserin Elisabeth je sudjelovao u odbrani njemačke pomorske baze u Tsingtau koju su  Japanci počeli opsjedati  25/8/1914. godine. U Tsingtau, uz taj brod, bili su njemačka laka krstarica Cormoran, topovnjače Iltis, Jaguar, Tiger i Luchs te torpiljarka S-90.
6/9/1914. godine prva zračno-morska bitka u povijesti započela je kada je japanski zrakoplov Farman, lansiran sa nosača zrakoplova Wakamiya, neuspješno napao Kaiserin Elisabeth bombama.
U ranijem razdoblju opsade Kaiserin Elisabeth i Jaguar su izveli napad na Japance. Kasnije su topovi od 15 cm i 4,7 cm demontirani s broda i montirani na kopnu u tzv. Batterie Elisabeth. Kako je opsada napredovala, brodovi su bili u zamci u luci te su namjerno potopljeni – Cormoran, Iltis i Luchs 28/9., S-90 17/10. i Tiger 29/10. Konačno je Kaiserin Elisabeth  namjerno potopljena 2/1.1, a slijedio je Jaguar 7/11. na sam dan kada se baza predala Japancima.
Pomorci regrutirani u Trstu, Gradežu, Staranzanu, Miljama, u Istri i Dalmaciji bili su sudionici jedinstvene epizode u povijesti rata na moru  ukrcani na Kaiserin Elisabeth kojom je zapovjedao Riccardo (Richard) Makovic (prva inačica prezimena) iz Trsta. Doživljaji posade broda su se ukrštavali s kolonijalnim snovima Austro-Ugarske  i Njemačke u Kini.
U Namen-Verzeichnis der Stabs- und Sonstigen Hoheren Unterofficiere Fur den Monat May 1906. S.M. Schief Kaiserin Elisabeth čiji je dio objavljen na internetu (original prodan za oko 900 dolara) mogu se isčitati neka imena članova posade: Petricich..................
Novo dokazivanje K.u.K. mornarice uslijedilo je početkom pobune Boksera u Kini (4/1900.), gdje je austrijska mornarica bila izravno uključena. Naime, u tom području se nalazio brod Zenta, dok su časnici i mornari upućeni u Peking uzravno i aktivno sudjelovali u borbama. Pojačanja upućena na istok (brodovi Kaiserin und Konigin Maria Theresia, Kaiserin Elisabeth i Aspern) stigli su prekasno da se uključe u borbu.zapovjedništvom Hermanna von Spauna, Rudolfa Montecuccoli i Antona Hausa K.u.K. mornarica je modernizirana i brojčano povećana zahvaljujući i doprinosu Franje Ferdinanda koji je 1908. godine naredio izgradnju prvih podmornica. 24/6/1911. godine bilo je porinuće broda Viribus Unitis, prvi bojni brod Austro-Ugarske tipa dreadnought; oklopnjača je bila prva u cijeloj seriji, a slijedili su blizanci Tegetthoff i Prinz Eugen, te na kraju, 1914 godine, broda Szent Istvan. Tako je početkom Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska imala respektabilnu flotu.
Početkom rata  krstarica Kaiserin Elisabeth se nalazila u luci Tsingtao, u njemačkoj koloniji Kiautschou, pa je brod bio pod komandom savezničkog njemačkog guvernera. Kada je Japan, nestrpljiv da osvoji koloniju, objavio rat Njemačkoj i Austro-Ugarskoj, većina brodova je napustila koloniju, ostavljajući austrijsku krstaricu da brani grad zajedno sa jednom njemačkom topovnjačom. Nakon dva mjeseca otpora, austro-nijemci su se morali predati, a brodovi su namjerno potopljeni da ne padnu u ruke neprijatelju.
Kako je krstarica došla do Tsingataoa: 17/2/1913. godine SMS Kaiserin Elisabeth isplovio je iz Pule u društvu naoružane krstarice SMS Kaiserin und  Koningin Maria Theresia prema Levantu: od 21. do 23/2. bili su u Smyrni, od 24/2. do 15/6. u Constantinoplu. Vratili su se u Pulu 20/6. 19/8. isplovio je pod zapovjedništvom Richarda Makovitza (druga inačica prezimena) za istočnu Aziju. 25. i 26/8. bili su u Port Saidu, 27. i 28/8. u Suezu, 1. i 2/9. u Adenu, od 11. do 15/9. u Colombu, 22. i 23/9. u Singapuru, od 30/9. do 2/10. u Hong Kongu, 8. i 9/10. u Chetoo, od 10. do 16/10. u Chingwangtau,  od 18/10. do 1/11. u Chefoo, od 4/11. do 15/12. u Nagasakiju gdje je brod obojan drugom bojom. Od 17/12. do 21/1/1914. brod je bio u Shangaju, ali dok je bježao pred tajfunom plovio je maksimalnom snagom glavnih strojeva previše vremena pa su mu kotlovi oštećeni, a mogli su biti popravljeni samo djelimično. Od 23. do 31/1. brod je bio na sidrištu Pagoda, Fochow, od 1. do 23/2. u Hong Kongu, od 24/2. do 6/3. u Amoyu, od 9. do 12/3. u Nagasakiju, od 13. do 16/3. u Beppe Bungo, od 17. do 20/3. u Mitsugahami, od 20. do 22/3. u Itsukishimi, od 23/3. do 7/4. u Kobe, od 6/4. do 18/4. u Yokohami, 2. i 3/5. u Yokkaichi, od 4. do 6/5. u Toba, od 8. do 10/5. u Kagoshimi, od 12/5. do 7/6. u Shangaju, od 10. do 22/6. u Chingwangtau, od 23/6. do 21/7.  bio je usidren s American East-Asian Squadron  u zaljevu Chefoo, a 22/7. stigao je u Tsingtao.

Mapa koja prikazuje raspored savezničkih snaga u Zabranjenom gradu u Pekingu, za vreme Bokserskog ustanka.

[attachment=1]

Mornari sa krstarice Kaiserin Elisabeth u Tsingtaou.

[attachment=1]

Krstarica Kaiserin Elisabeth i topovnjača Jaguar.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=1]

[attachment=1]

DK KM mornari u Tsingtau

[attachment=1]

Vrlo dobra knjiga o ovoj temi. Može se kupiti u Piranu, danas je bilo predstavljanje pa je bila jeftinija, a kako su rekli izložba seli u Pivku, gdje će se isto moći nabaviti knjiga.[attachment=1][attachment=2]

Još jedna sa e-baya. Krstarica Kaiser Franz Joseph I u doku u Tsingtau 1912.

[attachment=1]

Mornari u Nankingu.

[attachment=1]

U Šangaju.

[attachment=1]