PALUBA

Ratna mornarica => Ostala tematika iz oblasti RM => Topic started by: duje on December 22, 2011, 07:16:53 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:16:53 pm
Mislim, da bi to mogla biti interesantna tema. Koristio sam Pomorsku enciklopediju (JLZ)

Oklop ratnih brodova


Oklop je pojačani dio vanjske oplate na određenom dijelu broda, opločenja palube i pregrada, predviđen da izdrži udare topovskih granata i spriječi probijanje oplate, razorno djelovanje  u unutrašnjosti broda i prodor  vode  u koliko je vanjska  oplata probijena  u području ili u blizini vodene linije.
Zadatak brodskog oklopa  je da u borbi sačuva vitalne dijelove broda kao što su: pogonski kompleks,uređaji za upravljenje brodom, artiljerijska oruđa i uređaji za upravljanje vatrom, municijske komore i sredstva veze. Razumije se, da je tako posada zaštićena  u tim prostorima.
Potpuna zaštita oklopom ne može se postići iz ovih razloga: neki brodski dijelovi, kao što su kormila i propeleri, ne mogu dobit oklopnu zaštitu; i najdeblji oklop tehnički izvediv može biti probijen i na velikoj udaljenosti udarom granate (velike mase i brzine) pod povoljnim kutom; kako je težina oklopa važna stavka brodske istisnine koja nepovoljno utiče na značajke broda, kao što su korisna nosivost, brzina i daljina plovljenja, postoje ograničenja istisnine koja otpadaju na oklop. Stoga su mišljenja o izvedbi oklopa u pogledu  rasprostiranja i debljine raznolika i promjenljiva što je posljedica razvoja  tipova brodova u pojedinim mornaricama.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:23:48 pm
Raspored oklopa

Bočni oklop

Pod bočnim oklopom razumijeva se cijelokupni oklop vanjske oplate, koji se u bojnih brodova i krstaša dijeli na pojasni oklop, smješten u području vodene linije, na citadelni oklop koji se prostire u nastavku pojasnog oklopa prema gore, te na kazematni oklop u koliko je srednja artiljerija smještena u kazematima. Osim toga, i oklop vanjske oplate na pramcu i krmi neki nazivaju pramčani i krmeni oklop.  U pravilu duljina pojasnog oklopa obuhvača čitavu duljinu citadele (citadel je dio broda u kojem su smješteni strojevi, kotlovi, pomoćni strojevi, municija i ponožja topova). Pri određivanju visine pojasa ima se na umu potreba da vodena linija bude u svakom slučaju zaštićena bočnim oklopom kako bi se spriječio prodor vode usljed pogodaka. Pri tom se računa s vjerojatnim gazom broda za vrijeme bitke koji se nalazi između najvećeg  uranjanja i izaranjanja broda, te te s mogućim nagibom broda zbog uzburkanog mora. Pored toga pojasni oklop treba da bude izdignut iznad palube radi njezine zaštite od neposrednih pogodaka i toliko pod vodom da se suprotstavi učinku povodnih pogodaka.

Slike:

Oklopni sistemi bojnih brodova

A)Britanski bojni brod Royal Sovereign iz 1915. godine od 29.150t

B)Američki bojni brod Tennessee iz 1919. godine od 32.000t


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on December 22, 2011, 07:28:05 pm
Odlična tema, Duje, šteta što je vremena malo za opširno i stručno komentiranje koje zahteva ova tema. Za početak, daću presek na glavnom rebru mog omiljenog kapitalnog broda, gde se lepo vidi  konstrukcija  glavnog pojasa i podvodne zaštite.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:29:25 pm
Kazematni oklop

Kazematni oklop se predviđa za zaštitu topova smještenih u kazematima. On je nastavak citadelnog oklopa i štiti ne samo topove i njihove posade nego i vanjsku oplatu i unutrašnjost broda, kao i citadelni oklop. Veličina kazematnog oklopa ovisi, u prvom redu, o broju i načinu postavljanja topova.

Pramčani i krmeni oklopi

Pramčani i krmeni oklopi su oklopi koji se pružaju u nastavku pojasnog oklopa, služe za zaštitu pramca (da se izbjegne pad brzine zbog  povećanja otpora uslijed rasparane vanjske oplate), odnosno za zaštitu kormilarskog uređaja na krmi.

Oklopna zaštita topova

U teške artiljerije, gdje su topovi postavljeni na tornjevskim lafetima, zaštita je tako izvedena da  je gornji dio u visini okretljive ploče potpuno obložen oklopm, tj. okretljivim tornjem koji je učvršćen na okreljivu ploču, tako da njegovu težinu prenosi na postolje lafeta s kojim se zajedno okreče. Drugi dio lafeta s dizalicama (za municiju) i postoljem s podnožjem tornja oklopljen je okolpnom barbetom koja je čvrsto spojena s trupom broda; prema dolje doseže do oklopne palube. Oklop tornja sastoji se prednjih, stražnjih I bočnih ploča te od ploča poda i krova.
Topovi srednje artiljerije , ukoliko su postavljeni na tornjevske lafete, zaštićuju se oklopnim tornjevima kao u teške artiljerije.

Komandni tornjevi

Radi zaštite komande broda, osoblja koja upravlja vatrom artiljerije i torpednim oružjem u borbi, obično je predviđen oklopljeni komandni toranj. Na večim brodovima predviđa se i rezervni komandni toranj na kojemu je adekvatna oklopna zaštita. Po visini toranj je podeljen  palubom protiv krhotina.

Slike:

-barbeta i potporni cilindar
-komandni toranj


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:31:41 pm
Oklopne palube i pregrade (unutrašnja zaštita)

Radi zaštite od granata koje nakon proboja bočnog oklopa razaraju unutrašnjost broda (krhotine, tlak od eksplozije), te radi zaštite unutrašnjosti broda od pogodaka na palubi predviđene su oklopne palube I oklopne pregrade.
Oklopna paluba tvori završetak strojarskih, kotlovnih i municijaskih prostora, pramčanog podvodnog dijela i kormilarskog prostora.  Pored toga, oklopljeni su i oni dijelovi gornje palube do kojih seže bočni oklop na području citadele. Oklopne palube su dosta velike horizontalne površine oklopa pa se uglavnom predviđaju dvije oklopne palube. Gornja paluba štiti unutrašnjost od izravnih artiljerijskih pogodaka i od avijonskih bombi, dok je donja paluba predviđena da štiti unutrašnjost broda od razornog djelovanja granata i bombi. Za visinu na koju će se ugraditi ta oklopna  paluba mjerodavno je stanovište da ta paluba mora biti zaštićena pojasnim oklopom od neposrednih pogodaka tako da eksplozije granata budu što dalje od nje.
Poprečne oklopne pregrade zatvaraju bočni oklop u področju citadele i njihov je zadatak da štite citadele od zrna  koja padaju u uzdužnom smjeru Iiod razornog djelovanja granata i avio-bombi  koje su eksplodirale ispred citadele ili iza nje.
Oklapaju se također uzdužne Iipoprečne pregrade kazemata  i  uzdužne pregrade iznad oklopne palube. Te pregrade služe za zaštitu od djelovanja krhotina  pa jih se zato smješta  dalje od bočnog oklopa radi prostora za ekspanziju i pad tlaka plinova pri eksploziji granata.

Podvodna zaštita (blister)

Najprikladnijom zaštitom od podvodnih eksplozija (torpednog i minskog oružja)pokazale su oklopljene uzdužne pregrade (tzv.torpedne pregrade), jer je poznato da pri podvodnim eksplozijama tlak naglo opada već na maloj udaljenosti od centra tih eksplozija. Otprnost tih pregrada ovisi o njihovoj udaljenosti od vanjske oplate I njihovoj debljini. Udaljenost nesmije biti manja od 4 do 4,5m a debljina oklopljene uzdužne pregrade kreće se od 25 do 50mm.

Zaštita od krhotina
 
Veći otvori na oklopnim palubama koje se u borbi ne mogu potpuno zatvoriti (otvori za dimnjak i ventilaciju) dobivaju radi zaštite od prsnutih zrna i drugih krhotina oklopne rešetke.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:36:10 pm

Oklop bojnih brodova

Stariji bojni brodovi nisu imali oklopnu palubu. To se jako osvetilo engleskoj mornarici u bitki kod Jyllanda, gdje je izgubila nekoliko svojih najvećih i najnovijih brodova koji su imali samo pojasni oklop. Artiljerijska bodba na moru vodi se danas na većim daljinama (10 do 20km). Na tako velikim daljinama topovi izbacuju granate pod velikim kutom elevacije da bi dostigli što veći domet. Stoga ne samo da izljeću pod strmim kutom nego i padaju dosta strmo (koso odozgo) pa, ako nema oklopne palube, zrna prodiru u unutrašnjos broda i razaraju je. To je dovelo do oklopljenih paluba koje su poslije još više došle do izražaja s pojavom avijacije i djelovanjem avio-bombi.
Iz tabele se vidi da je povećana debljina  u razdabčju između dva svjetska rata i u toku drugog svjetskog rata, što očiti govari kolika je važnost  poklonjena oklopu bojnih brodova. Posebno je znatno povećana debljina oklopa palube što je i logično s obzirom na pojavu avijacije.
Težina oklopa bojnih brodova čiji velik udio u istisnini bojnog broda i u postotku iznosi 25 do 30% istisnine, a u nekih brodova  doseže i do 40% pa I više.
Pored toga, da bi se smanjila vjerojatnost probijanja brodskog bloka, oklopne ploče bile su postavljene pod nagibom (nagibni kut 20°), zbog udara neprijateljskih granata pod nepovoljnim kutom i time se povećala neprobojnost oklopa.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:37:36 pm

Oklop nosača aviona

   
S obzirom na veliku brzinu i veliku visinu bokova, nosačima aviona nije moguće dati jaču oklopnu zaštitu. Vodna linija obično ima oklop debeo 76 do 102mm a iznimno 120mm. Oklop zapovjedničkog mosta  i elemenata glavne artiljerije isto je tako malene debljine. Da bi se ipak postigla što bolja žilavost, odnosno nepotopivost broda, nosači aviona imaju sličnu zaštitu poprečnim i bočnim uzdužnim pregradama te dogradnjama na bokovima ispod vodene linije kao I bojni brodovi.
Žilavost za tu klasu brodova važna je ne samo zbog njihove visoke cijene nego i zbog sprečavanja prevelikih nagiba od prodora vode, jer bi time u velikoj mjeri bilo otežano i čak onemogučeno slijetanje aviona na povratku s akcije.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:39:13 pm
Oklop krstarica

Krstarice su zaštićene oklopom koji koji je slabiji od oklopa bojnih brodova, a predviđen je za zaštitu od topova sa krstarica i drugih lakših jedinica. Debljina oklopa u području vodene linije kreće se od 50 do 152mm, a u teških američkih krstarica i do 203mm. Osim vodene linije oklopom se zaštićuju i topovske kule, komandne i promatračke stanice palube. Oklopna paluba nalazi se u visini vodene linije, a njezina  debljina se kreče od 25 do 120mm. Ispod oklopne palube smješteni su svi dijelovi od životne važnosti za brod, koji ne moraju biti iznad gornje palube. Gdje visina broda nije dovoljna da se ispod vodene linije smjesti strojarski uređaj, a to je u krstarica često  zbog velikog i jakog pogovskog uređaja, mora se zaštita provesti i nešto više pa se na krstaricama povećava visina bočnog oklopa nad vodnom linijom. To je osobito izraženo  u engleskih krstarica  gdje se velika pažnja poklanja oklopnoj zaštiti strojeva.



Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on December 22, 2011, 07:45:28 pm
Slabo mesto Yamata - spoj donje ivice glavnog pojasa i donjeg pojasa - protivtorpedne pregrade. ovaj spoj je izmenama projekta ojačavan, međutim, do kraja je ostao slabo mesto, zbog prevelike krutosti konstrukcije, koja je trebalo da se deformiše, a ne puca, međutim upravo je pucala, što je dovelo do prodora vode u vitalne delove broda jer "filtracioni prostor" iza donjeg pojasa / tj. glavne PTP nije bio potpuno hermetičan. Uopšte, Yamato, bez obzira na svoje ogromne dimenzije nije imao optimalnu podelu vodonepropusnih odseka. Tu je naizgled arhaična filozofija nemačkih konstruktora bila mnogo efikasnija, jer je "Bismarck" pošao na dno dok su mu se pogonske osovine i dalje okretale, mada je strogo govoreći takav prilaz slabio zaštitu nekih drugih osnovnih sistema i komunikacija, što je pretvorilo brod u goreću olupinu bez mogućnosti da se efikasno brani možda pre nego što se to moglo očekivati.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:54:08 pm
Konstrukcija brodskog oklopljenja

Pod konstrukcijom brodslog oklopljenja razumijevaju se ne samo oklopne ploče nego i različite konstrukcije trupa koje služe  oklopu, razni oblici spojeva pklopnih ploča međusobno te njihovo pričvršćenje na trup
Konstrukcija brodskog oklopljenja određuje se prema opterećenju koje nastaje uslijed: izravnog udara granate (pod kutom od 90°); kosog udara granate (pod oštrim kutem); pritiska nastalog detonacijom što se zbog kratkog trajanja može promatrati kao djelovanje odgovarajućeg impulsa.

Navedena djelovanja manifestiranju se na dva načina: neposredno djelovanje kome je podvrgnut oklop; posredno djelovanje kome je podvrgnuta konstrukcija trupa  iza oklopa (potporna konstrukcija iza oklopa).
Prema tome oklopna ploča trba da izdrži neposredni pogodak, da se ne rasprsne, odnosno da ne bude probijena ali u isto vrijeme i da zaštiti  konstrukciju trupa da od udara ne popuca i ne razleti se te oštetri unutrašnjost broda. Drugim riječima, oklopna ploča treba  ne da se odupre udaru granate nego da apsorbira veći dio energije udara.

Međutim, kada je oklopna ploča spojena na brodski trup  i poduprta kostruktivnim elementima konstrukcije trupa, dinamičko opterećenje jednim dijelom prenosi  se na nju. Sila koja djeluje na oklopnu ploču  kad u nju udari granata tako je velika da,  ako se i neznatni dio prenese  na potpornu konstrukciju koja ima obične dimenzije, dolazi do razaranja potporne konstrukcije. Da ne dođee do toga, nije dovoljno da  potporna konstrukcija bude   čvrsta i kruta, nego, imajući na umu dinamički karakter opterećenja  koje djeluje, da ima i dovoljnu masu. Taj zahtjev najlakše se može  ispuniti ako se kod potpornji upotrebljavaju  i susjedne oklopne ploče.  Međusobno podupiranje oklopnih ploča riješeno je umetanjem  okomitih klinova  Pored toga kao osnovni potpornji bočnom oklopu  u cjelini služe oklopne pregrade i palube.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:55:55 pm

Pregib ploče koji nastaje pri udaru granate praćen je odgovarajućom deformacijom potporne konstrukcije. Pri tome, ako je krutost i čvrstoća potpornih elemenata (sl.7a) ploče veća, opterećenja će se prenjeti na cijelu konstrukciju te će deformacija imati opći karakter i štetno se odraziti na susjedne konstrukcije trupa i na uređaje i opremu njima pričvršćene. Prema tome,  da ne dođe do općih deformacija potporne konstrukcije trupa, primjenjuju se elementi  slabije lokalne krutosti  u području doticanja sa oklopnom pločom (sl.7b). To je Iirazumljivo jer će se takav element  konstrukcije deformirati i amortizirati dinamičko djelovanje te zaštititi ostale  elemente potporne konstrukcije trupa. Time se sprečava vjerojatnost sekundarnih oštećenja čije posljedice mogu anulirati zaštitnu namjenu oklopa.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 22, 2011, 07:59:38 pm

Materijaj za oklop i izvedba

S obzirom na opterećenja kojima su izvrgnute oklopne ploče, postavljaju se posebni zahtjevi u pogledu materijala i izvedbe.

Za oklopljenje broda primjenjuju se:

a)
ploče od Siemens-Martinovih čelika legiranog niklom, kromom i manganom, jednostrano cementirane i kaljene (vanjska strana ploče) irađene po Kruppovu postupku, nazvane K.C. ploče(Kruppove cementirane ploče). Tvrdoća i čvrstoča vanjske strane ploče postiže se cementiranjem i naknadnim kaljenjem čime se povečava sadržaj ugljika u čeliku. S večim postotkom ugljika  u čeliku pada žilavost te material postane krhak zbog čega trena biti legiran. Nikal znatno povećava žilavost i olakšava kaljenje. Krom povećava tvrdoču a pri tome ne smanjuje žilavost čelika, dok mangan povisuje čvrstoću i žilavost ploče. Pošro su K.C. ploče izvaljane, cementiraju se rasvjetnim plinom pri čemu se ugljik oslobađa iz plina i prodire u površinu ploče. Zatim se ploče podvrgavaju  posebnom postupku kaljenja hlađenjem u ulju I vodi. Tako se dobivaju ploče koje sun a vanjskoj, cementiranoj strani tvrde poput stakla do dubine od oko 20mm, da bi dalje tvrdoća postepeno opadala prema unutrašnjosti ploče. Kalčjeni sloj dopier  na 30-40% debljine ploče dok poleđina, u iznosu oda 60-70% debljine ploče, ostaje  mekana i žilava.  Obrada kaljene površine, bušenje rupa za svornjake, pravljenje izrezaka može se izvoditi samo nakon mjestimičnog omekšavanja materijala po naročitom postupku. Poleđina ploče ostaje, naprotiv, uvijek mekana i sposobna za obradu. Ovako izrađene oklopne ploče primjenjuju se za pojasni oklop, oklopne poprečne pregrade, barbete, topovske i komandne tornjeve debljine od 80mm, jer se proizvodnja ploča manje debčljine ne može kontrolirati. Kaljeni necementirani Kruppov čelik upotrebljava se za  oklopne ploče manje debljine (ali ne tanje od 80mm) za okomito i horizontalno položen oklop i za savijene ploče.


sutra dalje ;)


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on December 22, 2011, 08:06:38 pm
Tipičan primer pozne koncepcije oklopne zaštite ruskog tipa drednota vidi se na preseku bojnog broda od 35.000 tona, projekta 1915. godine. Naravno, gradnja nije ni započeta. Začuđuje otkaz jedne uopšte napredne i progresivne brodograđevne škole da shvati važnost podvodne zaštite za nepotopljivost kapitalnog ratnog broda. Tu prosta podela na nepropusne prostore i trostruko dno nije mogla biti rešenje bez kombinacije konstruktivne zaštite od pregrada iz čelika povećane žilavosti, u kombinaciji sa prostorom dovoljne zapremine i širine da bi se omogućilo 1. širenje gasova nastalih eksplozijom; 2. rasipanje energije mehaničkim dejstvom na elemente konstruktivne zaštite, ali sa što je moguće manjim formiranjem šrapnela veće mase i energije; 3. filtracija manjih količina tečnosti i što manje rušenje u prostoru iza glavne PTP.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 23, 2011, 05:56:05 pm
Nastavak od juče,

Materijal za oklop

b)nekaljene ploče niklenog čelika. Ploče se nakon valjanja a onda se oblikuju i obrađuju. Te ploče primjenjuju se za okomito ili horizontalno položeni oklope (vojevi na vodnoj liniji krstarica), svodove tornjeva te laki unutarnji oklop (protutorpedne pregrade, pregrade protiv krhotina), deblje manje od 80mm, i za veće debljine ako je riječ o pločama složenog oblika.

c)palubne oklopne ploče od niklenog čelika ili specijalne vrste čelika visoke čvrstoće. Ploče se nakon vljanja općenito žare prema sastavu materijala. Upotrebljivost oklopnog materijala ispituje se pokusnim gađanjima.

Veličine ploča ograničene su proizvodnim tehničkim mogućnostima, te mogućnostima transporta. Najveća je duljina kaljenih ploča oko 8m, a najveća širina oko 3,5m. Da bi se postiglo jednolično kaljenje, površina cementiranih i kaljenih ploča nesmije preći 18,5m². Najveća je dužina nekaljenih ploča 8,5m a najveća širina 4,2m. Najmanji radijus zakrivljenja  pri oblikovanju kaljenih i nekaljenih ploča koje se krive na čitavoj dužini ili širini, iznosi 7 debljina ploče. Najveća vršna visina savijenih ploča, uključujući debljinu ploče, iznosi 1100mm, u ploča predviđenih za kazemate iznosi do 1200mm.  




Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on December 23, 2011, 09:11:35 pm
Kazematni oklop

Kazematni oklop se predviđa za zaštitu topova smještenih u kazematima. On je nastavak citadelnog oklopa i štiti ne samo topove i njihove posade nego i vanjsku oplatu i unutrašnjost broda, kao i citadelni oklop. Veličina kazematnog oklopa ovisi, u prvom redu, o broju i načinu postavljanja topova.

Pramčani i krmeni oklopi

Pramčani i krmeni oklopi su oklopi koji se pružaju u nastavku pojasnog oklopa, služe za zaštitu pramca (da se izbjegne pad brzine zbog  povećanja otpora uslijed rasparane vanjske oplate), odnosno za zaštitu kormilarskog uređaja na krmi.

Oklopna zaštita topova

U teške artiljerije, gdje su topovi postavljeni na tornjevskim lafetima, zaštita je tako izvedena da  je gornji dio u visini okretljive ploče potpuno obložen oklopm, tj. okretljivim tornjem koji je učvršćen na okreljivu ploču, tako da njegovu težinu prenosi na postolje lafeta s kojim se zajedno okreče. Drugi dio lafeta s dizalicama (za municiju) i postoljem s podnožjem tornja oklopljen je okolpnom barbetom koja je čvrsto spojena s trupom broda; prema dolje doseže do oklopne palube. Oklop tornja sastoji se prednjih, stražnjih I bočnih ploča te od ploča poda i krova.
Topovi srednje artiljerije , ukoliko su postavljeni na tornjevske lafete, zaštićuju se oklopnim tornjevima kao u teške artiljerije.

Komandni tornjevi

Radi zaštite komande broda, osoblja koja upravlja vatrom artiljerije i torpednim oružjem u borbi, obično je predviđen oklopljeni komandni toranj. Na večim brodovima predviđa se i rezervni komandni toranj na kojemu je adekvatna oklopna zaštita. Po visini toranj je podeljen  palubom protiv krhotina.

Slike:

-barbeta i potporni cilindar
-komandni toranj

Pokazani borbeni komandni toranj je tipično nemačke konstrukcije. Ovakve stranice, sa naklonom prema unutra pojačavale su efektivnu debljinu oklopa već i na razantnom dometu, koja se povećavala sa povećanjem dometa, zbog većeg udarnog ugla projektila, nezavisno od kursnog ugla pod kojim projektil doleće.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 25, 2011, 04:58:51 pm
Ugradnja oklopa

 Pri ugradnji oklopa na konstrukciju trupa treba imati na umu da oklop služi za to da pojača čvrstoću konstrukcije trupa. Naprotiv, konstrukcija trupa treba da izdrži težinu brodskog oklopa i da pruži oklopu dovoljnu potporu da izdrži pogotke koji ga ne probijaju.
Ploče bočnog oklopa postavljaju se  i pričvršćuju oklopnim svornjacima koji se uvrću sa unutarnje strane (gornja slika).
Da oklopne ploče dobro nalegnu  na oplatu broda i da se spriječi stvaranje korozije na njoj, umeće se između oplate i oklopnih ploča podloga od tikovine, debela oko 50mm, pričvršćena vijcima na oplatu  ili na poleđinu oklopnih ploča.(srednja slika)

Ploče oklopnih pregrada, topovskih tornjeva, barbeta, komandnih tornjeva, spajaju se međusobno  obično stičnicama  i oklopnim vijcima. Radi međusobne podrške ploča mogu se primjeniti  spojevi s preklopima, utorima, klinovima i češljasti utori (donja slika).

Pri ugradnji unutrašnjeg oklopa treba imati na umu: da ploče moraju izdržati tlak detonacija kojih se učinak širi na veliku površinu i one treba da posluže da bi pojačale čvrstoću, pa ih prema tome treba na podesan način povezati s elementima uzdužne čvrstoće. Ploče lakog oklopa zakivaju sa ili učvršćuju svornjacima.
Težina bočnog oklopa prenosi se na brodski trup ili posebnom njegovom konstrukcijom,tako da se dio trupa na kojem je pričvršćen oklop uvuče prema unutra da bi donji dio služio kao potporanj ili posebno ugrađenim potporama ispod oklopa. Druga se oklopna paluba spušta katkad koso do donjeg ruba pojasa, pa se na nju opire drugi dio pojasnih ploča. Svojim pramčanim i krmenim dijelom oslanja se oklopna paluba  na donji rub bočnog oklopa, ako ovaj postoji na tom području. Na nekim bojnim brodovima oslanja se oklopna paluba po čitavoj duljini pojasnog oklopa na njegov gornji rub.   


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 25, 2011, 05:01:58 pm
Kemijski sastav oklopnih ploča
(JLZ)


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 25, 2011, 05:03:48 pm
Dvije  oklopnjače


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on December 28, 2011, 12:27:02 pm
Ugradnja oklopa

 Pri ugradnji oklopa na konstrukciju trupa treba imati na umu da oklop služi za to da pojača čvrstoću konstrukcije trupa. Naprotiv, konstrukcija trupa treba da izdrži težinu brodskog oklopa i da pruži oklopu dovoljnu potporu da izdrži pogotke koji ga ne probijaju.
Ploče bočnog oklopa postavljaju se  i pričvršćuju oklopnim svornjacima koji se uvrću sa unutarnje strane (gornja slika).
Da oklopne ploče dobro nalegnu  na oplatu broda i da se spriječi stvaranje korozije na njoj, umeće se između oplate i oklopnih ploča podloga od tikovine, debela oko 50mm, pričvršćena vijcima na oplatu  ili na poleđinu oklopnih ploča.(srednja slika)

Ploče oklopnih pregrada, topovskih tornjeva, barbeta, komandnih tornjeva, spajaju se međusobno  obično stičnicama  i oklopnim vijcima. Radi međusobne podrške ploča mogu se primjeniti  spojevi s preklopima, utorima, klinovima i češljasti utori (donja slika).

Pri ugradnji unutrašnjeg oklopa treba imati na umu: da ploče moraju izdržati tlak detonacija kojih se učinak širi na veliku površinu i one treba da posluže da bi pojačale čvrstoću, pa ih prema tome treba na podesan način povezati s elementima uzdužne čvrstoće. Ploče lakog oklopa zakivaju sa ili učvršćuju svornjacima.
Težina bočnog oklopa prenosi se na brodski trup ili posebnom njegovom konstrukcijom,tako da se dio trupa na kojem je pričvršćen oklop uvuče prema unutra da bi donji dio služio kao potporanj ili posebno ugrađenim potporama ispod oklopa. Druga se oklopna paluba spušta katkad koso do donjeg ruba pojasa, pa se na nju opire drugi dio pojasnih ploča. Svojim pramčanim i krmenim dijelom oslanja se oklopna paluba  na donji rub bočnog oklopa, ako ovaj postoji na tom području. Na nekim bojnim brodovima oslanja se oklopna paluba po čitavoj duljini pojasnog oklopa na njegov gornji rub.   


Američki BB su umesto sloja tikovine koristili podlogu od cementa. Rusi su koristili ariš (listvenicu, zbog osobine da je slabo podložna truljenju). Svakako, ispod ove podloge ide nešto deblja čelična oplata, 16-18mm. Takođe, što se tiče sastava oklopnog čelika, zar nije npr. engleski čelik imao i nešto molibdena, Mo, a njega nigde ne vidim.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 28, 2011, 05:41:27 pm
Ugradnja oklopa

 Pri ugradnji oklopa na konstrukciju trupa treba imati na umu da oklop služi za to da pojača čvrstoću konstrukcije trupa. Naprotiv, konstrukcija trupa treba da izdrži težinu brodskog oklopa i da pruži oklopu dovoljnu potporu da izdrži pogotke koji ga ne probijaju.
Ploče bočnog oklopa postavljaju se  i pričvršćuju oklopnim svornjacima koji se uvrću sa unutarnje strane (gornja slika).
Da oklopne ploče dobro nalegnu  na oplatu broda i da se spriječi stvaranje korozije na njoj, umeće se između oplate i oklopnih ploča podloga od tikovine, debela oko 50mm, pričvršćena vijcima na oplatu  ili na poleđinu oklopnih ploča.(srednja slika)

Ploče oklopnih pregrada, topovskih tornjeva, barbeta, komandnih tornjeva, spajaju se međusobno  obično stičnicama  i oklopnim vijcima. Radi međusobne podrške ploča mogu se primjeniti  spojevi s preklopima, utorima, klinovima i češljasti utori (donja slika).



Pri ugradnji unutrašnjeg oklopa treba imati na umu: da ploče moraju izdržati tlak detonacija kojih se učinak širi na veliku površinu i one treba da posluže da bi pojačale čvrstoću, pa ih prema tome treba na podesan način povezati s elementima uzdužne čvrstoće. Ploče lakog oklopa zakivaju sa ili učvršćuju svornjacima.
Težina bočnog oklopa prenosi se na brodski trup ili posebnom njegovom konstrukcijom,tako da se dio trupa na kojem je pričvršćen oklop uvuče prema unutra da bi donji dio služio kao potporanj ili posebno ugrađenim potporama ispod oklopa. Druga se oklopna paluba spušta katkad koso do donjeg ruba pojasa, pa se na nju opire drugi dio pojasnih ploča. Svojim pramčanim i krmenim dijelom oslanja se oklopna paluba  na donji rub bočnog oklopa, ako ovaj postoji na tom području. Na nekim bojnim brodovima oslanja se oklopna paluba po čitavoj duljini pojasnog oklopa na njegov gornji rub.   


Američki BB su umesto sloja tikovine koristili podlogu od cementa. Rusi su koristili ariš (listvenicu, zbog osobine da je slabo podložna truljenju). Svakako, ispod ove podloge ide nešto deblja čelična oplata, 16-18mm. Takođe, što se tiče sastava oklopnog čelika, zar nije npr. engleski čelik imao i nešto molibdena, Mo, a njega nigde ne vidim.

Može biti i molibden, ja sam našao podatke koje sam objavio. Dobrodošle su sve dopune i nova saznanja!


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on December 28, 2011, 05:59:33 pm
Dobro za Mo, ali mislim da je važnije ono što sam pre toga napisao za podlogu pod oklop.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on December 28, 2011, 07:26:42 pm
Dobro za Mo, ali mislim da je važnije ono što sam pre toga napisao za podlogu pod oklop.

To o podlozi, je normalno. Vjerovatno tikovina (inače jako skupa) nije bil dostupna svim mornaricama, a i iskustva kod gradnje, upotrebe i ispitivanja oklopa bila su različita. Svakako odlična dopuna postavljenoj temi.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on December 28, 2011, 10:33:03 pm
Tikovina je korišćena od strane nemaca.

Oklopna zaštita krstarica klase Hipper.

[attachment=1]

Oklopna zaštita nosača aviona Victorious.

[attachment=2]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on December 29, 2011, 11:55:13 pm
Najdeblji oklop ikada postavljen na jednom ratnom brodu, imao je debljinu od čitavih 1.058 mm. Kako razvoj oklopa nije mogao da prati razvoj artiljerije, došlo se na ideju da se napravi prvi takozvani sendvič oklop. Oklop bi se sastojao od više oklopnih ploča spojenih jednu na drugu. Britanci zato na svojoj oklopnjači Inflexible, iz 1876 godine, postavljaju oklop koji se sastojao od 3 sloja oklopnih ploča i dva sloja tikovine. Prvi sloj je činila jedna oklopna ploča od tvrdog čelika debljine 305 mm, iza nje se nalazio sloj tikovine debeo 280 mm, a iza ove još jedna oklopna ploča od mekog čelika debljine, takođe, 305 mm. Ideja je bila da se na prvoj oklopnoj ploči razbije probojno zrno, dok bi tikovina upijala silu udarca. Svi delovi raspuklog zrna bi bili "hvatani" od strane druge oklopne ploče. Za amortizovanje daljih udaraca, iza druge oklopne ploče se nalazio još jedan sloj tikovine, debljine 152 mm. Na kraju je postavljena još jedna oklopne ploča debljine 16 mm, koja je služila kao osiguranje i od najvećih komada zrna, koji bi mogli da se probiju do unutrašnjosti broda. Ovaj sistem je smatran kao neprobojan od strane bilo kojeg brodskog artiljerijskog oruđa koje se koristilo na oklopnjačama tog vremena.

[attachment=1]

[attachment=2]

I oklopne kule ovog broda su imale sličan sendvič oklop, doduše tanji, koji se sastojao od oklopnih ploča debljine 228 i 178 mm, kao i od dva sloja tikovine ukupne debljine 457 mm.

[attachment=3]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on June 06, 2012, 08:37:50 pm
Bojni brod "Conte Di Cavour"

Oklop:
-pojas 245mm
-paluba 87mm
-topovske kule 280mm


Title: Re: Oklop brodova
Post by: duje on June 06, 2012, 09:11:32 pm
Krstarica "Pola"

Oklop:
-pojas 152mm
-paluba 70mm
-topovske kule 152mm


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on January 10, 2013, 10:18:46 pm
Najdeblji oklop ikada postavljen na jednom ratnom brodu, imao je debljinu od čitavih 1.058 mm. Kako razvoj oklopa nije mogao da prati razvoj artiljerije, došlo se na ideju da se napravi prvi takozvani sendvič oklop. Oklop bi se sastojao od više oklopnih ploča spojenih jednu na drugu. Britanci zato na svojoj oklopnjači Inflexible, iz 1876 godine, postavljaju oklop koji se sastojao od 3 sloja oklopnih ploča i dva sloja tikovine. Prvi sloj je činila jedna oklopna ploča od tvrdog čelika debljine 305 mm, iza nje se nalazio sloj tikovine debeo 280 mm, a iza ove još jedna oklopna ploča od mekog čelika debljine, takođe, 305 mm. Ideja je bila da se na prvoj oklopnoj ploči razbije probojno zrno, dok bi tikovina upijala silu udarca. Svi delovi raspuklog zrna bi bili "hvatani" od strane druge oklopne ploče. Za amortizovanje daljih udaraca, iza druge oklopne ploče se nalazio još jedan sloj tikovine, debljine 152 mm. Na kraju je postavljena još jedna oklopne ploča debljine 16 mm, koja je služila kao osiguranje i od najvećih komada zrna, koji bi mogli da se probiju do unutrašnjosti broda. Ovaj sistem je smatran kao neprobojan od strane bilo kojeg brodskog artiljerijskog oruđa koje se koristilo na oklopnjačama tog vremena.

[attachment=1]

[attachment=2]

I oklopne kule ovog broda su imale sličan sendvič oklop, doduše tanji, koji se sastojao od oklopnih ploča debljine 228 i 178 mm, kao i od dva sloja tikovine ukupne debljine 457 mm.

[attachment=3]

E, to je ono što je neko pominjao ranije u ovoj temi, tzv. "compound" oklop, primenjivan jedno kratko vreme dok nisu otkrili postupke kaljenja tipa "Harvey i " cementacije" na određenu dubinu tipa Krupp.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on April 13, 2013, 07:20:05 pm
Zaštita oklopnog krstaša Rjurik iz 1906 godine.

[attachment=1]

Zaštita BB Dankerk.

[attachment=2]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on April 13, 2013, 09:08:01 pm
Osobenost konstruktivne zaštite brodova klase Denkerk, pa i kasnijeg Rišelje je korišćenje sintetičkog materijala sunđeraste strukture, tzv. ebonit mousse - ebonitska pena. Naravno, tridesetih godina, upotreba plastičnih materijala bila je tek u povoju, i u domaćinstvu se ograničavala npr. retkim predmetima od bakelita ili upravo ebonita. Ebonitska pena bi po sastavu trebalo da je slična bakelitu, ali ekspandirane penaste strukture. Ovaj materijal imao je specifičnu masu od oko 100kg za kubni metar, nije upijao vodu, nije trulio, bio je slabo zapaljiv i trebalo je da onemogući stvaranje opasnog početnog nagiba pri pogotku torpeda ili protivoklopnog projektila koji bi probio pojasni oklop, inače relativno tanak za moderan kapitalni brod, time što bi sprečio prodor vode. Naravno, ovakav materijal nije mogao sam po sebi doprinositi strukturalnoj čvrstoći. Poznato je da ove dve francuske klase BB nisu imale mehanizam plavljenja odeljaka radi ispravljanja nagiba simetričnim prijemom vode sa boka suprotnog pogođenom boku, već su se uzdali upravo u ebonitsku penu. Podvodna zaštita ovih brodova nije proverena artiljerijskim ili torpednim pogotkom, ali čak i bez uračunavanja efekta ebonitske pene, ova zaštita izgleda veoma adekvatna, pre svega zbog svoje ogromne dubine, gde prostor za razorno dejstvo nije uži nigde od 1,5m, ograničen nosećom pregradom oklopnog pojasa, koja zapravo predstavlja unutrašnju oplatu, drugi i stvarni konstruktivni bok broda, iza koga sledi odeljak širenja gasova, širok preko 3 metra, ograničen tanjom konstruktivnom pregradom iza koje je glavna oklopna pregrada debljine 30mm u sredini broda, a prema krajevima 40,  i najzad 50mm. Iza glavne PT pregrade je filtracioni odeljak, pa tek iza njega se nalaze životno važni prostori broda. Jedina moguća primedba mogla bi eventualno biti u vezi gornjih paluba, koje su imale debljinu od 10mm na palubi kaštela i 20mm na gornjoj palubi. Pitanje je da li bi ova debljina paluba obezbedila odvaljivanje protivoklopnog "čepa" na vrhu probojne bombe ili teškog art. projektila. Međupalubna visina takođe nije bila velika, pa bi se bomba ili granata aktivirale tek pri udaru u glavnu oklopnu palubu. Najzad, određene problme mogao je izazvati sastav oklopnog čelika korišćenog u Francuskoj, koji je često bio veoma tvrd, ali prilično krt, zbog povelikog procenta ugljenika.
Naravno, sve zemlje su vodile računa da ne ide ista marka oklopnog  čelika na oklopni pojas, koji mora biti po tehnologiji cementacije (diferenciranog dubinskog kaljenja) (oklop "A" po američkoj oznaci, ili KC - krupp cemented) odnosno na palubu i podvodnu zaštitu, gde se traži manja tvrdoća, ali veća žilavost (oklop"B" po američkoj oznaci, ili KNC - Krupp non cemented).

Na danoj šemi je takođe prikazano kao da iza glavnog oklopnog pojasa postoji neki debeli sloj "nečega" što bi se moglo shvatiti kao drvo. Debelog sloja drveta nije bilo, osim 50mm tikovine između oklopa i noseće pregrade.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: lovac on April 13, 2013, 10:27:23 pm
Ebonit, kao popuna pregrada - kako se postavljao?

Da li su se ugrađivale ebonitne ploče ili se livao, slično kao napr. današnji epoksidni višekomponenti lepkovi ili pur pena?


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on April 13, 2013, 11:02:08 pm
O tehnološkom postupku nisam nigde ništa detaljno našao. Pretpostavka je da je pena izrađivana u osnovi kako se i danas prave gotovi penasti materijali. Ta masa nije bila elastična kao neka guma, već znatno manje, i po podacima kod Dumasa (nekoliko reči) nije livena, već je isporučivana u tablama i blokovima. Montage des elements fabriques d`ebonite mousse.

Kod Dulina i Garcke se ovaj materijal označava kao "water exclusion material", dakle kao masa koja treba da spreči prodor vode po prostoj ideji da ne mogu dva tela biti u isto vreme na istom mestu, tamo gde je prvo pena - ne može ući voda. Ovo je prvi uspešan slučaj primene takvog materijala u vojnoj brodogradnji, jer su raniji pokušaji ispune prostora celulozom ili plutom neslavno propali. Možete misliti šta se događalo sa celulozom, ona se natapala, trulila, itd. Zanimljivo je da su odmah u junu 1940. Nemci u Brestu hitno zaplenili svu projektnu dokumentaciju Rišeljea. U svom projektu bojnih krstaša "O, P i Q" predvideli su ugradnju upravo ebonitske pene, na isti način kako su to smislili Francuzi. No, ti brodovi dalje od pausa nisu otplovili. 1945. je ta dokumentacija pala Rusima u ruke, pa su se neke ideje mogle uskoro prepoznati u nacrtima bojnog broda projekta 24, koji takođe nije otplovio dalje od rapidografa. Dokumentacija "Rišeljea" vraćena je Francuzima tek odlukom Borisa Jeljcina.

Teško je rekonstruisati danas nešto što je istorija vojne tehnike i tehnologije i ako se danas ništa slično ne koristi sa tom namenom (makar mislim).


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on April 22, 2013, 06:22:08 pm
Presek unutrašnje oklopne pregrade na HMS Warrior.

[attachment=1]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on April 22, 2013, 06:56:42 pm
Prema podacima, Warrior je imao gvozdeni pojasni oklop debljine 4,5in., tj. 114mm, ograničen samo na dužinu bočne baterije, iznad vodene linije.  Ovo što se vidi meni liči na neki compound oklop. Bilo bi sjajno da Motorista objasni fotografiju, tj. šta ona tačno prikazuje. U to vreme početka prakse i teorije oklopnih brodova nije se mnogo znalo o fizici eksplozije, tj. njenom dejstvu na pojedine delove brodske strukture, i zašto je dejstvo upravo takvo.

Ova slika je zanimljiva, jer pokazuje list kovanog gvožđa, potom izgleda da je sloj drveta, a zatim debela gvozdena ploča. Namerno kažem gvožđe, jer tada, oko 1860., metalurgija nije omogućavala kovanje ravnomernih ploča velikih dimenzija, još manje pravljenje velikih čeličnih ploča.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on April 22, 2013, 07:11:08 pm
Tačno je da je imao oklop od kovanog gvožđa debljine 114 mm, ali je iza tog oklopa bio još sloj tikovine debljine 457 mm. Ista debljina oklopa je bila i na pramčanim, odnosno krmenim pregradama, koje su štitile bateriju od direktne vatre u pramac ili krmu. Ovo je presek jedne od tih pregrada.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on April 22, 2013, 07:16:57 pm
Eto, lepo smo se i jasno nadopunili. Prvi Siemens-Martin čelik napravljen je 1865.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on April 28, 2013, 03:17:33 pm
Oklopna zaštita BB klase King George V.

[attachment=1]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on May 29, 2013, 06:26:19 pm
Motorista, ova skica jasno pokazuje dobre i loše strane konstruktivne zaštite BB klase KGV. Ti brodovi su imali glavni pojasni oklop najveće visine među svim BB, preko 7,5m, a po debljini je ustupao samo ogromnom Yamatu, s tim što je engleski oklopni čelik tridesetih godina bio izuzetnog kvaliteta, a svakako bolji od japanskog, jer su Japanci imali problem sa procesom cementacije debelih ploča - diferenciranim kaljenjem po dubini čelika. Palubna zaštita bila je adekvatna, mada je najviša paluba bila debljine samo 25mm, što nije bilo dovoljno za otkidanje pancirne glave probojnih projektila. "Šarena" zaštita barbeta takođe je bila značajna mana, jer su ti uski sektori tanjeg oklopa "volšebno" privlačili neprijateljske granate još kod Jitlanda.
Najveća i sudbinska mana zaštite bila je loša podvodna zaštita.  Iako je postojala zona širenja gasova i rušeća zona, njihova širina bila je nedopustivo mala, ukupno od 2,2 do 4,5 metra, što nije bilo dovoljno da primi udar modernog torpeda ili teške probojne granate koja bi udarila ispod pojasa. Zona filtracije iza glavne PT pregrade  takođe je bila vrlo ograničenog učinka. Dodatna zaštita homogenim pločama DS čelika 38mm debljine oko municionih komora glavne artiljerije dodata je tek posle katastrofe Princa od Velsa kod Kuantana i bila je delimična i privremena mera. Možda je najtežu posledicu imala nedovoljna visina podvodne zaštite jer su se hermetične uzdužne pregrade završavale jedan nivo ispod glavne oklopne palube. Tako je pri pogotku voda rasla sve do kraja pregrada, a kako palube nisu bile hermetične, jer su na palubi iznad bili tuševi i praonice, voda se mogla lepo širiti na vrh, prelivajući se iznad nivoa pregrada, potapajući odeljak za odeljkom (vrlo mi liči na sudbinu Titanika). Izgleda (ako ne grešim), Princ od Velsa je kod Kuantana potonuo bez velike pretege na pramac ili krmu, skoro na ravnoj kobilici, što govori o izuzetno opširnom prodoru vode po velikoj površini.

Zaključak je da je zaštita BB klase KGV bila optimizovana za artiljerijski duel u uslovima severnog Atlantika, pri maloj vidljivosti i nevelikim daljinama, što znači i uglovima pada projektila bliskim normali,  pri čemu bi odlična vertikalna pojasna zaštita mogla biti presudna. Samo je Duke of York u poteri i uništenju Šarnhorsta došao u taktičku situaciju za koju je izvorno projektovan, a i to u boju sa brodom daleko inferiornim po artiljeriji. Zaštita Vanguarda, iako ekstenzivnija i bolja, nije donela ništa principijelno novo.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on May 29, 2013, 06:58:48 pm


Jes` da sam lepo napisao, ali ne treba dvaput isto pastovati.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on January 28, 2014, 12:09:44 am

Sa Combined fleet.com drpio sam lep članak Nathana Okuna na engleskom o konstruktivnoj zaštiti Bismarcka.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kilezr on November 02, 2019, 01:58:21 pm

 Trenutno čitam  II Svjetski rat - brodovi . Davida i Hugha lyon - a.

 Japanska Crska Mornarica.
 Non stop se pominje pregradnja brodova  i u pregradnji " protu torpedne bulbine"
 
 
 Može objašnjenje?


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kilezr on November 02, 2019, 01:59:51 pm

  https://www.paluba.info/smf/index.php?action=dlattach;topic=17120.0;attach=384490;image
 
 Misli se na ovo?


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on November 02, 2019, 02:25:11 pm

Da razjasnimo do kraja. Na preseku glavnog rebra BB Jean Bart/Richelieu sa leve strane se vidi presek sa dodatim PT "bublinama" koje su povećale ukupnu širinu broda za par metara. 30ih godina su skoro svi preostali drednoti u službi prošli modernizaciju sa dodavanjem "spoljnog boka", nadogradnjom ovalnih/tubastih uzdužnih pregrada, obično širine oko 1m na svaki bok, radi pojačanja podvodne zaštite. Materijal tih bočnih proširenja je najčešće bio obični brodograđevni čelik, nevelike debljine, obično 10-15mm, što je bilo dovoljno za navigacijske potrebe. Oklop tu ne pomaže, jer je svrha da ta spoljnaoplata upravo aktivira upaljač, tzv. pištolj torpeda ili rog mine i omogući dovoljnu zonu širenja eksplozivnih gasova, tzv. zonu rušenja bez oštećenja PTP - protivtorpedne pregrade koja ima cilj da zaštiti vitalne prostore iza nje. Dodavanje "bublina" pojačalo je podvodnu zaštitu, ali nije pomagalo baš koliko se očekivalo, jer su dodavane na inače stare brodove, koji izvorno nisu imali adekvatnu podvodnu zaštitu. Ponavljam da za podvodnu zaštitu nije toliko važan oklop, koliko dovoljan - što veći prostor iza oplate pre vitalnih delova broda. Bubline su povećavale otpor kretanju broda kroz vodu, umanjivale maksimalnu brzinu, ali je brzina retko kad bila sudbinski važna, sem kod najnovijuih - brzih BB najnovije generacije. Relativno jeftino, a relativno i efikasno rešenje. Relativno.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on November 02, 2019, 03:47:15 pm
Ovako izgledaju te bulbine.

[attachment=1]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kilezr on November 02, 2019, 09:54:19 pm


  Da. Hvala . Isto sam to mislio .
 S poštovanjem


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on December 07, 2019, 10:49:16 am
https://youtu.be/BoEFjl0buiM


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on November 29, 2020, 10:03:29 am
Oklopna zaštita sporazumskih bb.

[attachment=1]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on September 04, 2021, 08:32:19 pm
Razvoj oklopa na britanskim bb od drednota do King Džordža.

[attachment=1]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on September 04, 2021, 09:41:55 pm

Sad bih se ja mogao raspisati sa komentarima o oklopu bojnih brodova... ali zavališe me poslom, pa ostaje za sutra, itd.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: MOTORISTA on February 22, 2022, 07:38:03 am
Oklop kula i karakteristike oruđa najmodernijih bb zaraćenih strana:

[attachment=1]


Title: Re: Oklop brodova
Post by: lovac on February 22, 2022, 08:26:02 pm
Interesantno, Bismark je imao najtanji oklop na topovskim kulama.
Možda im je čelik bio kvalitetniji od ostalih BB.


Title: Re: Oklop brodova
Post by: kumbor on February 22, 2022, 10:02:47 pm
Interesantno, Bismark je imao najtanji oklop na topovskim kulama.
Možda im je čelik bio kvalitetniji od ostalih BB.

Ne, najbolji čelik su imali Englezi, otprilike 10-15% jači od "Krupp zementiert neues art" na Bizmarku. Bizmark je projektovan vrlo pažljivo imajući u vidu uslove boja u Severnom moru i na severnom Atlantiku, gde su česte magle, kiše i uopšte loša vidljivost, što jasno ograničava daljine artiljerijske paljbe bojnih brodova. Tako i uglovi upada teških granata nisu mogli biti veliki, što nije iziskivalo veliku debljinu horizontalne zaštite. Ona je bila prosto adekvatna i manja od one na američkim brodovima, građenih per svega za uslove Tihog okeana, sa mnogo vedrine i odličnom vidljivošću. Čeoni oklop kula 380mm mogao je biti veći, ali to bi dalje povećalo deplasman, koji je kao Dstandard već bio 7.000 tona iznad limita. Bočni oklop Bizmarka takođe je bio veoma razumno projektovan, sa adekvatnim pojasom i snažnom unutrašnjom uzdužnom pregradom od dna do gornje palube. Iako izrešetan, potonuo je tek posle torpedovanja sa Dorsetšira, a ni to nije bilo dovoljno, pa su morali otvoriti kingstone. Ovo sa kingstonima čak nije do kraja dokazano, ali je izgleda vrlo verovatno!

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info