|
Title: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 02, 2012, 04:40:05 pm TORPEDO podvodno oružje u Mornaricama Svijeta
Otvaram ovu temu sa namjerom da se na jednom mjestu nađe što veći broj Torpeda, kao podvodnog oružja. Lično mislim da je ono, kao takvo, na ovom forumu pod imenom ''Paluba'', kojoj i samo ime asocira na more, brodove i sve oko toga, zapostavljeno i veoma malo prisutno. Namjera mi je da, na neki način napravimo svojevrsnu ''biblioteku'' Torpeda, bez obzira na tip, namjenu, godinu pronalaska ili bilo šta slično. Ako svako samo po jedno Torpedo priloži, imaćemo najveću ''biblioteku'' na Balkanu pa i šire. [attachment=1] Na jednom sajtu o podvodnim oružjima u koja spadaju i Torpeda već je rečeno: ''Podvodno oružje je jedno od najefikasnijih oružnih sistema ratnih mornarica. Na njegovo usavršavanje i istraživanje novih principa i načina primjene mnoge ratne mornarice troše golema finansijska sredstva. Polje podvodne eksplozije kao osnovna karakteristika rušilačkog djelovanja tog oružja od posebnog je interesa za daljnja istraživanja. Ta istraživanja posebno su usmjerena na preciznije određivanje svih elemenata koji utječu na rušilačko djelovanje podvodne eksplozije. Veliki napredak učinjen je u tehnologiji izrade klasičnih eksploziva kojima se pune podvodna oružja , tako da danas mnoge ratne mornarice upotrebljavaju eksplozive koji su za 1,5 do 2 puta jači od eksploziva upotrebljavanih u drugome svjetskom ratu’’. Temu otvaram sa slikom lidera među Torpedima, Torpedom M5 V-111 Škval, Ruskim Torpedom koji je momentalno najbrži na svijetu. Pogonjen hidroreaktivnim marševskim motorom, dostiže brzinu preko 200 čvorova. Domet oko 11 km (priblizno 6 Nm). Za sada toliko o njemu jer je inače detaljnije prikazan na linku Torpedo VA-111 Škval (шквал) (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6791.msg36132#msg36132). [attachment=2] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 02, 2012, 04:41:14 pm
* - različiti izvori navode različitu godinu ulaska u službu 1960./1963./1965./1967. Ovaj post je namjenjen za ažuriranje spiska priloženih torpeda unutar teme. Nadam se s vremenom njegovom širenju, ako mi se nada ne izjalovi. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 04, 2012, 09:26:03 pm Black Shark
Black Shark, teško torpedo u mornarici Italije. Poreklo nastanka također Italija. Originalna verzija je Usavršeno A184 torpedo. U februaru 1999 god preimenovano i nazvano “Black Shark'' teško torpedo. [attachment=1] [attachment=2]
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on January 05, 2012, 11:46:38 am Domet 50km je verovatno nešto sporijom vožnjom nego 50čv. To ne može ni Mk48 sa efikasnijim -hemijskim pogonom. Interesantna je slika sa kontrarotirajućim propelerom. Lopatice su sabljolike i broj je paran -8 na svakom propeleru. Obično je broj lopatica neparan.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on January 05, 2012, 12:41:46 pm Ćiro, tehnički podaci za torpedo black Shark su mi malo sumnjivi i nejasni;
- domet mi se čini prevelik, a torpedo je prebrzo za električni pogon, pri takvom dometu. Opet sa druge strane - previše je lako (1200 kg) da bi na sebi imalo moćne baterije, za toliki domet. - nejasan mi je podatak eksplozivnog punjenja bojeve glave. Nisam posebno kopao na netu, ali iz navedenog mi nije jasno o kakvom tipu eksploziva se radi. Dali su to ove standardne mešavnie koje se posvuda koriste - ili je u pitanju nešto novo? Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on January 05, 2012, 03:00:32 pm Mislim, da je Ćiro i zamisliop ovu temu, da se dopunjuje, a eventualne grške isprave. Ja još nisam stigao, pošto radim nešto drugo. A pitanje TT i drugih podataka je uvjek upitno. Ovisi ko jih daje, i sa kakvom namjenom. I meni nisu logični svi podaci, ali ono stoje, dok jih netko argumentirano ne opovrgne.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on January 05, 2012, 05:15:30 pm Dopunsko objašnjenje za bojevo punjenje torpeda black shark:
STANAG 4439 je standard koji detaljno propisuje klasifikaciju municije. Ono pokriva uvođenje u upotrebu određenog tipa municije (eksploziva) i propisuje sve njene parametre. To znači da municija koja se bazira na STANAG 4439 mora da zadovolji kriterijume koje taj standard propisuje. Dakle, to nije vrsta eksploziva, već eksplozivno punjenje (može biti raznih tipova) koje zadovaljava uslove propisane standardizacijom STANAG 4439. Šta znači MURAT-2, nisam uspeo da prokužim - verovatno se radi o nekoj sličnoj začkoljici kao što je STANAG. Moja procena (slobodno objašnjenje) je da se radi o sledećem: Veliki vojni blok kao što je NATO direktno ili indirektno vezuje za sebe veliki broj proizvođača naoružanja, municije i raznorazne vojne opreme. Svi članovi tog bloka koriste veoma širok asortima opreme i municije, ali da bi to bilo kompatibilno i svestrano upotrebljivo kod širokog broja korisnika, sva oprema mora da zadovolji određene kriterijume. Za municiju jedan od kriteriju je standard SRANAG 4439. Ovo moje tumačenje je veoma kratko - ali samo sam izneo suštinu! Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on January 05, 2012, 05:26:10 pm Na sajtu Wass Livorno i piše da je warhead stanag i murat compliant, dakle nije reč o eksplozivu ili tehnološkom postupku već o saglasnosti sa standardima.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 05, 2012, 09:17:13 pm ............Mislim, da je Ćiro i zamisliop ovu temu, da se dopunjuje, a eventualne grške isprave. Odlično momomci, Odlično... :klap :klap Upravo tako, kako reče moj drugar "duje". Temu sam zamislio u smislu velike saradnje. Sam ja tu nemogu puno. Uostalom tema o Torpednoj problematici, pogotovo današnjoj, savremenoj, je puno zahtjevna i puna izazova. Treba nam stručnjaka i za eksplozive, i za pogon, i za elektriku, i za elektroniku, a da ne pominjem područje hemije i njene primjene. Momentalno aktualna torpeda su tu uznapredovala i trebaće nam puno novog istraživanja i naukovanja. Ali zato je i izazovna. Evo već na prvim koracima masu pitanja. Biće tu inače još puno problema. Pojavilo se masu tehničkih rješenja i novotarija, za koje još i nemamo usvojene nazive u našem jeziku (Balkanskom). ??? A ja sam tek pukim slučajem otabrao ovo "Black Shark Torpedo" , te priložio sasvim šture podatke i tek najobičniju sliku o istom. Ali nadam se s vremenom sve višim i višim saznjanjima kako budemo odgonetali prisutne nam nepoznanice. Evo već smo jednu riješili. Dođosmo do zaključka da su pojam "STANAG 4439 and MURAT-2" ustvari vrsta standarda usvojenog od NATO zemalja kod primjene eksploziva, koliko shvatih. :klap :klap Odmah ćemo korigovati podatak o punjenju Bojeve glave: "Bojeva glava.....punjenje u skladu sa STANAG 4439/MURAT-2". Nadam se da je sad OK. ;) Toliko zasad, idemo dalje. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 05, 2012, 09:31:51 pm Ćiro, tehnički podaci za torpedo black Shark su mi malo sumnjivi i nejasni; Za podatak o težini moram da priznam da je za sada upitan, dok ne dođemo do konkretnijeg......Opet sa druge strane - previše je lako (1200 kg) da bi na sebi imalo moćne baterije, za toliki domet. Na zvaničnom sajtu se ne navodi, a slučajno sam na njega naleteo na jednom mjestu i kao takvog priložio. Vidjećemo kasnije šta je istina. :-\ Što se tiče brzine, od 50 čv i dometa 50 km, svugde takvi podaci figuriraju. I to ama baš na svim linkovima i tekstualnim opisima. Tako je pa šta da mu radimo... ;D Na jednom mjestu sam naleteo i na podatak da je težina bojeve glave 250 kg. To još nisam priložio dok ne prikupimo malo više informacija. ;) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kukador on January 05, 2012, 09:38:51 pm jedno pitanje - navodim se na prvi post.
zašto postoje dva udara kot eksplozije? prvi izgleda nešto slabiji. Sa znatnim zakašnjenem sledi drugi udar, koji totalno devastuje brod. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 05, 2012, 10:05:51 pm Domet 50km je verovatno nešto sporijom vožnjom nego 50čv. To ne može ni Mk48 sa efikasnijim -hemijskim pogonom. Interesantna je slika sa kontrarotirajućim propelerom. Lopatice su sabljolike i broj je paran -8 na svakom propeleru. Obično je broj lopatica neparan. "kumbor"-e, druže slabo brojiš. ;D Naaravno šalim se, vrag će ih izbrojati. Ja pokušavao pa nisam ni 8, a kamoli ostale.Ali evo šta je stvarnost... ;) "Pogon je omogućen “axial flux motorom” napajanim iz nove vrste AlAgO baterije punjene sa elektrolitom nadziranim od strane posebnog sistema. Propulsor koristi dva kontrarotirajuća propelera (10-sabljasti listova i 13 sabljasti listova), čiji su sabljasti listovi izliveni od karbonskih vlakana. Time je omogućeno postizanje brzine koja premašuje 52 čv". [attachment=1] Tako piše, pa ne ostaje nam ništa nego da ponovo brojimo. :D Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on January 05, 2012, 10:11:05 pm Najveća oštećenja kod podvodne eksplozije nastaju od tzv. hidrauličkog udara. Voda je praktično nestišljiva i potrebna je relativno veoma velika zapremina da bi se apsorbovao udar mase vode. Upravo je zato podvodna zaštita bojnih brodova zavisila pre svega od dovoljne udaljenosti PT oklopne pregrade od centra eksplozije, kako bi se omogućilo što je moguće veća ekspanzija gasova u vodi, njihovo rasejavanje i slabljenje udarnog talasa. Zato se kod višestrukih torpednih pogodaka događalo da se poremeti centraža osovinskih vodova, da se turbine i kotlovi praktično odvale iz svojih ležišta, te da brod ako i ne potone bude i po par godina van borbene službe. Kome je bilo gusto, trudio se da brod što pre popravi, ali je svakako popravka morala biti dugotrajna, jer u ratu se pitanje koliko šta košta često i ne postavlja, jer se nešto prosto mora!
Što se tiče brojanja, događa se da omanem, ništa čudno. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on January 06, 2012, 05:36:57 am jedno pitanje - navodim se na prvi post. zašto postoje dva udara kot eksplozije? prvi izgleda nešto slabiji. Sa znatnim zakašnjenem sledi drugi udar, koji totalno devastuje brod. Možda ti na pitanje da odgovor tema "Podvodna eksplozija - teorija" (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17161.0) na ovom Forumu. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kukador on January 06, 2012, 07:28:41 am pročito i dobio odgovor
hvala duje samo tako dalje! Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on January 06, 2012, 11:42:44 am Ja nabrojah 8 i 10 lopatica propelera ...
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 07, 2012, 06:18:21 pm Torpedo Black Shark - Glava za (samo)navođenje
Torpedo Black Shark raspolažae sa akustičnom glavom za vođenje/ samonavođenje. Glava je nakon lansiranja u vezi sa nosiocem – lansirnom platformom, određeno vrijeme, pomoću fiber-optičkog vlakna koji prestavlja link za razmjenu podataka. Primjenjen je sistem nazvan ASTRA (Advanced Sonar Transmitting and Receiving Architecture). ASTRA je izvorno razvijena u okviru odvojenog nacionalnog programa. U principu radi se o Sonaru smještenom unutar glave koji može da radi i u aktivnom i u pasivnom načinu rada. Radi se o višesignalnom usmjerljivom planarnom polju s digitalnom kompresijom u bilo kom predajnom modu. Također i višefrekventnom i kod aktivnog načina rada (frekventna modulacija i contiunirani signal) i kod pasivnog. Obrada i procesuiranje je zasebno, neovisno za svaku frevenciju (aktivnu i pasivnu) odabranog “isječka”. ASTRA radi na 15 kHz jedino u pasivnom načinu rada i na 30 kHz u aktivnom i pasivnom načinu visoke f-je. Seeker (tragač) može da radi istovremeno sa obe f-je u pasivnom načinu rada i time eleminiše lažne ciljeve od stvarnih omogućujući reanu sliku stanja u zadatom sektoru prisluškivanja. [attachment=1] Fiber-optičkim linkom koji u ovom slučaju prestavlja i “žicom” vođeno torpedo, ostvaren je široko pojasni prenos podataka na kontrolno upravljačku konzolu na podmornici – lanseru. Slikovito rečeno, ovim načinom, dok je god torpedo u vezi, ono prestavlja istureni senzor konzole. U toku svog puta ka ocilju Torpedo tj. akustična glava, konstantno je u vezi sa lanserom i time vođeno od strane operatera koji je na kontrolnoj konzoli, da bi ga na određenoj daljini prepustio samom sebi i tad torpedo prelazi u fazu samonavođenja. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on January 07, 2012, 07:05:51 pm Dvije slike Black Shark
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 08, 2012, 07:13:01 pm Black Shark torpedo kao izvor napajanja koristi bateriju poznatu pod oznakom AgO-Al, (Silver oxide-aluminium cells).
AgO-Al baterija za napajanje Torpeda Srebrni oksid – aluminij, baterijska ćelija (AgO-Al, Silver oxide-aluminium cells) ima aluminijsku anodu, a katodu od srebro-oksida, (stupanj oksidacije II). Koriste se u energetskom dijelu za napajanje i pogon torpeda. Kao elektrolit koristi se natrij hidroksid, koji kao takav reagira sa aluminijskom anodom. Prije aktiviranja baterije drži se u čvrstom stanju. Tek prilikom lansiranja torpeda potrebnom procedurom ubacije se unutar baterijski ćelija. Ovakvim postupkom, baterija kao takva je neaktivna i s time je isključen bilo kakav oblik neželjenog stanja. Također, sistemom u kome je elektrolit odvojen i pri tome uskladišten u čvrstom stanju, vijek baterije je vremenski kud i kamo dugotrajniji i pri tome i sigurniji. U normalnom stanju rada za vrijeme pražnjenja, baterija je pod nadzorom elektronike koja kontrolom temparature elektrolita permanentno vrši zanavljanje i održavanje zahtjevanog stanja tj. dopunjavanje baterije. [attachment=1] AgO-Al baterija, definisana je i odabrana krajem 1980 god, prilikom zajedničkog dogovora Francuske, Italije i Njemčke. Tad je definisan i novi elektro-pogonski sistem za laka i teška torpeda. AgO-Al baterija je odabrana jer za istu masu i volumen omogućuje dvostruko više energije u odnosu na konvencionalne Ag-Zn baterije. Ista obezbjeđuje izvor napajanja od 70 kWh omogućujući time torpedu brzinu i do 60 čv. Nadalje kao najvažnija stavka je i to što AgO-Al baterija ima dug vijek trajanja bez održavanja, a on po podacima iznosi čak 12 (dvanaest) godina. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on January 08, 2012, 08:28:41 pm Ampulna baterija koja se koristi u raketnim sistemima SSSR ima sličnu konstrukciju i princip.
Katoda je srebro - oksid a anoda je od cinka. Elketrolit je KOH, koji se sprema u specijalnim plastičnim ampulama, izvan prostora elektroda - tako da je baterija veoma dugog veka, jer se skladišti u suvom stanju. Neposredno pred start rakete, vazduh visokog pritiska (pokreće specijalni nož) otvara plastične spremnike i utiskuje elektrolit u prostor između elektroda. Baterija izlazi na radni režim za veoma kratko vreme, a ima dovoljno potencijala da snabde električnom energijom raketu duž njene trajektorije. Praksa je pokazala da su te baterije zaista dugog veka: proizvođač im je propisao radni vek od 10 godina, zatim je to produženo na 20 godina.... Imao sam priliku prisustvovati testiranju baterija starih preko 20 i više godina, na stvarnom opterećenju i nikada ni jedna nije zakazala! Uvek su davale energetski potencijal za 40 - 50 % veći od onoga što je proizvođač garantovao. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 08, 2012, 09:15:21 pm Ampulna baterija koja se koristi u raketnim sistemima SSSR ima sličnu konstrukciju i princip. Katoda je srebro - oksid a anoda je od cinka. Elketrolit je KOH, koji se sprema u specijalnim plastičnim ampulama, izvan prostora elektroda - tako da je baterija veoma dugog veka, jer se skladišti u suvom stanju. Neposredno pred start rakete, vazduh visokog pritiska (pokreće specijalni nož) otvara plastične spremnike i utiskuje elektrolit u prostor između elektroda. Baterija izlazi na radni režim za veoma kratko vreme, a ima dovoljno potencijala da snabde električnom energijom raketu duž njene trajektorije. Praksa je pokazala da su te baterije zaista dugog veka: proizvođač im je propisao radni vek od 10 godina, zatim je to produženo na 20 godina.... Imao sam priliku prisustvovati testiranju baterija starih preko 20 i više godina, na stvarnom opterećenju i nikada ni jedna nije zakazala! Uvek su davale energetski potencijal za 40 - 50 % veći od onoga što je proizvođač garantovao. Lovac korisno.. :klap :klap Reci mi samo kakva su ti saznjanja u vezi primjene sličnih izvora napajanja kod Ruskih torpeda pa da eventualno malo se "prebacimo" i na Ruse pogodnom prilikom. Ako imaš koji reprezentativan primjerak. :D Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on January 08, 2012, 09:27:32 pm Ruski torpedo UGST ima hemijski pogon preko turbine (podaci su vrlo šturi), dok većina ostalih teških torpeda ima električni pogon. Laka PP torpeda APR imaju raketni pogon, ali ne i spektakularnu brzinu poput Škvala.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on January 08, 2012, 09:28:15 pm Izvorno, torpeda SET-53 su korisitla olovne baterije.
Baterije su se čuvale suve - elektrolit se skladištio zasebno. Bilo je predviđeno, da se baterije formiraju tek pre ukrcaja torpeda na nosioc. IHIS (institut za hemijske izvore struje) iz Zemuna je dao ponudu da se te baterije zamene srebro - cink baterijama (početkom devedesetih godina), međutim, to nikada nije realizovano zbog toga što torpedo SET-53 nije nikada potpuno uvedeno u operativnu upotrebu, zatim, zbog sveopšte nestašice para i zbog opšteg stanja podmornica sredinom devedesetih. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on January 12, 2012, 08:16:11 pm Pogon potiskom
Pogon potiskom (Propulsion tehnologija), korištenjem turbine sa propelerima zadnji decenija rapidno se mjenja motorima napajanim strujom tj. elektromotorima i propulsorima. Propulsor se sastoji ustvari od dva kontrarotirajuća propelera ''uvučena'' u specijalno oblikovanu cijev te kao takav prestavlja određeni oblik pumpe na vodeni mlaz (pump-jet). Ovakav način izvedbe je između ostalog pogodan jer je smanjen nivo buke radom propelera, što je vrlo bitno u podvodnom ambijentu. U zadnje vrijeme također se došlo i do novi saznjanja u vezi izvedbe propelera. Sada se uglavnom koriste propeleri od karbonski vlakava (veoma čvrsti i laki), sabljolikog oblika. Negde se koriste DC elektromotori, a negde AC sa permamnentnim magnetima. Pokazalo se, da ovi AC puno učinkovitiji, a također i tiši. [attachment=1] Blak Shark koristi AFPM motor (http://www.scribd.com/doc/23622688/77/Commercial-coreless-AFPM-motors)(axial flux permanent magnet - motor), lagano rotirajući sa dva kontra-rotirajuća propelera. Prednost ovih motora je ta da ne zahtjevaju nikakav oblik reduktora i stime su efikasniji i sa skoro nikakvim izvorom buke. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on January 24, 2012, 09:08:57 pm Svakako, elektromotori su mnogo tiši od parnih klipnih mašina (kao na 53-VA) i od parnih turbina ( 53-65KE).
Najveća mana im je raletivno mali domet (ili brzina) zbog ograničenog energetskog potencijala baterija. Tečna goriva (naftni derivati) sa kiseonikom kao oksidansom imaju mnogo veći potencijal od baterija. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 14, 2012, 04:54:38 pm Švedsko Torpedo 2000 Tp62 Žično vođeni teški torpedo Torpedo 2000 (oznaka švedske ratne mornarice je Tp62) proizvod je tvrtke Saab Underwater Systems. Razvoj torpeda započeo je 1988. Rabi pogonski sustav na biogorivo (mješavina od 85 posto HTP-a i 15 posto petroleja). Maksimalna brzina tog teškog torpeda je oko 50 čvorova, a maksimalni domet 50 000 metara (procijenjeno). Unatoč velikim nadama, Torpedo 2000 nije najbolje prošao na svjetskom tržištu. Dosad jedina prodaja stranom naručitelju bila je ona brazilskoj ratnoj mornarici 1999. vrijedna 64,5 milijuna američkih dolara (500 milijuna švedskih kruna), ali je i ta narudžba opozvana 2004. Brazilska je ratna mornarica namjeravala Torpedom 2000 naoružati svoju novu poboljšanu podmornicu Tikuna klase Tupi. Međutim, ugovor je poništen 2004., a Saab Underwater Systems je takav razvoj događaja objasnio višom silom ili preciznije, "uglavnom zbog posljedice problema s integracijom, koji su nastali zbog prava treće strane". Saab je objavio da bi ukupni troškovi tvrtke zbog otkazivanja brazilskog ugovora mogli dosegnuti čak 160 milijuna švedskih kruna. (tekst Hrtvatski vojnik) TT podaci u tekstu u "Hrvatskom vojniku" se razlikuju od podataka proizvođača Saab koji navodi slejdeče podatke: Težina 1450kg Dužina 6.000mm Kalibar 533,4mm Max. domet 40km Brzina 40čv Pogon- mješavina alkohola i hydrogenperoksida Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 14, 2012, 05:39:21 pm Njemačko protupodmorničko torpedo DM2A4 Podjednako uspješan proizvođač torpeda je i njemačka tvrtka Atlas Elektronik. Njezin trenutačni tržišni adut je teško torpedo DM2A4 Seehecht (Sea Hawk) Mod 4. Razvoj DM2A4 započeo je 1996. godine. Teški torpedo DM2A4 pokreće najsuvremeniji visokofrekventni električni motor snage 300 kW koji, prema tvrdnjama Atlas Elektronika, ima iskoristivost od čak 90 posto. Potrebnu električnu energiju za pokretanje motora i elektroničkih sustava osiguravaju modularne srebro-cink baterije. Modularna gradnja torpeda omogućava njegovo opremanje s jednom, dvije, tri ili četiri baterije, koje još nazivaju i energetskim paketima. Inačica s najboljim mogućnostima torpeda DM2A4 opremljena je sa čak četiri baterije koje joj osiguravaju maksimalnu brzinu veću od 50 čvorova (90 km/h) i domet veći od 90 kilometara. Pri uobičajenom scenariju kada torpedo do cilja ide srednjom brzinom i napada najvećom mogućom, maksimalni se domet smanjuje na 50 kilometara. U scenariju kad se DM2A4 lansira čeono protiv cilja (fregate) udaljenog 20 kilometara, pri kojem se cilj odmah okrene za 180 stupnjeva i pojuri brzinom od 30 čvorova (da bi izašao izvan dometa torpeda), torpedo će dostići i pogoditi cilj za pola sata - barem tako tvrdi njemačka ratna mornarica. Sustav za vođenje torpeda DM2A4 uključuje optički kabel debljine 300 nm koji se proizvodi u Njemačkoj. Prema tvrdnjama Atlas Elektronika taj optički kabel omogućava prijenos podataka od 10 Mbs. Sonarni sustav za navođenje, koji se nalazi u vrhu torpeda, djeluje s 40 unaprijed određenih frekvencija čije impulse može slati u rasponu od +/- 110 stupnjeva. Njemačka ratna mornarica naručit će 70 torpeda DM2A4 tijekom ove godine. To će biti druga isporuka, jer je tvrtka Atlas Elektronik još prije tri godine isporučila 10 predserijskih torpeda istog tipa. Njemačka narudžba očuvat će proizvodnju torpeda DM2A4 za još dvije do tri godine. Za torpedo DM2A4 odlučila se i španjolska ratna mornarica koja je 3. studenoga 2005. naručila oko 40 torpeda namijenjenih uporabi sa svojih podmornica S 80. Predstavnici tvrtke Atlas Elektronik su posebice istaknuli da će tamošnja industrija u većem opsegu sudjelovati u proizvodnji "španjolskih" torpeda. Još jedan potencijalni kupac je Grčka, koja ima potrebu za oko 50 suvremenih teških torpeda. U slučaju Grčke, narudžba DM2A4 ima konkurenciju u torpedu Black Shark tvrtke WASS. Atlas Elektronik se nada da će ipak dobiti i tu narudžbu, jer se njihov DM2A4 može rabiti na grčkim podmornicama Type 209 i Type 214 bez potrebe dodatnih zahvata na brodskom borbenom sustavu. Što i nije čudno, jer je upravo Atlas Elektronik isporučitelj zapovjednih, sonarnih i sustava za kontrolu paljbe (ISUS) Kombinacijom tehnologija s Mk 46 i Mk 50 dobiven je laki torpedo Mk 54 90) za sve grčke podmornice. Njemačka će svoja torpeda DM2A4 rabiti na četiri najnovije podmornice Type 212A koje se trenutačno uvode u operativnu uporabu. Turska će ratna mornarica svojim torpedima naoružati najnovije podmornice Type 209. Proizvodni kapaciteti Atlas Elektronika omogućavaju godišnju proizvodnju između 40 i 100 teških torpeda, iako je optimalna iskoristivost jedan torpedo tjedno. Kako bi osigurao daljnji opstanak proizvodnje teških torpeda, DM2A4 Atlas Elektronik je pokrenuo potragu za novim izvoznim poslovima, koju čelni ljudi tvrtke opisuju kao "vrlo agresivnu" marketinšku ofenzivu. Pritom su upravo WASS (koja pri proizvodnji torpeda Black Shark usko surađuje s francuskim DCN International) ocijenili kao najvećeg konkurenta ne samo na europskom tržištu nego i svjetskom. Zbog toga je Atlas Elektronik razvio posebnu izvoznu (non-NATO) inačicu torpeda DM2A4 koju su nazvali Seahake Mod 4. Taj torpedo ima drukčiji sustav navođenja i izmijenjene kontrolne algoritme kako bi se prilagodio potrebama potencijalnih kupaca diljem svijeta. Tekst “Hrvatski vojnik” Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 18, 2012, 03:40:20 pm Južnokorejski PP torpedo Cheongsangeo "Blue shark" Južnokorejska Agency for Defense Development (ADD) odgovorna je za koordinaciju razvoja prvog domaćeg lakog torpeda, poznatog kao Cheongsangeo ili Blue Shark. Razvoj torpeda započeo je 1995. a završna testiranja i uspješno okončanje razvoja obavljeni su u rujnu 2004. Iako još nema službene potvrde, vjeruje se da je tijekom 2006. Cheongsangeo uveden u naoružanje ratnih brodova, helikoptera i mornaričkih patrolnih aviona južnokorejske ratne mornarice. Kako Cheongsangeo nije ponuđen za izvoz, o njemu se još uvijek zna vrlo malo. Navodno mu je vršna brzina veća od 45 čvorova, a najveći domet veći od 9000 metara. Optimiziran je za uništavanje tihih ciljeva u plitkim vodama, a opremljen probojnom bojnom glavom. Neki izvori navode da je Cheongsangeo kombinacija provjerenih tehnologija s torpeda Mk 46 i naprednih izvora električne energije i pogonskog sustava kupljenih u Europi. TT podaci: -težina 280kg -dužina 2,7m -kalibar 324mm -brzina 45čv max domet 19km Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 23, 2012, 07:19:10 am Američko lako torpedo MK46 i njegove verzije
Iako je u operativnu uporabu ušao još 1965. godine, Raytheonov Mk 46 laki torpedo i dalje se "dobro drži". Prema sadašnjim planovima američka ratna mornarica će inačice Mk 46 Mod 5A(S) i Mk 46 Mod 5A(SW) rabiti sve do 2015. godine. Razlog takve dugovječnosti je velika pouzdanost Mk 46, koja nije bila narušena ni stalnim poboljšanjima i modernizacijama. Zbog toga ne čudi da je upravo Mk 46 (s njegovim "potomcima"), najrasprostranjiji laki torpedo na svijetu jer su ga Amerikanci prodavali svim saveznicima (bivšim, sadašnjim i budućim). Unatoč svojim godinama i danas se jako dobro prodaje iako više nije u samom tehnološkom vrhu. Pokreće ga petocilindrični motor, a svaka nova inačica dobila je još suvremenije sustave vođenja, sonare. Zadnja inačica Mk 46 Mod 5A(SW) proizvedena je 1996. kao posljednji stupanj u razvoju ovog torpeda. Dodatno su smanjene potrebe održavanja, ali je istodobno povećana i otpornost na ometanja. Poboljšane su i mogućnosti otkrivanja ciljeva te njihovo praćenje tijekom približavanja. Vršna brzina torpeda Mk 46 je 45 čvorova, a maksimalni domet 7300 m. Ratna mornarica je u međuvremenu prešla na znatno suvremeniji laki torpedo Mk 50 (s parnom turbinom) i Mk 54 koji je zadržao pogonski sustav Mk 46. Kako je Mk 50 projektiran za potrebe Hladnog rata, prava zamjena za Mk 46 je Mk 54. Mk 54 je svojevrsna mješavina tehnologija s Mk 46 i Mk 50, uz Mk 58 Adcap elektroniku. Mk 50 ima vršnu brzinu od 40 čvorova dok je podatak o dometu vojna tajna. Američka ratna mornarica još uvijek rabi i teški torpedo Raytheon Mk 48, čija je proizvodnja kontinuirano traje još od 1972. godine. Osnovna mu je namjena borba protiv nuklearnih podmornica. Američka ratna mornarica za svoje potrebe, a uz pomoć svog Naval Undersea Warfare Center (NUWC) i tvrtke Raytheon Integrared Defense Systems (Portsmouth u državi Rhode Island), kontinuirano razvija svoj teški torpedo Mk 48 ADCAP (ADvanced CAPability). Razvoj se odvija paralelno, kroz unaprijeđenje komponenti i računalnih programa. Razvijen na osnovi teškog torpeda Mk 48 Mod 4, originalni Mod 5 ADCAP ušao je u operativnu uporabu početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Mod 5 ADCAP je donio digitalni sonar, automatsku obradu podataka, te unapređeno navođenje i upravljanje uz zadržavanje svih dobrih odlika prijašnjih torpeda iz serije Mk 48, kao što je uporaba pogonskog sustava Otto Fuel II. Daljnja unapređenja uvedena na Mod 6 inačici donijela su poboljšani sustav traganja i navođenja, tiši pogonski sustav, povećanje pouzdanosti, smanjenje troškova održavanja i otvorila su mogućnost lakše integracije novih unapređenja. Na inačici Mod 6 već je primijenjena otvorena arhitektura sustava za navođenje koja se temelji na, doduše, najsuvremenijoj, ali ipak standardnoj (commercial off-the-shelf - COTS) komercijalnoj tehnologiji obrade signala i podataka, te na uporabi industrijskog Ethernet prijenosa podataka (databus). Kontinuirano istraživanje, razvoj, testiranje i vrednovanje fokusirani su na cilj daljnjeg unapređenja mogućnosti oružja. Poseban je naglasak na dva područja. Prvi je nazvan Advanced Processor Builds (APB), a drugi Common Broadband Advanced Sonar System (CBASS). CBASS je namijenjen ugradnji u inačicu Mod 7 koja se zajednički razvija s Australijom, unutar desetogodišnjeg sporazuma Armaments Cooperative Project (ACP), koji je potpisan još u ožujku 2003. Australska ratna mornarica namjerava teškim torpedima Mk 48 Mod 7 naoružati šest svojih podmornica klase Collins. Daljnja planirana poboljšanja za Mk 48 ADCAP obuhvaćaju zamjenu obične žice za vođenje suvremenijim optičkim kabelom čije se uvođenje očekuje do kraja ovog desetljeća. Trenutačni korisnici starije inačice teškog torpeda Mk 48 Mod 4 su Australija, Kanada i Nizozemska. Uz već osiguranu isporuku torpeda Mk 48 ADCAP Mod 7 australskoj ratnoj mornarici, američka ratna mornarica intenzivno traga za novim kupcima unutar NATO saveza i drugih savezničkih država, kako bi dodatno proširila obitelj korisnika ADCAP teških torpeda. (tekst Hrvatski vojnik) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 23, 2012, 07:24:32 am Torpedo MK 46 -težina 231kg -dužina 2,59m -kalibar 324mm -brzina 40čv -domet 11km -bojeva glava 44kg eksploziva -max. dubina 365m -navođenje akustično pasivno/aktivno Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 23, 2012, 07:27:31 am Torpedo MK50
-težina 340kg -dužina 2,84m -kalibar 320mm -domet 15km -max. dubina 580m -brzina više od 40čv navođenje aktivno/pasivno (akustično) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 23, 2012, 07:29:44 am Torpedo MK 54
-težina 340kg -dužina 2,71m -brzina 40 čv -kalibar 324mm -bojeva glava 45kg eksploziva -navođenje aktivno/pasivno (akustično) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:04:13 pm MK-44 protupodmorničko lako torpedo
Tokom 1950 u US Mornarici počelo se ozbiljno razmišljati o novom torpedu i nakon mnogo natezanja i razrade 1956 god. usvojeno je isto pod oznakom MK-44. Međutim uskoro se zaključilo da, s pojavom Sovjetskih podmornica novijih generacija, dotično torpedo nemože ispuniti sve zahteve. Počelo se tragati za naprednijim tipom i tako se već 1960 god MK-44 torpedo nadomjestilo novim MK-46. [attachment=1] MK-44 izvorno se proizvodilo u USA, kao i po licenci u Canadi, Italiji, Francuskoj, Japanu, te Engleskoj. Samo u USA proizvedeno je preko 10.000 komada. Tokom svog života doživjelo je nekoliko usavršavanja, dobijajući oznaku počevši od MK-44 mod 0 pa sve do MK-44 mod 4. Definitivno ga je iz upotrebe US Mornarica izbacila 1978 god. Samo MK-44 torpedo je modularne izvedbe, sastojeći se od četiri glavna dijela. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:07:27 pm Prvi nosni deo vrlo tupe izvedbe sadrži na svom samom početku aktivni Sonar – tragač iza koga je smještena bojeva glava
sa 34,19 kg tzv. HBX-3 high explosive. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:10:28 pm Sledi drugi deo u kojem su smješteni svi dijelovi za vođenje torpeda skupa sa pripadajućim žiroskopima.
[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:12:42 pm Naredni treći deo predstavlja izvor napajanja snage 24 Kw. To je ustvari baterijski deo sa srebro-klorid i magnezij elektrodama,
te morskom vodom kao elektrolitom. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:14:55 pm I na kraju četvrti zadnji koji prestavlja pogonski deo, u kojom je smješten elektromotor na koji se nadovezuju dva međusobno kontrarotirajuća propelera. Sa spoljašnje strane na njemu su i četiri kormila, za upravljanje torpedom, dva po pravcu i dva po dubini.
[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:25:05 pm Sistem za vođenje baziran na Vakumskoj cijevi* koji se koristi u ovom torpedu pokazao se puno učinkovitiji i softiciraniji nego oni
koji su korišteni u prethodnim generacijama torpeda. Sa istim je omogućeno, prije lansiranja , pohranjivanje podataka unapred željenog pretraživanja cilja na dubinama od 15,45,76,137,198 ili 274 metra, kao i obratno u odnosu na površinu mora na 45,76,137, 198 i 274 metra. Ovo je ostvarljivo s mogućnošću urona/izrona sa kutom od 4.5, 6 ili 7 stupnjeva. Ulaskom u vodu, torpedo će ili nakon 914 metara nestati ili uruniti pod uglom od 30 stepeni na postavljenu dubinu traženja. Odradom i dolaskom na dubinu traženja torpedo će započeti spiralno traženje ili prema gore ili prema dolje u odnosu na početnu dobinu. Dosegom definisanog praga u bilo koju stranu nastaviće sa spiralnim traženjem u obrnutom smjeru. Stime će nastaviti sve dok ne otkrije cilj za koga će se ''zakačiti'' ili dok mu ne ponestane energije za napajanje, a to je otprilike oko 6 minuta. Otkrivanjem cilja aktivnim sonarom, te na osnovu podataka iz istog, sistem za vođenje torpeda usmjeriće i upravljati torpedom ka cilju. Na tom putu sistem vođenja omogućuje kretanje torpeda sa manjom ili većom brzino shodno preciznoj udaljenosti do cilja. [attachment=1] Verzija ovog torpeda za lansiranje iz vazduha opremljna je padobranom koji omogućuje lagano spuštanje u vodu i nataj način svodi udarac pri zaronu na podnošljivu mjeru za opremu torpeda. Također nosni deo je zaštićen odgovarajućim ''pokrovom'' koji se odbacuje ulaskom u vodu. Stime je zaštićena i glava torpeda u kojoj su vrlo osetljivi elementi aktivnog sonara. Nosioc torpeda u momentu lansiranja morao se kretati na visini oko 30 m i ne brže od 20 čv. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:32:23 pm TT podaci:
[attachment=1] Zemlje koje su ga koristile unutar svojih Mornrica. Australia, Brazil, Canada, Chile, Colombia, Germany, Greece, Indonesia, Iran, Italy, Japan, South Korea, Netherlands, New Zealand, Norway, Pakistan, the Philippines, Portugal, South Africa, Spain, Thailand, Tunisia, Turkey, United States, Uruguay, and Venezuela. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on February 29, 2012, 08:39:08 pm Ćiro, vidim da su slike, koje si postavio (presek torpeda MK 44) novijeg datuma - iz 2009 godine.
Jesu li sa interneta ili iz neke tajne lične kolekcije? Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 08:50:55 pm Ćiro, vidim da su slike, koje si postavio (presek torpeda MK 44) novijeg datuma - iz 2009 godine. Ma magarca iz tajne kolekcije. Ko će nam dati u ovoj zabiti takvu mogućnost.Jesu li sa interneta ili iz neke tajne lične kolekcije? Natrapo sam na linku, ali sad da ti kažem, nebi se sjetio da me ubiješ. Ja ti to pokupim, kao spremim, pa poslije nekog vremena kad hoću šta da ponovim ubi se tražeći. Postavio sam ga prvenstveno iz razloga što smo tamo razglabali kako smo ga trebali usvojiti u JRM početkom 90-tih. A ono ga Ameri izbacili iz svoje Mornarice još 1978 god. Pih, Ccccc, .......obični lampaš, ali dobar ipak. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 29, 2012, 09:17:01 pm Britanski teški torpedo Spearfish
Tvrtka BAE Systems Underwater Systems (Waterlooville u južnoj Engleskoj) predala je zadnji teški torpedo Spearfish britanskom ministarstvu obrane u studenom 2003. Nakon što su i zadnji teški torpedi Mk 24 Mod 2 Tigerfish povućeni iz operativne uporabe u veljači 2004. Spearfish je postao standardni teški torpedo vođeno žicom nuklearnih podmornica (i jurišnih i balističkih) britanske ratne mornarice. Teški torpedo Spearfish originalno je projektiran da bi se suprotstavio haldnoratovnskim prijetnjama, prije svega najsuvremenijim sovjetskim nuklearnim podmornicama koje su mogle ploviti vrlo velikim brzinama na vrlo velikim dubinama. Prva isporuka torpeda Spearfish obavljena je još 1988. Pokretani plinskom turbinom Sundstrand 21TP01 (koja rabi gorivo HAP-Otto) i kanaliziranom vodomlaznom propulziom, teški torpedi Spearfish imaju visoku maksimalnu brzinu (neka su tijekom vježbi dosegnula i brzine veće i od 65 čvorova), mogućnost djelovanja na velikim dubinama i veliki domet. Spearfishov sustav za navođenje sadrži oko 200 000 linija operativnog koda i sposoban je i za izvedbu napada pomoću podataka dobivenih iz podmornice, preko kabela za vođenje i za potpuno samostalno navođenje na cilj. Spearfish britanskim podmornicama omogućava napade i na podmornice i na površinske brodove (ASW/ASuW sposobnosti). Iako učinkovitost Spearfisha dosad nije potvrđena u ratnim uvjetima, više je puta testiran u vojnim vježbama. Tako je tijekom američko-britanske vježbe High Seas Firing u Atlantskom oceanu u lipnju 2002. teški torpedo Spearfish, ispaljen iz nuklearne podmornice HMS Tireless, pogodio otpisanu američku krstaricu Wainwright koja je plutala (nije proizvodila ni zvuk ni vibracije). Britansko ministarstvo obrane trenutačno razmatra mogućnosti za zamjenu Spearfish teških torpeda. Taj je projekt nazvan Submarine Launched Underwater Weapon (SLUW), a oružje koje će se razviti unutar njega trebalo bi u operativnu uporabu na britanskim podmornicama ući sredinom idućeg desetljeća. U skladu s time BAE Systems Uderwater Systems je već pokrenuo razvoj konceptnih studija pod oznakom Advanced Spearfish Programme (ASP). Cilj je ispitati sve mogućnosti poboljšanja Spearfisha te postaviti osnove za ispunjenje SLUW programa. Osnovna namjena studije Advanced Spearfish Programme je otkriti kako na prihvatljiv način poboljšati mogućnosti oružja protiv tihih ciljeva u okruženju plitkih voda, ili drugim riječima, kako učinkovito napadati podmornice s klasičnim pogonom u priobalnim vodama. TT podaci (Wikipedija): -dužina 7m -težina 1850kg -kalibar 533mm -max domet 54/23km -brzina max 80čv -bojeva glava 300kg exploziva -pogon plinska turbina Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 09:18:51 pm Morao bi ipak dati jedno dodatno pojašnjenje. Naime na ovom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg206565#msg206565) pojavljuje se ovaj tekst: '" Sistem za vođenje baziran na Vakumskoj cijevi* ".
Sa takvim nečim barata kompletna literatura. Radi se samo o pukom prepisivanju. Da nebi dovodili ljude od struke u zabunu, pa da misle da se tadi o nekom posebnom tehnološkom rešenju, jednostavno rečeno po naški, kompletna elektronika unutar torpeda, pa i sklopa za vođenje izvedena je ba bazi eletronski cijevi kao preteča tranzistorske tehnologije. I to je sve… ;) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on February 29, 2012, 09:23:30 pm Svaka čast "stranče". :klap :klap
Ovaj tvoj je stvarno težak kad uporedim ovog mog "žgolju", MK-44 sa ovim tvojim teškašem. ;D Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 29, 2012, 09:41:32 pm Svaka čast "stranče". :klap :klap Ovaj tvoj je stvarno težak kad uporedim ovog mog "žgolju", MK-44 sa ovim tvojim teškašem. ;D Trudim se! Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Рашо on March 01, 2012, 09:19:24 pm Jel' mornari, šta kažete za ovaj torpedo sa Čukarice? ;D
[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 01, 2012, 10:07:35 pm Jel' mornari, šta kažete za ovaj torpedo sa Čukarice? ;D [attachment=1] Pretpostavljam da bi to moglo biti torpedo "vajthed M1912". I da je to godina 1915...... ;) Valjda sam u pravu, a ako nisam, sigurno sam u krivu.. ;D Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 01, 2012, 10:11:31 pm Na Dunavu je operisao za vrijeme opsade Beograda engleski torpedni čamac, koji je izvršio i napad na A_U monitore, a postavljeno je na obalu i šest lansera torpeda M1912, kao što je @Oričareb napisao.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 01, 2012, 10:17:10 pm Na Dunavu je operisao za vrijeme opsade Beograda engleski torpedni čamac, koji je izvršio i napad na A_U monitore. Da upravo tako, druže "ML". :klap :klapTrista mu riječni rakova, :angel: , nemogu nigde doći do podataka o ovom torpedu. Ako neko "natrči" na takvo nešto neka nas obraduje.. ;) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 01, 2012, 10:19:17 pm Jel' mornari, šta kažete za ovaj torpedo sa Čukarice? ;D "rasho", prelijepa slika. Gde li si je samo našao. :D Čestitam.. :klap[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 01, 2012, 10:19:47 pm Hvala gore sam i napisao za šest lansera postavljenih na obali.
Ovde ima nešto napisano https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=10990.0 Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 01, 2012, 10:36:02 pm Hvala gore sam i napisao za šest lansera postavljenih na obali. Neka sam proklet, pa to je gore oko Bgd i Zemuna bio pravi torpedni rat na rijeci.Ovde ima nešto napisano https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=10990.0 Interesantan je ovaj britanski TČ koji je prebačen sa Malte, pa vozom za Bgd. Ima li poznat podatak gde je ukrcan na voz..? :laugh: Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 02, 2012, 06:20:50 am Položaji torpednih baterija na Dunavu
http://ah.milua.org/austro-hungarian-danube-flotilia-in-first-wold-war-1914-1918-2 английская торпедная батарея у Белградского железнодорожного моста с тремя трубами; английская торпедная батарея на берегу Дуная в фабричном квартале Белграда с одной торпедой; русская торпедная батарея у местечка Винча с тремя трубами; английская торпедная батарея у Семендрия с четырьмя трубами.[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 06, 2012, 09:51:05 pm Rusko avijacijsko torpedo APR-1, 2, 3 (АПР-1 "Кондор", АПР-2 "Ястреб", АПР-3 "Орел")
Radi se o Ruskom avijacijskom torpedu oznake APR (АПР). Spada u grupu torpeda kalibra do 533 mm. Istovremeno svrstan je u tzv. avijacijsko iz razloga što su mu nosioci i istovremeno lanseri posebne letjelice namjenskog zadatka, otkrivanja i praćenja podvodnih objekata tipa najsavremenijih podmornica. Također ga svrstavaju i u grupu protupodmorničkih podvodni raketa kao osvrtom na gorivo i vrstu pogona – Hidroreaktivni motor na čvrsto raketno gorivo. Razvoj je započet daleke 1965 god. Razvoj torpeda APR-1 trajao je od 1965 pa sve do 1970, kad je konačno uvršten u operativu 1971 godine. U periodu 1971 – 1977 prouzvedeno 263 orpeda. Iz operative izbačeni 1997 godine. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 06, 2012, 10:18:34 pm APR-1 raspolaže inercijalnim sistemom upravljanja i navođenja na cilj u sadejstvu sa aktivno-pasivnim akustičnim uređajima tipa Sonar. Radijus dejstva akustičnog sistema, tj. njegove mogućnosti su od 500 – 700 metara. Sektor obuhvaćen mogunošću sonara je 250 x 90 stepeni. Prije lansiranja moguće je postaviti jedan od tri moguća trajektorija kretanja i traganja za ciljem u odnosu na horizont., vožnja pravo, cirkulacija desno ili cirkulacija lijevo.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on March 06, 2012, 10:51:39 pm APR - АПР - Авиационная противолодочная ракета - Avijaciona protivpodmornička raketa. Znači, strogo gledajući, Rusi ovo torpedo nisu računali kao torpedo, već upravo kao raketu, iako po svemu to i jeste torpedo, s tim što je pogon reaktivni. Za APR2 Pogon je tvrdogorivi raketni. TorpedoAPR2 je kalibra 350mm, dužine oko 3,7m, težine oko 575kg, od toga b/g 80kg, brzine do oko 62 čv, dubine korišćenja do 600m, a glava za navođenje aktivno-pasivna sa traženjem cilja u dve ravni.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 07, 2012, 08:40:41 am Zahvaljujem se kolegi ''kumboru'' na pripomoći. Puno je lakše kad nas je više.
Istraživanje i rad na APR-2 torpedu započeta su već 1969 god, te je završeno i primljeno u operativu 1976 god. Na njemu se radilo prvenstveno iz razloga da bi se otklonili i unapredili nedostaci APR-1, te da bi se sve prilagodilo novim zahjevima na svjetskoj sceni. Prvi put se u javnosti pominje 1992 god. Njegovom konstrukcijom omogućeno je pored uništavanja podvodni objekata, također i tzv. nadvodne – površinske. Što se tiče akustičnog dijela torpeda, poboljšane su mu mogućnosti u odnosu na APR-1 i u mogućnosti je da detektuje podvodne objekte na 1500 m, a površinske na 1000 metara. U pasivnom načinu rada može da ''nanjuši'' izvor zvuka do 500 met. Sektor traženja mu je 45x90 step. po vertikali. Izvedba i sastavni sklopovi prikazani su na slici. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on March 07, 2012, 09:27:19 am Jel' mornari, šta kažete za ovaj torpedo sa Čukarice? ;D [attachment=1] Pretpostavljam da bi to moglo biti torpedo "vajthed M1912". I da je to godina 1915...... ;) Valjda sam u pravu, a ako nisam, sigurno sam u krivu.. ;D Mislim ipak da je u pitanju torpedo Mark VII. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 07, 2012, 09:50:46 am Quote Pretpostavljam da bi to moglo biti torpedo "vajthed M1912". I da je to godina 1915...... ;) Valjda sam u pravu, a ako nisam, sigurno sam u krivu.. ;D Quote Mislim ipak da je u pitanju torpedo Mark VII. Hm, hm...Trebali bi to da rasčistimo. Ako je događaj na slici oko Beograda 1915 god, onda se torpedo Mark VII neuklapa. Naime ovo torpedo je konstruisano tek 1920 god (http://en.wikipedia.org/wiki/British_21_inch_torpedo#21_inch_Mark_VII). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on March 07, 2012, 09:56:55 am Quote Pretpostavljam da bi to moglo biti torpedo "vajthed M1912". I da je to godina 1915...... ;) Valjda sam u pravu, a ako nisam, sigurno sam u krivu.. ;D Quote Mislim ipak da je u pitanju torpedo Mark VII. Hm, hm...Trebali bi to da rasčistimo. Ako je događaj na slici oko Beograda 1915 god, onda se torpedo Mark VII neuklapa. Naime ovo torpedo je konstruisano tek 1920 god (http://en.wikipedia.org/wiki/British_21_inch_torpedo#21_inch_Mark_VII). To je mark VII kalibra 533 mm. Britanski torpednjaci izgrađeni pre PSR-a su koristili torpeda Mark VII (http://en.wikipedia.org/wiki/British_18_inch_torpedo#18_inch_Mark_VII_and_VII.2A) kalibra 450 mm. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 07, 2012, 11:08:42 am To je mark VII kalibra 533 mm. Britanski torpednjaci izgrađeni pre PSR-a su koristili torpeda Mark VII (http://en.wikipedia.org/wiki/British_18_inch_torpedo#18_inch_Mark_VII_and_VII.2A) kalibra 450 mm. Pobjeda, :super , pobjedio si druže. :klap :klapAli, ipak smo obadvojica samo u fazi pretpostavki... ;) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on March 07, 2012, 11:49:21 am Naravno da je samo pretpostavka, ko zna šta su sve još mogli da koriste u to vreme. ;)
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 07, 2012, 01:52:33 pm Da se mi vratimo našem APR-2 torpedu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg207721#msg207721).
Princip navođenja na cilj – Dolaskom nositelja na željenu poziciju i lansiranjem torpeda APR-2, isto se spusta u more kontrolisano pripadajućim padobranom koji se nalazi u zadnjem kočionom segmentu torpeda. Ulaskom u vodu, padobran i sve ostalo u vezi sa njim se odbacije, a također se odbacuje i nosna zaštita sa samog ''nosa'' torpeda. Tog momenta, torpedo počinje da se kreće sa zadatom cirkulacijom pod uglom od 17 stepeni, ponirući brzinom od 42 čv do dubine od 150 m. Svo to vrijeme motor torpeda je isključen, a sonar mu je u pasivnom modu rada. Do tog momenta akustična glava bi trebala ''napipati'' cilj, detektujući ga, te mu odrediti parametre kretanja. U momentu fiksiranja cilja, pali se hidroreaktivni motor, aktivira se inercijalni sistem vođenja, vodeći torpedo podacima dobijenim od akustične glave, a brzina torpeda se diže na 62 čv. Sve ove radnje, te i samo uništavanje cilja trebalo bi se realizirati unutar 1-2 minute, inače ode mast u propast.. [attachment=1] Na slici je APR-2 torpedo sa osvrtom na nosni – prednji deo. Dobro je uočljiva nasna zaštita koja se odbacuje ulaskom u vodu. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 07, 2012, 02:43:03 pm Quote Pretpostavljam da bi to moglo biti torpedo "vajthed M1912". I da je to godina 1915...... ;) Valjda sam u pravu, a ako nisam, sigurno sam u krivu.. ;D Quote Mislim ipak da je u pitanju torpedo Mark VII. Hm, hm...Trebali bi to da rasčistimo. Ako je događaj na slici oko Beograda 1915 god, onda se torpedo Mark VII neuklapa. Naime ovo torpedo je konstruisano tek 1920 god (http://en.wikipedia.org/wiki/British_21_inch_torpedo#21_inch_Mark_VII). Meanwhile was formed river flotilla comprising one British torpedo boat,armoured patrol boat "Timok",and 3 motor boats plus numerous improvised vessels. This was nightmare for A-H Danube fleet and incoming landing.To trick enemy boats and artillery,Austrian War Ministry ordered construction of "Q" ship,wooden model of monitor Maros.Model was finished on april the 6th and week latter moved to Belgrade.On night 22/23 of April lieutenant Cer attacked false monitor with 2 torpedoes.Torpedoes passed under,one exploding when hitting the coast.In that moment real boat opened fire with 66mm/L26 Skoda gun,but grenade exploded in gun damaging the ship. British were totally unaware,hearing 2 explosions,they were convinced of sinking Maros.Model remained intact and latter would be used in landing as bait. http://www.armchairgeneral.com/forums/showthread.php?t=81589 Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 07, 2012, 07:25:09 pm Za sada "White head M1912" (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg206790#msg206790) u odnosu na Mark VII (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg207728#msg207728) vodi sa 2:1. ;D
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 07, 2012, 07:36:46 pm Da se mi vratimo našem APR-2 torpedu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg207721#msg207721). Moramo biti pošteni i reći da se već na Palubi nalazi i slika i teksta na ovom mjestu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.msg205594#msg205594) o APR-2 i APR-3 torpedu, našeg cenjenog drugara "ML". ;) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: markobe on March 07, 2012, 11:35:23 pm Quote Za sada "White head M1912"... Izvinite na upadu, samo jedna mala korekcija. Torpeda nisu bila "White head" nego "Whitehead", po Robertu Whiteheadu.Toliko o Whiteheadima... :) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 08, 2012, 08:37:46 am Quote Za sada "White head M1912"... Izvinite na upadu, samo jedna mala korekcija. Torpeda nisu bila "White head" nego "Whitehead", po Robertu Whiteheadu.Toliko o Whiteheadima... :) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 08, 2012, 07:05:40 pm Još jedna slika torpeda APR-2 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg207721#msg207721).
Vidi se APR-2 u prirodnom obliku i u kompletnoj dužini. Snimak je napravljen 2010 god. na aerodromu Elizovo na Kamčatki. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 08:42:14 am Još jedna slika torpeda APR-2 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg207721#msg207721). Vidi se APR-2 u prirodnom obliku i u kompletnoj dužini. Snimak je napravljen 2010 god. na aerodromu Elizovo na Kamčatki. Zaboravi napomenuti o kom avionu se radi na prethodnom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg208021#msg208021). Naime, radi se o jednom od mogući nositelja torpeda APR-2, avionu oznake Ил-38 (IL-38). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 09:39:06 pm Već je ranije započeto sa APR tipom Ruskog torpeda (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg207669#msg207669), pa da to i završimo sa prestavnikom iz te grupe koji je najefikasniji i još uvijek je u operativi Ruske armije.
Sa specifikacijom i izradom APR-3 (АПР-3 "Орел") torpeda, započelo se 1969 god. Sama izrada i ispitivanja trajala su sve do 1990 god. Konačno, primljeno je u operativu Ruske Mornarice 1991 god. Konstrukcija i sastavni glavni sklopovi prikazani su na slici. [attachment=1] [attachment=2] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 09:45:24 pm Upravljanje i samonavođenje izvedeno je inercijalnim sistemom, korišćenjem žiroskopa s trostrukim davačima u kombinaciji sa hidroakustičnim aktivno pasivnim uređajima.
Sam sistem samonavođenja, izveden je korištenjem hidroakustičnog sistema - Sonara. Radi na način da se kombinuje korelaciono – fazna metoda obrade podataka sa metodom usaglašavanja filtracije i amplitudne selekcije, (jasno ko dan…. ;D). Višekanalni hidroakustični sistem detekcije i određivanja smjera primjenom nove prostorno vremenske usporedbene metode obrade primljenih podataka sa azimutno – frekventnom modulacijom posebno sondirajućih površina. Ovakvom metodom osigurano je neometan rad od nepoželjne buke i šuma kao i od protudejstva neprijatelja u smislu ometanja. Osim toga, karakteristika sistema samonavođenja je da se vrši strobiranje cilja po daljini kao i po uglu u horizontalnim i vertikalnim ravnima, pomičnim nizom zračenja, sondirajućih površina u skladu sa daljinom. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 09:55:22 pm Lansiranjem torpeda i ulaskom u vodu postupa se po proceduri koja je već opisana kod lansuranja APR-2 torpeda (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg207775#msg207775), ali sada sa mogućnošću do dubine mora od 200 m.
Završetkom ciklusa i zahvata cilja isti će biti uništen. U slučaju promašaja ili neotkrivanja cilja, torpedo će se samolikvidirati. Domet akustične glave za samonavođenje u fazi traženja cilja je 1800 – 2000 m. U režimu napada 800 – 1200 m. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 09, 2012, 09:56:17 pm Samonavođenje je do momenta paljenja motora, kada inercijalnim sistemima navigacije zadržava predviđeni put. Inercijalni sistem služi za vođenje, ali ne i samonavođenje. Inercijalni sistem omogućava da se zadrži predviđeni put.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 10:01:21 pm Samonavođenje je do momenta paljenja motora, kada inercijalnim sistemima navigacije zadržava predviđeni put. Inercijalni sistem služi za vođenje, ali ne i samonavođenje. Inercijalni sistem omogućava da se zadrži predviđeni put. Da upravo tako, druže "ML". Hvala na korekciji. :klap Kad god pokušam stvar sažeti, omanem. ;DTitle: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 10:05:47 pm Torpedo se napaja električnom energijom iz ampulne baterije velike snage s molekularnim pogonom.
I još koja slika.... [attachment=1] [attachment=2] TT....podaci
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: leut on March 09, 2012, 10:31:12 pm Znaju li se NATO oznake za ova (i ostala dosad na Palubi obrađena) sovjetska torpeda?
Da li su ova torpeda ikad korištena u borbenim djelovanjima? Općenito, da li su ikada borbeno korištena torpeda lansirana sa letečih platformi (avioni, helikopteri)? Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on March 09, 2012, 10:39:29 pm Koliko znam, APR nikada nisu borbeno korišćena. A to da li su borbeno korišćena torpeda sa aviona i helikoptera, verovatno misliš na moderna vremena, jer su u DSR korišćena avio torpeda nebrojeno puta i mnogo su brodova opravila na dno. Avio torpedo sa Swordfiša je npr. zapečatilo sudbinu Bizmarka.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: leut on March 09, 2012, 10:43:57 pm Koliko znam, APR nikada nisu borbeno korišćena. A to da li su borbeno korišćena torpeda sa aviona i helikoptera, verovatno misliš na moderna vremena, jer su u DSR korišćena avio torpeda nebrojeno puta i mnogo su brodova opravila na dno. Avio torpedo sa Swordfiša je npr. zapečatilo sudbinu Bizmarka. Da, mislio sam na vrijeme od završetka II.S.R. pa do danas. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 10:45:20 pm Quote Znaju li se NATO oznake za ova (i ostala dosad na Palubi obrađena) sovjetska torpeda? Ja nisam dosad uspio primjetiti da postoje NATO oznake za APR torpeda, inače bih i naveo.Ostale odgovore, Leute moj, si već dobio od boljih znalaca nego sam ja.... :klap :klap Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 09, 2012, 10:54:28 pm Quote Da, mislio sam na vrijeme od završetka II.S.R. pa do danas. Nemogu se baš svega dobro sjetiti. Neznam da li se šta u tom smislu koristilo kodFalklandskih otoka. To bi možda mogao znati naš "MOTORISTA". Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: leut on March 09, 2012, 11:04:47 pm Zahvaljujem obojici. Nadam se da će se i pronaći pokoji podatak o eventualnoj upotrebi.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 10, 2012, 09:16:26 am Još jedana slika u vezi korištenja APR-3 torpeda (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg208179#msg208179).
Prikaz je, lansiranje tog torpeda iz helikoptera KA-28 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5211.msg25260#msg25260), jednog od mogućih nosioca. Istovremeno navedeni helikopter je jedan od najboljih na svijetu za otkrivanje i detektiranje podvodnih objekata. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 11, 2012, 11:44:07 am Nešto o sistemu vođenja.
Sistem vođenja torpeda. Je skup podsistema koji nakon lansiranja određuju režim vožnje torpeda, održavanje zadate putanje i položaja u prostoru. Prva torpeda imala su samo osjetilo dubine i uzdužnog nagiba , jer su največi problemi bili zadržati torpedo na doređenoj dubini i u horizontalnom staanju. Poslje se pojavljuje i smjerni ravnač. Sada su torpeda bila osposobljena za avtomatsko držanje dubine i pravca. Kormilarski uređaji su se mogli podjeliti u dve grupe: -Kormilarski uređaj za avtomatsko održavanje dubine -Kormilarski uređaj za održavanje pravca Kormilarski uređaj za avtomatsko održavanje dubine[attachment=2] Se sastoji od ravnača ,sprave za postavljanje dubine, mašine,stabilizatora, kormila i sprava za njegovu aretaciju i postavljanje početnog položaja, on održava torpedo u horizontalnom položaju. Ravnač je radio na hidrostatskom principu i ima ulogu avtomatskog kormilara.Zbog osjetljivosti je bio smješten u poseban odeljak .Sastoji se od hidrostatske ploče,opruge i klatna. Ploča je polužjem spojena na klatno i za kormiarsku mašinu preko razvodnika. Klatno obavlja zadatak držanja torpeda u horizontalnom poožaju. Spravom za postavljanje dubine reguliše se dubina, ona se sastoji od brojčanika i polužja. Zakretanjem brojčanika reguliše se pritisak opruge ravnača i time se postavlja zadana dubina. Mašina radi na komprimirani zrak preko razvodnika. Stabilizator i kormilo su smješteni na kraju repa. Kormilo je horizontalnoi sastoji se iz dva međusobno povezana dela,smještena izza stabilizatora, i polužjem je vezano za klip kormilarske mašine. Sprava za aretaciju kormila i postavljanje njegovog početnog položaja ima zadatak da kod pada torpeda u vodu sprječi njegovo iskakanje, odnosno ronjenje zbog dejstva klatna.Posle određenog puta , okretanjem osovine propelera se vrati segmet u položaj gdje više ne koči razvodnik. Veličina aretacije i početnog položaja postavljaju se pre gađanja ključem na odgovarajučim brojčanicima na plaštu torpeda. Kormilarski uređaj za održavanje pravca se sastoji od ravnača,mašine stabilizatora,kormila, regulatora uglovog okretanja i menjača pravca. Ravnač je bio najosjetljiviji dio torpeda i ima ulogu avtomatskog kormilara . Stabilizator i kormilo se nalaze na repu i kormilo je preko polužja spojeno kormilarskom mašinom. Regulator uglovnog skretanja , ona reguliše da se torpedo izbačeeno pod nekim uglom kasnije postavi u pravac cilja. Menjač pravca omogučuje da torpedo nakon određenog prevaljenog puta pređe u putanju izdužene sinusoide.. Uređaj za samovođenje kojom torpedo po dolasku na dovoljno intenzivno zvučno polje nakon isključenja ravnača za održavanje pravca avtomatski upravlja na izvor zvučnih talasa. Kasnijim razvojem za razliku od ovih izdvojenih sistema doveli su do integriranog složenog sistema upravljanja koji se sastoji od tri sklopa -ulazni elementikoji skupljaju podatke za celo upravljanje -centralnu obradu podataka upravljanja -izvršne organe koji prisiljavaju torpedo na određeno stanje u toku vožnje na putanji.[attachment=1] Ulazni lementi su: - elementi za kontakt sa gađačem, ulazni elementi su (1)elementi za komunikaciju torpedo gađač prije lansiranja preko kojih se uvode (a)polazni podaci(dubina,vertikalni i orizontalni profili putanje,način vođenja,kriteriji upaljača,podaci za samovođenje), - elementi za jednosmjernu ili dvosmjernu komunikaciju gađač torpedo nakon lansiranja(2), za vrjeme vođenja torpedapreko provodnika kojim se prenose komande(b) za skretanje prema cilju, mjenjanje režima rada uređaja u torpedu,dostavljanje podataka o stanju torpeda u odnosu na cilj. - Osjetila za kontakt s ciljem(3)je glava za samonavođenje sa pasivnim ili aktivnim sonarom,računarom za obradu podataka i i izlaznim podatkom(c) za skretanje po smjeru i dubini radi pračenjaa cilja. Osim toga osjetilo za kontakt s ciljem smatra se i sistem blizinskog upaljača, čiji izlazni podatak (d1)vodi na blizinski upaljač bojeve glave (13) - Osjetila za stanje torpeda u prostoru,osim tradicjonalnog smjernog zvrka imamo još dva zvrka za odstupanje od uzdužne i poprečne osi,njima su dodati brzinski zvrkovi za merenje derivacije(brzine )ovih kutnih promena. - Ugrađuju se i akceleratori za merenje vertikalnih, bočnih i uzdužnih ubrzanja(taj je izvor podataka (d2)za aktiviranje inercijskog upaljača bojeve glave(14) - Osjetilo dubine zasnovano na hidrostatskoj ploči zamjenjeno je manometrima s eleektričnim izlaznim podatkom koji jje proporcjonalan dubini torpeda. - Podaci osjetila svih stanja torpeda (e)vode na dalju obradu. - Kod precizno upravljanih torpeda nužni su podaci o stanju okoline (f) pre svega radi optimizacije hidroakustičke glave( temperatura,slanost mora)a kod torpeda za napad u plitkim morima i podatak o udaljenosti od dna(f') pa imaju zato predviđena osjetila(5) Centralna obrada podataka se obavlja u računaru(6) Računar podatke koji pripadaju posebnim cjelinama, a naročito podatke od osjetila(c,e,f)složi i dovede u uzajamnu vezu i da po teoriji o upravljanju projektilom odredi intervencije izvršnih organa(h,i,j) Izvršni organ definiraju gibanje torpeda u svim osima. Najvžniji izvršni organi su - pogonski motor s regulatoom i prenosnim mehanizmom(7) - propulzor(8) - smjerna(10) - dubnska krmila(12) - radi nesmetanog delovanja glave za samonavođenje imaju torpeda radi poništavanja poprečnog nagiba pri skretanju dodatne izvršne organe elerone. Ispravno doziranje ostvarenih intervencijaizvršnih organa(k,l,m) upoređuje se sa naređenim(h,i,j) na ulazima regulatora(7,9,11) uz pomoč povratne sprege(k',l',m') Pogonski motori (9,11)imaju energiju iz električnog ili hidrauličnoh sistama čiju pumpu pogoni glavni pogonski motor) Treba spomenuti i vođenje torpeda kabelski. Duljine provodnika su do 25000m i 85% kabla se nalazi u torpedu a ostalo na torpednom aparatu. Umesto električnog višežilnog sve se više uvodi vlaknasto- optički provodnik. - Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 11, 2012, 11:48:03 am SMJERNI RAVNAČ TORPEDA
Radi na principu zvrka. Zvrk je kruto tijelo koje se okreče veoma velikom kutnom brzinom oko svoje osi simetrije, a njegova obrtne osovina može skretati iz svog prvobitnog položaja. Osnovna svojstva koja se koriste su njegova stabilnost i precesija. Stabilnost zvrka je svojstvo zvrka da njegova obrtna osovina nastoji zadržati svoj početni položaj u prostoru. Stabilnost zavisi od kinetičkog momenta(obrtni moment). Stabilnost se povečava večom masom rotora i večom ugaonom brzinom. Precesija je svojstvo zvrka po kojem njegova obrtna osovina pod dejstvom zakretnog momenta, teži da se okrene okomito na pravac njenog djelovanja u smjeru okretanja.. Reakcjoni moment koji nastaje kao posledica precesije(zbog dejstva vanjskog momenta) ispoljava se kao pokret, pritisak na ležajeve i po veličini je jednak, a po smjeru suprota spoljnjem zakretnom momentu i teži da dovede obrtnu os zvrka najkračim putem u položaj paralelan osi precesije. Na donjoj slici se vidi precesiranje, F-sila koja izaziva precesiju, P-smjer precesije CC- vertikalna os zvrka. Ovde je prikazan slobodan zvrkkoji još zovemo giroskop ili žiroskop. [attachment=1] Prvi pokušaji primene za određivanje kursa broda počeli su 1883 mehaničkim pogonom zvrka a 1889 s elektromagnetnim pogonom(na francuskoj podmornici Gymnote). U uređaj za smjerno kormilarenje torpeda primjenjen je 1897 žiro sa pogonom na oprugu.. Kasnije se upotreba ž.proširuje na brodovima do I svjetskog rata (žiro kompas,navigacijski uređaji,stabilizatori) a posle rata na avione i tenkove……. Kod torpeda za pogon žiroskopa služi turbina na komprimirani vazduh koja obrče rotor 10 000-30 000 okretaja u minuti. Kod projektila manjeg dometa koristi se turbina na barutne gasove i ona pokreče rotor prečnika 3-4cm brzinom 60 000 – 100 000 okretaja u minuti. Tačnost žiroskopa se izražava sa uglom odstupanja u jedinici vremena. U upotrebi su žiroskopi sa odstupanjem 0,01- 0,00001 stepen na čas. U torpednom smjernom ravnaču se upotrebljava tzv stabilizirajuči ž. konstruisan tako da poremečaj (pokret nosača žiroskopa) zbog dejstva spoljne sile kompenzira veštačko stvorenim stabilizirajučim momentom protivpokretnim motorom ili neposredno žiroskopskim reakcijskim momentom. U prvom slučaju ž. služi kao senzor koji stavlja u pokret protivpokretni motor. Takav se upotrebljava u torpedu. Smjerni ravnač torpeda je podsistem sistema za upravljanje torpeda koji nakon lansiranja određuje režim vožnje torpeda održavanjem zadate putanje i položaja u prostoru. Prva torpeda su imala samo osjetilo dubine i uzdužnog nagiba(Whitenheadova torpeda) kasnije se kao najvažnijidio torpeda pojavljuje smerni ravnač sa zvrkom.On se posebno čuvao van torpeda sve do neposredne pripreme za lansiranje. Čuvao ga je obično komandant u svojoj kabini, u kovčežiću od mahagonija, obloženim filcom. Rad smjernog ravnača Otvaranjem upusnog ventila vazduh visokog pritiska pokrene turbinu(4) i žiroskop(1)dobija time potrebnu obratnu brzinu. Čim torpedo napusti torpedni aparat,žiroskop se odkopča od turbine koja prestaje da radi. Zbog inercije ,a podržavan strujanjem vazduha niskog pritiska žiroskop nastavlja da se okreće i održava svoj položaj u prostoru. Prilikom promene prvobitnog pravca Osovina žiroskopa se pomera putem vertikalnog kardanskog prstena (3) razvodnik(7) a ovaj pokrene kormilarsku mašinu tako da okrene kormilo na onu stranu koja vrača torpedo u pravac. Inercijom torpedo ode malo u drugu stranu, pa zato njegova putanja nije čisti pravac nego blaga sinusoida. Regulator uglovnog skretanja je dodatna sprava smernom ravnaču kojom se omogučuje skretanje putanje torpeda od pravca u kojem je izbačen iz torpednog aparata za izvestan ugao.Ovo skretanje ostvaruje se postavljanjem razvodnika kormilarske mašine u određen položaj naspram položaja osovine žiroskopa.Nakon skretanja u određenu stranu torpedo nastavlja pravolinijsku putanju (laganu sinusoidu) [attachment=2] A-smjerni ravnač B-kormilarski uređaj 1-žiroskop,2-horizontalni kardanski prsten,3-vertikalni kardanski prsten,4-turbina,5- kopča,6-klip,7-razvodnik A Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 11, 2012, 10:11:50 pm Lijep doprinos temi, druže "ML". Bravo.. :klap :klap
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Solaris on March 11, 2012, 10:37:51 pm O torpedu općenito se dosta pisalo > ovdje (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2953.msg13375#msg13375) <.
Mislim da bi se trebalo izbjeći preklapanje tema. poz. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ML on March 12, 2012, 06:44:53 am Ne smatram baš da je preklapanje, pošto se u ovom topicu govori i o vođenju i samonavođenju torpeda, ovo gore je neki opšti tekst koji malo približi materiju.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 12, 2012, 09:30:58 am O torpedu općenito se dosta pisalo > ovdje (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2953.msg13375#msg13375) <. Koristan link kao veza navedenoj temi (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2953.msg13375#msg13375). Jes da je ova tema zamišljena s moje strane kao teoretsko razglabanje o već gotovim torpedima, njihovim mogućnostima i različistotima, a ona druga više o teoretskoj i praktičnoj problematici, koju je trebalo riješiti da bi torpedo kao takvo uopšte postojalo. Obadvije po mome se ne isključuju, već kao takve dopunjuju i tek takve prestavljaju cjelinu. Nemoguće je upotpunosti izbjeći izvjesna preklapanja, ali to nesmatram zgoreg. Pogotovu jer se tretira problematika koja egzistira već stotinama godina, a tehnika i tehnologija rapidno napreduje. Netreba sitničariti, a razglabanju o Torpednoj problematici, koja je vrlo kompleksna, svaka riječ, izraz ili tome slično, je dragocjena. Mislim da bi se trebalo izbjeći preklapanje tema. poz. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: leut on March 12, 2012, 03:33:19 pm [attachment=1]
Laka torpeda tvrtke Raytheon - Mk 46, Mk 50 i Mk 54 Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 12, 2012, 06:52:51 pm Laka torpeda tvrtke Raytheon - Mk 46, Mk 50 i Mk 54 Pretpopstavljam da je ovaj snimak lansiranja torpeda iz helikoptera stvaran.Znali ko od znalaca - poznavaoca ovih letjelica o kom tipu i oznaci se radi.? Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Solaris on March 12, 2012, 07:33:34 pm Laka torpeda tvrtke Raytheon - Mk 46, Mk 50 i Mk 54 Pretpopstavljam da je ovaj snimak lansiranja torpeda iz helikoptera stvaran.Znali ko od znalaca - poznavaoca ovih letjelica o kom tipu i oznaci se radi.? http://en.wikipedia.org/wiki/Sikorsky_SH-60_Seahawk poz. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on March 12, 2012, 08:50:09 pm Samo da se nadovežem na izlaganje ML, o smernom ravnaču.
Ml je lepo naveo, da je to uređaj, koji ima zadatak da održava putanju torpeda po kursu, duž cele trajektorije autonomnog dela plovljenja, odnosno, do onog trenutka dok glava za samonavođenje ne preuzme ulogu vođenja torpeda po kursu. Pokretanje slobodnog žiroskopa, koji je osnovni merni elemenat u smernom ravnaču, se kod najvećeg broja torpeda vrši impulsom komprimiranog vazduha (do 200 at). Na taj način se zvrk u veoma kratkom vremenu ubrzava i dostigne potreban broj obrtaja, da bi bio dovoljno stabilan u nekoliko narednih minuta, koliko traje autonomni (nevodeći) deo trajektorije. Kod torpeda sa većim dometom, ovako jednokratko dovođenje energije (jednokratno ubrzanje) na žiroskop nije bilo dovoljno jer je on brzo gubio svoju energiju (brzinu vrtnje), samim tim i tačnost održavanja propisane rute. Zbog toga je kod nekih torpeda primenjeno konstantno delovanje vazduhom na turbinu zvrka, radi održavanja konstantne brzine vrtnje. Međutim, zbog ograničene količine komprimiranog vazduha u spremniku torpeda (vazduh se koristi i kao oksidans u pogonskom motoru, pa je količinom vazduha determinisan domet) primenjen je princip pogona zvrka elektromotorom. Tako napr. kod torpeda 53-VA, početni impuls za ubrzanje zvrka se dobije komprimiranim vazduhom, a dalje duž cele trajektorije rotor žiroskopa se pokreće električnom energijom. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 13, 2012, 09:47:54 pm Long Lance – Tip 93 Japansko Torpedo
Japansko torpedo “Tip 93”. U kasnijem razdoblju dobio nadimak “Long Lance”. Japanci su ga u pripremi za rat razvijali od 1928 – 1933 god, kad su ga konačno uveli u operativu. Sa svojim mogućnostima prestavljao je strah i trepet za savezničku flotu. Sve do 1943 saveznici nisu ni znali za njegove mogućnosti. Pretpostavljali su da Japanci raspolažu sa torpedom u vrh glave sličnom njihovom Mark XV. I dok su ih Japanci potapali, oni su tvrdili da to izvode eventualno podmornicama ili čak da su to postizali podvodnim minama. [attachment=1]
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 13, 2012, 10:17:22 pm Torpedo "Long Lance" je kao oksidant koristilo čisti kiseonik. Time su njegove mogućnosti u odnosu na ona koja su koristila klasični
zrak bile nekoliko puta veće. Također pri sagorevanju tj. na kraju pri kretanju torpedo nije iza sebe ostavljao trag, što je u ono doba bilo veoma važno. U samom torpedu bio je spremnik od 980 litara kiseonika pod pritiskom od 225 atm. Pored toga bio je i još jedan spremnik klasičnog zraka od 13 litara pod pritiskom 230 atm, koji je služio za početno upućivanje i rad, a kasnije se na to nadovezivao kiseonik. Naravno ovakva izvedba sa čistim kiseonikom bila je veoma opasna, jer je inače poznato da je takva izvedba podložna čestim nekontrolisanim eksplozijama. Bio je dovoljan i klasični potres određenog intenziteta pa da se aktivira. Zato su Japanci krili ne samo od neprijatelja takvu izvedbu, nego čak i od klasičnog vlastitog ljudstva. Kasniji godina kad su ih saveznici pritisli avio bombardovanjem, bili su čak prinuđeni da u određenim situacijama uklanjaju ta svoja torpeda sa brodova, jer su posledice od eksplozija vlastiti torpeda bile veće nego od neprijateljskih bombi. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 13, 2012, 10:39:17 pm Uprkos svoj toj problematici i nedostacima, može se reći da je "Long Lance" zauzeo "dostojno" mjesto u obračunu Japanske RM sa savezničkom. Potopili su tokom rata, ovim torpedom, 23 saveznička broda i to 11 krstarica, 11 Razarača i čak 1 nosaš aviona.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 14, 2012, 10:52:29 am Uprkos svoj toj problematici i nedostacima, može se reći da je "Long Lance" zauzeo "dostojno" mjesto u obračunu Japanske RM sa savezničkom. Potopili su tokom rata, ovim torpedom, 23 saveznička broda i to 11 krstarica, 11 Razarača i čak 1 nosaš aviona. Upotreba torpeda "Long Lance" na japanskim brodovima opisana je i na Palubi na ovom mjestu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=18029.msg207833#msg207833). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on March 14, 2012, 11:56:25 am Uprkos svoj toj problematici i nedostacima, može se reći da je "Long Lance" zauzeo "dostojno" mjesto u obračunu Japanske RM sa savezničkom. Potopili su tokom rata, ovim torpedom, 23 saveznička broda i to 11 krstarica, 11 Razarača i čak 1 nosaš aviona. Spisak savezničkih brodova potopljenih Dugim kopljem: 19.02.1942. Razarač: HNLMS Piet Hein 27.02.1942. Krstarice: HNLMS Java HNLMS DeRuyter Razarač: HNLMS Kortenaer 01.03.1942. Krstarice: HMS Exeter HMAS Perth USS Houston (CA-30) 09.07.1942. Krstarice: HMAS Canberra USS Quincy (CA-39) USS Vincennes (CA-44) USS Astoria (CA-34) 22.08.1942. Razarač: USS Blue (DD-387) 26.10.1942. Nosač aviona: USS Hornet (CV-8) 13.11.1942. Krstarica: USS Atlanta (CL-51) Razarači: USS Barton (DD-599) USS Laffey (DD-459) 14.11.1942. Razarači: USS Walke (DD-416) USS Benham (DD-397) 30.11.1942. Krstarica: USS Northampton (CA-26) 05.07.1943. Krstarica: USS Helena (CL-50) Razarač: USS Strong (DD-467) 12.07.1943. Razarač: USS Gwin (DD-433) 06.10.1943. Razarač: USS Chevalier (DD-451) 03.12.1944. Razarač: USS Cooper (DD-695) Opis samog torpeda je ovde (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2586.0). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 14, 2012, 12:44:08 pm Opis samog torpeda je ovde (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2586.0). :klap :klap :super :piratMa što nekažeš druže "MOTORISTA". A ja se "ubi" tražeći. Zaj... :rtfm me tvoje "Dugo koplje". ;D Ma bravo, ma bravo. Nadam se da imaš osjećaj da se međusobno dopunjujemo. Ako ništa, bar imamo različite slike ovog "snagatora". ;) Čestitam... Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 14, 2012, 09:12:48 pm Iz podataka o mogućnostima torpeda “Long Lance” Tip 93 može se između ostalog zaključiti da ja postojala mogućnost gađanja cilja čak i na 40.000 metara. Međutim, također podaci govore da su i ostupanja od zadate tačke susreta sa ciljem dosta velika. Naprimjer, na daljini cilja od 15.000 metara moguća su odstupanja bila i do 350 metara lijevo ili desno. Na osnovu toga, kao i na osnovu nekih natpisa najbolji rezultati su postizani kod se gađalo na cilj udaljen oko 10.000 met. (10 km).
Mora se uzeti u obzir i sledeća činjenica. Torpedo “Long Lance” nije imalo nikakvi oblik glave za samonavođenje, te je tako sve, prije lansiranja samog torpeda, zavisilo isključivo od posade lansera. Oni su morali tačno na osnovu prikupljeni podataka o cilju, (kurs, brzina, daljina i slč), proračunati tačku susreta sa istim, a na osnovu svoje vlastite pozicije. Na osnovu tog proračuna usmjeravali bi torpedo prije lansiranja prema proračunatoj tačci susreta, uz pretpostavku da za to vrijeme cilj neće mjenjati parametre kreatanja. Ukoliko bi cilj prije dospijeća torpeda, skrenuo sa svoga kursa ili jednostavno stao, sve bi propalo. Torpedo bi promašilo. Iz ovoga je jasno, da je s većom daljinom gađanja cilja, bila veća vjervatnoća odstupanja od tačke susreta, kao i veća vjerovatnoća skretanja cilja od očekivanog kretanja. Od momenta lansiranja i pada torpeda u more zadati pravac, tj. kurs torpeda na tačku susreta sa ciljem, obezbjeđivan je žiroskopom. Isti je upućivan u rad u momentu lansiranja. Imao je promjer od 15 cm, sa debljinom od 7-8 cm. Okretao se sa 8.000 okr/min. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on March 15, 2012, 09:09:10 am Ma tekst je loš, to je sa početka karijere na palubi. ;)
Iz podataka o mogućnostima torpeda “Long Lance” Tip 93 može se između ostalog zaključiti da ja postojala mogućnost gađanja cilja čak i na 40.000 metara. Međutim, također podaci govore da su i ostupanja od zadate tačke susreta sa ciljem dosta velika. Naprimjer, na daljini cilja od 15.000 metara moguća su odstupanja bila i do 350 metara lijevo ili desno. Na osnovu toga, kao i na osnovu nekih natpisa najbolji rezultati su postizani kod se gađalo na cilj udaljen oko 10.000 met. (10 km). Mora se uzeti u obzir i sledeća činjenica. Torpedo “Long Lance” nije imalo nikakvi oblik glave za samonavođenje, te je tako sve, prije lansiranja samog torpeda, zavisilo isključivo od posade lansera. Oni su morali tačno na osnovu prikupljeni podataka o cilju, (kurs, brzina, daljina i slč), proračunati tačku susreta sa istim, a na osnovu svoje vlastite pozicije. Na osnovu tog proračuna usmjeravali bi torpedo prije lansiranja prema proračunatoj tačci susreta, uz pretpostavku da za to vrijeme cilj neće mjenjati parametre kreatanja. Ukoliko bi cilj prije dospijeća torpeda, skrenuo sa svoga kursa ili jednostavno stao, sve bi propalo. Torpedo bi promašilo. Iz ovoga je jasno, da je s većom daljinom gađanja cilja, bila veća vjervatnoća odstupanja od tačke susreta, kao i veća vjerovatnoća skretanja cilja od očekivanog kretanja. Od momenta lansiranja i pada torpeda u more zadati pravac, tj. kurs torpeda na tačku susreta sa ciljem, obezbjeđivan je žiroskopom. Isti je upućivan u rad u momentu lansiranja. Imao je promjer od 15 cm, sa debljinom od 7-8 cm. Okretao se sa 8.000 okr/min. Zbog toga su japanci hteli da imaju teži torpedni plotun od protivnika, pa su njihovi razarači imali dva bojeva kompleta. Tako su razarači klase Kagerō, imali dva četvorocevna torpedna aparata i 16 torpeda Type 93. Na slici je razarač Yukikaze, a strelicama su obeležena rezervna torpeda. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 15, 2012, 12:54:27 pm Quote Ma tekst je loš, to je sa početka karijere na palubi. ;) :klap :klapMa daj druže "MOTORISTA", siguran sam da su ti, ti postovi "slađi", nego bilo koji današnji kad sloviš za "Starog mačka". ;D Malo u offf, ali ko ga šlj... :rtfm. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 21, 2012, 08:58:19 pm MU90 IMPACT
Torpedo MU90 IMPACT je odvojeni projekt Italije i Francuske koji je započet 1980 god. To se rastezalo sve do 1990 god, kad se konačno 1993 god. pristupilo stapanju u conzorcijum Euro Torp.Tad se faktički počelo sa proizvodnjom ovog torpeda. MU90 je lako protupodmorničko torpedo s mogućnosšću lansiranja sa bilo kog oblika lansirne platforme. Brzina mu je od 29 – 50 čv, s dometom od max 25 km. Sposobno je da operativno djeluje do dubine mora od 1000 metara. Raspolaže sa akustičnom glavom (Acoustic Seeker = Akustični tragač). U stanju je da istovremeno obrađuje 10 objekata. U operativi ga imaju nekoliko Mornarica, Italija, Francuska, Njemačka, Danska, Australija i Poljska. Dosad je što ugovoreno, što proizvedeno preko 1000 komada ovog torpeda. [attachment=1] [attachment=2] [attachment=3] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 22, 2012, 10:53:52 am Na prethodnom postu, zadnja slika (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) vidljivo je da se torpedo MU90 sastoji od nekoliko glavnih dijelova.
Počevši od prednje strane na vrhu je Akustična glava (Acoustic Seeker = Akustični tragač). Naziv u zagradi usvojen je od strane samog proizvođača, za nas malo čudan ali tako je. Sledi Bojeva glava, koja se u svrhu vježbi i ispitivanja može zamjeniti tzv. “sekcijom za trening”, s čime torpedo dobija svojstvo “Školskog torpeda”, kako je kod nas usvojeno u terminologiji. Potom u sredini je sekcija sa elektronikom i mehanizmima za kontrolu i navođenje, a onda prostor sa elementima bateriskog napajanja (Baterije). Na kraju samog torpeda je pogonski deo, (elektro motor sa završnom Pump- jet izvedbom). Za zadnji deo se kači, zavisno o izvedbi, dodatak sa kočećim padobranom u slučaju lansiranja sa platforme iznad određene visine. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 22, 2012, 07:12:53 pm TT podaci MU90 torpeda.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 23, 2012, 07:57:54 pm Akustična glava (acoustic seeker = akustični tragač)
MU90 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) akustična tragač temelji se na nizu planarni polja od 30 visokoučinkoviti piezoelektrični pretvarača s velikom propusnošću. Izvedbom je izolovan od ostatka strukture torpeda da bi se izbjegla bilo kakva indukcija izazvana ponašanjem torpeda, te tako izbjeglo lažno detektovanje cilja bez obzira na dubinu. Akustični tragač može da radi u aktivnom, pasivnom, kao i u kombinovanom načinu rada, a bira se automatski od strane operativne faze samog torpeda. Izvedbom je organiziran u 33 prijemna snopa pokrivajući različita područja. Od ova 33 snopa 15 istovremeno rade sa više od 4 radne frekvencije. Također, što se tiče predaje, organizirana je u 47 predajna uska snopa s mogućnošću rada jedan po jedan, ili u jednu ili više grupa zavisno od radne potrebe. Sa svim ovim tragač u svom radu pokriva područje od 120 stepeni horizontalno i 70 stepeni vertikalno ispred torpeda. Svi signali uhvaćeni akustičnim tragačem se procesorski obrađuju, propuštaju kroz prethodno definisane filtre, te na kraju svega obrađuju kao stvarni ciljevi ili se odbacuju. Na ovaj način akustični tragač je u stanju da prati 10 ciljeva istovremeno. U stanju je svakom cilju procesorskom obradom definisati kurs, brzinu, smer na cilj, daljinu do istog, ugao elevacije i odnosu na sebe i fizičku dimenziju cilja. [attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on March 24, 2012, 04:21:50 pm Zna li se koji cilj če torpedo odabrati? Prati jih više. Kod torpeda 53VA torpedo kreče prema najjačem signalu (ako jih je više)....
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 24, 2012, 06:58:18 pm Zna li se koji cilj če torpedo odabrati? Prati jih više. Kod torpeda 53VA torpedo kreče prema najjačem signalu (ako jih je više).... Dobro i razumno pitanje. Odgovor, kao usporedba sa sa 53-VA torpedom je vrlo jednostavan. Gledajući kad je i kojih godina izmišljena 53-jka i sa onom tehnologijom nije ni mogao imati bilo koji drugi način odabira sem na osnovu jačine signala. [attachment=1] Stvar sa MU90 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) torpedom je sasvim drugačija. Isti je proizvod današnjice i sadašnjeg nivoa tehnike i thnologije. I sigurno će tako ostati i narednih nekoliko decenija. Konkretno, što se tiče akustične glave, to je skup najsavremenije elektronike (hardware) i uguranog programa (software) unitar istog. Kratko rečeno, unutar sekcije akustične glave je strogo namjenski računar za obradu primljeni signala, te na osnovu softwerski definisanih algoritama vrši se obrada i bira cilj. U prethodnom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210520#msg210520) već je rečeno da je moguće pratiti i obrađivati istovremeno 10 ciljeva, te za svaki tačno proračunati kurs, brzinu, daljinu do svakog, smjer na svakog, elevaciju na osnovu samog sebe, fizičku dimenziju cilja i tako dalje. Gledajući ove proračunate parametre, nije bilo teško softwerski oganizirati prioritete koje će računarski deo izvršiti i dati nalog upravljačkim sklopovima torpeda na koji cilj da se izvrši napad. Nažalost nisam naišao u literaturi na konkretan odgovor, jer je to vjerovatno u domenu tajne, ali na osnovu mojih dosadašnjih saznanja iz današnje tehnike jedino je to moguće kako sam već objasnio. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 26, 2012, 09:21:27 pm Bojeva glava
Bojeva glava torpeda MU90 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) spada u tzv. shaped charge tip (http://en.wikipedia.org/wiki/Shaped_charge) glave sa mogućnošću proboja bilo koje oplate današnji podvodni objekata, prvenstveno podmotnica. Napunjena je sa 32 kilograma visoko komprimovanog TATB (http://en.wikipedia.org/wiki/TATB) (triaminotrinitrobenzene) eksploziva, kao jednog od onih iz grupe koji pripada PBX (http://en.wikipedia.org/wiki/Polymer_bonded_explosive) (polymer-bonded explosive) vrsti eksploziva. Sa ta 32 kilograma, prestavlja svojevrstan ekvivalent 123 kg klasičnog TNT. Istovremeno kompletna bojeva glava je izvedena, što se tiče manipulacije i sigurnosti, u skladu sa NATO standardima DOD-STD-2105 i STANAG4170. Molio bi veće znalce o eksplozivima da dodaju koju jer to nije moje područje . [attachment=1] [attachment=2] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 27, 2012, 09:59:37 pm Sekcija za trening – školska glava
Kod torpeda MU90 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) moguće je bojevu glavu zamjeniti Sekcijom za trening – Školskom glavom (termin usvojen i korišten u JRM). Školska glava je po dimenzijama i težini identična bojevoj glavi. Međutim namjena joj je sasvim drukčija. Koristi se u mirnodopskim i razvojno – ispitnim situacijama. Primarna funkcija joj je da prilikom korištenja prikuplja sve moguće podatke o akustičnim radnjama torpeda koje bilježi i sprema u memoriju, a koji kasnije služe za analizu kretanja i praćenja torpeda pod vodom. Kod korištenja školske glave, originalno baterijsko napajanje torpeda se zamjenjuje Li-ion (litmijum-jonskom) baterijom, koju je moguće ponovo dopunjavati i koristiti više puta. Ovakvim načinom moguće je sa školskim torpedom postići brzinu do 48 čv i domet od 14 km, što je dovoljno za sva moguća ispitivanja. Školska glava je također opremljena i sistemom ''pneumatskog okovratnika'', koji se po obavljenom zadatku napuše zrakom pod pritiskom, te torpedu obezbjeđuje pozitivni uzgon i izranjanje na površinu vode. Na taj način torpedo se može ponovo, nakon što se pokupi, koristiti za ponovna ispitivanja. [attachment=1] [attachment=2] [attachment=3] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on March 30, 2012, 10:13:16 am Rezultati dejstva torpeda Type 93 na američkim brodovima.
[attachment=1] [attachment=2] [attachment=3] [attachment=4] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 30, 2012, 02:09:41 pm Rezultati dejstva torpeda Type 93 na američkim brodovima. Dobro su i prošli. Mogli su "poljubiti" okeansko dno. ;DTitle: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on March 30, 2012, 09:52:51 pm Rezultati dejstva torpeda Type 93 na američkim brodovima. Dobro su i prošli. Mogli su "poljubiti" okeansko dno. ;DTačno tako, imali su više sreće nego pameti. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on March 31, 2012, 05:59:37 am MU-90
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on March 31, 2012, 11:49:26 am MU-90 Sekcija torpeda MU90 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) za kontrolu i vođenje istog prikazana je na donjoj slici. Nema se nešto posebno reći. Sve je procesuirano i izvedeno uglavnom elektronikom. Usko sarađuje sa akustičnim tragačem, čije dobijene informacije i obrađuje i na osnovu toga manevriše torpedom.[attachment=1] [attachment=2] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on April 01, 2012, 09:29:38 pm Torpedo MU90 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) je električno torpedo – glavni izvor je baterijsko napajanje. Koristi se AgO-Al baterija za napajanje elektro motora za pogon.
[attachment=1] Srebrni oksid – aluminij, baterijska ćelija (AgO-Al, Silver oxide-aluminium cells) ima aluminijsku anodu, a katodu od srebro-oksida, (stupanj oksidacije II). Koriste se u energetskom dijelu za napajanje i pogon torpeda. Kao elektrolit koristi se natrij hidroksid, koji kao takav reagira sa aluminijskom anodom. Prije aktiviranja baterije drži se u čvrstom stanju. Tek prilikom lansiranja torpeda potrebnom procedurom ubacije se unutar baterijski ćelija. Ovakvim postupkom, baterija kao takva je neaktivna i s time je isključen bilo kakav oblik neželjenog stanja. Također, sistemom u kome je elektrolit odvojen i pri tome uskladišten u čvrstom stanju, vijek baterije je vremenski kud i kamo dugotrajniji i pri tome i sigurniji. U normalnom stanju rada za vrijeme pražnjenja, baterija je pod nadzorom elektronike koja kontrolom temparature elektrolita permanentno vrši zanavljanje i održavanje zahtjevanog stanja tj. dopunjavanje baterije. [attachment=2] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on April 06, 2012, 12:38:49 pm Pogonska sekcija MU90 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=17176.msg210233#msg210233) torpeda sastoji se od elektronički upravljivog High RPM motora i pump-jet (http://en.wikipedia.org/wiki/Pump-jet) propulzora sa iskrivljenim – sabljastim višestrukim lopaticama. Takvom izvedbom, torpedo posedije osobinu linearne promjene brzine između 29 i 50 čv, automatski selektirane, u stepenu po 1 čv. Promjenu brzine od min ka max i obratno, moguće je postiću inutar 3 sek.
Veliku izdržljivost i domet veći od 10 km kod max brzine ili krajnji od 25 km pri min brzini, torpedo postiže ovakvom izvedbom bez bilo kakve degrdacije brzine i bez obzira na temparaturu i slanost okoline između 25 i 1000 m po dubini. Suzbijanje kavitacije i svođenje vlastitog šuma na minimum, postignito je primjenom moderne pump-jet tehnologije, kombinirane sa selekcijom unapred definisani patrametara torpeda. S time je postognuto maksimalno maskiranje i neometana mogućnost napada na cilj. [attachment=1] [attachment=2] [attachment=3] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on April 06, 2012, 04:42:17 pm Vrste lansirnih platformi i dozvoljene mogućnosti za torpedo MU90.
[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on April 09, 2012, 10:06:19 am Jedan od mogućih lansera MU90 torpeda
[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: ORIĆAREB on April 09, 2012, 10:09:55 am Moguće podvarijante upotrebe MU90 torpeda.
[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on August 20, 2013, 01:15:55 pm Vir: Defender
http://www.defender.hr/ Australijski projekt razvoja domaćeg torpeda konačno pred završetkom Datum objave: 20.08.2013 Australska ratna mornarica ovih je dana obavila prvo gađanje sa MU-90 Lightweight ASW torpedom, čime je okončana faza testiranja, priopćilo je australsko obrambeno ministarstvo. Fregata klase Anzac HMAS Stuart ispalila je torpedo na cilj u području pomorskog vježbovnog poligona na istoku, izjavio je viceadmiral Ray Griggs. Ovo gađanje predstavlja konačni korak prije nego što torpedo bude prihvaćen u operativnu službu australske ratne mornarice. MU-90 je dug 3 metra, težak 300 kg, ima domet veći od 10 km, te je namjenjen otkrivanju i napadu na duboko uronjene tihe podmornice, ističe se u priopćenju. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: RADSIM39 on October 08, 2013, 12:23:51 pm Drago mi je da ste započeli temu o topedima, samo mislim da redosled nije u redu, jer uglavnom pišete o novijim torpedima, a o starim ništa. Koliko je meni poznato kod nas je torpedo konstruisano mnogo ranije i to u Rijeci. To torpedo je bilo upravljano sa obale. JRM je imala najveći broj torpeda 450 mm. Posle 1964. godine torpedni čamci su se pretvarali u torpiljarke, pa raketne čamce itd. Možda grešim ali i o torpednim čamcima se govori uglavnom o novijim, a nigde ili sasvim malo o prvim torpednim čamcima koje smo dobbili od Amere, koji su b ili bez radara i tome slično. Kada sam već ovde da pitam za sudbinu TČ 106 i 156, na kojima sam ja bio, neznam za njihovu sudbinu, a za sve ostale se zna.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on October 08, 2013, 01:16:25 pm I sam imam dobru knjigu o Riječkom torpedu - prvom na svijetu. Tema o torpedima provlači se i kroz druge teme. Tako sam u mom članku o motornim torpiljerkama nemačkog projekta u KJRM (klasa Orjen), objavljenom u Vesniku Vojnog muzeja br.38 za 2011. godinu podrobnije opisao nabavku francuskih torpeda 23DT za motorne torpiljarke i njihove karakteristike. Članak je skeniran na Palubi u temi o ovim TČ. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on October 08, 2013, 01:33:19 pm Drago mi je da ste započeli temu o topedima, samo mislim da redosled nije u redu, jer uglavnom pišete o novijim torpedima, a o starim ništa. Koliko je meni poznato kod nas je torpedo konstruisano mnogo ranije i to u Rijeci. To torpedo je bilo upravljano sa obale. JRM je imala najveći broj torpeda 450 mm. Posle 1964. godine torpedni čamci su se pretvarali u torpiljarke, pa raketne čamce itd. Možda grešim ali i o torpednim čamcima se govori uglavnom o novijim, a nigde ili sasvim malo o prvim torpednim čamcima koje smo dobbili od Amere, koji su b ili bez radara i tome slično. Kada sam već ovde da pitam za sudbinu TČ 106 i 156, na kojima sam ja bio, neznam za njihovu sudbinu, a za sve ostale se zna. Ima dosta o torpedima, pogotovo onim koje je uptrebljavala JRM (45 ab, 53/4, 53VA, SET 53...). Treba pogledati u temi o podvodnom oružju. Detaljno je napisano i o nastanku torpeda u tvornici "Torpedo" u Rijeci. (povodom 100-godišnjice prvog torpeda). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: duje on February 03, 2014, 12:45:28 pm Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/ Novi talijanski torpedo Black Shark na ispitivanjima Datum objave: 03.02.2014 Ispitivanja novog torpeda kojeg proizvodi Whitehead Sistemi Subacquei pokrenuta su od strane talijanske ratne mornarice. Tvrtka je priopćila kako je torpedo Black Shark ispaljen iz podmornice Scire u "push out " režimu pod snažnim pritiskom vode. Ispaljivanje je bio test za procjenu napretka u razvoju torpeda, koji će zamijeniti torpeda A-184 torpeda u službi talijanske ratne mornarice. "Black Shark je rezultat talijanskog razvoja i vrhunske tehnologije ", rekao je Alessandro Franzoni , glavni izvršni direktor tvrtke WASS, " primjer nacionalne izvrsnosti u području podvodne obrambene opreme kroz korištenje inovativnih tehničkih rješenja za sustave propulzije, generatora i elektroakustike. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on February 03, 2014, 05:42:41 pm Zar ovo torpedo nije već u upotrebi nekih 10-12 godina?
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on February 03, 2014, 06:43:14 pm Verovatno je toliko vremena prošlo od isporuke prvih primeraka - IOC- početne operativne sposobnosti - do prevazilaženja svih problema, pune serijske proizvodnje i potpuno pouzdane operativnosti. Englezi su na torpedu Mk24 Tigerfish raduckali 20 godina, da bi torpedo bilo u operativnoj službi relativno kratko - nešto preko 20 godina. Kratko... s obzirom da ga je zakačio kraj hladnog rata i smanjene potrebe stalne gotovosti. Moderno teško torpedo je komplikovana mašina. UZGRED, KAKO JE U JU. PODMORNIČARSTVU "KRŠTENO" TORPEDO, JE LI MUŠKOG ILI SREDNJEG RODA. Ja ga imenujem srednjeg roda, po navici iz ruske literature (torpedo je kod Rusa "ono"). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: firedrake19 on February 03, 2014, 07:04:38 pm UZGRED, KAKO JE U JU. PODMORNIČARSTVU "KRŠTENO" TORPEDO, JE LI MUŠKOG ILI SREDNJEG RODA. Ja ga imenujem srednjeg roda, po navici iz ruske literature (torpedo je kod Rusa "ono"). Po jezičnom savjetniku http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=193 Imenice torpedo, torzo i saldo u hrvatskome su standardnom jeziku imenice muškoga roda u jednini, a u množini mogu imati nastavke muškoga i srednjega roda. To se odnosi i na ostale imenice stranoga podrijetla na -o. U jednini se sklanjaju ovako: N torpedo, G torpeda, D torpedu, A torpedo, L torpedu, I torpedom, a u množini: N torpedi i torpeda, G torpeda, D torpedima, A torpede i torpeda, L torpedima, I torpedima. Pravilno je dakle: Torpedi su razorili luku i Torpeda su razorila luku, ubojiti torpedi i ubojita torpeda. Pogrešno je: *Ovo je torpedo veoma teško, a pravilno je: Ovaj je torpedo veoma težak. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on February 04, 2014, 10:47:06 am Hvala, Firedrake, to je detaljan odgovor. Ne vidim razlog da isto pravilo ne bude i u Srpskom. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on February 09, 2014, 10:03:54 am Jedno lansiranje sa Tb-a KuK Km.
[attachment=1] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 07, 2014, 09:34:46 am Prenjeti ćemo zanimljiv i stručno napisan članak autora Vilija Kezića u dva dijela na temu "Kako se suprotstaviti torpedu, opasnoj ugrozi površinskih brodova?" ,članak je objavljen u časopisu "Hrvatski Vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)"
Kako se suprotstaviti torpedu, opasnoj ugrozi površinskih brodova? Unatoč razvoju i poboljšanjima mnogih protubrodskih oružja tijekom posljednje četvrtine prošlog stoljeća, torpedima se na najdjelotvorniji način još uvijek mogu potapati površinski brodovi. Suvremena torpeda su tiha, brza, opremljena senzorima velikih dometa i sofisticiranim logikama. Rastuće prijetnje takvih torpeda, uz njihovu sposobnost napada bez znakova prethodnog upozorenja, rezultirale su sve strožim zahtijevima za boljom protutorpednom obranom površinskih ratnih brodova. Postojeće istraživačke i razvojne osnovice obećavaju razvoj djelotvornih obrambenih sposobnosti površinskih brodova kojima će se moći zaštiti sve skuplji ratni brodovi od napada najsuvremenijih torpeda [attachment=1] Torpeda predstavljaju opasnost za brodove suvremenih ratnih mornarica, skoro u istoj mjeri kojom su ugrožavala i prekooceanske konvoje tijekom svjetskih ratova. Iako je torpedo već 120 godina glavna prijetnja površinskim brodovima i podmornicama, posljednja tri desetljeća mornarički stručnjaci su znatno više pozornosti poklanjali obrani broda od protubrodskih projektila lansiranih s letjelica, površinskih brodova i podmornica, što je donekle bila i logična posljedica naglog porasta broja takvih projektila u velikim i malim mornaricama. Za većinu ofanzivnih sustava protubrodskih oružja razvijene su protumjere ili protuoružja kojima se može osujetiti napad na površinski brod. Sustavi protuzračne i proturaketne obrane, poput američkog Aegisa, štite brod od protubrodskih projektila uporabom elektroničkih protudjelovanja, mamaca, PZ projektila i CIWS sustava. No, unatoč svim nastojanjima, sadašnji brodski obrambeni sustavi još uvijek ne mogu u potpunosti spriječiti uništavajuću moć teškog torpeda. Takav torpedo s velikom bojnom glavom i uz pomoć nestlačive vode lomi kobilicu broda, uništava njegovu plovnost, ubija veliki dio posade i brzo potapa brod. [attachment=2] Štetni učinci mina i krstarećih protubrodskih projektila na pogođenoj brodskoj strukturi razmjerno su manji od uništavajućeg djelovanja torpeda. Usporedbom oštećenja na nekoliko pogođenih ratnih brodova u nedavnoj prošlosti očita je nadmoć torpeda nad protubrodskim projektilima. Američka fregata USS Stark (FFG-31) klase Oliver Hazard Perry pogođena je 17. svibnja 1987. s dva protubrodska projektila Arospatiale AM 39 Exocet, pri čemu su poginula 32 člana posade, a brod nije potopljen. Fregata iste klase USS Samuel B. Roberts (FFG-58) je 14. travnja 1988. oštećena kontaktnom minom, ali bez ljudskih žrtava. Nakon remonta oba broda nastavila su službu u floti US Navy. S druge strane, posljedice torpednog napada pakistanske podmornice Hangor (S 131) klase Daphne na indijsku fregatu INS Khukri (F 49) klase Blackwood 9. prosinca 1971. bile su mnogo tragičnije. Taj prvi ratni brod torpediran nakon 1945. potonuo je za tri minute uz 191 poginulog člana posade. Britanska nuklearna podmornica HMS Conqueror (S 48) klase Valiant torpedirala je 2. svibnja 1982. argentinsku krstaricu ARA General Belgrano klase Brooklyn uz užasan učinak od 321 poginulog člana posade (od njih 95 posto izravno je poginulo od pogodaka) i potonuće broda 45 minuta nakon napada. Teška torpeda ne lansiraju samo podmornice već ona prema površinskom brodu mogu biti lansirana i s drugih površinskih brodova, s obale i otoka (posebice u zatvorenim morima), s naftnih platformi u blizini plovnih puteva i sličnih mjesta. Globalni posthladnoratovski scenarij kao značajku ima naglo smanjenje "tradicionalne" opasnosti od podmorničke flote bivšeg SSSR-a na oceanima, uz istodobno povećanje prijetnji u okvirima mogućih regionalnih sukoba u priobalnim morima. Glavni ciljevi suvremenih teških torpeda postaju tihe konvencionalne podmornice i površinski brodovi velikih brzina u plitkim vodama, oboje opremljeni sofisticiranim protutorpednim sustavima. Suvremena torpeda mogu se nabaviti na otvorenom tržištu, a u flotama zemalja Trećeg svijeta sve je više vrlo djelotvornih platformi tj. podmornica, što može rezultirati nizom opcija taktičke uporabe i nepredvidljivim načinima napada. U tim novim okolnostima smanjuje se potreba praćenja i zaštite pomorskih konvoja, ili općenitije, zaštite pomorskih plovnih putova (komunikacijih ruta) od podmorničkih opasnosti, dok novi scenariji kao prioritet nameću unapređenje samoobrane ratnog broda od podmorničkih prijetnji. Neki programi brodske protutorpedne obrane na kojima se počelo raditi prije više godina nisu izgubili na važnosti ni nakon završetka Hladnog rata, već, naprotiv, intenzivirao se njihov daljnji razvojni trend, i to posebice zbog sve naprednijih tehnologija u sustavima samonavođenja i propulzije novijh torpeda. Značajke torpednih prijetnji Za poduzimanje bilo kakvih protutorpednih aktivnosti na brodu-cilju nužno je poznavati značajke torpeda koje napada brod, i to njegovu brzinu, domet, obilježja senzora, ugrađenu inteligenciju, sposobnost ponavljanja napada i sl. S obzirom na te značajke, postojeća torpeda u naoružanju ratnih mornarica mogu se svrstati u tri skupine: 1.) "pravocrtni trkači" (Straight-Runners), 2.) "pratioci brazde" (Wake-Followers ili Wake-Homers) 3.) akustički samonavođena torpeda. [attachment=3] slika 3 : a) Potkraj osamdesetih godina u službu američke ratne mornarice ušao je teški torpedo Mk 48 Mod 5 ADCAP (Foto: Us Navy) b) Švedska ratna mornarica odnedavno pod oznakom Tp 62 u naoružanju ima teški torpedo Bofors Tp 2000 (Foto: Bofors) c) Suvremeni i vrlo sofisticirani talijansko - francuski teški torpedo Black Shark (Foto: WASS/DCN) "Pravocrtni trkači" su teška torpeda (Heavyweight Torpedo, HWT) koja nemaju ugrađene senzore za samonavođenje na cilj, pa se lansiraju s malih do srednjih udaljenosti od cilja. Napad s male udaljenosti omogućuje sigurniju selekciju cilja, a napadnutom cilju ostavlja malo vremena za obrambene reakcije na salvu torpeda u napadu. Torpeda jure prema cilju po prethodno određenim putanjama (upravljana žiroskopom) te nemaju sposobnost ponovnog napada (re-attack). Iako lansiranje torpeda s manjih udaljenosti povećava vjerojatnost pogađanja, takvo približavanje cilju izlaže lansirnu platformu većem riziku "tvrdog" protunapada na nju. Tijekom Faklandskog (Malvinskog) rata argentinska krstarica ARA General Belgrano pogođena je s udaljenosti od oko 1800 metara upravo s dva takva neinteligentna, vrlo stara britanska torpeda Mk 8. S gledišta akustičke uočljivosti, ta torpeda proizvode razmjerno visoku razinu akustičkog šuma, pa ih je, u usporedbi s drugim skupinama torpeda, lako otkriti. Očito, napadi "pravocrtnim trkačima" na površinski cilj s većih udaljenosti imaju manju vjerojatnost pogađanja, jer ih je moguće rano otkriti akustičkim senzorima na brodu-cilju. Zbog nedostatka inteligencije (sustava samonavođenja ili vođenja), napadnuti cilj može se suprotstaviti "pravocrtnim trkačima" samo odgovarajućim manevrom izbjegavanja ili djelovanjem "tvrde" samoobrane (hard-kill defense). [attachment=4] U skupinu "pratioci brazde" svrstana su torpeda sa sustavom samonavođenja na brazdu koja ostaje iza broda. Značajke medija u brazdi razlikuju se od značajki okolne vode, što akustički senzor može osjetiti te generirati informacije sustavu upravljanja torpedom, koji će ga navoditi prema brodu-cilju. Jedini akustički senzor na torpedu usmjeren je prema morskoj površini, kojim se otkriva i lokalizira brodska brazda koja se može protezati iza broda i na udaljenosti od nekoliko milja. Torpeda te skupine lansiraju se pod kutem koji osigurava presjecanje smjera brazde, čime se osigurava prva registracija brazde sa sonarom za samonavođenje, a zatim torpedo nastavlja praćenje brazde programiranom cik-cak putanjom koja se sužava približavanjem brodu-cilju. Torpeda te skupine obično se lansiraju sa srednjih udaljenosti od cilja. Brod-cilj može se braniti od njih promjenama kursa i brzine plovidbe, ili, pak "tvrdom" obranom. Takav način samonavođenja gotovo je nemoguće ometati akustičkim ometačima i mamcima. Najrasprostranjeniju skupinu čine torpeda s akustičkim samonavođenjem (aktivnim ili pasivnim). Ona su tiha u pasivnom režimu samonavođenja i teško ih je otkriti. Zavisno od stupnja sofisticiranosti, akustička torpeda mogu bolje ili lošije rabiti informacije o cilju iz vlastitih akustičkih senzora, te djelotvorno eliminirati pojave eventualnih signala lažnih ciljeva. Ukoliko takva torpeda s ugrađenom inteligencijom slučajno izgube akustički kontakt s napadnutim ciljem, ona, po zadanom programu, mogu započeti novu akviziciju i napad prema zadanom cilju. Teška torpeda koja lansiraju podmornice prema površinskim brodovima, većinom su, uz sustav samonavođenja u torpedu, vođena i žicom (tanki bakreni vod ili optičko vlakno) preko koje se s lansirne platforme pomaže sustavu samonavođenja dodatnim instrukcijama za točnije navođenje na cilj i za prepoznavanje lažnih ciljeva (prirodno ili namjerno generiranih). Korelacijom podataka iz akustičkih senzora na brodu i onih iz senzora u torpedu pomaže se klasifikaciji cilja, posebno u okruženjima djelovanja sofisticiranih protutorpednih mjera. Protiv akustički samonavođenih torpeda napadnuti brod može se suprotstaviti "mekom" (Soft-Kill Measures) i/ili "tvrdom" obranom. Uz opisano svrstavanje torpeda u skupine ovisno o načinu navođenja na cilj, svi oni se klasificiraju u dvije temeljne kategorije: laka i teška torpeda. Mase lakih torpeda (Lightweight Torpedoes, LWT) su između 200 i 350 kg, a njihov kalibar je otprilike od 300 do 400 mm. Bojna glava s eksplozivom obično ne prelazi težinu od 60 kg. Po ruskim definicijama laka torpeda su nešto veća oružja koja mogu nositi i do100 kg eksploziva. Teška torpeda imaju bojne glave mase od 100 do 300 kg, njihov kalibar je otprilike od 500 do 650 mm, dužina oko 6 m i ukupna masa do 1800 kg. I u toj kategoriji Rusi imaju superteška torpeda ukupne mase do 4000 kg, a masa njihovih bojnih glava je i do 400 kg uz kalibre do 650 mm. [attachment=5] U posthladnoratovskom razdoblju podmorničke snage mornarica Zapada djelomično se udaljavaju od snažne usmjerenosti prema protupodmorničkom ratovanju i sve više pozornosti usmjeravaju operacijama protiv površinskih ratnih brodova, pri čemu raste važnost teških torpeda i ulaganja u njihov razvoj. Protiv površinskih brodova određenu prednost imaju pasivno navođena torpeda, jer su neosjetljiva na smetnje zrcalnog efekta od morske površine i morskog dna (što inače stvara ozbiljne probleme sustavima aktivnog akustičkog samonavođenja), a uz to na raspolaganju su im i izvori intenzivnih šumova - brodski strojevi i brodske brazde prema kojima se mogu dobro navoditi akustički sustavi samonavođenja torpeda. Takva tiha torpeda imaju znatno veću vjerojatnost neprimjetnog približavanja cilju, što pridonosi taktičkom iznenađenju kada brod-cilj nema vremena krenuti u manevar izbjegavanja napada niti poduzeti djelotvorne ("meke" ili "tvrde") protutorpedne mjere. Posebne specifičnosti teških protubrodskih torpeda su veliki dometi i brzine. Neka suvremena teška torpeda kreću se brzinama do 65 čvorova, uz domete do 50 km. Izbor i izvedba sustava samonavođenja torpeda ovisi o zahtjevanoj brzini, jer proizvedene turbulencije pri višim brzinama, odnosno vlastiti akustički šum smanjuju ili potpuno "zaglušuju" akustički senzor za samonavođenje torpeda. Sofisticiranijim procesiranjem primanih akustičkih signala, u skoro realnom vremenu omogućuje se uskopojasna frekvencijska analiza koja je značajna u djelotvornoj diskriminaciji signala ciljeva u odnosu na signale ometanja i obmanjivanja, zatim u potiskivanju osnovnih šumova podvodnog okruženja i eliminiranje neželjenih signala - reverberacija i refleksija od morskog dna i morske površine. Mali broj, do sada razvijenih, teških torpeda raspolaže takvom žilavošću koja je potrebna u novim scenarijima podmorskog ratovanja u priobalnim morima. Uz njih, još uvijek su u naoružanju mnogih ratnih mornarica, i to u znatno većem broju, teška torpeda starijih generacija, pa čak ona iz II. svjetskog rata, što treba imati na umu kod organizacije protutorpedne obrane površinskih brodova. Do 2003./2004. godine očekuje se opremanje nekih ratnih mornarica s najsuvremenijim teškim torpedima, kao što su, primjerice, njemački STN-Atlas DM2-A4, švedski Bofors Tp 2000 i talijansko - francuski WASS/DCN Black Shark. Razvoj visokosofisticiranog torpeda Black Shark/IF21 počeo je 1997. U njegovoj glavi za samonavođenje ugrađena je ravna rešetka akustičkih senzora koja može generirati isodobno više snopova zračenja. Primopredajnik radi s impulsnom kompresijom i to istodobno na više frekvencija, uz neovisno procesiranje signala na svakoj frekvenciji i u svakom snopu. Takav sustav samonavođenja može funkcionirati u aktivnom (FM ili CW) i pasivnom režimu, omogućujući trodimenzionalno pretraživanje podmorja, te praćenje i samonavođenje na otkriveni cilj. Sonari u sustavima samonavođenja starijih naraštaja torpeda obično su radili na višim frekvencijama u opsegu od 25 do 35 kHz, dok Black Shark s velikim brojem akustičko-električnih pretvarača prekriva područje od srednjih frekvencija (oko 10 Hz) do visokih. Uz pomoć snažnih računala, sustav vođenja torpeda može pratiti više ciljeva, uz mogućnost prepoznavanja ometača i mamaca. Izravan rezultat te povećane sofisticiranosti glave za samonavođenje je skokovito povećanje dometa akvizicije (traženja naznačenog cilja), od 2 km u starijim visokofrekventnim torpedima, na 7 km kod Black Sharka. I prije 1997. godine teškim torpedima se pružala i dodatna opcija potpore tijekom traženja cilja preko žice ili optičkog vlakna kojim je ono povezano s lansirnom platformom, a s nje operator prati situaciju koju "vidi" senzor u torpedu te ukoliko je potrebno dodatnim naredbama obavlja korekciju putanje. Time se platformi omogućuje dvosmjerna komunikacija sa sustavom samonavođenja, pritom pomažući torpedu u procesu diskriminacije naznačenog cilja u mnoštvu smetajućih signala: prirodnih iz okruženja i namjerno generiranih signala "mekih" protudjelovanja (ometanje i obmanjivanje). Vlaknom se pomaže i pri izdvajanju pravog cilja od drugih neutralnih ili vlastitih objekata koji se mogu slučajno nalaziti uz dugu putanju torpeda od lansirne platforme do cilja koji može biti udaljen i nekoliko desetaka kilometara od lansirne platforme. Najrasprostranjeniji američki teški torpedo Mk 48 povezan je žicom dužine 18 km, a švedski torpedo Tp 62 (izvozna oznaka Tp 2000) s 30 km bakrene žice, dok je njihov "najmlađi rođak" Black Shark upravljan s platforme kroz optičko vlakno iznenađujuće duljine 60 km, uz najveću brzinu iznad 50 čv. Načelno, teška torpeda lansiraju se iz podmornica na površinski brod s velikih udaljenosti, većih od 10 km, te se "tiho" približavaju cilju, rabeći akustički senzor u pasivnom režimu. Tek nakon nedvojbenog otkrivanja cilja i ostvarenja dobrog kontakta, uključuju se aktivni sustavi samonavođenja s programiranim logikama navođenja-praćenja cilja te potiskivanja eventualnih "mekih" protudjelovanja. Suvremena torpeda zrače vrlo nisku razinu šuma, pa su protupodmorničke snage, odnosno brod-cilj prisiljene rabiti aktivni sonar za otkrivanje torpeda. Kako se takva teška torpeda lansiraju s velikih udeljanosti prema površinskim ciljevima, brodski sonari trebaju raditi na vrlo niskim frekvencijama zbog znatno nižih gubitaka prostiranja, odnosno većih dometa otkrivanja. Nepovoljni i teško predvidivi uvjeti prostiranja zvuka, posebice u priobalnom moru, u nekim prirodnim okolnostima pridonose znatno većim dometima otkrivanja od očekivanih, a u drugim, ipak do smanjenja dometa otkrivanja torpeda, što unosi određenu nesigurnost u aktivnosti protutorpedne obrane površinskog broda. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 07, 2014, 09:51:21 am [attachment=1]
Kako se suprotstaviti torpedu, opasnoj ugrozi površinskih brodova? (II. dio) Unatoč raširenoj uporabi protubrodskih projektila, obrana ratnog broda od torpednog napada ne gubi na značenju, pa je brzo otkrivanje lansiranog torpeda i dalje iznimno važno, no već se pojavljuju i nova vrlo brza podvodna oružja koja će temeljito promijeniti načine vođenja obrane broda od opasnosti iz podmorja Suvremena teška torpeda i danas su vrlo učinkovita oružja za napade na površinske brodove, pa na morima (posebice onim zatvorenim) i oceanima svijeta i sada postoji realna opasnost od njih, što zahtijeva stalna poboljšavanja protutorpedne obrane plovnih jedinica. U prvom nastavku članka uz značajke torpednih prijetnji, dana je podjela torpeda te opisani načine njihovog vođenja i djelovanja uz pregled nekih teških torpeda. [attachment=2] Slojevita obrana broda od torpednog napada Obrambeni sustav protutorpedne obrane trebao bi se suprotstavljati torpednim napadima s velikih, ali isto tako i onima s malih udaljenosti, što očito nije moguće postići samo s jednim obrambenim rješenjem, već su nužni različiti načini obrane. U takvoj situaciji pribjegava se slojevitim obrambenim konceptima, u kojima se pristup "mekom" obranom primjenjuje protiv torpednog napada na velikim udaljenostima, a "tvrdom" obranom se suprotstavlja bližim napadačima. Vrijednost takve slojevite obrane ovisi o mogućnosti ranog otkrivanja torpeda i djelotvornosti "mekih" protudjelovanja. No, analize takvog koncepta slojevite obrane upućuju i na njezine nedostatke u nekim taktičkim situacijama, primjerice, kada započeto djelovanje Ňmeke" obrane može spriječiti aktiviranje "tvrde" obrane, i to u slučaju kada "meka" obrana nije bila djelotvorna. Razlog tome je obično informacijska zbrka na brodu-cilju koja nastaje kao posljedica činjenice kako je vrlo teško procijeniti učinke procedura "mekih" djelovanja, odnosno pouzdano pratiti tijek obrambenog protutorpednog scenarija. U takvim situacijama nesigurnosti, pa i panike na brodu-cilju možda je svrhovitije ignorirati opciju "meke" obrane i djelovati samo "tvrdom" obranom. Rano otkrivanje torpeda je odlučujuće za bilo koji način obrane broda od torpeda. Vjerojatnost preživljavanja broda znatno ovisi o njegovoj sposobnosti otkrivanja torpedne opasnosti brodskim podvodnim senzorima. Suvremeni brodovi već se opremaju sustavima za automatsko otkrivanje i upozorenje na torpedni napad, skraćujući time vrijeme obrambenih reakcija. Postoji kritična udaljenost otkrivanja torpeda u napadu, koja ovisi o performansama torpeda i načinu lansiranja. Otkrivanje torpeda na manjim daljinama od kritične naglo smanjuje djelotvornost protutorpedne obrane i povećava vjerojatnost neizbježnog pogađanja cilja. Jasno je kako je temeljna zadaća bilo kojeg proptutorpednog djelovanja ponajprije pokušati spriječiti torpeda u napadu da prijeđu tu kritičnu "kružnicu uništenja" oko broda-cilja. Iz toga proizlazi nužnost visoke vjerojatnosti otkrivanja torpeda na velikim udaljenostima, što se postiže samo vrhunskim akustičkim senzorima. Suvremeni protutorpedni brodski sustav sadrži tri temeljna elementa: 1.) niz ili nizove senzora sonara za otkrivanje nadolazeće torpedne prijetnje 2.) visokoautomatizirani procesor koji redom obavlja funkcije: otkrivanja, klasifikacije i lokalizacije, procjene opasnosti te savjetuje poduzimanje obrambenih taktika manevara izbjegavanja brodom-ciljem i/ili aktiviranje drugih protutorpednih mjera 3.) "meke" protutorpedne mjere, kao što su tegljeni mamci i izbačeni izvanbrodski mamci koji su namijenjeni odvlačenju nadolazećeg torpeda dalje od putanje prema brodu-cilju. [attachment=3] slika 8 : Foto: a) DCN, b) Whitehead a) Od 1989. torpedom F17 Mod 2 naoružane su francuske konvencionalne i nuklearne podmornice b) Talijanski teški torpedo Whitehead A184 Mod 3 Pretraživanje morskih dubina i otkrivanje torpeda Kako bi se spriječio iznenadni torpedni napad u kriznim područjima i vremenima od brodskih sonara se traži: pretraživanje kruga od 360 stupnjeva oko broda uz iznimno nisku razinu otkrivanja lažnih ciljeva (False Alarm Rate), visokoautomatizirane funkcije i veliki domet pretraživanja koji će osigurati dovoljno vremena za poduzimanje odgovarajućih protutorpednih djelovanja. Takvo pretraživanje omogućuju sonari sa senzorima u trupu broda, te bočni i/ili tegljeni nizovi akustičkih senzora. Domet otkrivanja torpeda ne ovisi samo o značajkama sonara već također o vrlo promjenljivim i često nepredvidljivim čimbenicima kao što su uvjeti ambijenta, posebice s obzirom na prostiranje zvuka kroz morsku vodu, zatim o brzini broda te o razini vlastitog akustičkog šuma koju zrači torpedo. Vjerojatno nigdje borbena djelovanja ne ovise toliko o čimbeniku prirodnog okruženja kao u podmorničkim, protupodmorničkim i protutorpednim operacijama. Sve etape protutorpednih djelovanja ovise o ponašanju tijela i uređaja u podvodnom okruženju, čije su značajke različite od mjesta do mjesta, i promjenljive iz dana u dan, a često i iz sata u sat. Značajke mora su slojevite po dubini, što rezultira kontinuiranom promjenom brzine zvuka s dubinom, odnosno refrakcijom akustičke energije, pa putanje akustičkih valova u moru većinom nisu ravne crte, već su to krivulje. Povijanje putanja prostiranja akustičke energije u moru može uzrokovati povećanje ili smanjenje dometa sonara u odnosu na proklamirane domete (Hrvatski vojnik br. 21 i 22, ožujak i travanj 1997.). Pretraživanje podmorja normalno se obavlja u pasivnom režimu, otkrivajući i prateći jako izražene specifične zvukove brzih propelera torpeda (ili vodomlaznih propulzora) i/ili zračenja aktivnog sonara kada se torpedo samonavodi na taj način. Kvalitetni sonari trebali bi u normalnim okolnostima otkriti torpedo na udaljenostima od 4 do 5 km. No, ta vrijednost može pasti na 2 km u posebno nepogodnim uvjetima prostiranja zvuka, ili u izrazito pogodnim uvjetima povećati se na oko 10 km. Ali, i sam brod može utjecati na domete sonara u pasivnom režimu pretraživanja. Ukoliko njegova operativna brzina u nekim situacijama mora biti veća od 18 do 20 čv, drastično će se smanjiti dometi otkrivanja sonara zbog štetnog djelovanja povećanog vlastitog šuma broda, a pri brzinama većim od 27 do 30 čv otkrivanje torpeda najčešće neće biti moguće. Otkrivanje torpeda je bilo problematično i u oceanskim dubinama, no u plićim, priobalnim morima uvjeti postaju još teži zbog zamršenijih akustičkih okolnosti koje smanjuju domete otkrivanja i povećavaju broj lažnih signala koji se mogu često klasificirati i kao torpedna prijetnja. Čim se otkrije signal nalik torpedu, koji je definiran razinom određene vrste šuma i njegovom strukturom, signalprocesor treba brzo odrediti položaj i obaviti klasifikaciju te identificirati torpedo. Samo u slučaju kada se može točno odrediti-izmjeriti parametre torpeda što bliže njihovim stvarnim vrijednostima, mogu se poduzeti djelotvorne protumjere. Kada će se na brodu-cilju, nakon otkrivanja torpedne opasnosti, aktivirati postupci obrane i odlučiti koje vrste obrambenih akcija će se pokrenuti, ovisi o poznavanju parametara prijetnje: tip torpeda, udaljenost i brzina, te o raspoloživim opcijama protutorpedne obrane. Ukoliko je otkriveni torpedo daleko od broda-cilja i ima ugrađenu nisku razinu inteligencije, obrambene rekcije broda-cilja razlikovat će se u usporedbi sa situacijom kada je otkriven inteligentni torpedo razmjerno bliže cilju. U prvoj situaciji brod-cilj ima znatno bolje izglede za preživljavanje tj. izbjegavanje pogotka. U drugoj situaciji zahtijeva se vrlo brza i djelotvorna procjena situacije, koja bi trebala rezultirati definiranjem obrambenog rješenja i akcija koje treba poduzeti brod-cilj, uključujući izbacivanje akustičkih ometača i mamaca (u engleskoj literaturi zovu ih effectori) pripremljenih za suprotstavljanje različitim parametrima torpedne opasnosti, i/ili djelovanjem "tvrde" obrane na sigurnoj udaljenosti od broda kako eksplozija torpeda ne bi oštetila i brod-cilj. "Meko" suprotstavljanje torpednoj opasnosti Torpedu s akustičkim samonavođenjem, koji je otkriven dosta rano na velikoj udaljenosti, moguće je prekinuti akustički kontakt s brodom-ciljem pravodobnim poduzimanjem "mekih" protudjelovanja, odnosno izbacivanjem akustičkih effectora na dovoljno veliku udaljenost od broda-cilja. Znatno manja je vjerojatnost uspješnog ometanja ili obmanjivanja akustički samonavođenih torpeda koja su vođena i žicom, a potpuno uzaludno je suprotstavljanje "mekom" obranom neinteligentnim "pravocrtnim trkačima", pa u tim situacijama brodu-cilju preostaje mogućnost izbjegavanja torpeda povećanjem brzine uz odgovarajuće manevriranje, i/ili uništenja torpeda "tvrdom" samoobranom. Ukoliko se torpedo otkrije tek na malim udaljenostima od cilja (manjim od 1000 m), "meka" obrana neće biti djelotvorna, već preostaje suprotstavljanje "tvrdim effectorima". U načelu, tri su vrste akustičkih učinaka koje mogu proizvesti effectori "meko" braneći brod od nadolazećih torpeda: 1.) zasićenje, 2.) zasljepljenje i 3.) obmanjivanje-zavođenje sustava samnovođenja torpeda. [attachment=4] slika 9 : Foto: Dario Vuljanić Tegljeni izvor šuma AN/SLQ-25 Nixie namijenjen zavođenju pasivno akustički samonavođenih torpeda na krmenoj palubi francuske male fregate (avisio) klase D'Estienne D'Orves 1.) Velikom snagom akustičkog šuma pokušava se dovesti u zasićenje ulazne krugove sonara u torpedu, generirajući razmjerno visoke napone na ulazu predpojačala-prijamnika, koje će biti potpuno blokirano ili čak uništeno. S obzirom na uobičajene veličine effectora i izvore električne energije u njima, oni većinom ne mogu proizvesti takav "razarajući" učinak na većim udaljenostima. 2.) Zasljepljenje ulaznih krugova sonara u torpedu postiže se s dovoljno visokim akustičkim signalima, odnosno naponima u predpojačalu, koji su znatno viši od signala odraza od napadanog cilja-broda. Tako "prekriven" odraz cilja, snažnim šumom kojega generira effector-ometač, torpedo neće moći otkriti. 3.) Effector-mamac generira signal što više nalik signalu odraza koji sonar torpeda očekuje od stvarnog cilja-broda. Kako je effector udaljen od broda, on odvlači torpedo dalje od tog, njemu zadanog cilja. Tu varku je moguće izvesti jedino uz prethodni prekid akustičkog kontakta između torpeda i broda-cilja uz pomoć ometača. [attachment=5] slika 10 : Ilustracija: Vili Kezić Načelna shema samonavođenja torpeda aktivnimsonarom na brazdi broda Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 07, 2014, 10:26:12 am Suprotstavljajući se sve pametnijim torpedima, simulacija signala-mamca treba biti vrlo bliska signalu stvarnog odraza od broda-cilja. Signal odgovora mamca je složena kompozicija načinjena od imitacija izvornog impulsa sonara nadolazećeg torpeda, a uz dodatne modulacije kojima se imitiraju specifičnosti broda, sonar torpeda prepoznaje tako "izmješan" signal kao vjerodostojan odraz cilja.
Prevaru sofisticiranih torpeda nije moguće izvesti nepokretnim mamcima, već se oni moraju i dinamički prilagođavati kutu gledanja i udaljenosti do cilja koju očekuje logika nadolazećeg torpeda. Kako bi se postigli takvi učinci, već je u projektnom zahtjevu za sustav "meke" protutorpedne obrane potrebno tražiti: - dovoljno visoku razinu ometačkog signala kojim će se moći prekinuti akustički kontakt torpeda s ciljem, - veći broj effectora na brodu koji će se uporabiti za sprječavanje ponovnog napada nakon gubitka prvog kontakta (re-attack), - brzinu kretanja effectora koja će biti bliska brzini broda kojeg štiti, - zalihu effectora na brodu i njihovu učinkovitost koja brodu mora biti dovoljna za istodobno suprotstavljanje većem broju nadolazećih torpeda. Softwareom treba programirati ponašanje effectora u njegovoj ulozi ometača i/ili mamaca, vremenski početak djelovanja, putanju gibanja nakon lansiranja, te akustičke aktivnosti effectora tijekom obavljanja zadaće. Sve to može se postići uz visoku moć procesora i vrlo pouzdane akustičke komponente u effectoru. Postoje dvije vrste effectora: a) oni koji se tegle za brodom kojeg štite i b) oni koji se izbacuju s broda, od kojih jedna podvrsta ostaje plutati na mjestu gdje je pala na morsku površinu, a druga se giba programiranom brzinom i putanjom. Izbačeni "meki" effectori imaju šire područje primjena i nešto veći učinak na torpeda. Njihova temeljna prednost, u odnosu na tegljene effectore, je djelotvornost u krugu 360 stupnjeva, jer oni mogu biti lansirani i/ili se mogu kretati u bilo kojem smjeru od broda-cilja. [attachment=1] slika 11 : Ilustracija: Vili Kezić Načelna shema samonavođenja torpeda akustički - pasivno Tijekom sedamdesetih godina veći broj ratnih mornarica počeo je razvijati i proizvoditi sustave za "meku" protutorpednu obranu: ometače i mamce. Proizvedeno je mnogo tipova ometača s različitim akustičkim značajkama i ponašanjima. Protiv suvremenih torpeda sa sofisticiranim procesiranjem najdjelotvorniji ometači su oni koji generiraju visoku razinu snage "bijelog" šuma (Wide Band Noise, WBN) preko frekvencijskog opsega akustičkog senzora u torpedu. Razina akustičke snage i moguće trajanje zračenja zavisi od veličine effectora. WBN ometači ostvaruju učinkovit maskirajući efekt na torpeda, smanjujući njegov domet pasivne i aktivne akvizicije. No, kako šumni ometači mogu aktivirati u nadolazećem torpedu režim "navođenje na ometač" (Home on Jam), to pri izbacivanju samo jednog šumnog effectora treba oprezno birati njegov položaj u odnosu na brod-cilj. [attachment=2] slika 12 : Ilustracija: Vili Kezić Slojevita protutorpedna obrana površinskog broda Postoje stariji tipovi "točkastih" (zrači samo na jednoj postavljenoj frekvenciji) ometača i veća skupina širokopjasnih šumnih ometača čija frekvencija se mijenja u određenom opsegu različitim brzinama, zavisno od parametara torpedne prijetnje. Djelovanje takvih ometača je ograničeno na zavođenje samo nekoliko tipova akustičkih jednofrekventnih senzora u starijim naraštajima torpeda, u čije prijamnike se lako može "ubaciti" lažni šumni odraz. Nešto sofisticiranji su impulsni ometači koji zrače kodirane pakete šumnih impulsa. No, i djelovanje tih ometača na suvremena torpeda vrlo je ograničeno. Mamci-prijenosnici (Transponders) odgovaraju signalom kojeg su primili od aktivnog sonara torpeda. Oni su načinjeni od jednog pretvarača (Transducer) koji djeluje kao hidrofon-prijamnik i projektor-predajnik. Njihov odgovor je obrađeni i zakašnjeli impuls s "utisnutim" odgovarajućim modulacijama, kako bi on bio što više nalik stvarnom odrazu cilja. Temeljni nedostatak mamaca-prijenosnika je nemogućnost učinkovitog odgovora inteligentnim torpedima koji rade s predimpulsima i s kodiranom frekvencijsko-vremenskom tehnikom. Mamci-ponavljači (Repeater) rabe odvojeni hidrofon i projektor, pa je moguća trenutačna predaja odgovora na zračeni impuls torpeda, istodobno dok još traje prijam tog impulsa hidrofonom. Mamac-ponavljač u stvarnom vremenu odgovara na svaki ulazni signal primljen hidrofonom. Odgovor može reproducirati akustičke značajke štićenog broda, zbog čega se takav mamac naziva i emulator cilja. I vrlo sofisticirani sustavi samonavođenja torpeda teško mogu razlikovati takav odgovor od pravog odraza broda. Jedini element moguće diskriminacije između takvog mamca i broda-cilja je razlika njihovih fizičkih veličina. Mamac je razmjerno malen, točkasti izvor akustičkih signala, dok su izvori šumova raspoređeni široko uzduž trupa broda. No, torpedo može prepoznati tu razliku tek na maloj udaljenosti od mamca, ali tada je kasno jer je već zaveden s puta prema cilju. Prostorna odvojenost između broda-cilja i effectora bitan je čimbenik djelotvornosti zavođenja torpeda. Suvremeni effectori gibaju se autonomno vlastitom propulzijom, te gibajući se zadanom brzinom odvlače torpednu prijetnju sve dalje od broda-cilja. Mnogi tipovi effectora mogu se gibati i u vertikalnoj ravnini, no ta značajka je ograničene uporabljivosti u plitkim, priobalnim morima. Suvremeni protutorpedni sustavi effectore lansiraju iz višecijevnih lansera, koji su nalik ili isti kao i oni oz kojih se izbacuju proturaketni chaffovi, i mogu istodobno lansirati više različitih tipova effectora. Sustavi "meke" protutorpedne obrane Neke od opisanih značajki mogu su prepoznati u effectorima koji su proizvedeni posljednjih desetljeća, od kojih su samo neki spomenuti u daljnjem tekstu. Najrasprostranjeniji protutorpedni mamac u zemljama Zapada bio je američki Frequency Engineering Labaratories AN/SLQ-25 Nixie. To je tegljeni izvor šuma namijenjen zavođenju pasivno akustički samonavođenih torpeda. Prva inačica bila je razvijena sedamdesetih godina, kada je zamijenila stari američki effector T Mk 6 Fanfare iz pedesetih godina. Nixie je usavršavan, pa konfiguracija Phase I sadrži, uz poboljšani Nixie, i magnetski uređaj kojim aktivira blizinski upaljač torpeda prije približivanja brodu-cilju. Novijoj inačici, Phase II dodan je i ometač kojim će se ometati i torpeda koja se navode na brazdu broda. [attachment=3] slika 13 : Ilustracija: Vili Kezić Načelna shema zavođenja torpeda konceptom "projiciranih mamaca" Britanska Kraljevska mornarica rabi effector Type 182 koji je razvijen za protutorpednu zaštitu razarača i fregata pri brzinama do 25 čv, te većih brodova pri brzinama do 18 čv. U razmjerno velikom tijelu (promjera 533 mm), koje se tegli na 400 m iza broda, smješten je ometač. On može generirati modulirani "bijeli" šum s intenzitetom 20 dB višim od razine brodskog šuma u frekvencijskom opsegu od 20 do 80 kHz, kojim zavodi pasivno samonavođena torpeda, ili generira jake zvučne signale na frekvenciji koja "šeta" četiri puta u sekundi preko opsega od 20 do 80 kHz s modulacijom 1 ms-uključen/1 ms- isključen. Tim zvukom ometaju se (ne zavode!) torpeda s aktivnim samonavođenjem. Type 182 je dokazan u borbenim okolnostima tijekom Faklandskog rata 1982. godine. [attachment=4] slika 14 : Ilustracija: Vili Kezić Rezultati istraživanja djelotvornosti protutorpedne obrane broda uz pomoć mamaca C-310D (Program SLAT) Poboljšana izvorna inačica effectora Type 182 ima oznaku G 738. On istodobno generira dva nezavisno upravljana izlazna signala koja zrači tegljeni effector. Jedan je amplitudno modulirani šum koji simulira šum brodskog vijka (propelera), kojim se pasivno samonavođeno topredo zavodi dalje od broda, a drugi je CW signal promjenljive frekvencije kojim se ometa aktivni sustav samonavođenih torpeda, stvarajući u njemu zbrku i smanjujući vjerojatnost pogotka. Posljednjih godina razvijani su integrirani brodski sustavi posebno namijenjeni protutorpednoj obrani, kombinirajući funkcije i učinke nekoliko uključenih podsustava. Jedan od njih je razvijan u zajedničkom francusko-taljanskom (proizvođači: francuski DCN i Thomson-CSF, te talijanski Whitehead-Alenia Sistemi Subacquei, WASS) programu SLAT (Systeme de Lutte Anti-Torpille) koji uključuje tri temeljna modula: motrilački modul - ALERTO, modul procjene opasnosti - RATO i modul protutorpednih djelovanja - CMAT. Sustav je namijenjen nosačima aviona i drugim najvažnijim ratnim brodovima. Motrilački modul ALERTO sadrži namjenski, protutorpedni tegljeni niz akustičkih senzora (do 100 snopova) i standardni niskofrekventni cilindrični niz senzora u trupu broda. Signali primljeni motrilačkim senzorima prosljeđuju se u modul RATO na procjenu i odlučivanje. Njegov program sadrži veliki broj pripremljenih manevara izbjegavanja torpednog napada i načina aktiviranja effectora (ometača i mamaca). Ukoliko RATO procijeni da je cilj izložen torpednom napadu, on automatski aktivira programirane "meke" protumjere i manevre izbjegavanja. Temeljno načelo sustava je koordinirano postavljanje effectora na određene polažaje i manevriranje brodom po putanji izbjegavanja, i to na integrirani način. Modul CMAT uključuje nekoliko različitih obitelji effectora, od kojih su posebno značajni elektroakustički mamci. To su stacionarni ometači i stacionarni simulatori cilja C-309 te pokretni simulator cilja C-310D. Ometači i simulatori cilja C-309 smješteni su u cilindru promjera 76 mm. Nakon izbacivanja raketom i raspršivanja, oni plutaju na površini na unaprijed određenim mjestima s kojih ometaju ili zavode aktivne i/ili pasivne sustave samonavođenja torpeda. Simulator C-310D smješten je u cilindru duljine oko 1 m i promjera 127 mm, mase oko 14 kg s vremenom djelovanja od 5 do 10 min. Simulator cilja C-310D pokriva široki frekventni opseg, u kojem ponavlja-odgovara u stvarnom vremenu akustički odraz broda-cilja odgovarajuće razine te zrači vlastite šumove broda, pa tako "izazovan" i pokretan odvlači torpedo dalje od njemu namijenjenog cilja. Tipična daljina djelovanja effectora-mamaca C310D je od 400 do 500 m daleko od branjenog cilja. U trećoj obitelji effectora su mamci s plinskim mjehurićima. Oni se mogu zamisliti kao golema šumeća tableta koja proizvodi zavjesu mjehurića kojom se pomaže djelovanje elektroakustičkih mamaca protiv aktivnih sustava samonavođenja torpeda. S mjehurićastim effectorima mogu se zavoditi ili dovesti u zasićenje (zagušiti) i "pratioci brazde". U sklopu programa SLAT francuska tvrtka Lacroix razvijala je piroakustički generator nalik granati. Grubom snagom ("brute force") akustičkog šuma on potpuno "zaglušuje" pasivne sustave ili prekida signale aktivnih sustava samonavođenja torpeda. Šum vrlo visoke razine (>205 dB na 1 Hz) pokriva široki frekventni opseg s donjom granicom na oko 100 Hz. Putem zajedničkog projekta SSTD (Surface Ship Torpedo Defence) SAD i Velika Britanja razvijali su sustav protutorpedne obrane, koji bi ponajprije trebao osiguravati nadzor podmorske situacije i pravodobno upozoravati na torpednu opasnost. Oživljavanje vrlo sofisticiranih teških torpeda iniciralo je projekt SSTD kojim treba osigurati protutorpednu obranu svim površinskim ratnim brodovima, pomoćnim brodovima i trgovačkim brodovima angažiranim u ratnim okolnostima. Planira se kako će SSTD sustav biti ugrađen na oko 150 američkih i na od 20 do 30 britanskih brodova. Protupodmornički sustav General Electric AN/SQQ-89(V), koji je ugrađen na mnogim američkim razaračima i krstaricama, bio je temelj koji se nadograđivao i poboljšavao jeftinijim rješenjima komercijalne namjene (Commercial-off-the-Shelf, COTS). Najprije je trebalo unaprijediti postojeće sustave "meke" obrane, kao što su američki AN/SLQ-25A i LEAD (Launched Expandable Acoustic Device). Novi AN/SLQ-25B omogućio je integraciju sa sustavom za automatsko otkrivanje i prepoznavanje torpedne opasnosti MSTRAP (Multi-Sensor Torpedo Recognition and Alertment Processor). MSTRAP je, kao i SLAT, sposoban platformi-cilju preporučiti jedan od programiranih menavara izbjegavanja, te izbacivanje i postavljanje akustičkih effectora LEAD, koji su nalik američkom ADC Mk 2 ili britanskom Bandfishu. MSTRAP je sofisticirani digitalni procesor s posebno razvijenim algoritmima za automatsko otkrivanje, klasifikaciju i lokalizaciju torpedne opasnosti. U obavljanju funkcije upozorenja odnosno uzbune MSTRAP integrira ulaze iz sonara u trupu broda, iz bočnih - konformalnih akustičkih nizova, iz akustičkih plutača i iz tegljenih nizova. Projektili LEAD lansiraju se iz postojećih šesterocijevnih lansera chaffova i proturaketnih IC-mamaca sustava Loral Hycor Mk 36. Vitalna komponenta cijelog sustava je konzola pokazivača na kojoj su svi podaci prijeko potrebni za vođenje izbjegavanja torpedne opasnosti i za aktiviranje "mekih" protumjera. Na većim ratnim brodovima Ruske Federacije ugrađen je višeslojni sustav protutorpedene obrane UDAV-1M koji sadrži niz elemenata "meke" i "tvrde" obrane kojima se formiraju protutorpedne barijere. Upravljački dio sustava UDAV-1M prima signale opasnosti iz posebnog protutorpednog sonara. Nakon prijama signala desetocijevnom lanseru KT-153 šalju se naredbe za okretanje u smjeru nailaska torpedne prijetnje i za redoslijed lansiranja određene vrste protutorpednih "mekih" i/ili "tvrdih" projektila. Na raspolaganju su tri različite vrste projektila (kalibra 300 mm) dometa od 100 m do 3000 m. Vanjski sloj obrane, na udaljenosti 3000 m od broda-cilja, tvore akustički mamci 111SO namijenjeni stvaranju akustičke zbrke i odvlačenju sustava samonavođenja nadolazećih torpeda na velikim udaljenostima, koji prekidaju eventualni akustički kontak torpedo-cilj i zatim odvlače torpedo dalje od cilja. Sljedeći obrambeni sloj čine programirane mine 111SZ s akustičkim upaljačima 111VN, koje uništavaju teški torpedo ukoliko prođe blizu njih. U unutranjem sloju "tvrde" protutorpedne obrane rabe se projektili 111SG (dubinske bombe s kontaktno-vremenskim upaljačem kojim se aktivira njihova visokoeksplozivna bojna glava). UDAV-1 je integriran s brodskim sustavom protupodmorničkog ratovanja iz kojega dobija podatke za optimalno postavljanje mamaca i uporabu oružja "tvrde" obrane. Prema nekim izjavama, sustav UDAV-1 je sposoban onemogućiti "pravocrtne trkače" , pa čak i "pratioce brazde". "Tvrdo" suprotstavljanje torpednoj opasnosti "Meke" protutorpedne mjere su vrijedna i potrebna opcija, no njima ne završavaju sve protutorpedne akcije. Sljedeći korak prema "tvrdoj" obrani nije samo logičan već i nužan. Samo "tvrdi" effector može uništiti torpedo, ili u najmanju ruku otkloniti opasnost od broda. Naime, sve analize djelotvornosti različitih koncepata "mekih" protutorpednih mjera upozoravaju na kritičnu daljinu od broda-cilja ispod koje je "meka" obrana nedjelotvorna. Mogućnosti "tvrdih" protutorpednih djelovanja, koja bi bila komplementarna "mekim" protudjelovanjima, još uvijek su skromne. Raspoloživa ponuda "tvrdih" protutorpednih oružja vrlo je ograničena. Takvim oružjima opremljeni su uglavnom ruski brodovi. Uz opisani sustav UDAV-1, na ruskim brodovima instaliran je i sustav RBU-1000 iz kojega se lansiraju dubinske bombe na putanju nailazećeg torpeda. Njihova zadaća je uništenje torpeda, međutim, i prekidanje akustičkog kontakta torpedo - cilj vrijedan je rezultat jer se time omogućuje brodu vrijeme za bijeg, prije negoli torpedo ponovo zahvati cilj. Nekoliko ratnih mornarica razvija protutorpedna torpeda (Anti-Torpedo Torpedo, ATT). Putem zajedničkog američko-britanskog projekta pokušava se razviti protutorpedni torpedo, koji se temelji na američkom lakom torpedu Mk 46. Takve napore ulažu Italija i Francuska u modifikaciju lakog torpeda MU90 Impact, ponajprije namijenjenom za protupodmorničku borbu, a s manjom preinakom on će služiti površinskim brodovima kao protutorpedni torpedo. Jednostavnom zamjenom dijela bojne glave torpeda MU90 Impact i uz instalaciju posebnog softwarea, on se pretvara u "ubojicuÓ teških torpeda s oznakom MU90H.K. Njemačko poduzeće STN-Atlas Electronic razvija "tvrdi" effector - vođeni mini torpedo (Mini Torpedo Weapon, MTW). Njegovo područje djelovanje je oko 1000 m, a u kojemu će on biti djelotvoran protiv većine poznatih torpednih opasnosti, i to izvan "kruga uništenja" oko broda-cilja. Planira se da ta mini torpeda budu u operativnoj uporabi 2009. godine. Mnogi vojni stručnjaci smatraju kako su "tvrda" protutorpedna djelovanja najprihvatljivije rješenje, jer uništavaju torpedo u napadu i potpuno eliminiraju opasnost. Samo "tvrda" rješenja protutorpedne obrane mogu se uhvatiti u koštac sa svim opcijama torpednih opasnosti. U bilo kojem pristupu "meke" protutorpedne obrane, uvijek postoji neki specifičan i često ozbiljan nedostatak, posebno u činjenici kako je stalno prisutan visoki rizik napada jednostavnim- neinteligentnim torpedima. [attachment=5] slika 15 : Foto: zbirka Kezić Na temelju fizikalnih svojstava superkavitacije ruski teški torpedo Škval postiže brzinu 200 čvorova. Razvijen je u ruskom poduzeću Region, a prvi put javno prikazan 1998. godine Budućnost torpedno-protutorpednih igara Tko je danas pobjednik u srazu torpednih i protutorpednih sustava? Usprkos proklamiranim dominacijama nekih oružja, stvarnost je dokazala kako ona ne ostaju dominantna odveć dugo. Ukoliko neko oružje predstavlja preveliku opasnost, branitelj će naći vremena i novca da razvije protumjere. Sustavi protutorpedne obrane nisu jeftini, kako "meka" tako i "tvrda" rješenja. No, i ciljevi koje oni štite vrlo su skupi. Uspoređujući cijenu nosača aviona ili "jeftinije" fregate s protutorpednim obrambenim sustavima, nameće se zaključak o nedvojbenoj isplativosti ulaganja u daljnji razvoj protutorpednih sustava, posebice onih "tvrdih". Takva tvrdnja postaje imperativom, posebice nakon razvoja ruskog "raketnog torpeda" VA-111 Škval, dužine 8 m i promjera 533 mm. Taj torpedo stvarno je podvodna raketa koja ispod vode ima brzinu do 200 čv, a 400 m nakon lansiranja kreće se brzinom 50 čv. Kad pronađe cilj, aktivira se puna snaga raketnih motora i brzinom 200 čv napada cilj. Njegov maksimalni domet je 6 milja. Malo je vjerojatno kako bilo kakav sustav akustičkog samonavoođenja može funkcionirati uz tako stvorenu visoku razinu hidrauličkog šuma. No, kako ukupno vrijeme napada tim torpedom ne traje duže od dvije minute, očito nikakvo samonavođenje nije potrebno. Takvo brzo podvodno oružje temelji se na fizikalnim značajkama superkavitacije. I zemlje Zapada intenzivno istražuju superkavitaciju i razvijaju nova podvodna oružja velikih brzina koja će sigurno izmijeniti dosadašnje scenarije podvodnog ratovanja. S obzirom na trenutačne trendove razvoja tehnologije i na rastuće opasnosti regionalnih sukoba u priobalnim morima, može se očekivati pronalaženje potpuno djelotvorne protutorpedne obrane površinskih brodova, no za to će trebati vremena i mnogo novca. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on March 07, 2014, 03:08:55 pm Veoma kvalitetan i sveobuhvatan članak o torpedu!
Može se koristiti kao osnovna lektira prilikom izučavanja torpedistike. Poznavajući autora, i ne čudimo se što je članak tako dobar! Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: motorista 57 klasa on March 07, 2014, 05:11:51 pm slika 15 : Foto: zbirka Kezić Na temelju fizikalnih svojstava superkavitacije ruski teški torpedo Škval postiže brzinu 200 čvorova. Razvijen je u ruskom poduzeću Region, a prvi put javno prikazan 1998. godine Da li je ovo greška? Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on March 07, 2014, 05:30:25 pm Ne nije nikakva greška, reč je o podvodnoj raketi 533mm koja postiže brzinu od oko 350km/h. O "Škvalu" je već naširoko pisano na "Palubi". Raketotorpedo Škval može imati "specbojepripas" (nuklearnu b/g), a tokom 2000ih razvijena je i klasična bojeva glava, mase oko 250kg. Škval ima sistem vođenja, ali je nesporan fakt da posle lansiranja u vodi diže nesnosnu buku koja se na dobrom sonaru čuje na stotine kilometara. Domet Škvala nije veliki, ne veći od 20 km. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: motorista 57 klasa on March 07, 2014, 05:35:57 pm Hvala.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 08, 2014, 09:30:13 pm Pošto smo se zadržali na ruskom Škvalu i tematici vezanom uz njega i torpeda, prenjeti ćemo jedan zanimljiv članak koji je također objavljen na stranici "Hrvatski Vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)" autor je Igor Spicijarić a naziv ovog zanimljivog članka je ;
Superkavitacijski suparnici - ugriz Barracude Barracuda je naziv za njemačku eksperimentalnu superkavitacijsku podvodnu raketu koja bi podvodnom ratovanju u vrlo bliskoj budućnosti trebala dati sasvim novu dimenziju: brzinu i pokretljivosti. Njezinom pojavom i uvođenjem u operativnu uporabu ruski Shkval je dobio vrlo ozbiljnog i opasnog konkurenta Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća s druge strane željezne zavjese počele su obavještajnim kanalima pristizati na Zapad šture vijesti o novom ruskom podvodnom oružju, torpedu sposobnom da se kreće do tada nezamislivim podvodnim brzinama i kojemu ne može pobjeći ni jedan američki brod ili podmornica. Nakon nekoliko godina strpljivog obavještajnog rada u zapadnim vojnim krugovima postalo je jasno o čemu je zapravo riječ. SSSR je razvijao novi oblik podvodnog raketnog projektila, sposobnog za postizanje velikih podvodnih brzina, naoružanog nuklearnom bojnom glavom. Spoznaja da ideološki i vojni suparnik raspolaže oružjem koje u trenutku može anulirati tehnološke prednosti koju su uživale američke podmornice nad sovjetskim, nije bila nimalo ugodna. Ovo sovjetsko "super" oružje godinama je bilo obavijeno velom tajni i najrazličitijih špekulacija, sve dok početkom 1990. nije bilo prvi put predstavljeno javnosti. Tada se doznalo da je riječ o raketnom projektilu a ne torpedu, koji svoje ekstremno visoke podvodne brzine može zahvaliti efektu superkavitacije. Prema službenim sovjetskim podacima to je oružje, koje će postati poznato pod imenom Skhval VA -111, već do tada bilo najmanje desetak godina u operativnoj uporabi. Njegov razvoj započeo je početkom 1960. godine, kada je tadašnji sovjetski istraživački institut NII-24, koji se do tada bavio razvojem topničkog streljiva, dobio zadaću da pomogne u razvoju podvodnog superbrzog oružja, sposobnog za uništavanje ponajprije američkih nuklearnih podmornica. Sovjetska je vlada 14. svibnja 1964. osnovala Istraživački institut za primijenjenu hidromehaniku, koji je uz kijevski "Institut za hidromehaniku" postao središnje mjesto za razvoj superkavitacijskih oružja. Nasljednik tih istraživačkih ustanova je današnje Regionalno znanstveno-istraživačko udruženje (NII PGM). Svoju prvu internacionalnu prezentaciju ovo, tada futurističko oružje imalo je na međunarodnoj izložbi naoružanja i vojne opreme IDEX 95 u Abu Dhabiju, ali tada nije bilo ponuđeno na prodaju. Nekoliko godina poslije modernizirani Skhval dobio je i bojnu glavu punjenu visokorazornim klasičnim eksplozivom i sustav automatiziranog navođenja na cilj. Prva testiranja tog "pametnog" Skhvala provedena su u organizaciji ruske pacifičke flote početkom 1998. godine. NII PGM je također razvio izvoznu modifikaciju ovog oružja, tzv. Skhval-E (E - oznaka za export) koja je prvi put predstavljena na izložbi IDEX 99. u Abu Dhabiju. Tada je i službeno bilo objavljeno da je godinu dana prije Rusija prodala 40 komada ove inačice Kini. Šest godina poslije, na izložbi MAKS 2005. u Žukovskom kod Moskve, te na izložbi pomorske opreme i naoružanja u Petrogradu ruska vojna industrija je predstavila inačicu Shkvala-E namijenjenu za obalnu obranu i posebno prilagođenu za uporabu u litoralnom pojasu. Sustav se sastojao od nadzornog radara, spregnutog s elektrooptičkim i sonarnim nadzornim sustavima te različitim lansirnim platformama. Skhval-E se tako može lansirati s površinskih platformi, podmornica i podvodnih instalacija na dubinama i preko 100 m. Prema saznanjima o kojima je na široko izvještavao i zapadni tisak, Iran je tijekom 2006. također uspješno testirao slično oružje, pod nazivom Hoot. S obzirom na postignutu brzinu od 225 čv (oko 360 km/h) sasvim je sigurno riječ o nekoj od izvedenica iz temeljnog ili izvoznog Shkvala. [attachment=1] slika 1 : Škval [attachment=2] slika 2 : Škvalova kavitatorska glava Ovaj uvodni dio bio je svakako potreban da bi se manje upućenim čitateljima bar približno dočaralo o kakvom je oružju riječ. Gotovo trideset godina i samo spominjanje Skhvala bilo je dovoljno da se i najiskusnijim podmorničarima američkih i ostalih zapadnih flota ledi krv u žilama. Podvodni projektil, kombinacija rakete i torpeda bio je nekoliko puta brži od bilo kojeg klasičnog torpeda razvijenog do danas. Zahvaljujući njegovim ekstremnim brzinama, protivničkim podmornicama bilo je na raspolaganju tek nekoliko desetaka sekundi za bijeg. Najčešće to nije bilo tehnički moguće, pogotovo ako se radilo o oružju s nuklearnom bojnom glavom. Američki stručnjaci nazvali su Skhvala "oružjem krajnje odmazde" jer bi uz protivničku podmornicu nastradala i ruska koja je lansirala Shkvala. No, neosporne prednosti koje je Skhvalu davala njegova ogromna brzina bile su i njegova najveća mana. Raketna propulzija je iznimno bučna i otkriva se pod vodom gotovo trenutačno čak i na velikim udaljenostima. Također svaka devijacija od potrebne minimalne brzine potrebne za održavanje superkavitacijskih uvjeta kretanja ili nagliji manevar umanjuje ili posve degradira njegove osnovne funkcionalne i operativne prednosti. Načela superkavitacije i primijenjena rješenja Osnovni zakoni mehanike fluida odavno su poznati i na njihovoj praktičnoj uporabi temelje se tehničke discipline kao što je hidraulika. Jedan od osnovnih tehničkih pojmova u hidraulici je pritisak, a on je najveći u tekućini koja miruje. S povećanjem brzine pritisak se u tekućini smanjuje. Progresivnost te fizičke pojave je tolika da kad brzina strujanja tekućine (ili tijela kroz tekućinu) dostigne određenu kritičnu vrijednost, lokalni izostanak pritiska dovodi do pojave isparavanja u vodi otopljenih plinova. U tekućini koja struji brzinama većim od kritične, stvara se sve više plinskih mjehurića koji se uglavnom zadržavaju uz stijenke predmeta koji se kreće u tekućini. Nasuprot tome, smanjenje brzine ispod kritičnih vrijednosti dovodi do porasta pritiska u tekućini, što uzrokuje povećanje pritiska na stvorene mikroskopski vidljive plinske mjehuriće koji implodiraju. Opisana fizička pojava naziva se kavitacija i u gotovo 99,99 % slučajeva je štetna. Vrlo je česta kod lopatica vodenih i parnih turbina te posebice kod brodskih vijaka. Konstantne implozije bezbrojnih plinskih mjehurića nisu ništa drugo nego mehanički udar vode u površinu pod određenim pritiskom koji mehanički razara i najotporniji materijal. Upravo se zbog te pojave uvijek nastoji brzina strujanja tekućine u nekom tehničkom sustavu održati ispod kritične brzine da bi se izbjegla pojava kavitacije. Osim toga predmetu koji se giba kroz vodu ona pruža i određeni otpor zbog svoje viskoznosti i trenja koje se razvija između vode i tijela koje se kroz nju giba. Veličine tih otpora rastu u ovisnosti o oplošju i brzini tijela koje se kreće kroz medij. Ali, što bi se dogodilo kad tijelo koje se kreće kroz medij, u ovom slučaju vodu, uopće ne bi bilo u kontaktu s njom? [attachment=3] Upravo od tog pitanja krenuli su sovjetski znanstvenici i vojni dizajneri kad su započeli idejni razvoj ekstremno brzog superkavitacijskog podvodnog oružja. Znanstvenici su razvili teoriju i praktično je potvrdili pokusima, da je moguće tijelo koje se kreće kroz vodu iznad kritične brzine "omotati" zračnim mjehurom i na taj ga način potpuno izolirati od okoline tj. same vode. Na taj način, podvodni projektil se kreće kroz vodu gotovo ne nailazeći na nikakav otpor jer se između njega i vode nalazi plinom ispunjen prostor, čija je gustoća pa samim trenje i otpori koje pruža daleko manji nego što ih pruža voda. Ovu, ekstremnu pojavnost kavitacije znanstvenici su prozvali superkavitacija. Teoretski sve izgleda jednostavno, ali vodeće zemlje svijeta potrošile su više od četrdesetak godina u razvoju ovog tipa oružja, koje je još uvijek daleko od masovne proizvodnje i dovoljno uporabljive praktičnosti. Izgraditi oružje koje će u samom trenutku lansiranja imati veliku startnu brzinu, sposobnost da u relativno malom i ograničenom volumenu cilindra nosi snažnu bojnu glavu, raketni motor i gorivo za njega te prikladan vrh (tzv. kavitator) koji će na optimalan način stvarati mjehuriće koji će obavijati podvodni projektil nije bio nimalo lak zadatak. Sovjeti su taj problem riješili uporabom posebno dizajniranog prstenastog nosnog kavitatora, uporabom sustava "upumpavanja" jednog dijela plinova nastalih radom raketnog motora u nastali kavitacijski mjehur (radi povećanja i lakšeg održavanja) kao i sustavom jednostavnih repnih izvlačivih stabilizatora radi održanja smjera. I tako pojednostavljen prikaz ovog oružja ulijevao je strahopoštovanje iz tri osnovna razloga: -Mogućnosti nošenja nuklearne bojne glave -Ogromne brzine, veće od 200 čv -Iznimno kratko vijeme od trenutka lansiranja potrebno da dosegne svoje ciljeve i uništi ih. Ugroženi ciljevi na maksimalno učinkovitom dometu imaju otprilike 60 - 90 sekundi za poduzimanje protumjera ili za pokušaj manevra izbjegavanja. Koliko je to moguće i u praksi još nije provjereno. [attachment=4] slika 4 : Kavitator Osim svojih izvanrednih taktičkih odlika Shkval ima i niz mana: superkavitacija i raketna propulzija imaju kao stalnog pratitelja strašnu buku, koja od trenutka lansiranja demaskira oružje i platformu koja ga je lansirala. Drugi je nedovoljno veliki domet samog oružja, koji u slučaju uporabe taktičke nuklearne bojne glave može biti pogibeljan i za lansirnu platformu (podmornicu) ako se nalazi preblizu svome cilju. Treći je što nema precizniji sustava samonavođenja. Svaki oštriji manevar promjene kursa pri brzini većoj od 200 čvorova usko je povezan s opasnošću implozije superkavitacijskog omotača. Zbog toga svaki manevar pri takvoj brzini mora biti izveden tako da se spriječi degradacija superkavitacijskog mjehura koji obavija podvodni projektil. Borbeni zaokreti su manji i nježniji a to je opet povezano s određenim usporenjima i povećanoj izloženosti protivničkim protumjerama. Rusi su pokrenuli proces modifikacije i osuvremenjavanja na tom polju, te ostaje da se vidi koliki su napredak stvarno polučili. Američki i francuski superkavitacijski programi Unatoč činjenici da su SAD otpočele svoja prva superkavitacijska istraživanja još tamo daleke 1950. godine, američka ratna mornarica se relativno brzo odlučila za razvoj drugih podvodnih tehnologija. Posebno za razvoj stealth-tehnologija koje su dobile prednost u odnosu na superbrza podvodna oružja. Razvoj superkavitacijskih oružja u SAD bio je u ovlasti Office of Naval Research (ONR) sa sjedištem u Arlingtonu. Generalno gledajući napori ONR-a bili su tada usmjereni na razvoj dviju različitih superkavitacijskih tehnologija: projektila i torpeda. ONR je razvio i ponudio američkoj mornarici dva projekta: RAMICS i AHSUM. Projekt RAMICS (Rapid Airborne Mine Clearance Systems) predstavljao je borbeni sustav instaliran na helikoptere kojim bi se iz zraka uništavale plivajuće ili blizu površine plitko uronjene sidrene mine. [attachment=5] Sljedeći korak u razvoju superkavitacijske projektilske tehnologije je podvodni top koji rabi Adatable High Speed Undersea Munitions (AHSUM). Rije je zapravo o svojevrsnom superkavitacijskom kinetičkom streljivu, koje bi se ispaljivalo iz posebnih topova smještenih u vodonepropusne kupole na podvodnom dijelu trupa broda, odnosno po obodu lakog trupa podmornice. AHSUM bi trebao postati podvodni ekvivalent površinskom PZO Phalanx sustavu. Druga superkavitacijska tehnologija u čiji je razvoj ONR uložio dosta truda je superbrzi torpedo sposoban da uz odgovarajući sustav navođenja održava brzinu od 200 čv na daljinama koje su više nego dvostruko veće od onih koje može dosegnuti Shkval. Projekt se razvija pod patronatom NUWC, koji podupire nekoliko različitih znanstvenih instituta. Ozbiljni tehnički i sustavski izazovi koji su se ispriječili pred američkim znanstvenicima u razvoju željenih odlika ovog torpeda zadire u područja lansiranja, hidrodinamike, akustike, navođenja i propulzije. Prema dostupnim podacima, smjer u kojem se kreće razvoj ovog oružja je primjena raketnog motora koji bi rabio čvrsto gorivo na bazi aluminija, magnezija ili litija. Aluminij koji je relativno jeftin, vrlo je često glavni sastojak takvih metaliziranih raketnih goriva kojima pomaže razviti reakcijsku temperaturu od čak 10600 °C. Jedan dio topline koju razvija takav propulzijski sustav rabio bi se u posebnom odjeljku (gdje bi temperatura iznosila 675°C) za vaporizaciju morske vode. Tako proizvedena para podupirala bi, proširivala i održavala stvoreni superkavitacijski mjehur. Prvi testovi s Vortex komorama za izgaranje pokazuju da čvrsta goriva na bazi aluminija mogu osigurati i do 20% veći potisak od onog koji mogu stvoriti standardni raketni sustavi propulzije. U posljednjih petnaestak godina i Francuska je razvijala superkavitacijska oružja. Nekoliko razvojnih programa provode se pod patronatom DRET-a (Directorat of Research & Studies and Techniques). Glavni razvojni program koji podupire DRET dobio je naziv Action Concertee Cavitation (ACC). Izvješća pokazuju da francuska vlada snažno podupire ovaj tajnoviti program razvoja superkavitacijskog oružja. Prema nekim spoznajama Francuska je od Rusije kupila nekoliko primjeraka Shkvala radi evaluacije. Testiranje prototipa zračnolansirajućeg protuminskog superkavitacijskog projektila bilo je provedeno na zajedničkom francusko-njemačkom istraživačkom institutu u Saint-Louisu. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 08, 2014, 09:38:54 pm [attachment=1]
Barracuda dolazi Za razliku od SAD-a i Francuske, a pogotovo od ruske prakse, njemački napori u razvoju superkavitacijskog oružja uvijek su se kretali u smjeru konstrukcije malog, brzog, okretnog i "pametnog" oružja koje će moći zaštititi brodove i podmornice od nadolazećih torpeda, uključivši i toliko spominjani superbrzi Shkval. Inercijalno vođeni podvodni superkavitacijski raketni projektili sposobni su razviti brzine znatno veće od 200 čvorova. Za razliku od svojih prethodnika, Barracuda se odlikuje vrlo sofisticiranim sustavom inercijalnog vođenja, autopilotom, kaskadnim "roll-pitch" sustavom nadzora kretanja po pravcu i dubini, sonarnim kompleksom te propulzijskim sustavom sposobnim da "prežive" i efikasno odrađuju svoje funkcije u vrlo zahtjevnom okruženju i pod izuzetno velikim vrijednostima akceleracija i posebno velikim impulsnim silama. Njemački konstruktori su brzo i ispravno zaključili da fizički zakoni i sami gabariti velikih podvodnih oružja idu na štetu odlika agilnosti. Barracuda je raketni projektil dugačak tek nešto više od 1,6 m i dijametrom od 180 mm. Tijekom svoje podvodne putanje kreće se u svom superkavitacijskom mjehuru. Plinska ovojnica u potpunosti ga obavija, izuzetkom nosnog konusa koji je čitavo vrijeme u kontaktu s vodom i služi za upravljanje po pravcu i dubini. Barracuda je zajednički projekt njemačkog industrijskog konzorcija koji čine Diehl BGT Defence (DBD), Atlas Electronics (AE) i Technics matemamatische studiengesellschaft (TMS). Teoretski razvoja traje desetak godina. Ispitivanija različitih modela i prototipova obavljala su se uz pomoć i koordinaciju Applied Research Labaratory (ARL) u njihovu kavitacijskom tunelu. Unutar spomenutog njemačkog konzorcija obavljena je podjela poslova pa je tako DBD bio zadužen za razvoj sustava navođenja, navigacije i nadzora, za razvoj sonara bio je zadužen AE, dok je TMS bio zadužen za razvoj kavitacijske ventilacije i propulzijskog sustava. Osim toga, razvojni uredi konzorcija morali su riješiti i druge probleme koji su vezani uz sasvim praktične situacije kao što su: -studija izvedivosti superkavitacijskog projektila za protutorpednu obranu, -lansiranje s podmornice ili površinskog broda, -simulacijski modeli i scenariji obrane od lakih (LWT) i teških torpeda (HWT) i drugih ciljeva, -razrada različitih modela primjene i koncepata vođenja oružja, itd. Jedan od najvećih problema koji se trebao riješiti bio je nadzor i vođenje projektila. Na vrhu projektila nalazi se nosni konus odnosno kavitator. Kavitator je oblikovan tako da pri kretanju omogući pojavu kavitacije. Osim toga on ima još dvije vrlo važne funkcije: -prva funkcija se odnosi na nadzor putanje projektila (kanard konfiguracija); -druga funkcija se odnosi na detekciju cilja i navođenje pomoću sonarne antene. [attachment=2] Kormilo projektila predstavlja sam nosni konus odnosno kavitator. Zakretanje kavitatora u željeni položaj izvodi se preko posebno modificiranog akutatora koji dobiva podatke iz posebne sekcije "roll-pitch" upravljačkog mehanizma koji usmjerava projektil prema detektiranom cilju i ujedno obavlja kompenzaciju valjanja i zakretnih momenata koji se javljaju uzduž tijela superkavitacijskog projektila. Vektorski nadzor potiska (TVC - Thrust Vector Control) je također bilo temeljito ispitan kroz čitav niz simulacija. Njegov utjecaj nije moguće iskoristiti za manevarbilnost projektila budući da se na sadašnjem stupnju razvoja gotovo kompletno gorivo mora trošiti na stvaranje i održavanje potiska i brzine, te samim tim i na stvaranje, širenje i održavanje plinskog omotača između tijela i vodenog okoliša. Sva provedena ispitivanja potvrdila su da je kanard nadzor kretanja pomoću nosnog konusa superiorniji i učinkovitiji od TVC kontrole. Antena sonara smještena je u samoj bazi nosnog konusa. Dvostruka namjena nosnog konusa (kao kormilo i kao sonar) nametnula je iznalaženje unikatnih mehaničkih rješenja, čija se realizacija i integracija pokazala iznimno kompleksnom. Inercijalna mjerna jedinica (IMU), autopilot i sustav inercijalne navigacije rabe se za stabilizaciju i inercijalno vođenje projektila. Da bi se izbjegli štetni efekti uzrokovani velikim akceleracijama i trzajima (impulsnim silama) za povezivanje unutrašnjih komponenti s žirokompasom, rabe se isključivo optički kablovi. Kut kavitatora ima ključnu ulogu u održavanju stabilne superkavitacije i ostvarivanja manevarske agilnosti oružja. Najvažniji tehnološki element Barracude, u čitavoj filozofiji njezine konstrukcije jest mehanizam uspostavljanja i proces održavanja kavitacijskog plinskog mjehura već u početnoj fazi putanje projektila. Veličina statičkog pritiska ovisi o dubini i lokalni kavitacijski uvjeti ovise o dubini uronjenog tijela. Plinski generator/ventilator smješten u tijelu projektila služi za ventilaciju i upuhivanje dijela produkata izgaranja u stvoreni zračni mjehur i na taj način čini ga neovisnim od utjecaja dubine. Da bi superkavitacijski uvjeti bili u stabilnom području za čitavo vrijeme putanje ovog podvodnog projektila, raketna propulzija mora osigurati stabilan rad motora, stalnu veličinu ubrzanja, ali i stabilizirane značajke putanje da ne bi došlo do degradacije ili u krajnjem slučaju do implozije superkavitacijskog omotača - mjehura. Trenuačtno dosegnute manevarske sposobnosti Barracude najbolje se mogu ilustrirati sljedećim podacima: -kutna brzina zaokreta 100° / sek -maksimalna brzina > 200 čv -polumjer okreta < 60 m -vrijeme za okret od 360° < 3,6 sek [attachment=3] Prema podacima njemačkih konstruktora, Barracudin sonar može otkriti i pratiti cilj veličine teškog torpeda na udaljenostima većim od 200 m. Podaci su utemeljeni na podacima dobivenim tijekom ispitivanja u realnim uvjetima na njemačkom ispitnom poligonu. Nakon inercijalnog dijela putanje do predviđene točke presretanja (koja je proračunata na lansirnoj platformi prije lansiranja), projektil prelazi u završnu fazu samonavođenja kada njegov sonarni senzor armira podatke o cilju. Na taj način je osigurana efikasna neposredna (bliska) posljednja crta obrane od opasnosti koju predstavljaju Shkval i sve njegove izvedenice. [attachment=4] Barracudine operativne mogućnosti Na sadašnjem stupnju tehnološkog razvoja moguća su dva koncepta protupovršinske obrane inercijalnim tipom navođenja Barracude s brodova. Prvi koncept, potpunog inercijalnog navođenja rabi se kod neutralizacije stacionarnih (ili gotovo stacionarnih) ciljeva kao što su sidrene mine. Drugi koncept sastoji se od dvije faze. Prva faza je inercijalna a u drugoj fazi se uključuje sonarni sustav koji zahvaća, prati i presreće cilj koji se kreće (torpedo). Domet, kompleksnost i naposljetku cijena pojedine inačice Barracude ovisit će o dubinama i dometima na kojima će se tražiti operativna sposobnost ovog borbenog sustava. Zanimljiva inačica produljenja efikasnog dometa Barracude zasnovana je na aplikaciji nazvanoj Trojanski konj, koja će uskoro biti ozbiljno ispitivana i evaluirana. Premisa je da se superkavitacijski projektil transportira što je moguće bliže zoni operacija ili borbenog djelovanja. Borbena platforma lansirala bi posebno modificirani klasični laki ili teški torpedo. Taj modificirani torpedo imao bi u sebi ugrađen lansirni kontejner iz kojeg bi se mogao lansirati superkavitacijski projektil. Na taj način bi se Barracuda mogla približiti dovoljno blizu čak i onim ciljevima koji bi joj uz klasičan način svoje propulzije ostali nedohvatljivi. Pri tome svakako treba imati na umu jednu vrlo važnu činjenicu; Barracuda je namijenjena za neutralizaciju protivničkih podvodnih prijetnji. Ponajprije onih koje predstavlja Shkval i njegovi hibridi, kompletni asortiman suvremenih klasičnih torpeda te morskih mina. Barracuda nije namijenjena za uništavanje i potapanje brodova i podmornica jer je premalo oružje. No, njegovo eksplozivno djelovanje i mehanički udar (zbog razvijene velike kinetičke energije koja ponajprije ovisi o kvadratu postignute brzine) u svakom slučaju može i njima nanijeti ozbiljna oštećenja. [attachment=5] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 08, 2014, 09:46:14 pm [attachment=1]
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 10, 2014, 09:23:05 am Idemo dalje sa zanimljivim temama ovaj put se radi o članku također objavljenom na stranici "Hrvatski Vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)" autor je Tomislav Janjić a naslov teme je ;
Laka torpeda u priobalnim vodama Iako donedavno smatrana samo pomoćnim oružjima, nova potreba djelovanja i najvećih ratnih mornarica u plitkim priobalnim vodama pokrenula je novi ciklus razvoja lakih torpeda Do prije dva desetljeća na području torpeda naglasak je bio na razvoju teških oružja, velike brzine i velikog dometa, kako bi mogla dostignuti i uništiti velike podmornice s nuklearnim pogonom na nepreglednim prostranstvima Atlantskog i Tihog oceana. Nuklearne su podmornice bučni, ali i brzi ciljevi koje je lakše otkriti nego sustići. Zbog toga su laka torpeda smatrana drugorazrednim oružjem, namijenjenim samoobrani brodova i naoružavanju protupodmorničkih helikoptera. A onda se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća sve iz temelja promijenilo. Približavanjem ratnih mornarica obali javila se nova prijetnja - male i tihe klasične podmornice koje djeluju u plitkim priobalnim vodama. Podmornice s dizel-električnim pogonom, u odnosu na nuklearne, znatno su manje i sporije, ali i znatno tiše. Zbog veličine lako djeluju u plitkim vodama koje dodatno otežavaju njihovo otkrivanje. Uz to, zapovjednici klasičnih podmornica više vole da im cilj sam dođe nego da ga progone, pa zbog toga njihove podmornice često plove vrlo sporo ili miruju, što dodatno otežava otkrivanje i lociranje. Protiv takvih ciljeva i u takvom okruženju teška torpeda teško se snalaze, pa su se laka ponovno našla pri vrhu interesa svih ratnih mornarica. Kad se klasična podmornica zaustavi (ili plovi brzinom od tek nekoliko čvorova) nemoguće ju je otkriti pasivnim sonarima jer, za razliku od nuklearne podmornice koja stalno mora crpiti velike količine hladne morske vode za hlađenje svojih reaktora, praktički ne proizvodi nikakvu buku. Ne ispušta ni goleme količine tople vode, kao nuklearna. Zbog djelovanja u plitkim vodama i mogućnosti da zalegne na dno, teško ju je otkriti i aktivnim sonarima i sustavima za detekciju magnetskih anomalija. Nekoliko vježbi koje je američka ratna mornarica održala u posljednje vrijeme, a u kojima su se njezine najsuvremenije podmornice morale "sukobiti" s australskim klasičnim podmornicama, pokazalo je neugodnu realnost da su australske podmornice klase Collins bez problema "potapale" američke nuklearne podmornice. [attachment=1] slika 1 : MU90 Impact Za potapanje klasične podmornice (ako je pronađete) nije potreban teški torpedo promjera 533 mm, s bojnom glavom mase 267 kilograma i brzinom 55 čvorova. Dovoljan je i laki torpedo kao što je američki Mk 46. Na tržištu se nalazi i velik broj novorazvijenih lakih torpeda promjera 324 mm. Iako svi vuku podrijetlo još iz hladnog rata, proizvođači tvrde da imaju unapređene mogućnosti samonavođenja i na najtiše ciljeve (suvremene klasične podmornice) i izvrsne mogućnosti djelovanja i u najplićim vodama, uz zadržavanje mogućnosti pogađanja ciljeva i u dubinama većim od 300 metara. Francusko-talijanski konzorcij Eurotorp GEIE nastao je kao zajednički projekt tvrtki Whitehead Alenia Sistemi Subacquei (WASS), DCNS-a i Thalesa. Eurotorp je 2001. pokrenuo serijsku proizvodnju lakog torpeda MU90 Impact. Početak njegovog razvoja seže sve do 1991., kad su Francuska i Italija odlučile spojiti svoje projekte razvoja lakih torpeda Murene i A290. Eurotorp je osnovan 1993. tako da je WASS dobio 50 posto udjela, DCN 26 i Thomson Sintra Activites Sous-Marins 24 posto. Posao je podijeljen, pa je francuska industrija (Thales Underwater Systems i DCNS st Tropez) postala odgovorna za razvoj aktivno/pasivnog sonara, bojne glave i baterija. WASS je dobio zadaću razvoja sustava za samonavođenje i pogonskog sustava. Razvoj taktičkog softvera podijeljen je između WASS-e i DCNS-a. WASS je razvio i školsku bojnu glavu, dok je DCNS odgovoran za proizvodnju školskih torpeda. [attachment=2] slika 2 : Testno lansiranje MU90 Eurotorp tvrdi da je MU90 jedini laki torpedo treće generacije dostupan na tržištu, a do početka ove godine dobio je narudžbe za više od 1000 komada. Prvi kupci bile su talijanska i francuska ratna mornarica. Zanimljivo je da su i jedna i druga mornarica svoju narudžbu obavile još u prosincu 1997. preko francuske agencije Délégation Générale pour l'Armement. Treći kupac, početkom 1998., postala je njemačka ratna mornarica koja je za 620 milijuna američkih dolara kupila 300 MU90 Impacta. Osim Eurotorpa, u proizvodnji i isporuci njemačkih torpeda sudjelovala je i njemačka tvrtka Atlas Elektronik. Danska ratna mornarica postala je četvrti kupac 1999. Ugovor vrijedan više od 23 milijuna eura obuhvatio je ne samo isporuku torpeda već i torpednih uređaja namijenjenih naoružavanju višenamjenskih ratnih brodova Standard Flex 300. Poljska je svoju nabavu torpeda MU90 Impact ugovorila u prosincu 2001. preko tamošnje tvrtke Metalexport. Ugovor vrijedan 30 milijuna eura obuhvaća i isporuku lansirnih sustava za brodove i helikoptere te logističku potporu tijekom operativne uporabe. Unutar Joint Project 2070 - Project Djimindi - australske oružane snage namjeravaju torpedima MU90 zamijeniti svoja laka torpeda Mk 46 Mod 1 i Mod 5A(SW). Ugovaratelji posla su konzorcij Eurotor i tvrtka Thales Underwater Systems. Australska ratna mornarica namjerava torpedima MU90 naoružati svoje mornaričke patrolne avione AP-3C Orion, fregate klase Adelaide i ANZAC te protupodmorničke helikoptere S-70B-2 Seahawk i SH-2G(A) Super Seasprite. [attachment=3] slika 3 : Laka torpeda A244/S na helikopteru AB 212 Optimalna brzina Velika prednost MU90 je pogonski sustav kojemu je osnova elektromotor tvrtke Atlas Elektronik snage 120 kW s promjenjivom brzinom vrtnje. Električna snaga se dobiva iz SAFT baterija koje rade na slanu (morsku) vodu. Zahvaljujući električnom pogonu MU90 može postići širok raspon brzina. Iako mu je vršna brzina 50 čvorova, najčešće rabi brzinu od oko 29 čvorova koja je optimalna za traganje i uočavanje cilja. Suvremeni "pametni" sustav samonavođenja može tijekom plovidbe sam određivati najbolju brzinu u razmaku od jednog čvora. Kako manja brzina znači povećanje dometa, pri brzini od 50 čvorova MU90 može pogoditi cilj na "skromnoj" udaljenosti od 12 000 metara. Pri brzini manjoj od 30 čvorova maksimalni domet povećava se na zadovoljavajućih 25 000 metara. Kako je MU90 Impact projektiran za uništavanje konvencionalnih podmornica u plitkim vodama posebna je pozornost tijekom razvoja pridana njegovom sustavu za samonavođenje. Aktivno/pasivni sonar ima mogućnost rada u 47 unaprijed određenih aktivnih modova i 33 pasivna. Vodoravno pokriva 120 a okomito 70 stupnjeva. Prosječna udaljenost otkrivanja cilja je 2,5 kilometra, a istodobno može pratiti do deset različitih ciljeva. Proizvođač tvrdi da sustav ima visoku otpornost na ometanje. Zahvaljujući sinergiji najsuvremenijih sustava za samonavođenje i pogonskog sustava, MU90 (bar po tvrdnjama proizvođača) može pogađati ciljeve na udaljenostima znatno većim od 15 000 metara, uz vjerojatnost pogotka većom od 74 posto. Osim toga uporabljiv je protiv ciljeva koji su na periskopskoj dubini (oko 25 metara) pa sve do dubina većih od 1000 metara. Bojna glava rabi V350 eksploziv i projektirana je za uništavanje podmornica s dvostrukim trupom. Tijekom razvoja Eurotorp je napravio 20 razvojnih torpeda koji su rabljeni u više od 100 probnih lansiranja i plovidbi. Prvo testno lansiranje obavljeno je sredinom 1994. Ispitivanja su uspješno završena u lipnju 1996. Od 1997. do sredine 2001. obavljeno je još 50 lansiranja radi evaluacije mogućnosti i demonstracije budućim kupcima. Isporuka serijskih MU90 Impact započela je potkraj 2001. [attachment=4] slika 4 : Raytheonova torpeda Mk 46, Mk 50 i Mk 54 Unatoč tako intenzivnim testiranjima, naknadno je otkriven problem s baterijama. Zbog toga je pokrenut Torpedo Reliability Demonstration Programmen (TRDP). Nakon dvije godine laboratorijskih istraživanja i testiranja na moru, TRDP je doveo do prve veće modifikacije označene kao Block 1. TRDP je završen u listopadu 2006., kad su francuska i talijanska ministarstva obrane Eurotorpu dopustila nastavak serijske proizvodnje. Sva MU90 Impact torpeda koja su već proizvedena naknadno će se podignuti na standard Block 1. Kako bi definitivno otklonili svaku mogućnost ponavljanja problema ne samo s baterijama, nekoliko torpeda MU90 Block 1 prošlo je veći broj probnih lansiranja. Jedno je testiranja uključivalo pogađanje cilja na 800 metara dubine nakon što je torpedo vozio prosječnom brzinom od 45 čvorova. Najnoviji test obavljen je u svibnju ove godine na poligonu DCNS Underwater Weapon u St Tropezu, nakon čega je francuska ratna mornarica u srpnju proglasila ulazak MU90 u punu operativnu uporabu. [attachment=5] slika 5 : Mk 54 opremljen sustavom LongShot Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 10, 2014, 09:33:03 am Nove mogućnosti
Nakon što je otklonio probleme s baterijama, Eurotorp je započeo razmatrati mogućnost razvoja inačice MU90 lakog torpeda koji bi se mogao lansirati s aviona što lete na velikim visinama velikim brzinama (mornarički patrolni avioni i mlazni jurišnici). Navodno je već sada MU90 sposoban izdržati brzinu od čak 1000 km/h. Zapravo će najveća izmjena biti ugradnja jačih baterija koje će omogućiti napajanje sustava za navođenje tijekom leta. Kako bi se do kraja iskoristile sve mogućnosti koje se javljaju tijekom lansiranja pri tako velikim brzinama, razmatra se i mogućnost postavljanja krila sa sustavom za navigaciju i kontrolu leta, kojima će se povećati dužina leta (i domet djelovanja) te poboljšati preciznost. Druga je mogućnost uporaba MU90 torpeda kao sustava za obalnu zaštitu. Zbog kompaktnosti moguća je uporaba s fiksnih ili pokretnih lansera (na kamionima). Eurotorp ističe da je prava vrijednost tog sustava u obrani od minipodmornica i ronilica za prijevoz podvodnih diverzanata. [attachment=1] slika 6 : Testno lansiranje HAAWC-a s mornaričkog patrolnog aviona P-3C Konzorcij razmatra i mogućnost razvoja bojne glave manje snage. Ova je inačica opisana kao "nonlethal" i prije svega je namijenjena zaustavljanju, a ne potapanju površinskih ciljeva. Prva demonstracija "nonlethal" MU90 torpeda, u kojoj će se pokušati pogoditi stražnji dio plovila i brodski vijak, planirana je za sljedeću godinu. Eurotorp razmatra mogućnost da EU90 pretvori u protutorpedni torpedo EU90 HK (Hard Kill). EU90 HK rabio bi novu bojnu glavu i novi softver sustava za navođenje. Još nije objavljen točan datum prvih ispitnih lansiranja. Borba za kupce Iako je MU90 postigao zavidan prodajni uspjeh, Eurotorp i dalje nastavlja proizvodnju lakog torpeda A244/S Mod 1 i Mod 3 koji je razvila tvrtka WASS. Različite inačice A244/S u naoružanju su više od 15 ratnih mornarica, uključujući kinesku, grčku, indijsku, indonezijsku, talijansku, malezijsku, singapursku, tursku i ratne mornarice Perua i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kako bi što duže ostao u operativnoj uporabi, A244/S je konstantno unapređivan, posebno njegova brzina, domet i mogućnost djelovanja u plitkim vodama. Američka ratna mornarica je 2004. u ograničenu operativnu uporabu uvela svoj novi laki torpedo Mk 54 Mod 0. Iste je godine započela i njegova serijska proizvodnja. Američka mornarica namjerava kupiti oko 1500 Mk 54 koji bi u punu operativnu uporabu trebali ući tijekom proračunske godine 2011 (FY11). Mk 54 će u njezinom naoružanju zamijeniti laka torpeda Mk 46 i Mk 50. Razvoj Mk 54 započeo je 1993. sa ciljem da se sjedine najbolje odlike Mk 46 (pouzdanost i niska cijena) i Mk 50 (najsuvremenija elektronika) u Lightweight Hybrid Torpedo (LHT). Naime, analiza je pokazala da je istodobna uporaba nekoliko različitih lakih torpeda (Mk 50, Mk 46 Mod 5A(S) i Mk 46 Mod 5A(SW)) preskupa i da je puno isplativije razviti novi. Zbog toga je u lipnju 1996. Sea Systems Commnad (NAVSEA) američke ratne mornarice dodijelila tvrtki Raytheon Integrated Defense Systems ugovor vrijedan 13,2 milijuna američkih dolara za razvoj LHT-a. Tako je nastao Mk 54 koji sjedinjava najbolje sustave s torpeda Mk 46, Mk 48 ADCAP i Mk 50, uz dodatak najsuvremenije elektronike. Tako je od Mk 50 uzet aktivno/pasivni sonar koji je "pojačan" nekim podsustavima s Mk 48 ADCAP. Sa Mk 46 su uzeti bojna glava i pogonski sustav, a Mk 48 ADCAP "posudio" je i digitalni autopilot. [attachment=2] slika 7 : Sting Ray Mod 1 Prva testiranja Mk 54 Mod 0 u vodi započela su sredinom 1999. i bila su u cijelosti uspješna. Do danas je obavljeno više od 200 probnih vožnji. Većina testiranja obavljena je ispred američkih obala, dok je manji dio obavljen kod Kariba. Trenutačno se intenzivno provode modifikacije hardvera i softvera kako bi se Mk 54 Mod 0 prilagodio ugradnji na protupodmornički raketni sustav Vertical Launch ASROC. Kako bi se što više olakšalo uvođenje Mk 54 u operativnu uporabu i njegovo održavanje pokrenut je program Common Torpedo Development. Cilj je omogućiti upisivanje taktičkog softvera s teškog torpeda Mk 48 ADCAP u Mk 54. Druga je mogućnost razvoj potpuno novog APB softvera koji bi se rabio i na Mk 54 i na Mk 48 ADCAP. Američka ratna mornarica najviše očekuje od razvoja High Altitude ASW Weapons Concept (HAAWC) programa koji bi omogućio lansiranje Mk 54 s aviona koji lete na velikim visinama velikim brzinama. Ugovor za HAAWC razvoj, vrijedan tri milijuna američkih dolara, dodijeljen je u lipnju prošle godine tvrtki Lockheed Martin Missiles and Fire Control. Cilj je da se u 12 mjeseci razvije sustav koji će omogućiti da se Mk 54 lansira prema cilju iz aviona P-3C s visine od 6000 metara. Lockheed Martin je zbog toga razvio LongShot dodatak s izvlačivim krilima koja (po principu laganog poniranja) znatno povećavaju domet torpeda. Osim povećanja dometa HAAWC će smanjiti vrijeme potrebno od lansiranja torpeda do udara o površinu mora, i, što je daleko važnije, znatno povećati preciznost bez obzira na udaljenost cilja od aviona-lansera. Ako LongShot ostvari očekivani domet, HAAWC bi se mogao rabiti i kao protubrodski torpedo. Prvo probno lansiranje HAAWC-a obavljeno je na poligonu Atlantic Undersea Test and Evaluation Center (AUTEC) u svibnju ove godine. Pritom je vježbovni Mk 54 torpedo lansiran iz aviona P-3C koji je letio na visini od 2650 metara. Prvi strani kupac za Mk 54 postala je turska ratna mornarica koja je za 105 milijuna američkih dolara kupila 100 torpeda. Britanski adut I dok Eurotorp nudi potpuno novi torpedo, a Raytheon složen od najboljih sustava njegovih prethodnika, britanska tvrtka BAE Systems Underwater Systems dobila je od tamošnjeg ministarstva obrane ugovor vrijedan 441 milijun britanskih funti za modernizaciju torpeda Sting Ray. Unutar Sting Ray Life Extension (SRLE) programa razvijen je modernizacijski komplet za torpedo Sting Ray Mod 1 za koji BAE Systems tvrdi da znatno povećava mogućnost djelovanja protiv tihih ciljeva (klasičnih podmornica) u plitkim vodama. Od SRLE-a se očekuje da će omogućiti produženje operativne uporabe Sting Raya sve do 2025. godine. Kao osnova za modernizaciju uzet je Sting Ray Mod 0, koji je u operativnoj uporabi u britanskoj ratnoj mornarici i ratnom zrakoplovstvu još od 1983. Do danas je proizvedeno oko 2500 Sting Ray Mod 0 torpeda koji su prodani Egipatu, Norveškoj, Rumunjskoj i Tajlandu. U odnosu na Sting Ray Mod 0, kod Mod 1 izvedene su znatne promjene na kontroli vožnje i električnom pogonskom sustavu. Posebna je pozornost posvećena sustavu za otkrivanje ciljeva i samonavođenje, pa su ugrađeni novi procesori za obradu podataka, navigaciju i upravljanje vožnjom. Ugrađeni hardver oslanja se na najsuvremenije mikropocesore koji omogućavaju u bliskoj budućnosti znatno poboljšanje mogućnosti torpeda jednostavnim upisom novog softvera. Također su i bitno smanjeni troškovi održavanja. [attachment=3] slika 8 : Lansiranje Sting Raya s broda Razvoj novog softvera započeo je sredinom 2006. Ugovor vrijedan četiri milijuna britanskih funti trebao bi dovesti do razvoja inačice Sting Ray Mod 1 MPO koja će imati još bolje mogućnosti otkrivanja tihih ciljeva u plitkim vodama. Unutar SRLE programa razvijena je i IM bojna glava manje razorne moći. Razvoj IM bojne glave tekao je istodobno ali zasebno u odnosu na razvoj Mod 1 modernizacijskog programa. Nakon početnih poteškoća i bitnijeg redizajna u siječnju 2004., razvoj IM bojne glave napokon je dovršen. Očekuje se da će nakon završnih testiranja britansko ministarstvo obrane odobriti početak serijske proizvodnje IM bojne glave do kraja ove godine. Razvoje Sting Raya Mod 1 započeo je u srpnju 1996., a završio potkraj 2003. Nakon završnih testiranja šest torpeda u britanskom Underwater Trials Evaluation Centre u studenom 2005. odobren je i početak isporuke britanskoj ratnoj mornarici. Prvih 100 Sting Ray Mod 1 isporučeno je u lipnju 2006. Iako su tijekom probnih lansiranja uočeni neki sitni nedostaci dodatnih 120 torpeda isporučeno je početkom ove godine. BAE Systems se nada da će postići i dobre izvozne rezultate te da će izvoz Sting Ray Mod 1 torpeda dosegnuti najmanje 150 milijuna britanskih funti. Najizgledniji prvi kupac je Norveška koja je izravno sudjelovala u razvoju torpeda (omogućila je pristup svojim poligonima za razvoj i testiranje) i već u naoružanju ima Sting Ray Mod 0 torpeda. Osim toga norveška obrambena logistička agencija već razmatra mogućnost kako da torpeda Mod 0 modernizira na standard Mod 1. U međuvremenu su se odlučili samo na djelomičnu modernizaciju ugradnjom novih IM bojnih glava. Osim mogućnosti izvoza novih Sting Ray Mod 1 torpeda i modernizacije već izvezenih tvrtka BAE Systems potencijalnim kupcima nudi i zanimljivu (jeftinu) opciju kupnje Sting Ray Mod 0 torpeda koje je britanska ratna mornarica povukla iz operativne uporabe. Prvi kupac je rumunjska ratna mornarica koja je kupila nepoznat broj Mod 0 torpeda, kako bi njima naoružala svoje velike patrolne brodove Regele Ferdinand (bivši HMS Coventry (F98)) i Regina Maria (bivši HMS London (F95)). Kako su oba broda bivše britanske fregate Type 2 Batch 2 nije bilo većih problema opremiti ih britanskim lakim torpedima. Južnokorejski Cheongsangeo Južnokorejska Agency for Defense Development (ADD) odgovorna je za koordinaciju razvoja prvog domaćeg lakog torpeda, poznatog kao Cheongsangeo ili Blue Shark. Razvoj torpeda započeo je 1995. a završna testiranja i uspješno okončanje razvoja obavljeni su u rujnu 2004. Iako još nema službene potvrde, vjeruje se da je tijekom 2006. Cheongsangeo uveden u naoružanje ratnih brodova, helikoptera i mornaričkih patrolnih aviona južnokorejske ratne mornarice. Kako Cheongsangeo nije ponuđen za izvoz, o njemu se još uvijek zna vrlo malo. Navodno mu je vršna brzina veća od 45 čvorova, a najveći domet veći od 9000 metara. Optimiziran je za uništavanje tihih ciljeva u plitkim vodama, a opremljen probojnom bojnom glavom. Neki izvori navode da je Cheongsangeo kombinacija provjerenih tehnologija s torpeda Mk 46 i naprednih izvora električne energije i pogonskog sustava kupljenih u Europi. [attachment=4] slika 9 : Lansiranje Cheongsangeoa s broda Južnokorejske ratne mornarice [attachment=5] slika 10 : Lansiranje Cheongsangeoa s helikoptera Južnokorejske ratne mornarice Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 11, 2014, 12:27:49 pm Nastavljamo dalje s ovom zanimjivom tematikom, prenjeti ćemo zanimljiv članak objavljen na stranici "Hrvatski Vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)" autor je Igor Kaucki a naslov je;
Suvremena protupodmornička torpeda Proliferacija klasičnih podmornica potaknula je i buđenje tržišta protupodmorničkih torpeda, što je pak dovelo do snažnog razvoja novih ili modernizaciju već postojećih Iako je zanimanje za protupodmorničko djelovanje (ASW) naglo opalo nakon završena Hladnog rata i propasti Sovjetskog Saveza, u zadnjih desetak godina ponovno se javila tendencija intenzivnog razvoja protupodmorničkog oružja. Glavni razlog za to je nagla proliferacija klasičnih podmornica, koje su u odnosu na podmornice s nuklearnim pogonom znatno tiše, ali i manje te su pogodnije za uporabu u priobalnim vodama. Dodatni poticaj razvoju protupodmorničkog oružja bio je i incident s kraja 2006. godine, kad je kineska klasična podmornica klase Song iznenada izronila neposredno pokraj američkog nosača zrakoplova Kitty Hawk, koji je bio na vojnoj vježbi između Japana i Tajvana. Osim toga suvremene klasične podmornice nabavile su i mnoge druge države, kao što su Iran, Sjeverna Koreja i Venezuela, što dodatno povećava opasnost od podmorničkih napada. Podmornice su u naoružanju i mnogih država koje već duže balansiraju na rubu lokalnog rata (primjerice Pakistan i Indija), što dodatno povećava mogućnosti izvoza protupodmorničkog oružja. Laka i teška torpeda, kao i podvodni projektili koje nude ruski proizvođači, koji su nekad bili prilagođeni uništavanju relativno bučnih nuklearnih podmornica u dubokim vodama oceana, sad se prilagođavaju bitno drukčijim ciljevima, koje je teže otkriti, ali zato (zbog manjih dimenzija) lakše uništiti. Novim uvjetima djelovanja ubrzano se prilagođavaju i sonari ugrađeni na podmornice, brodove i helikoptere, ali i sonarne plutače koje rabe protupodmornički avioni. [attachment=1] slika 1 : Eurotorpov laki torpedo MU90/Impact Europska ponuda U taj novi trend spremno se uključio konzorcij Eurotorp koji na tržištu nudi lako vođeno torpedo MU90/Impact. Eurotorp tvrdi da je MU90 jedini laki torpedo treće generacije dostupan na tržištu. Prvi kupci bile su talijanska i francuska ratna mornarica. Zanimljivo je da su i jedna i druga mornarica svoju narudžbu obavile još u prosincu 1997. preko francuske agencije Délégation Générale pour l'Armement. Treći kupac, početkom 1998., postala je njemačka ratna mornarica koja je za 620 milijuna američkih dolara kupila 300 MU90/Impacta. Velika prednost MU90 je pogonski sustav kojemu je osnova elektromotor tvrtke Atlas Elektronik snage 120 kW s promjenjivom brzinom vrtnje. Električna snaga se dobiva iz SAFT baterija koje rade na slanu (morsku) vodu. Zahvaljujući električnom pogonu MU90 može postići širok raspon brzina. Iako mu je vršna brzina 50 čvorova, najčešće rabi brzinu od oko 29 čvorova koja je optimalna za traganje i uočavanje cilja. Suvremeni "pametni" sustav samonavođenja može tijekom plovidbe sam određivati najbolju brzinu u razmaku od jednog čvora. Kako manja brzina znači povećanje dometa, pri brzini od 50 čvorova MU90 može pogoditi cilj na "skromnoj" udaljenosti od 12 000 metara. Pri brzini manjoj od 30 čvorova maksimalni domet povećava se na zadovoljavajućih 25 000 metara. Kako je MU90/Impact projektiran za uništavanje konvencionalnih podmornica u plitkim vodama, posebna je pozornost tijekom razvoja pridana njegovu sustavu za samonavođenje. Aktivno/pasivni sonar ima mogućnost rada u 47 unaprijed određenih aktivnih modova i 33 pasivna. Vodoravno pokriva 120 a okomito 70 stupnjeva. Prosječna udaljenost otkrivanja cilja je 2,5 kilometra, a istodobno može pratiti do deset različitih ciljeva. Proizvođač tvrdi da sustav ima visoku otpornost na ometanje. Zahvaljujući sinergiji najsuvremenijih sustava za samonavođenje i pogonskog sustava, MU90 (bar prema tvrdnjama proizvođača) može pogađati ciljeve na udaljenostima znatno većim od 15 000 metara, uz vjerojatnost pogotka veću od 74 posto. Osim toga uporabljiv je protiv ciljeva koji su na periskopskoj dubini (oko 25 metara) pa sve do dubina većih od 1000 metara. Bojna glava rabi 120 kg V350 eksploziva i projektirana je za uništavanje podmornica s dvostrukim trupom. [attachment=2] slika 2 : Teški torpedo DM2A4 njemačke tvrtke Atlas Elektronik Talijanska tvrtka Whitehead Alenia Sistemi Subacquei uspješno prodaje teško torpedo Black Shark. Njegov je razvoj počeo 1997. kako bi se zadovoljila potreba talijanske ratne mornarice za teškim torpedom nove generacije, koji će se rabiti s najnovijih podmornica U212A. U početku poznat pod oznakom A184 Advanced - što upućuje na to da je razvijen na osnovi teškog torpeda A184 Mod 3 - dano mu je novo ime kako bi se istaknulo da je riječ o potpuno novom torpedu čije su mogućnosti mnogo bolje od torpeda iz serije A184. Torpedo Black Shark ujedinjuje novi Advanced Sonar Transmitting and Receiving Architecture (ASTRA), aktivno/pasivni akustični sustav navođenja, poboljšani sustav za navođenje i kontrolu putanje, optički kabel za prenošenje podataka između torpeda i podmornice, novi elektromotor i zakrivljene kontrarotirajuće propelere. ASTRA, koja je originalno razvijena unutar posebnog nacionalnog programa, višefrekventni je sonar s digitalnom kompresijom signala u svim modovima zračenja. Sposobna je za rad u više frekvencija u aktivnom (moduliranje frekvencija i kontinuirani rad) i pasivnom modu, s mogućnošću nezavisne obrade svake frekvencije (aktivne i pasivne). ASTRA djeluje u 15 kHz (samo u pasivnom srednjofrekventnom modu rada) i 30 kHz (aktivni i pasivni visokofrekventni mod rada). Tražilo može istodobno raditi u obje frekvencije u pasivnom modu, što torpedu Black Shark omogućava da razluči zvučni odraz cilja i buku koju stvaraju aktustički sustavi za ometanje. Veza ostvarena preko optičkog kabela zamijenila je klasični sustav na starijim torpedima koji je rabio običnu žicu. Ugradnja optičkog kabela omogućila je da se istodobno ostvari dvosmjerna veza između podmornice i torpeda. To je, pak, omogućilo da se s torpeda prema podmornici šalju podaci prikupljeni pomoću sustava ASTRA. Tako torpedo Black Shark za vrijeme kretanja prema cilju istodobno može služiti i kao istureni senzor podmornice. Uporaba optičkog kabela omogućila je bržu izmjenu podataka između podmornice i torpeda, povećavajući maksimalni domet vođenja za 100 posto. [attachment=3] slika 3 : Spearfish tvrtke BAE Systems Za pokretanje torpeda Black Shark rabi se najsuvremeniji aksijalni elektromotor koji potrebnu električnu energiju dobiva od novih AlAgO baterija, opremljenih sustavom za upravljanje elektrolitima. Kako je ta vrsta baterije još jako skupa, za potrebe vježbovnih gađanja razvijena je litijska baterija koja se može puniti. Snaga elektromotora prenosi se na dva kontrarotirajuća propelera s 13 i 10 lopatica napravljenih od kompozita. Maksimalna brzina torpeda je 52 čvora. Prvo operativno lansiranje obavljeno je u studenom 2004. s podmornice O'Higgins, prve od dvije podmornice klase Scorpene koje je kupila čileanska ratna mornarica. Lansiranje je obavljeno unutar programa testiranja podmornice prije primopredaje, te su ga obavili stručnjaci tvrtke DCN Internationa u međunarodnim vodama u blizini francuske i španjolske obale. Čileanska ratna mornarica planira svojim teškim torpedima Black Shark naoružati i dvije podmornice Type 209/1300 (Thompson i Simpson). U objema će se podmornicama modernizirati zapovjedni sustav i sustav nadzora paljbe, a to će obaviti tvrtka UDS International. Modernizacija će približiti čileanske podmornice Type 209/1300 standardu koji imaju podmornice klase Scorpenes te omogućiti istodobnu uporabu teških torpeda Black Shark zajedno s već postojećim naoružanjem. Talijanska će ratna mornarica teškim torpedima Black Shark naoružati svoje dvije najnovije podmornice U212A (Salvatore Todaro i Sciré). U planu je i naoružavanje podmornica klase Sauro, koje su trenutačno naoružane teškim torpedima A184 Mod 3. Uz to što je prodan Čileu, teški torpedo Black Shark ostvario je i druge izvozne uspjehe. Tako će se naći u naoružanju dviju novih malezijskih podmornica klase Scorpene (isporučit će ih tvrtka Armaris), te na dvije nove podmornice 209/1500PN koje je naručila portugalska ratna mornarica od tvrtke Howaldtswerke-Deutsche Werf (dio ThyssenKrupp Marine Systems). [attachment=4] slika 4 : Raytheonov Mk 46 Mod 5A(S) Podjednako uspješan proizvođač torpeda je i njemačka tvrtka Atlas Elektronik. Njezin trenutačni tržišni adut je teško torpedo DM2A4 Seehecht (Sea Hawk) Mod 4. Razvoj DM2A4 započeo je 1996. godine. Teški torpedo DM2A4 pokreće najsuvremeniji visokofrekventni električni motor snage 300 kW koji, prema tvrdnjama Atlas Elektronika, ima iskoristivost od čak 90 posto. Potrebnu električnu energiju za pokretanje motora i elektroničkih sustava osiguravaju modularne srebro-cink baterije. Modularna gradnja torpeda omogućava njegovo opremanje s jednom, dvije, tri ili četiri baterije, koje još nazivaju i energetskim paketima. Inačica s najboljim mogućnostima torpeda DM2A4 opremljena je sa čak četiri baterije koje joj osiguravaju maksimalnu brzinu veću od 50 čvorova (90 km/h) i domet veći od 90 kilometara. Pri uobičajenom scenariju kada torpedo do cilja ide srednjom brzinom i napada najvećom mogućom, maksimalni se domet smanjuje na 50 kilometara. U scenariju kad se DM2A4 lansira čeono protiv cilja (fregate) udaljenog 20 kilometara, pri kojem se cilj odmah okrene za 180 stupnjeva i pojuri brzinom od 30 čvorova (da bi izašao izvan dometa torpeda), torpedo će dostići i pogoditi cilj za pola sata - barem tako tvrdi njemačka ratna mornarica. Sustav za vođenje torpeda DM2A4 uključuje optički kabel debljine 300 nm koji se proizvodi u Njemačkoj. Prema tvrdnjama Atlas Elektronika taj optički kabel omogućava prijenos podataka od 10 Mbs. Sonarni sustav za navođenje, koji se nalazi u vrhu torpeda, djeluje s 40 unaprijed određenih frekvencija čije impulse može slati u rasponu od +/- 110 stupnjeva. Njemačka ratna mornarica naručit će 70 torpeda DM2A4 tijekom ove godine. To će biti druga isporuka, jer je tvrtka Atlas Elektronik još prije tri godine isporučila 10 predserijskih torpeda istog tipa. Njemačka narudžba očuvat će proizvodnju torpeda DM2A4 za još dvije do tri godine. Za torpedo DM2A4 odlučila se i španjolska ratna mornarica koja je 3. studenoga 2005. naručila oko 40 torpeda namijenjenih uporabi sa svojih podmornica S 80. Predstavnici tvrtke Atlas Elektronik su posebice istaknuli da će tamošnja industrija u većem opsegu sudjelovati u proizvodnji "španjolskih" torpeda. Još jedan potencijalni kupac je Grčka, koja ima potrebu za oko 50 suvremenih teških torpeda. U slučaju Grčke, narudžba DM2A4 ima konkurenciju u torpedu Black Shark tvrtke WASS. Atlas Elektronik se nada da će ipak dobiti i tu narudžbu, jer se njihov DM2A4 može rabiti na grčkim podmornicama Type 209 i Type 214 bez potrebe dodatnih zahvata na brodskom borbenom sustavu. Što i nije čudno, jer je upravo Atlas Elektronik isporučitelj zapovjednih, sonarnih i sustava za kontrolu paljbe (ISUS 90) za sve grčke podmornice. [attachment=5] slika 5 : Mk 50 Njemačka će svoja torpeda DM2A4 rabiti na četiri najnovije podmornice Type 212A koje se trenutačno uvode u operativnu uporabu. Turska će ratna mornarica svojim torpedima naoružati najnovije podmornice Type 209. Proizvodni kapaciteti Atlas Elektronika omogućavaju godišnju proizvodnju između 40 i 100 teških torpeda, iako je optimalna iskoristivost jedan torpedo tjedno. Kako bi osigurao daljnji opstanak proizvodnje teških torpeda, DM2A4 Atlas Elektronik je pokrenuo potragu za novim izvoznim poslovima, koju čelni ljudi tvrtke opisuju kao "vrlo agresivnu" marketinšku ofenzivu. Pritom su upravo WASS (koja pri proizvodnji torpeda Black Shark usko surađuje s francuskim DCN International) ocijenili kao najvećeg konkurenta ne samo na europskom tržištu nego i svjetskom. Zbog toga je Atlas Elektronik razvio posebnu izvoznu (non-NATO) inačicu torpeda DM2A4 koju su nazvali Seahake Mod 4. Taj torpedo ima drukčiji sustav navođenja i izmijenjene kontrolne algoritme kako bi se prilagodio potrebama potencijalnih kupaca diljem svijeta. Još jedan važan europski proizvođač je BAE Systems, koji pak nudi teško torpedo Spearfish. Ovaj je torpedo namjenski razvijen za uništavanje velikih podmornica s dvostrukim trupom, te je opremljen posebnom probojnom bojnom glavom. Međutim, projektiran je za djelovanje u dubokim vodama i uništavanje podmornica na nuklearni pogon te je preskup za većinu potencijalnih kupaca, posebno nakon što je prije tri godine zaustavljena serijska proizvodnja. To znači da bi novi kupac morao podmiriti i troškove obnavljanja proizvodnje. Spearfish pokreće kombinacija plinske turbine Sundstrand 21TP01 (koja rabi gorivo HAP-Otto) i kanaliziranog vodomlaznog propulzora, što mu omogućava postizanje vršne brzine od čak 80 čvorova. No, pri toj brzini domet mu je samo 12,5 NM. Ako se brzina bitno smanji, onda se domet povećava na prihvatljivih 30 NM. Spearfishov sustav za navođenje sadrži oko 200 000 linija operativnog koda i sposoban je za izvedbu napada pomoću podataka dobivenih iz podmornice, preko kabela za vođenje i za potpuno samostalno navođenje na cilj. Spearfish britanskim podmornicama omogućava napade i na podmornice i na površinske brodove (ASW/ASuW sposobnosti). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 11, 2014, 12:33:39 pm [attachment=1]
slika 6 : Kombinacijom tehnologija s Mk 46 i Mk 50 dobiven je laki torpedo Mk 54 Američka ponuda Iako je u operativnu uporabu ušao još 1965. godine, Raytheonov Mk 46 laki torpedo i dalje se "dobro drži". Prema sadašnjim planovima američka ratna mornarica će inačice Mk 46 Mod 5A(S) i Mk 46 Mod 5A(SW) rabiti sve do 2015. godine. Razlog takve dugovječnosti je velika pouzdanost Mk 46, koja nije bila narušena ni stalnim poboljšanjima i modernizacijama. Zbog toga ne čudi da je upravo Mk 46 (s njegovim "potomcima"), najrasprostranjiji laki torpedo na svijetu jer su ga Amerikanci prodavali svim saveznicima (bivšim, sadašnjim i budućim). Unatoč svojim godinama i danas se jako dobro prodaje iako više nije u samom tehnološkom vrhu. Pokreće ga petocilindrični motor, a svaka nova inačica dobila je još suvremenije sustave vođenja, sonare. Zadnja inačica Mk 46 Mod 5A(SW) proizvedena je 1996. kao posljednji stupanj u razvoju ovog torpeda. Dodatno su smanjene potrebe održavanja, ali je istodobno povećana i otpornost na ometanja. Poboljšane su i mogućnosti otkrivanja ciljeva te njihovo praćenje tijekom približavanja. Vršna brzina torpeda Mk 46 je 45 čvorova, a maksimalni domet 7300 m. Ratna mornarica je u međuvremenu prešla na znatno suvremeniji laki torpedo Mk 50 (s parnom turbinom) i Mk 54 koji je zadržao pogonski sustav Mk 46. Kako je Mk 50 projektiran za potrebe Hladnog rata, prava zamjena za Mk 46 je Mk 54. Mk 54 je svojevrsna mješavina tehnologija s Mk 46 i Mk 50, uz Mk 58 Adcap elektroniku. Mk 50 ima vršnu brzinu od 40 čvorova dok je podatak o dometu vojna tajna. [attachment=2] slika 7 : Teški torpedo Mk 48 ADCAP Američka ratna mornarica još uvijek rabi i teški torpedo Raytheon Mk 48, čija je proizvodnja kontinuirano traje još od 1972. godine. Osnovna mu je namjena borba protiv nuklearnih podmornica. Američka ratna mornarica za svoje potrebe, a uz pomoć svog Naval Undersea Warfare Center (NUWC) i tvrtke Raytheon Integrared Defense Systems (Portsmouth u državi Rhode Island), kontinuirano razvija svoj teški torpedo Mk 48 ADCAP (ADvanced CAPability). Razvoj se odvija paralelno, kroz unaprijeđenje komponenti i računalnih programa. Razvijen na osnovi teškog torpeda Mk 48 Mod 4, originalni Mod 5 ADCAP ušao je u operativnu uporabu početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Mod 5 ADCAP je donio digitalni sonar, automatsku obradu podataka, te unapređeno navođenje i upravljanje uz zadržavanje svih dobrih odlika prijašnjih torpeda iz serije Mk 48, kao što je uporaba pogonskog sustava Otto Fuel II. Daljnja unapređenja uvedena na Mod 6 inačici donijela su poboljšani sustav traganja i navođenja, tiši pogonski sustav, povećanje pouzdanosti, smanjenje troškova održavanja i otvorila su mogućnost lakše integracije novih unapređenja. Na inačici Mod 6 već je primijenjena otvorena arhitektura sustava za navođenje koja se temelji na, doduše, najsuvremenijoj, ali ipak standardnoj (commercial off-the-shelf - COTS) komercijalnoj tehnologiji obrade signala i podataka, te na uporabi industrijskog Ethernet prijenosa podataka (databus). Kontinuirano istraživanje, razvoj, testiranje i vrednovanje fokusirani su na cilj daljnjeg unapređenja mogućnosti oružja. Poseban je naglasak na dva područja. Prvi je nazvan Advanced Processor Builds (APB), a drugi Common Broadband Advanced Sonar System (CBASS). CBASS je namijenjen ugradnji u inačicu Mod 7 koja se zajednički razvija s Australijom, unutar desetogodišnjeg sporazuma Armaments Cooperative Project (ACP), koji je potpisan još u ožujku 2003. Australska ratna mornarica namjerava teškim torpedima Mk 48 Mod 7 naoružati šest svojih podmornica klase Collins. Daljnja planirana poboljšanja za Mk 48 ADCAP obuhvaćaju zamjenu obične žice za vođenje suvremenijim optičkim kabelom čije se uvođenje očekuje do kraja ovog desetljeća. Trenutačni korisnici starije inačice teškog torpeda Mk 48 Mod 4 su Australija, Kanada i Nizozemska. Uz već osiguranu isporuku torpeda Mk 48 ADCAP Mod 7 australskoj ratnoj mornarici, američka ratna mornarica intenzivno traga za novim kupcima unutar NATO saveza i drugih savezničkih država, kako bi dodatno proširila obitelj korisnika ADCAP teških torpeda. Švedski Torpedo 2000 Žično vođeni teški torpedo Torpedo 2000 (oznaka švedske ratne mornarice je Tp62) proizvod je tvrtke Saab Underwater Systems. Razvoj torpeda započeo je 1988. Rabi pogonski sustav na biogorivo (mješavina od 85 posto HTP-a i 15 posto petroleja). Maksimalna brzina tog teškog torpeda je oko 50 čvorova, a maksimalni domet 50 000 metara (procijenjeno). Unatoč velikim nadama, Torpedo 2000 nije najbolje prošao na svjetskom tržištu. Dosad jedina prodaja stranom naručitelju bila je ona brazilskoj ratnoj mornarici 1999. vrijedna 64,5 milijuna američkih dolara (500 milijuna švedskih kruna), ali je i ta narudžba opozvana 2004. Brazilska je ratna mornarica namjeravala Torpedom 2000 naoružati svoju novu poboljšanu podmornicu Tikuna klase Tupi. Međutim, ugovor je poništen 2004., a Saab Underwater Systems je takav razvoj događaja objasnio višom silom ili preciznije, "uglavnom zbog posljedice problema s integracijom, koji su nastali zbog prava treće strane". Saab je objavio da bi ukupni troškovi tvrtke zbog otkazivanja brazilskog ugovora mogli dosegnuti čak 160 milijuna švedskih kruna. [attachment=3] slika 8 : Švedski Torpedo 2000 Saab razvija i lako torpedo Tp-45 (izvozne oznake Tp-43X2). Torpedo se razvija kako bi tamošnjoj ratnoj mornarici i obalnoj obrani dao mogućnost djelovanja u plitkim priobalnim vodama. Zbog toga je prilagođen za uporabu s podmnornica i brodova, ali i helikoptera. Zanimljivo je da se s helikoptera može ispustiti pri brzini leta od čak 129 km/h. [attachment=4] slika 9 : Unutrašnji presjek Torpeda 2000 Južnokorejski Cheongsangeo Južnokorejska Agency for Defense Development (ADD) odgovorna je za koordinaciju razvoja prvog domaćeg lakog torpeda, poznatog kao Cheongsangeo ili Blue Shark. Razvoj torpeda započeo je 1995. a završna testiranja i uspješno okončanje razvoja obavljeni su u rujnu 2004. Iako još nema službene potvrde, vjeruje se da je tijekom 2006. Cheongsangeo uveden u naoružanje ratnih brodova, helikoptera i mornaričkih patrolnih aviona južnokorejske ratne mornarice. Kako Cheongsangeo nije ponuđen za izvoz, o njemu se još uvijek zna vrlo malo. Navodno mu je vršna brzina veća od 45 čvorova, a najveći domet veći od 9000 metara. Optimiziran je za uništavanje tihih ciljeva u plitkim vodama, a opremljen probojnom bojnom glavom. Neki izvori navode da je Cheongsangeo kombinacija provjerenih tehnologija s torpeda Mk 46 i naprednih izvora električne energije i pogonskog sustava kupljenih u Europi. [attachment=5] slika 10 : Južnokorejski Cheongsangeo Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 12, 2014, 12:36:22 pm Zaokružiti ćemo s još jednim člankom objavljenim na stranici "Hrvatski Vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)" autor je Tomislav Janjić ;
Torpedi idu dalje Iako je od zadnje borbene uporabe torpeda prošlo 24 godine ona su i dalje najubojitije oružje suvremenih podmornica Kada je u blizini Falklandskog otočja 2. svibnja 1982. britanska nuklearna podmornica HMS Conqueror potopila argentinsku krstaricu ARA General Belgrano svojim teškim torpedima Mark VIII to je bila ne samo prekretnica u tom ratu već i posljednja uspješna uporaba torpeda u XX. stoljeću. Istog je mjeseca argentinska klasična podmornica ARA San Luis neuspješno ispalila nekoliko teških torpeda na britanske ratne brodove koji su se rasporedili oko Falklandskog otočja pokušavajući nad njim vratiti britanski suverenitet. Potapanje Belgrana prije točno 24 godine zadnji je poznati primjer uporabe teškog torpeda u ratu. U međuvremenu su gotovo sve vrste oružja (osim nuklearnog) doživjele svoju ratnu uporabu, dok su se teški torpedi iz podmorničarskih torpednih cijevi lansirali samo na vježbama. Unatoč tom nedostatku dokazivanja uporabljivosti i mogućem zaključku da je kombinacija podmornica - teški torpedo stvar prošlosti, to ipak nije tako. Štoviše, sve veći broj država kupuje ili u najskorije vrijeme namjerava kupiti suvremene podmornice. Razvijaju se i nove tehnologije, prije svega pogona, koje mogućnosti klasičnih sve više približavaju mogućnostima nuklearnih podmornica, uz istodobno zadržavanje prihvatljive cijene. Teški torpedi su i dalje osnovno oružje suvremenih podmornica koje se može rabiti protiv drugih podmornica ili površinskih brodova, u obrambenim ili napadnim zadaćama. [attachment=1] slika 1 : Njemačko teški torpedo DM2A4 tijekom testiranja prije isporuke turskoj ratnoj mornarici Stalno smanjivanje izdvajanja za obrambene potrebe od početka devedesetih godina prošlog stoljeća usporilo je i razvoj novih teških torpeda, a ubrzani razvoj vođenih projektila, koji se mogu lansirati iz podmornica protiv brodova ili ciljeva na kopnu, od njih je učinio prije svega obrambeno oružje. Kritičari navode i nemogućnost uporabe teških torpeda protiv asimetričnih prijetnji koje dominiraju početkom XXI. stoljeća. U takvim uvjetima svjetskim tržištem teških torpeda dominiraju dvije tvrtke, čija su konkurencija još tri tvrtke s nešto manjim prodajnim uspjesima. Najočitiji konkurenti su njemačka tvrtka Atlas Elektronik, koja nudi torpedo DM2A4 Seahake i talijanska tvrtka Whitehead Alenia Sistemi Subacquei (WASS), koja nudi torpedo Black Shark. Uz njih, na tržištu se nalaze i švedska tvrtka Saab Underwater Systems sa svojim Torpedo 2000 i američki Raytheon koji nudi Mk 48 Mod 6/7 ADCAP (ADvanced CAPabilities). Američka vlada na tržištu nudi i starije modele torpeda Mk 48. Britanska tvrtka BAE Systems (koja s Atlas Elektronik zajednički proizvodi teški torpedo Spearfish) odlučila se posvetiti razvoju poboljšanja teških torpeda koji se već nalaze u naoružanju britanskih nuklearnih podmornica. BAE Systems je svoj mogući udio u tržištu teških torpeda za klasične podmornice prepustio tvrtki Atlas Elektronik. Njemačka ratna mornarica naručit će 70 torpeda DM2A4 tijekom ove godine. To će biti druga isporuka, jer je tvrtka Atlas Elektronik još prije tri godine isporučila 10 predserijskih torpeda istog tipa. Njemačka narudžba očuvat će proizvodnju torpeda DM2A4 za još dvije do tri godine. [attachment=2] slika 2 : Torpedo DM2A4 opremljeno je sa četiri baterije koje mu osiguravaju visoku vršnu brzinu i veliki domet Za torpedo DM2A4 odlučila se i španjolska ratna mornarica koja je 3. studenog 2005. naručila oko 40 torpeda namijenjenih uporabi sa svojih podmornica S 80. Predstavnici tvrtke Atlas Elektronik su posebice istaknuli da će tamošnja industrija u većem obimu sudjelovati u proizvodnji "španjolskih" torpeda. Još jedan potencijalni kupac je Grčka, koja ima potrebu za oko 50 suvremenih teških torpeda. U slučaju Grčke, narudžba DM2A4 ima konkurenciju u torpedu Black Shark tvrtke WASS. Atlas Elektronik se nada da će ipak dobiti i tu narudžbu, jer se njihov DM2A4 može rabiti na grčkim podmornicama Type 209 i Type 214 bez potrebe dodatnih zahvata na brodskom borbenom sustavu. Što i nije čudno, jer je upravo Atlas Elektronik isporučitelj zapovjednih, sonarnih i sustava za kontrolu paljbe (ISUS 90) za sve grčke podmornice. Razvoj DM2A4 započeo je 1996. i dosad je obavljeno više od 100 ispitivačkih lansiranja. Prije španjolske narudžbe, Atlas Elektronik je dobio narudžbu za manje od 100 komada, 10 predserijskih za njemačku i nepoznati broj za tursku ratnu mornaricu. Njemačka će svoja torpeda DM2A4 rabiti na četiri najnovije podmornice Type 212A koje se trenutačno uvode u operativnu uporabu. Turska će ratna mornarica svojim torpedima naoružati najnovije podmornice Type 209. Proizvodni kapaciteti Atlas Elektronika omogućavaju godišnju proizvodnju između 40 i 100 teških torpeda, iako je optimalna iskoristivost jedan torpedo tjedno. [attachment=3] slika 3 : Energetski paket u kojem se mogu nalaziti od jedne do četiri baterije Kako bi osigurao daljnji opstanak proizvodnje teških torpeda, DM2A4 Atlas Elektronik je pokrenuo potragu za novim izvoznim poslovima, koju čelni ljudi tvrtke opisuju kao "vrlo agresivnu" marketinšku ofenzivu. Pritom su upravo WASS (koja pri proizvodnji torpeda Black Shark usko surađuje s francuskim DCN International) ocijenili kao najvećeg konkurenta ne samo na europskom tržištu nego i svjetskom. Zbog toga je Atlas Elektronik razvio posebnu izvoznu (non-NATO) inačicu torpeda DM2A4 koju su nazvali Seahake Mod 4. Taj torpedo ima drukčiji sustav navođenja i izmijenjene kontrolne algoritme kako bi se prilagodio potrebama potencijalnih kupaca diljem svijeta. Teški torpedo DM2A4 pokreće najsuvremeniji visokofrekventni električni motor snage 300 kW koji, po tvrdnjama Atlas Elektronika, ima iskoristivost od čak 90 pos to. Potrebnu električnu energiju za pokretanje motora i elektroničkih sustava osiguravaju modularne srebro-cink baterije. Modularna gradnja torpeda omogućava njegovo opremanje s jednom, dvije, tri ili četiri baterije, koje još nazivaju i energetskim paketima. Inačica s najboljim mogućnostima torpeda DM2A4 opremljena je sa čak četiri baterije koje joj osiguravaju maksimalnu brzinu veću od 50 čvorova (90 km/h) i domet veći od 90 kilometara. Pri uobičajenom scenariju kada torpedo do cilja ide srednjom brzinom i napada najvećom mogućom, maksimalni se domet smanjuje na 50 kilometara. U scenariju kad se DM2A4 lansira čeono protiv cilja (fregate) udaljenog 20 kilometara, pri kojem se cilj odmah okrene za 180 stupnjeva i pojuri brzinom od 30 čvorova (da bi izašao izvan dometa torpeda), torpedo će dostići i pogoditi cilj za pola sata - barem tako tvrdi njemačka ratna mornarica. Sustav za vođenje torpeda DM2A4 uključuje optički kabel debljine 300 nm koji se proizvodi u Njemačkoj. Po tvrdnjama Atlas Elektronika taj optički kabel omogućava prijenos podataka od 10 Mbs. Sonarni sustav za navođenje, koji se nalazi u vrhu torpeda, djeluje s 40 unaprijed određenih frekvencija čije impulse može slati u rasponu od +/- 110 stupnjeva. [attachment=4] slika 4 : Talijanski teški torpedo Black Shark Talijanska konkurencija Kao što je već spomenuto tvrtka WASS (u vlasništvu Finmeccanica) trenutačno je najveći tehnički i komercijalni suparnik tvrtki Atlas Elektronik na svjetskom tržištu teških torpeda. Na tom tržištu WASS nudi svoj teški torpedo Black Shark. Njegov je razvoj počeo 1997. kako bi se zadovoljila potreba talijanske ratne mornarice za teškim torpedom nove generacije, koji će se rabiti s najnovijih podmornica U212A. U početku poznat pod oznakom A184 Advanced - što ukazuje na to da je razvijen na osnovi teškog torpeda A184 Mod 3 - dano mu je novo ime kako bi se istaknulo da se radi o potpuno novom torpedu čije su mogućnosti mnogo bolje od torpeda iz serije A184. Tvrtka DCN St Tropez, kao partner WASS-u, preuzela je odgovornost za razvoj Black Sharkovih baterija i elektromotora. Torpedo Black Shark ujedinjuje novi Advanced Sonar Transmitting and Receiving Architecture (ASTRA), aktivno/pasivni akustični sustav navođenja, poboljšani sustav za navođenje i kontrolu putanje, optički kabel za prenošenje podataka između torpeda i podmornice, novi elektromotor i zakrivljene kontrarotirajuće propelere. ASTRA, koja je originalno razvijena unutar posebnog nacionalnog programa, višefrekventni je sonar s digitalnom kompresijom signala u svim modovima zračenja. Sposobna je za rad u više frekvencija u aktivnom (moduliranje frekvencija i kontinuirani rad) i pasivnom modu, s mogućnošću nezavisne obrade svake frekvencije (aktivne i pasivne). [attachment=5] slika 5 : Podmornica U212A ASTRA djeluje u 15 kHz (samo u pasivnom srednjofekventnom modu rada) i 30 kHz (aktivni i pasivni visokofrekventni mod rada). Tražilo može istodobno raditi u obje frekvencije u pasivnom modu, što torpedu Black Shark omogućava da razluči zvučni odraz cilja i buku koju stvaraju aktustički sustavi za ometanje. Veza ostvarena preko optičkog kabela zamijenila je klasični sustav na starijim torpedima koji je rabio običnu žicu. Ugradnja optičkog kabela omogućila je da se istodobno ostvari dvosmjerna veza između podmornice i torpeda. To je, pak, omogućilo da se s torpeda prema podmornici šalju podaci prikupljeni pomoću sustava ASTRA. Tako torpedo Black Shark za vrijeme kretanja prema cilju istodobno može služiti i kao istureni senzor podmornice. Uporaba optičkog kabela omogućila je bržu izmjenu podataka između podmornice i torpeda, povećavajući maksimalni domet vođenja za 100 posto. Za pokretanje torpeda Black Shark rabi se najsuvremeniji aksijalni elektromotor koji potrebnu električnu energiju dobija od novih AlAgO baterija, opremljenih sustavom za upravljanje elektrolitima. Kako je ta vrsta baterije još jako skupa za potrebe vježbovnih gađanja, razvijena je litijumska baterija koja se može puniti. Snaga elektromotora prenosi se na dva kontrarotirajuća propelera sa 13 i 10 lopatica napravljenih od kompozita. Maksimalna brzina torpeda je 52 čvora. Teški torpedo Black Shark ostati će u maloserijskoj proizvodnji sve dok ne prođe proces testiranja potreban za uvođenje u operativnu uporabu. Prvo operativno lansiranje obavljeno je u studenom 2004. s podmornice O'Higgins, prve od dvije podmornice klase Scorpene koje je kupila čileanska ratna mornarica. Lansiranje je obavljeno unutar programa testiranja podmornice prije primopredaje, te su ga obavili stručnjaci tvrtke DCN Internationa u međunarodnim vodama u blizini francuske i španjolske obale. Čileanska ratna mornarica planira svojim teškim torpedima Black Shark naoružati i dvije podmornice Type 209/1300 (Thompson i Simpson). U objema će podmornicama modernizirat će se zapovjedni sustav i sustav kontrole paljbe, a to će obaviti tvrtka UDS International. Modernizacija će približiti čileanske podmornice Type 209/1300 standardu koji imaju podmornice klase Scorpenes te omogućiti istodobnu uporabu teških torpeda Black Shark zajedno s već postojećim naoružanjem. Talijanska će ratna mornarica teškim torpedima Black Shark naoružati svoje dvije najnovije podmornice U212A (Salvatore Todaro i Sciré). U planu je i naoružavanje podmornica klase Sauro, koje su trenutačno naoružane teškim torpedima A184 Mod 3. Uz to što je prodan Čileu, teški torpedo Black Shark ostvario je i druge izvozne uspjehe. Tako će se naći u naoružanju dviju novih malezijskih podmornica klase Scorpene (isporučit će ih tvrtka Armaris), te na dvije nove podmornice 209/1500PN koje je naručila portugalska ratna mornarica od tvrtke Howaldtswerke-Deutsche Werf (dio ThyssenKrupp Marine Systems). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 12, 2014, 12:42:59 pm Američka ponuda
Američka ratna mornarica za svoje potrebe, a uz pomoć svog Naval Undersea Warfare Center (NUWC) i tvrtke Raytheon Integrared Defense Systems (Portsmouth u državi Rhode Island), kontinuirano razvija svoj teški torpedo Mk 48 ADCAP (ADvanced CAPability). Razvoj se odvija paralelno, kroz unapređenje komponenti i računalnih programa. Razvijen na osnovi teškog torpeda Mk 48 Mod 4, originalni Mod 5 ADCAP ušao je u operativnu uporabu početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Mod 5 ADCAP je donio digitalni sonar, automatsku obradu podataka, te unapređeno navođenje i upravljanje uz zadržavanje svih dobrih odlika prijašnjih torpeda iz serije Mk 48, kao što je uporaba pogonskog sustava Otto Fuel II. Daljnja unapređenja uvedena na Mod 6 inačici donijela su poboljšani sustav traganja i navođenja, tiši pogonski sustav, povećanje pouzdanosti, smanjenje troškova održavanja i otvorila su mogućnost lakše integracije novih unapređenja. Na inačici Mod 6 već je primijenjena otvorena arhitektura sustava za navođenje koja se temelji na, doduše, najsuvremenijoj, ali ipak standardnoj (commercial off-the-shelf - COTS) komercijalnoj tehnologiji obrade signala i podataka, te na uporabi industrijskog Ethernet prijenosa podataka (databus). [attachment=1] slika 6 : Ukrcaj američkog teškog torpeda Mk 48 ADCAP Kontinuirano istraživanje, razvoj, testiranje i vrednovanje fokusirani su na cilj daljnjeg unapređenja mogućnosti oružja. Poseban je naglasak na dva područja. Prvi je nazvan Advanced Processor Builds (APB), a drugi Common Broadband Advanced Sonar System (CBASS). CBASS je namijenjen ugradnji u inačicu Mod 7 koja se zajednički razvija s Australijom, unutar desetogodišnjeg sporazuma Armaments Cooperative Project (ACP), koji je potpisan još u ožujku 2003. Australska ratna mornarica namjerava s teškim torpedima Mk 48 Mod 7 naoružati šest svojih podmornica klase Collins. Daljnja planirana poboljšanja za Mk 48 ADCAP obuhvaćaju zamjenu obične žice za vođenje suvremenijim optičkim kabelom čije se uvođenje očekuje do kraja ovog desetljeća. Trenutačni korisnici starije inačice teškog torpeda Mk 48 Mod 4 su Australija, Kanada i Nizozemska. Uz već osiguranu isporuku torpeda Mk 48 ADCAP Mod 7 australskoj ratnoj mornarici, američka ratna mornarica intenzivno traga za novim kupcima unutar NATO saveza i drugih savezničkih država, kako bi dodatno proširila obitelj korisnika ADCAP teških torpeda. Britanski teški torpedo Spearfish Tvrtka BAE Systems Underwater Systems (Waterlooville u južnoj Engleskoj) predala je zadnji teški torpedo Spearfish britanskom ministarstvu obrane u studenom 2003. Nakon što su i zadnji teški torpedi Mk 24 Mod 2 Tigerfish povućeni iz operativne uporabe u veljači 2004. Spearfish je postao standardni teški torpedo vođeno žicom nuklearnih podmornica (i jurišnih i balističkih) britanske ratne mornarice. [attachment=2] slika 7 : Britanski teški torpedo Spearfish Teški torpedo Spearfish originalno je projektiran da bi se suprotstavio haldnoratovnskim prijetnjama, prije svega najsuvremenijim sovjetskim nuklearnim podmornicama koje su mogle ploviti vrlo velikim brzinama na vrlo velikim dubinama. Prva isporuka torpeda Spearfish obavljena je još 1988. Pokretani plinskom turbinom Sundstrand 21TP01 (koja rabi gorivo HAP-Otto) i kanaliziranom vodomlaznom propulziom, teški torpedi Spearfish imaju visoku maksimalnu brzinu (neka su tijekom vježbi dosegnula i brzine veće i od 65 čvorova), mogućnost djelovanja na velikim dubinama i veliki domet. Spearfishov sustav za navođenje sadrži oko 200 000 linija operativnog koda i sposoban je i za izvedbu napada pomoću podataka dobivenih iz podmornice, preko kabela za vođenje i za potpuno samostalno navođenje na cilj. Spearfish britanskim podmornicama omogućava napade i na podmornice i na površinske brodove (ASW/ASuW sposobnosti). Iako učinkovitost Spearfisha dosad nije potvrđena u ratnim uvjetima, više je puta testiran u vojnim vježbama. Tako je tijekom američko-britanske vježbe High Seas Firing u Atlantskom oceanu u lipnju 2002. teški torpedo Spearfish, ispaljen iz nuklearne podmornice HMS Tireless, pogodio otpisanu američku krstaricu Wainwright koja je plutala (nije proizvodila ni zvuk ni vibracije). Britansko ministarstvo obrane trenutačno razmatra mogućnosti za zamjenu Spearfish teških torpeda. Taj je projekt nazvan Submarine Launched Underwater Weapon (SLUW), a oružje koje će se razviti unutar njega trebalo bi u operativnu uporabu na britanskim podmornicama ući sredinom idućeg desetljeća. U skladu s time BAE Systems Uderwater Systems je već pokrenuo razvoj konceptnih studija pod oznakom Advanced Spearfish Programme (ASP). Cilj je ispitati sve mogućnosti poboljšanja Spearfisha te postaviti osnove za ispunjenje SLUW programa. Osnovna namjena studije Advanced Spearfish Programme je otkriti kako na prihvatljiv način poboljšati mogućnosti oružja protiv tihih ciljeva u okruženju plitkih voda, ili drugim riječima, kako učinkovito napadati podmornice s klasičnim pogonom u priobalnim vodama. Švedski Torpedo 2000 Žično vođeni teški torpedo Torpedo 2000 (oznaka švedske ratne mornarice je Tp62) proizvod je tvrtke Saab Underwater Systems. Razvoj torpeda započeo je 1988. Rabi pogonski sustav na biogorivo (mješavina od 85 posto HTP-a i 15 posto petroleja). Maksimalna brzina tog teškog torpeda je oko 50 čvorova, a maksimalni domet 50 000 metara (procijenjeno). [attachment=3] slika 8 : Švedski Torpedo 2000 Unatoč velikim nadama, Torpedo 2000 nije najbolje prošao na svjetskom tržištu. Dosad jedina prodaja stranom naručitelju bila je ona brazilskoj ratnoj mornarici 1999. vrijedna 64,5 milijuna američkih dolara (500 milijuna švedskih kruna), ali je i ta narudžba opozvana 2004. Brazilska je ratna mornarica namjeravala Torpedom 2000 naoružati svoju novu poboljšanu podmornicu Tikuna klase Tupi. Međutim, ugovor je poništen 2004., a Saab Underwater Systems je takav razvoj događaja objasnio višom silom ili preciznije, "uglavnom zbog posljedice problema s integracijom, koji su nastali zbog prava treće strane". Saab je objavio da bi ukupni troškovi tvrtke zbog otkazivanja brazilskog ugovora mogli dosegnuti čak 160 milijuna švedskih kruna. Po ugovoru, koji je Saab Underwater Systems sklopio s FMV-om, tvrtka eksperimentalno razvija bezposadno plovilo (unmanned underwater vehicle - UUV) AUV 62f koje je bazirano na komponentama torpeda Tp62. [attachment=4] slika 9 : Unutrašnji presjek Torpeda 2000 Ruska ponuda Na svjetskom tržištu teških torpeda nalazi se i Rusija. Ta je država prodaju svojih suvremenih teških torpeda vezala uz prodaju klasičnih podmornica klase Kilo. Tako su četiri kineske podmornice Type 877EKM/636, deset indijskih Type 877EM/8773 i tri iranske Type 877 EKM naoružane torpedima TEST-71/96 i 53-65. Teški torpedo TEST-71/96 namijenjen je protupodmorničkoj borbi, iako se može rabiti i protiv površinskih ciljeva. U operativnu je uporabu ušlao još 1971., ali je stalno modernizirano. Električni pogon osigurava mu domet od 15 000 metara pri brzini od 40 čvorova i 25 000 metara pri brzini od 35 čvorova. Teški torpedo 53-65 u operativnu je uporabu ušlao još 1965. Inačica 53-65K s turbinskim pogonom na petrolej postala je operativna 1969. Pri brzini od 45 čvorova 53-65K ima maksimalni domet od 19 000 metara. Oba torpeda imaju kombinaciju žičanog vođenja i samostalni aktivno/pasivni sustav za navođenje na ciljeve. [attachment=5] slika 10 : Najnovija ruska teška torpeda nalaze se i u arsenalima kineskih podmornica Zaključak Iako se na prvi pogled čini da je prodaja teških torpeda vezana uz prodaju podmornica, to nije potpuno točno. Jer da je tako američka teška torpeda Mk 48 Mod 4 ne bi se našla na australskim, kanadskim i nizozemskim podmornicama. A i švedski Torpedo 2000 bi imao mnogo bolju prodaju. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 21, 2014, 07:31:22 pm Potapanje otpisanog broda "HMAS Torrens" Kraljevske Australske Mornarice ,potapanje je izvršeno 14.06.1999 godine u sklopu vježbe, brod je pogođen torpedom lansiranim s podmornice.
[attachment=1] [attachment=2] [attachment=3] [attachment=4] [attachment=5] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Jester on March 21, 2014, 07:32:48 pm [attachment=1]
[attachment=2] [attachment=3] [attachment=4] izvor : amusingplanet.com Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: TČ144 on April 09, 2014, 04:42:32 pm Ovo je znanstvena vantastika,ja sam ostao još u 20 stolječu.Hvala na zanimljivom i poučnom štivu.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on April 09, 2014, 05:14:43 pm Mislim da su slike sa jadnom fregatom klase Leander posledica dejstva upravo torpeda Spearfish. Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on April 09, 2014, 10:03:30 pm Mislim da su slike sa jadnom fregatom klase Leander posledica dejstva upravo torpeda Spearfish. Za potapanje fregate je korišteno torpedo Mk48 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,5323.0.html). Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: motorista 57 klasa on April 23, 2018, 06:50:13 am Evo interesantnih slika iz "Lab N5 NII 400". U Abhaziji Gruzija. Ovo je bila top secret Sovjetska laboratorija za ispitivanje mornaričkih torpeda.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5][attachment=6][attachment=7][attachment=8]
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: lovac on April 23, 2018, 08:08:59 pm Ovo je skoro isto kao u CG mornarici, na Pristanu, u nekadašnjem torpednom skladištu.
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: motorista 57 klasa on April 24, 2018, 08:29:06 am U necem smo se priblizili Rusima. :zid :zid :zid :zid
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on May 22, 2018, 10:47:44 am https://youtu.be/hbTsan7Yd4M
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Director on May 25, 2018, 11:32:40 pm malo drugačiji torpedo :)
https://www.youtube.com/watch?v=HeZpu5V5GE0 Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: MOTORISTA on January 08, 2022, 05:20:43 pm https://youtu.be/CAO2BYZdfE4
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: Kubovac on January 16, 2023, 01:28:13 pm Vojni ekspert je govorio o karakteristikama borbenog kompleta za supertorpedo Posejdon
Vojni ekspert Korotčenko nazvao je nuklearni komplet za supertorpedo Posejdon za podmornicu Belgorod sredstvom odvraćanja i oružjem za odmazdu. Igor Korotčenko, glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana, 16. januara je za Izvestija rekao o tehničkim karakteristikama borbenog kompleta nuklearnog supertorpeda Posejdon za nuklearnu podmornicu specijalne namene Belgorod. „Ovo nisu super torpeda, ovo je autonomno besposadno podvodno vozilo dizajnirano da udari obalu potencijalnog neprijatelja nuklearnim punjenjem visoke snage. Koristi se za uništavanje infrastrukture ili neprijateljskih objekata u slučaju nuklearnog rata velikih razmera“, rekao je on. Za Rusiju je to sredstvo odvraćanja i oružje odmazde, naglasio je ekspert. „Koji je domet? Interkontinentalni. Zahvaljujući nuklearnoj elektrani ove vrste, autonomno podvodno vozilo isporučuje nuklearno punjenje na bilo koji domet, jer opseg nije ograničen“, rekao je on. Dubina na kojoj se supertorpedu postiže brzinu, isključuje mogućnost presretanja postojećim sredstvima neprijatelja, dodao je Korotčenko. Ranije tog dana TASS-u je izvor blizak vojnom resoru rekao da je napravljena prva municija nuklearnih supertorpeda Posejdon. Prema rečima sagovornika agencije, uspešno su završena odvojena ispitivanja glavnih komponenti Posejdona, uključujući i nuklearnu elektranu. Prošlog leta, kolumnista CNN-a Bred Lendon rekao je da bi ruska podmornica Belgorod mogla da se koristi za izviđanje i nuklearne napade. Nuklearni ledolomac Belgorod stvoren je za borbu protiv neprijateljskih površinskih grupa. Uprkos činjenici da je podmornica zvanično položena nakon raspada SSSR-a, 24. jula 1992. godine, u stvari, njena izgradnja je počela ranije. Međutim, već 1997. godine njegovo rad je zaustavljen zbog teške ekonomske situacije. Izgradnja podmornice je nastavljena 20. decembra 2012. godine, ali po novom projektu. U aprilu 2019. plovilo je izvađeno iz pokrivenog pristana, radi dovršavanja plutanja i ispitivanja. [attachment=1] Izvor (https://iz.ru/1455221/2023-01-16/voennyi-ekspert-rasskazal-o-kharakteristikakh-boekomplekta-supertorped-poseidon) Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: milan55 on January 16, 2023, 02:38:33 pm Par torpeda,
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4] Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: victoria on January 16, 2023, 03:03:43 pm Вођено торпедо из 19-ог века.https://en.wikipedia.org/wiki/Brennan_torpedo .Супертајно оружје које бранило Малту између осталог.Анимација https://www.youtube.com/watch?v=h8lyHMSBGOo
Title: Re: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta Post by: kumbor on November 03, 2023, 07:12:39 am U necem smo se priblizili Rusima. :zid :zid :zid :zid Штооо!? Постројење је баш чисто и уредно и "зли Руси" га и даље тајно користе! Типична маскировка! :komp :pirat :krsta |