PALUBA

Fort Bourguignon  jedna je od brojnih pulskih utvrda izgrađenih za potrebe k.u.k. kriegsmarine u drugoj polovice 19. Stoljeća. Fort Bourguignon  je jedna od posljednjih izgrađenih u unutarnjem obrambenom fortifikacijskom prstenu  u radijusu od 2,5 km štiteći tako najuži dio pulske luke. Nazvana je prema austrijskom admiralu i zapovjedniku mornarice Antonu Bourguignonu von Baumbergu. Fort Bourguignon dizajniran je prema nacrtima nadvojvode Maksimilijana Josipa iz 1820 godine prema kojima je razvijena crte obrana Linza. Forta Bourguignon (izvorno zvan Fort Monsival), građen je između 1861-1866. značajno je bolje i snažnije građen nego starije utvrde sagrađene između 1851 i 1855. Izgrađen ja kao kružna dvokatnica s dvorištem u centru, svakim katom prolazi nadsvođeni hodnik okrenut prema dvorištu, vanjski obod utvrde čini 20 kazamata od kojih svaki na donjem katu ima tri puščane, a na gornjem jednu topovsku ambrazuru. Drveni pod poduprt s masivnim gredama razdvajao je dva kata u svakom kazamatu. Krov utvrde služio je kao platforma za artiljerijsko oruđe koja se mogla pomicati ukrug 360°. Aktivno se nalazila u službi za vrijeme austrijsko-taljanskog rata 1866. godine, ali je kao i sve utvrde njene generacije postala zastarjelom ubrzo nakon toga, no opservacijska kupola na gornjoj platformi ukazuje da je tijekom 1. svjetskog rata još uvijek služila kao vojno uporište. Kao i većina utvrda svoje generacije i Fort Bourguignon bio je naoružan topom slavnim austrijskim opsadnim topom, 305 mm mortar.

[attachment=1][attachment=2]

Šta je 305mm mortar, je li to haubica M11?

Skoda 305 mm Model 1911: http://en.wikipedia.org/wiki/Skoda_305_mm_Model_1911  :klap

Merzer, nesto izmedju haubice i minobacaca. Deluje samo velikim upadnim uglovima, ima relativno kratku i debelu cev. Skoro su se izgubili do drugog svetskog rata.

Imamo i u domačem dvorištu i temu o merzerima (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6920.msg37459#msg37459) i o Merzer Škoda 30.5 cm M.11 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5451.0)

;)

LPB

Srečom po mlađe tvrđava je u dobrom stanju i uz malo uređenja dalo bi je se
više koristiti u turističke ali i za školsko povijesne svrhe.

Bilo bi zanimljivo znati dali se za ovaj fort mogu kupiti nekakve brošure
ili knjižice s slikama istog i "tehničkim" osobinama.

Jedna od očuvanijih tvrđava, još kada bi bila malo više otvorena za građane i turiste, ali to je očigledno problem sa svim utvrdama oko
Pule. Ako ih otvoriš brzo se sve porazbija i pokrade, a za stalne čuvara nema sredstava. Možda se jednom ipak opametimo ili prije toga
"okulturimo".

Evo jučer sam pročitao da je otpočelo uređenje utvrde i da će je dodatno urediti i iskoristiti više
nego što je do sada bila. Samo neka tako nastave. Evo i par "svježih" fotografija preuzetih iz
Glasa Istre.

Konačno, da se nešto pokrenulo u pozitivnom smjeru. Samo naprijed i na druge fortove oko Pule.

Pa bilo bi zaista jako dobro ako bi se to uređenje počelo i na drugim Pulskim fortovima, ima ih dosto oko Pule, samo bojim se da će za to
trebati puno novaca, ali glavno je da se krenulo.

Ako je točna informacija da su neke Austrijske organizacije zainteresirane za revitalizaciju utvrda, onda bi to možda i krenulo, ako bude
samo od naših ovisilo onda neće biti niti dovoljno novaca, a rekao bih niti puno volje.

O tim Austrijancima se govori već drugu godinu, ali niklako da se odluče. Bilo bi to dobro jer oni u svojim arhivima imaju sigurno i svu
originalnu dokumentaciju kakda su se utvrde gradile, pa bi ih bilo lakše urediti da izgledaju kao nekad (u mjeri koliko je to moguće).

Izgleda da od posla s Austrijancima još nema ništa. Zar je moguće da ih opet koči naša birokracija i sporost? Ne vidim da se ništa
na fortovima oko Pule događa, osim što i dalje kontinuirano propadaju.

Pa izgleda da se nešto ipak kreće. Evo prenosim svim zainteresiranima dio članka sa stranice Glasa Istre.

Pulske tvrđave bi mogle na listu UNESCO-a


Za iduću godinu najavljen je još jedan dolazak UNESCO-ovih predstavnika u Pulu kako bi obišli pulske tvrđave i procijenili trebaju
li se naći na UNESCO-ovoj listi i pod njihovom zaštitom. Iako mnogi to smatraju izuzetnom prilikom da se fortifikacije u Puli i okolici,
 kažu da ih ima 20 velikih i više od stotinu manjih, očuvaju od daljnjih devastacija, ima i onih koji smatraju da nam ne treba UNESCO
da bi sačuvali naše vrijednosti.
"U UNESCO se nitko ne gura, jer bi po tome pola Italije trebalo biti unutra i pod zaštitom, a Istra cijela s obzirom na graditeljske
vrijednosti. No, važnija je volja na lokalnoj razini da se nešto očuva", smatra jedan od upućenijih sugovornika.
No, kako je tijekom posljednjeg posjeta Puli istaknuo prof. Hans-Rudolf Neumann, predstavnik međunarodne organizacije za zaštitu
fortifikacija (ICOFORT), Pula svakako mora ući jer je jedina ratna luka s cijelim sustavom fortifikacija. Ujedno bi bila prva takva
ratna luka stavljena pod zaštitu UNESCO-a u takvom izvornom obliku iz 19. stoljeća.
Zoran Glivarec, pročelnik Konzervatorskog odjela u Puli, kaže da je austrougarska Pomorska tvrđava Pula istaknuti spomenički lokalitet,
prepoznat i na međunarodnoj stručnoj sceni već neko vrijeme, osobito nakon uvrštenja amsterdamskih fortifikacija na UNESCO-vu listu
svjetskih spomenika, a koje također datiraju iz 19. stoljeća.
- Radi se o prijedlogu da se Pomorska tvrđava Pula kandidira kao dio općeg fenomena austrougarskih fortifikacija 19. stoljeća. Tako bi
se Pomorska tvrđava Pula predlagala zajedno s još 11 istaknutih fortifikacijskih sustava diljem Europe, kaže Glivarec.

Slike iz revije "Obramba"