PALUBA

Razvoj sustava AEGIS bio je potaknut jačanjem, širenjem i stalnim rastom paljbene moći i sposobnosti oru­žanih snaga bivšega SSSR-a tijekom šezdesetih godina. Konvencionalna opasnost od sovjetskih zrakoplova, podmornica i površinskih brodova intenzivirana je naglim razvo­jem protubrodskih raketa velikog dometa, te novim i sofisticiranijim sustavima za elektroničku borbu.

Motrilački sateliti SSSR-a sakupljali su podatke o uočenim ciljevima na moru i prenosili ih, u realnom vremenu, do pomorskih zapovjedni­ka koji su na temelju toga mogli rutinski orga­nizirati i voditi raketne napadaje na ciljeve daleko iza obzora. Ulaskom tih raketa, koje su inercijalno ili daljinski vođene tijekom faze krstarenja, u područje cilja uključuje se njihovo autonomno završno samonavođenje koje osigurava visoku vjerojatnost pogađanja cilja. Ove rakete su se mogle lansirati sa zračnih, površinskih i pod­morničkih platformi.

Polumjer leta sovjetskih bombardera bio je veći od 4000 km, a domet protubrodskih raketa, koje su oni mogli nositi, iznosio je oko 190 km. Problem zaštite američkih brodova od tih raketa
Motrilački sateliti SSSR-a sakupljali su podatke o uočenim ciljevima na moru i prenosili ih, u realnom vremenu, do pomorskih zapovjedni­ka koji su na temelju toga mogli rutinski orga­nizirati i voditi raketne napadaje na ciljeve daleko iza obzora. Ulaskom tih raketa, koje su inercijalno ili daljinski vođene tijekom faze krstarenja, u područje cilja uključuje se njihovo autonomno završno samonavođenje koje osigurava visoku vjerojatnost pogađanja cilja. Ove rakete su se mogle lansirati sa zračnih, površinskih i pod­morničkih platformi.

Polumjer leta sovjetskih bombardera bio je veći od 4000 km, a domet protubrodskih raketa, koje su oni mogli nositi, iznosio je oko 190 km. Problem zaštite američkih brodova od tih raketa bio je dodatno kompliciran i činjenicom visokog elevacijskog kuta upada rakete na brod-cilj.
Naime, te rakete su se lansirale sa zrakoplova na visini oko1200 m, nakon čega bi uzletjele na visinu oko 20000 m na kojoj su krstarile brzinom od 2,5 Macha do mjesta cilja, gdje bi oštro ponirale prema brodu-cilju, i to prema gornjem dijelu broda, koji je inače bio slabo zaštićen i branjen.
Američkim brodovima prijetile su i rakete koje su se mogle lansirati sa zaronjenih podmorni­ca, a koje su imale domet oko 500 km (SS-N-19).

Tijekom šezdesetih godina i površinski brodovi sovjetske flote opremani su novim protubrodskim raketama koje su bile mnogo sposob­nije od starih, primitivnih raketa “Styx”. Super- zvučna raketa nove generacije, SS-N-22, imala je domet 115 km uz inercijalno vođenje tijekom krstarenja, a mnogo veći ako je u toj fazi vođena iz helikoptera. Uz povećanje dometa, nove rakete su postale i znatno otpornije na protuelektronička djelovanja.
U to vrijeme oružane snage SAD dominirale su većim brojem kvalitetnih protubrodskih raketa srednjeg dometa (manje od 95 km), dok je SSSR bio nadmoćniji u masovnim djelovanjima s velikih daljina.

Postojeći brodski radarski sustavi za daleko motrenje i praćenje ciljeva, na američkim brodovi­ma, nisu bili više sposobni obavljati nove zadaće otkrivanja malih ciljeva (raketa i zrakoplova) na velikim daljinama, u uvjetima istodobnog više­strukog napadaja iz različitih smjerova i u okolišu intenzivnoga protuelektroničkog ometanja i obmanjivanja.
Ovakav odnos snaga bio je vrlo opasan za flotu SAD, koji je prijetio neizbježnim uništenjem ukoliko se ona ne bi zaštitila adekvatnijim borben­im sustavima.

Odgovor na izrasle prijetnje ratnoj mornarici SAD bio je razvoj i izgradnja borbenoga sustava AEGIS, koji je predstavljao obrambeni štit nosaču zrakoplova i skupini pratećih brodova. Koristeći najnovija dostignuća moderne tehnologije (mikroelektronika i digitalno procesiranje), iz­građeni AEGIS bio je osposobljen za vrlo br­ze i učinkovite reakcije protiv istodobnih pri­jetnji većeg broja zrakoplova i raketa visokih osobina, u svim vremenskim uvjetima i usprkos intenzivnim protuelektroničkim djelovanjima.

Borbeni sustav AEGIS obuhvaća veći broj različitih podsustava oružja i senzora. Srce i mozak sustava AEGIS je radar velikog dometa SPY-1A sa četiri ravne antenske re­šetke, koji je značio revolucionarni skok u radarskoj tehnici. AEGIS je tada bio promovi­ran kao radikalni pomak u odnosu na kon­vencionalne obrambene sustave.

Povijest razvoja sustava AEGIS

Već 1963. godine ratna mornarica SAD definira projektni zahtjev za razvoj sustava proturaketne zaštite brodova (ASMS - Anti- I ship Missile System) koji bi bio sposoban otkriti (detektirati), pratiti i uništiti raketu, zrakoplov ili površinski cilj.
Međutim, nagli razvoj pomorskih snaga SSSR-a tih godina povećao je ambicije projekta ASMS, što je rezultiralo potpisi­vanjem ugovora s tvrtkom RCA u prosincu 1969. godine za razvoj sustava AEGIS pred kojega su postavljeni novi i mnogo oštriji zahtjevi.

Bilo je očito da klasični radari s mehaničkim skaniranjem (pretraživanjem) radarskoga snopa, koje se posti­zalo gibanjem čitave antenske strukture ili samo pojedinih dijelova, neće moći ispuniti ključne zahtjeve kao što su: brzina reakcije na prijetnju, količina i kakvoća paljbene moći, te otpornost (imunitet) na protuelektronička djelovanja (ometanje i obmanjivanje).

Navedenim zahtjevima mogao je udovoljiti jedino ra­dar s ravnom antenskom rešetkom koja može istodobno zračiti više snopova u različi­tim smjerovima, te omoguća­va istodobnu uporabu više oružja protiv različitih ciljeva.
Tvornica RCA razvila je i izradila prototip takvog rada­ra s oznakom AN/SPY-1A u početku 1973. godine, te je obavila višemjesečna ispitiva­nja na ispitnom poligonu tvo­rnice, na kojemu je izgrađen objekt sličan nadgrađu broda na kojega će se ugraditi ovaj radar.

Nakon završenih tvor­ničkih ispitivanja 1973. go­dine, prototip radara je ugrađen na ispitni brod “Norton Sound”, koji se inače koristio za ispitivanje novih sustava i oružja u real­nim meteorološkim i borbenim uvjetima na poli­gonu u Tihom oceanu. Provjere funkcioniranja ra­dara na moru trajale su do 1976. godine, kad su napokon postignuti zadovoljavajući rezultati.

[attachment=1]
U srpnju 1977. godine tvrtka RCA ugovara izgradnju prvoga iz serije sustava AEGIS. Izgradnja i opremanje prve krstarice “Ticonderoga” s prvim sustavom AEGIS počela je 1979- godine. Primo­predaja toga broda s oznakom CG-47 obavljena je u siječnju 1983. godine, a u sustav flote SAD ušla je potkraj 1983. godine.
Idućih godina slijedila je izgradnja većeg broja brodova s AEGIS-om koji se stalno usavr­šavao i dopunjavao boljim oružjima, pri čemu se unapređivao i brodski radar koji je dobivao nove inačice s oznakama SPV-1B, SPY-1C, SPY-1D i td.

Sustav sustava AEGIS

Sofisticiranost AEGIS-a omogućava mu obavljanje mnoštva funkcija, koje je inače obavljao niz posebnih sustava. AEGIS osigurava stalno motrenje zahtijevanog volumena prostora iznad skupine brodova (polukugla), podupire procese donošenja odluka u brodskom borbenom infor­macijskom središtu, te automatski upravlja oružji­ma. Izvršenje tih funkcija podčinjeno je temeljnoj potrebi preživljavanja napadaja modernih pro- tubrodskih raketa, čije se približavanje očekivalo s malim ili nikakvim prethodnim upozorenjem.
Radar SPY-1A može istodobno motriti, detektirati, identificirati i pratiti ciljeve, protiv kojih zatim odabire najučinkovitija djelovanja odgovarajućih oružja.

[attachment=2]
[attachment=3]
Oružja raspoloživa u sustavu AEGIS za protuzrakoplovnu borbu su:
- primarni brodski raketni sustav “Standard” s pasivno vođenim protuzrakoplovnim raketama SM-2 dometa oko 65 km, koje se vode, većim dijelom trajektorija, zapovijedima odaslanim iz radara SPY-1A, a u završnoj fazi leta navode se na reflektirani signal od cilja. Cilj obasjavaju tim sig­nalom radari-obasjavači SPG-62 (4 komada) samo nekoliko sekundi koliko je potrebno raketi za navođenje na cilj, a po nalogu iz radara SPY-1A;
-proturaketne rakete;
-zrakoplovi s nosača zrakoplova, koji djeluju na vanjskoj obodnici obrambene zone, s kojima AEGIS može koordinirati akcije;
-sustav topova “Phalanx”-20 mm za blisko djelovanje s 3000 metaka u minuti, kojim upravlja radar u sklopu topa. Njegova prvenstvena uloga je obrana broda od protubrodskih raketa koje su uspjele eventualno penetrirati kroz nekoliko sloje­va obrambene zone, što se moglo dogoditi u slučaju nekih problema i nemogućnosti djelovanja vlastitih zrakoplova, ili proturaketnih raketa, ili sus­tava protuelektroničkog djelovanja. I ovom sus­tavu naredba za djelovanje dolazi iz radara SPY-1A.
Ovaj top djeluje na daljinama od 10 km do 150 m.

Za borbu protiv površinskih brodova mogu se koristiti:
- protubrodske niskoleteće (sea skimming) rakete “Harpoon” dometa 90 km;
- krstareće rakete “Tomahawk” more-more dometa oko 460 km;
- dva topa Mk od 126 mm, dometa oko 24 km, s vlastitim sustavom za upravljanje paljbom.

Za protupodmorničku borbu na “Ticonderogi” su na raspolaganju:
-protupodmorničke rakete ‘Asroc’’, koje se lansiraju iz lansera protuzrakoplovnih raketa;
-torpeda Mk 46 s pasivnim i aktivnim akustičkim samonavođenjem.

[attachment=1]
U brodskom borbenom informacijskom središtu smješten je sustav zapovijedanja i odlučivanja, koji dobiva većinu informacija iz ra­dara SPY-1A, i dodatne informacije od brodskih helikoptera putem radiokomunikacijskog kanala (vizualno motrenje i radarski podatci), zatim od manjih brodskih radara za navigaciju, od sustava za identifikaciju ciljeva (IFF), iz uređaja satelitske nav­igacije, od brodskog sonara te prijamnika za izviđanje radio i radarskih signala (ESM).

Atraktivnosti radara SPY-1A

Pojava krstarice “Ticonderoga” bez velikih, rotirajućih radarskih antena i s nekim ravnim plo­hama ugrađenim u nadgrađe broda iznenadila je i mnoge mornaričke znalce, koji su se pitali: “Kako to da su se navodno povećali dometi djelovanja i učinkovitost borbenih sustava, a skinute su naj­važnije antene za daleko motrenje? Antenske plohe miruju, a mnogo različitih funkcija obavljaju. Što to mogu radari s ovakvim antenama bolje i više napraviti od klasičnih radara i zašto?”.

Konstruktori radara SPY-1A mogli su jedino s ovakvom antenom, i uz visoku tehnologiju koja im je bila na raspolaganju, udovoljiti postavljenim zadaćama, od kojih je najvažnija otkrivanje malih zračnih objekata na maksimalnoj daljini 370 km u uvjetima intenzivnog protuelektroničkog djelo­vanja. To se moglo postići znatnim povećanjem razine elektromagnetske snage u željenom smjeru prema cilju.
Racionalno korištenje visokofrekventne energije radarskog odašiljača, odnosno dobivanje veće razine elektromagnetske snage u željenom smjeru postiže se usmjeravanjem-koncentracijom energije u uže snopove. Odnos razina snaga u ne­koj točki prostora koje zrače usmjereni izvor i ne­usmjereni izvor, koji su napajani iz visokofrekvent- nih odašiljača jednake snage, zove se dobitak usm­jerenog izvora.

Klasični radari usmjeravali su zračenu energi­ju uglavnom pomoću paraboličnih reflektora različitih oblika, formirajući na taj način snopove zračene energije različitih presjeka, obično elipsas- tog i kružnog. Koncentracija energije, odnosnodobitak je veći u snopo­vima manjeg presjeka.
Mehaničkim skani- ranjem snopa, odnosno gibanjem antene na od­ređeni način pretražuje se željeni volumen pros­tora.
Elipsasti snop ko­riste motrilački radari, koji mogu za svaki ot­kriveni cilj u pretraživa­nom volumenu izmjeriti samo smjer i daljinu u odnosu na antenu (2D).

[attachment=1]
Elipsasti snop je najčeš­će vrlo uzak u vodorav­noj ravnivni, a relativno širok u vertikalnoj. Ovakve antene imaju dobitak oko 1000 (30 dBi), ali je u jednom okretaju od 360 pretražen manji volumen, nego s elipsastim snopom, Dakle, vretenastim sno­pom može se oktriti mali cilj na mnogo većoj dalji­ni, ali brzina pretraživanja mora biti višestruko veća nego za elipsasti snop.
Radari s uskim vretenastim snopom mogu izmjeriti tri koordinate cilja: smjer, visinu i daljinu (3D).

Povećanje dobitka klasičnih antena postiže se većim protežnostima reflektora, što ima neka maksimalna ograničenja posebice na brodu zbog skučenoga prostora, a i zbog smanjenja brzine okretanja teže antene i povećanog otpora vjetru.
Drugi način pove­ćanja učinkovite zračene energije u željenom smjeru, što je i bio teme­ljni cilj konstruktora ra­dara SPY-1A, mogao se ostvariti većom visoko- frekventnom snagom o- dašiljača radara. Među­tim, i tu postoje maksi­malna ograničenja koja su uvjetovana električ­nom čvrstoćom mikro­valnih elemenata (VF oscilatori, valovodi, kabe­li i si.) u radaru i anteni.

Osim spomenutih ograničenja povećanja efektivne zračene snage, nedostatak klasičnih an­tena je i relativno sporo skaniranje snopa u pros­toru u odnosu na brzinu ciljeva koje bi trebali de­tektirati i pratiti. Ovakvi nepremostivi problemi fizikalnih zakona, usmjer­ili su konstruktore k dav­no poznatim fizikalnim načelima zbrajanja elektromagnetskih polja istih frekvencija, koja zrače dva ili više bliskih izvora. Ti izvori mogu biti dipoli, lijevak antene ili helikoidne antene. Više elemen­tarnih izvora poredanih uzduž crte, na određenim međusobnim udaljenostima, tvore jednoprotežni antenski niz. Više jednoprotežnih nizova ras­poređenih u jednoj ravnini tvore dvoprotežni antenski niz ili antensku rešetku.

Oblik i smjer zračenog snopa antenskom rešetkom zavise od relativnoga odnosa amplituda i faza signala koji se dovode na svaki izvor u rešetki. Postavljanjem regulatora amplituda i faza signala između odašiljača i svakog izvora, omogućeno je upravljanje osobinama zračenoga snopa ili snopo­va, kao što su primjerice: oblik, smjer i način skani- ranja u prostoru, razina učinkovite zračene snage u svakom snopu, broj snopova, razina bočnih nepoželjenih snopova i td.

[attachment=2]
Najstariji radari koristili su antenske rešetke s mehaničkim regulatorima faze, koje su bile glo­mazne, teške i trome, pa su zamijenjene, prije opisanim, antenama klasičnih radara. U doba razvoja radara SPY-1A, već su postojali vrlo brzi elektronski regulatori faze s kojima su mogli upravljati računala uz zanemarivo kašnjenje, što je omogućilo fantastičan razvoj toga radara.
Zbrajanjem elektromagnetskih polja većeg broja izvora postižu se usmjereniji snopovi,s višom razinom učinkovite zračene snage u njima. Dake, dobitak antenske rešetke raste s povećanjem broja izvora, a sukladno tome i s površinom rešetke.

Pojedini izvori rešetki mogu se napajati iz odvojenih odašiljača zadovoljavajuće snage koja nije suprotstavljena električnoj čvrstoći. Zbraja­njem zračenih energija velikog broja odašiljača srednje snage, dobivaju se goleme učinkovite snage u željenim smjerovima. Zbog svega rečenog, u jednoj ravnoj antenskoj rešetki može biti ugrađeno i po nekoliko tisuća elementarnih izvo­ra.
Sustav AEGIS trebao je nadzirati volumen polukugle polumjera 370 km iznad borbene skupine brodova, pa jedna antenska rešetka očito nije mogla udovoljiti toj zadaći, jer ona može pokrivati samo jedan kvadrat toga volumena. Do tih dana, taj se problem rješavao rotiranjem antenske rešetke po azimutu, što je za AEGIS bilo neprihvatljivo zbog smanjene brzine pretraživanja, a i zbog toga što čitav volumen ne bi bio stalno pretraživan, te bi bilo nemoguće suprotstaviti se istodobnom, višestrukom napadaju iz različitih smjerova.

Projektanti AEGIS-a taj problem su riješili na genijalan način, ugradnjom antenskih rešetki u bočne strane nadgrađa broda. Četiri ravne rešetke ugrađene su na četiri strane broda, pa je tako čitav volumen polukugle bio pod nadzorom radara. Na prednjem dijelu nadgrađa krstarice “Ticonderoga” ugrađene su dvije ravne antene koje pretražuju prednji i desni bočni kvadrant, a na stražnjem dijelu također su dvije antene za krmeni i lijevi bočni kvadrant. Svaka ravna antenska rešetka radara SPY-1A sadrži po 4100 elementarnih izvora koji su razvrstani na 140 modula sa po 32 izvora i pripadajućim regulatorima faze za svaki izvor. Veličina antenske plohe je 3,65m x 3,65m.

[attachment=3]
Na “Ticonderogi” su dva radara SPY-1A, od kojih je jedan vezan na dvije prednje antenske rešetke, a drugi na dvije krmene. Ukupna izlazna visokofrekventna snaga radara SPY-1A iznosi više megawata (zbroj snaga svih manjih odašiljača u radaru). Jedna ili više radnih frekvencija radara mogu biti birane u frekvencijskom opsegu od 1550 MHz do 5200 MHz.
Moguća je automatska promjena frekvencije od impulsa do impulsa, zatim zračenje pojedinih vretenastih snopova na različitim frekvencijama. Također je moguće birati različite razine snage u pojedinim snopovima i drukčije vrste modulacije u njima.

Rezultati i ispitivanja sustava AEGIS

Tijekom ispitivanja AEGIS-a na moru. na brodu “Norton Sound”, on je dokazao sposobnost detektiranja i praćenja svih prijetećih ciljeva, koji su sudjelovali u posebno organiziranoj vježbi pomorskih snaga SAD za ta ispitivanja, u različitim meteorološkim uvjetima i protiv intenzivnih protuelektroničkih djelovanja. S ovoga broda je ispaljeno više od 100 raketa i granata na različite “napadače”. Jedan promašaj koji se dogodio nije išao na “dušu” radara SPY-1A, već je bio posljedica kvarova na nekim elementima drugih sustava na brodu.

Otpornost radara SPY-1A na protuelek- tronička djelovanja dugotrajno je ispitivana na ispitnom poligonu tvrtke RCA u Moorestownu, New Jersey. Obavljen je veliki broj letova zrakoplo­va protiv ispitivanog AEGIS-a. Zrakoplovi ratne mornarice SAD, tip EA-6B bili su maksimalno opterećeni s po pet ometača radara, koji su bili u funkciji samozaštite ili zaštite drugih zrakoplova koji su sudjelovali u napadajima. Korištene su sve poznate taktike elektroničke borbe. Repertoar protuelektroničkih djelovanja uključivao je usko pojasno šumno ometanje, baražno-širokopojasno šumno ometanje i razne tipove obmanjivanja.

[attachment=1]
Kroz više od sto naleta simulirani su neprekidni višestruki napadaji. U takvim uvjetima radar SPY-1A je bio sposoban da se “probije” kroz ometačke signale i da na dovoljno velikim daljinama lansira seriju od tri protuzrakoplovne rakete protiv bilo kojega “napadača". Također je demon­strirano da ometački signali ne mogu ući u prijam- nik radara kroz bočne snopove. Iako su ponekad ometaći bili uspješni protiv jednog snopa radara SPY-1A, među više snopova, svi ostali snopovi funkcionirali su normalno. Na pokazivačima radara pojavio bi se uski ometački strob širine oko 1-1,5, dok je ostala površina pokazivača bila čista od smetnji s normalno prikazivanim ciljevima. Na temelju ovoga stroba se mogao odrediti smjer i visina zrakoplova s ometačem, ali ne i daljina do r. ega. Odašiljanjem serije impulsa veće snage (brute force) kroz ometani snop, potisnute su smetnje ometača i cilj je bio uočljiv, što je omogućilo i mjerenje daljine do njega.

I u uvjetima vrlo intenzivnog ometanja, koje je proizvodio najmoćniji ometač na Zapadu u to vrijeme, a koji je bio ugrađen na zrakoplovu KC- 135, mogućnosti ometanog radara SPY-1A bile su nešto reducirane, ali je AEGIS ipak uspio dovoljno rano (na sigurnoj daljini) lansirati dvije protuzrakoplovne rakete i osigurati dovoljno podata­ka o praćenom cilju za učinkovitu topovsku paljbu.

Neke operativne mogućnosti radara SPY-1A

Ukupni sustav AEGIS može funkcionirati u jednom od četiri raspoloživa radna režima, od kojih je jedan potpuno automatski dok drugi zahtijevaju određeni stupanj ljudske intervencije i nadzora.
Radar može istodobno: motriti zadani volu­men prostora; kontinuirano pratiti više ciljeva s po jednim vretenastim snopom na svakome cilju; može pratiti ciljeve na temelju obasjavanja ciljeva (track-whilw-scan), što je posebno primjenljivo na spore ciljeve (brodove).

U normalnom radu troprotežni radar SPY-1A kontinuirano motri s jednim snopom, zračenim vodoravno, površinske objekte do daljine oko 50 km (ograničeno obzorom), i istodobno pretražuje, mnogo puta u minuti, volumen polukugle polum­jera 370 km. Kad je jednom neki cilj otkriven, računalo, koje upravlja radarom, naređuje formi­ranje još nekoliko vretenastih snopova prema tome cilju, i to u vremenu kraćem od jedne se­kunde od trenutka detekcije cilja. “Čvrsto” pra­ćenje cilja upostavlja se u djeliću vremena koje je inače kvalitetnih podataka posebnim radarima za upravljanje topničkom paljbom.
U borbenom informacijskom središtu krstarice smještena su četiri velika pokazivača, ili statusne ploče na kojima je prikazan trenutačni raspored vlastite skupine brodova u odnosu na sve prijeteće ciljeve. Uz te pokazivače postoji i konzo­la s “A” pokazivačem s koje se upravlja radarom SPY-1A.

[attachment=1]
U operativnim procedurama predviđen je i prekid zračenja elektromagnetske energije radara u slučaju kad prijeti opasnost od raketa koje se navode na zračenje radara (ARM), ili zbog sprje­čavanja otkrivanja nazočnosti borbene skupine brodova od strane neprijateljskih detektora ra­darskih signala. Naredbom “radarska tišina” preki­da se zračenje radara u dijeliću sekunde, a kad se nakon prestanka opasnosti ponovno aktivira zračenje, uspostavljaju se prvi praćeni ciljevi nakon edne sekunde, a kompletna taktička slika obnavl­ja se tijekom 20 sekunda. Uz kompletnu radarsku tišinu moguća i djelomična tišina, kad radar zrači energiju u samo odabranim sektorima prostora, a u ostalima ne.

Maksimalni učinkoviti domet od 370 km radar SPY-1A ostvaruje izborom normalne, radne snage odašiljača. Međutim na raspolaganju su i više razine visokofrekventne snage odašiljača, koje se mogu uporabiti za potiskivanje smetnji od ometača, kad se koristi načelo “snagom na snagu” (brute force).

Jedna od važnih funkcija sustava AEGIS je razlikovanje neprijateljskih i vlastitih objekata na listi objekata radara SPY-1A. Neki od nepri­jateljskih ciljeva odmah su jasno definirani i protiv njih se može ići u automatski napadaj. Međutim, na listi se pojave i dvojbeni ciljevi koji se moraju potpuno definirati uz sudjelovanje zapovjednika broda i pomoć računala koje mu može pružiti dodatne identifikacijske podatke o cilju, i tek nakon toga zapovjednik donosi konačnu odluku o daljnjim djelovanjima. Stupanj automatskog djelo­vanja AEGIS-a protiv određenoga cilja može se kre­tati od nule (upravlja čovjek), preko djelomične automatizacije procesa upravljanja i odlučivanja, do potpune automatike.

Cijena sustava AEGIS

Cijena modernijih motrilačkih radara sred­njeg dometa (oko 150 km), s konvencionalnom antenom koja mehanički skanira snop, kreće se danas od tri do pet milijuna američkih dolara. Unapređenje takvog radara ugradnjom ravne antenske rešetke, odnosno uvođenjem kombinaci­je mehaničkoga i elektronskoga skaniranja snopa povećava cijenu toga radara za nekoliko puta. Ova cijena je dana samo zbog usporedbe s cijenama razvoja i izgradnje AEGIS-a od prije dvadeset i pet godina, imajući na umu godišnji porast cijena oko 5 posto. Cijena izgradnje krstarice “Ticonderoga” iznosila je 1983. godine oko jednu miljardu dolara od čega je AEGIS stajao oko 90 milijuna dolara, ne računajući razvoj.
Ukupna cijena razvoja sustava AEGIS, koji je trajao više od 12 godina, iznosila je oko 800 miliju­na dolara.

U početku 1983. godine planirano je izgradi­ti do 1987. godine 17 krstarica klase “Ticondero­ga”, a za sljedećih pet godina još sedam brodova. Za izgradnju prvih sedam brodova bilo je odo­breno 6,8 milijardi dolara, a planirana cijena za iz­gradnju svih 24 broda je bila oko 27,6 milijardi dolara.Ratna mornarica SAD tada je planirala izra­diti i ugraditi sustave AEGIS na još 29 razarača klase “Arleigh Burke”, DDG-51, od kojih je prvi tre­bao biti završen 1989. godine. Sposobnosti inačice sustava AEGIS za ove brodove bile su smanjene oko 25 posto u odnosu na na “Ticonderogi”.

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/

Japan nabavlja sustav Aegis za nove razarače

Američki State Department odobrio je prodaju mornaričkih oružanih sustava Japanu i potporu zrakoplovima u Bahreinu. Japanski planovi za izgradnju dva razarača spremni su za primanje opipljive američke potpore kroz nabavu oružanih sustava.

Američka DSCA, koja upravlja programom inozemne vojne prodaje, obavijestila je Kongres da Japan traži borbene sustave Aegis sustave podvodnog naoružanja uz procijenjeni trošak 1,5 milijarde dolara. Ostali sustavi - zajedno s pripadajućom opremom, dijelovima i potporom - biti će dio mogućeg prodajnog paketa odobrenog od američkog State Departmenta.

"Japan nastavlja modernizaciju flote za potporu integrirane zračne i raketne obrane", priopćeno je iz DSCA. "Dodatak dva nova AEGIS DDG (razarača) ispunit će japanski cilj nabave osam brodova sposobnih za balističku raketnu obranu te će dodatno povećati interoperabilnost sa američkom mornaricom te pružiti poboljšanu sposobnost u zemljopisnom području od kritične važnosti za Japan i SAD.

"Predložena prodaja Japanu će predstavljati važnu obvezu od strane američke vlade u postizanju ciljeva vanjske politike i ciljeva nacionalne sigurnosti, kako za SAD i Japan."

Borbeni sustavi će biti nabavljeni u razdoblju od šest ili sedam godina.

Osim Aegis MK 7, popis za kupovinu uključuje računalne programe, više signalnih procesora, AN/MK8 MOD4 Aegis zajednički sustav prikaza, MK 99 MOD 8 sustav za upravljanje vatrom, AN/SPG-62A radar, balističke obrambene rakete, IFF sustave, AN/SQQ-89A (V) 15 podvodni sustav za nadzor i komunikacije.

State Department je također odobrio zahtjev Bahreinu za potporu floti F-16 sa pripadajućom opremom, dijelovima i logistikom u vrijednosti 150 milijuna USD.

"Bahreinski F-16 su sve stariji i izvanredno održavanje postaje sve skupljo", priopćeno je iz agencije. "Starost flote, u kombinaciji s povećanim operativnim tempom zbog nedavnog sudjelovanja u operacijama protiv ISIL-a dovela je do povećanog fokusa na održavanje i održivost".







   
 

 Ne znam gdje da postavim pitanje, pa reko možda može i ovdje.
Jesu li se i stariji raketni sistemi Talos, Tartar u Terrier mogli koristiti za PRO brodova?

Talos je imao ogromnu raketu, a tartar i terrier raketu sličnu seasparrow, mada nešto veću. Mogli su se koristiti za PRO ako pogode raketu. Nisu bili za to namenjeni, a i inače je PRO broda postala aktuelna početkom 80ih, a praktično od Foklanda.

Da li Rusi imaju nešto slično na svojim brodovima?

Na osnovu onoga što vidimo, njihovi brodovi su još uvek načičkani radarskim antenama - svaka za svoju namenu, sistem, oružje. Očito da kod njih još nije objedinjeno osmatranje i upravljanje svim oružjima iz jednog centra.

I ruski, kao i svi savremeni brodovi imaju BOC, odakle se upravlja osmatranjem i dejstvima svih oružnih sistema, ali nemaju jedan integrisani sistem tipa AEGISa. To jeste veliki minus.

Pa kad pogledas cenu AEGIS radarskos sistema postaje jasno zasto ostale zemlje nisu usvojile taj koncept.

Sovjetski bombarderi naoružani raketama AS-1 Kennel, AS-5 Kelt i sl. su bili opasnost za NATO brodove, pa me zato i interesuje jesu li se raketni sistemi Talos, Tartar u Terrier mogli koristiti protiv tih raketa.

SSSR je krajem 80ih razvio sistem Mars-Pasat kao odgovor na Aegis. Međutim, taj sistem nikad nije proradio kako treba, SSSR se posle nekoliko godina raspao, a Rusiji nije bilo do njegovog daljeg razvoja jer nije bilo ni novih brodova. Sistem je trebao biti montiran na NA Uljanovsk, a pre toga na Baku (Gorškov) i Tbilisi (Kuznjecov). Na poslednja dva broda se od njegove ugradnje odustalo jer sistem nije bio gotov.

Sistem je bio montiran na Baku, a kako se pokazao u eksploataciji mi je nepoznato.

[attachment=1]

Pokazao se loše i nedorađeno ???, pa je ubrzo skinut. 1994. ili 1996. Baku, sada već Admitral Gorškov, imao je ozbiljan požar u mašinskom prostoru (zapalilo se nagomilano đubre u santini). Više nije isplovio pod Andrejevskim barjakom, počeli su pregovori o prodaji sa Indijom koji su se završili njegovom pregradnjom i isporukom 2014. O sistemu Mars-Pasat više se i ne govori.

[attachment=1]

https://youtu.be/ZcwDfaY4OW4

Analiza by Ivanjek ...




https://youtu.be/JN-_uSHvepI

https://youtu.be/8FUAeooheHk

Testiranje američkog sistema „Idžis“ okončano krahom


Testiranje američkog brodskog protivraketnog sistema „Idžis“ okončano je krahom.

Ovaj sistem namenjen je za otkrivanje, praćenje, uništavanje i presretanje balističkih raketa srednjeg dometa.

Međutim, tokom jučerašnjeg testiranja rakete nisu mogle da unište cilj.

Pentagon je započeo proveru kako bi se utvrdilo zbog čega je došlo do problema.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/svet/202105301125484761-testiranje-americkog-sistema-edzis-okoncano-krahom/)

Amerikanci promašili balističku raketu
Novosti onlajn 30. 05. 2021.

AMERIČKIE ratni brod ispalio je dve presretačke rakete iz sistema „Egida“, ali nije uspeo da pogodi balističku metu srednjeg dometa, objavila je Agencija za protivraketnu odbranu SAD. I to dok je, navodno ruski obaveštajni brod pratio testiranje.

- Cilj testa bio je demonstracija mogućnosti odbrane od balističkih raketa brodovima sa sistemom „Egida“, koji uočavaju, prate i presreću balističke rakete srednjeg dometa - saopštila je Agencija za protivraketnu odbranu. Međutim, presretanje mete nije uspelo, prenosi RT.

Američki zvaničnici sprovode „široko ispitivanje kako bi se utvrdio uzrok problema koji su mogli da spreče uspešno presretanje“. Agencija je saopštila da je vežba sprovedena u subotu 29. maja u saradnji sa američkom mornaricom. Pentagon nije saopštio koji brod opremljen sistemom „Egida“ je učestvovao u testiranju, niti tačnu lokaciju. Međutim, lokalni medij „Maui nau njuz“, citirajući zvaničnike ministarstva odbrane, objavio je da se radi o lokaciji severozapadno od Havaja. Nekoliko dana ranije, brojni mediji objavili su da je ruski brod za prikupljanje obaveštajnih podataka primećen u blizini Havaja, u neposrednoj blizini američkih teritorijalnih voda.

- Američka pacifička flota svesna je da ruski brod operiše u međunarodnim vodama u području Havaja i nastaviće da ga prati dok se tu nalazi - rekao je DŽon Gej, predstavnik za štampu američke Pacifičke flote, za USNI (Vesti američkog mornaričkog instituta).

Prema navodima USNI, ruski brod je u tom području najmanje od petka, i nalazi se zapadno od ostrva Kaui, koje je dom najvećeg poligona za testiranje raketa. Zbog prisustva ruskog broda navodno je i pomereno održavanje testiranja protivraketnog sistema, objavio je „Honolulu star advertajzer“, iako je to teško potvrditi, pošto Pentagon retko najavljuje testove unapred. Američka vojska objavila je da ruski brod prate brojni mornarički avioni i patrolni brodovi sve vreme, te da je operisao u granicama međunarodnog prava, ne predstavljajući opasnost za navigaciju. Američki zvaničnici nisu objavili o kom se ruskom brodu radi, ali su pojedini mediji i vojni analitičari naveli da je u pitanju „Karelija 535“, brod za prikupljanje obaveštajnih podataka, koji je modernizovan 2017. godine, navodi RT. Rusko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo ove navode, niti da li je ruski brod bio u tom području tokom testiranja američkih raketa.

Izvor: www.novosti.rs

Operacija Bumbar - Tajni program američke vojske sa zadatkom razvoja vodjene rakete, koje bi poput insekta - poletala vertikalno, menjala pravac gotovo trenutno i zadavalo bolan "ubod" protivniku. Osnovna zamisao je bila zaštita brodova od napada iz vazduha, odnosno od lovaca i njihovih brzih protivbrodskih raketa.
U Raytheon-ovom dokumentarnom filmu, pogledajte kako se došlo do serije Standard Misille raketa i kako je program evoluirao od zaštite brodova do zaštite cele zemlje, kao deo integrisane protivvazduhoplovne odbrane Sjedinjenih Američkih Država.

https://www.youtube.com/watch?v=F2fXChvE6WQ

Kopneni AEGIS u Redzikowo/ Poljskoj i Deve selu/Rumunjskoj.

https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/2849023/aegis-ashore-in-poland-on-target-for-2022/

https://www.youtube.com/watch?v=UCt6fq7cvSY

https://www.youtube.com/watch?v=ITQSKOny5Fk


Aegis na bdodovima , dokumentarac

https://www.youtube.com/watch?v=sbv-Vky1aVM&t=1103s

Američka mornarica ispred svih: Radar prati hiljade meta istovremeno, a dobija i još moćnije rakete VIDEO

"Lockheed Martinov" napredni PAC-3 MSE presretač uspešno je komunicirao sa AN/SPY-1 radarom, ključnim delom sistema oružja Aegis.

Ovo je značajno dostignuće u vojnoj tehnologiji. Kompanija ulaže u integraciju PAC-3 MSE i Aegis, sa ciljem da stvori robusnu vazdušnu i protivraketnu odbranu koja bi mogla da ojača zaštitu pomorskih snaga od složenih pretnji.

"Uspešan test nas približava integraciji PAC-3 MSE u sistem oružja Aegis", rekao je Tom Kopeman, potpredsednik Naval Systems, Lockheed Martin Missiles and Fire Control.

AN/SPY-1 radar je multifunkcionalni radarski sistem sa faznim nizom koji koristi mornarica Sjedinjenih Država. Sposoban je da prati i identifikuje hiljade ciljeva istovremeno, uključujući avione, projektile i brodove. Radar je ključna komponenta borbenog sistema Aegis, koji se koristi na mnogim ratnim brodovima mornarice.

Ova integracija će ojačati pomorsku odbranu, efikasno i ekonomično. Integracija zahteva od "Lockheed Martina" da modifikuje PAC-3 MSE radiofrekventnu vezu podataka za rad sa radarom SPY-1. Uspešan test potvrđuje početnu integraciju ove mogućnosti.

PAC-3 MSE je skraćenica od Patriot Advanced Capability-3 Missile Segment Enhancement. To je raketni sistem zemlja-vazduh dizajniran za presretanje i uništavanje dolazećih balističkih projektila, krstarećih projektila i aviona. Sistem je nadograđena verzija raketnog sistema PAC-3, koji je u upotrebi od 1990-ih.

PAC-3 MSE je efikasan protiv pretnji kao što su taktičke balističke rakete, krstareće rakete i avioni. Program PAC-3 MSE se povećava na proizvodnju 550 MSE projektila godišnje, sa planovima za dalje proširenje.

2022. godine, Lockheed Martin je proširio svoju fabriku u Kamdenu u Arkanzasu, kako bi podržao povećanu proizvodnju.

Sa oko 100 radara SPY-1 na krstaricama i razaračima američke mornarice, integracija PAC-3 MSE sa Aegisom će osigurati mornarima da budu ispred pretnji koje se razvijaju.

[attachment=1]

https://www.youtube.com/watch?v=xU9C2iLm764&t=238s


Izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=07&dd=12&nav_category=78&nav_id=2364839)

Aegis Borbeni Sistem u potpunosti angažuje više ciljeva tokom letnih ispitivanja

Kauai, Havaji, 26. oktobar 2023. – USS CARL M LEVIN (DDG 120) uspešno je završio letna ispitivanja Aegis Oružanog sistema-48 (FTM-48), takođe poznat kao Vigilant Vivern, severno od Pacifičkog poligona za testiranje raketa u Kauaiju , Havaji.

Koristeći najnovija dostignuća borbenog sistema Aegis, USS CARL M LEVIN (DDG 120) je istovremeno gađao više ciljeva protiv-brodskih krstarećih raketa i ciljeva za sistem odbrane od balističkih raketa (BMD), što je značajno prvo dejstvo za borbeni sistem Aegis.
Uspešno izvršenje FTM-48 od strane Agencije za protivraketnu odbranu (MDA) i Izvršnog ureda programa američke mornarice Integrated Warfare Systems (PEO IWS) pokazuje doslednu evoluciju i inovaciju borbenog sistema Aegis koji je razvio Lockheed Martin.

„Ovo je još jedan korak napred u dokazivanju sposobnosti u operativno realnom scenariju, koji je ključan za prevazilaženje pretnji koje se razvijaju i ostanak ispred protivnika“, rekao je Džo DePjetro, ​​potpredsednik i generalni direktor kompanije Lockheed Martin. „Koristeći ovu osnovu za integrisanu protivvazdušnu i protivraketnu odbranu (IAMD), borbeni sistem Aegis će nastaviti da širi svoje sposobnosti za rešavanje današnjih i sutrašnjih najizazovnijih balističkih i hipersoničnih pretnji i napada.

Povećana svetska bezbednost

Kao Aegis Combat Sistem Engineering Agent, Lockheed Martin inženjeri su razvili najnovije ažuriranje zajedničke izvorne biblioteke za računarski program Aegis Combat System, osnovnu liniju 9.C2. sa sposobnošću BMD 5.1, koja je danas raspoređena u većini Aegis BMD flote, FTM-48 je pokazao sposobnost Aegisa da nastavi da pobeđuje sve veći broj teških pretnji.

Korišćenjem SPY-1 IAMD prioritetnog režima, FTM-48 je pokazao sposobnost borbenog sistema Aegis da obezbedi uravnoteženu podelu radarskih resursa koji podržavaju operacije sa više misija. Ovaj događaj je pokazao da brodovi opremljeni najnovijim naprednim borbenim sistemom Aegis mogu istovremeno da se brane od brojnih IAMD pretnji i da prate pretnju koju koristi svaki protivnik.

Šta je sledeće

Borbeni sistem nastavlja da brzo pruža nove mogućnosti, a ova rešenja integrišu i SPY-1 i familiju radara, uključujući radare TPY-6 i SPY-7 kompanije Lockheed Martin.

Aegis Combat System pruža sposobnost za današnje pretnje, istovremeno pružajući fleksibilnost za rast u skladu sa zahtevima okruženja koje se stalno menja. Postoje nove osnove u razvoju kako bismo nastavili da se bavimo pretnjom sledeće generacije i osigurali da naši klijenti uvek budu spremni.

Prema informacijama, lansirane su 4 projektila SM-2ER (Standard Missile sa povećanim dometom) i 2 projektila SM-3 (Standard Missile 3).

https://www.youtube.com/watch?v=ZQYxLlK9xwg


Izvor (https://news.lockheedmartin.com/23-10-25-Aegis-Combat-System-Fully-Engages-Multiple-Targets-During-Flight-Test)

„Detektuje ranije nepristupačne ciljeve“: Američka mornarica testirala brodski radar AN/SPY-6

USS Jack H. Lucas (DDG-125), raketni razarač klase Arleigh Burke sa vođenim raketama, podvrgnut je testiranju bojevom paljbom na moru (sa raketom SM-2) i odbijanju simuliranog vazdušnog napada. Ovim testiranjem je testiran rad novog radara AN/SPY-6.

Najnoviji brodski radar američke mornarice otkrio je ciljeve koje stariji radari nisu mogli da dostignu tokom dva nedavna testiranja u septembru i decembru.
- saopštio je Pentagon.

Radar je radio kako smo očekivali, što je odlično. Ima fantastične karakteristike- napomenula je mornarica.

Kako je komanda mornarice objasnila Defense News-u, radar se lako prilagođava okruženju - prekomernim smetnjama, atmosferskim uslovima i drugim faktorima:

"Ovaj osetljivi uređaj može da otkrije više od onoga što je mornarima potrebno."

Radar SPY-6(V)1 je najveći i najmoćniji radar u porodici. Dizajniran je za razarače Arleigh Burke najnovije modifikacije Flight III. Njegova početna operativna sposobnost se očekuje u avgustu 2024.

Varijanta SPY-6(V)2 je manja rotirajuća verzija koja će biti instalirana na amfibijskim jurišnim brodovima i nosačima aviona klase Nimic.
 
SPY-6(V)3 je fiksni radar za vazdušni nadzor dizajniran za fregate Projekta Constellation i nosače aviona klase Ford.
 
SPY-6(V)4 je manji radar kojim se opremaju razarači Arleigh Burke Flight IIA tokom procesa modernizacije [DDG Mod 2.0 program].

https://www.youtube.com/watch?v=ALDsuDNAhVc


Izvor (https://topwar.ru/234148-obnaruzhivaet-ranee-nedostupnye-celi-vms-ssha-ispytali-korabelnyj-radar-anspy-6.html)

Lockheed će testirati integraciju projektila iz sistema PVO Patriot i brodski integrisani sistem Aegis u testu bojevog gađanja

VAŠINGTON — Lockheed Martin će ovog proleća testirati da li može uspešno da integriše najnoviju i najsposobniju varijantu rakete sistema Patriot američke mornarice sa borbenim sistemom Aegis.

Do kraja godine, Lockheed će potrošiti otprilike 100 miliona dolara na dosadašnje integracijske napore Patriot Advanced Capability-3 Missile Segment Enhancement (PAC-3 MSE), prema Tomu Copemanu, potpredsjedniku za pomorske sisteme u okviru projektila i poslove upravljanja vatrom.

„Američka mornarica ima nedostatke u sposobnostima i kapacitetima protiv naprednih pretnji na moru“, rekao je Copeman za Defense News u intervjuu 18. januara. Raketa sistema Patriot je „borbeno dokazano oružje protiv naprednih pretnji, protiv hipersoničnog oružja“.

Sposobnost je „definitivno komplementarna onome što mornarica ima danas“, rekla je u istom intervjuu Širin Melvin, direktorka integrisanog upravljanja borbom u okviru poslovanja sa rotacionim i namenskim sistemima kompanije.

Lockheed je 2017. odlučio da nastavi sa unapređenim sposobnostima koje bi mu omogućile da izbegne tipično dug i skup raspored razvoja raketa, rekao je Kopeman.

PAC-3 MSE, oznaka po kojoj je nadograđena raketa poznata, već ima aktivnu proizvodnu liniju u Kamdenu, Arkanzas, koja se trenutno povećava na proizvodnju od 550 projektila godišnje. Raketa se obično ispaljuje iz sistema protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane američke vojske Patriot. Lockheed planira da poveća svoju proizvodnju kako bi dopunio zalihe projektila poslatih Ukrajini otkako je Rusija izvršila invaziju pre skoro dve godine.

Agencija za protivraketnu odbranu obezbedila je kompaniji mali iznos sredstava na početku za integraciju PAC-3 MSE u svoju osnovnu sposobnost Aegis Ashore. Aegis Ashore pruža mogućnost protivraketne odbrane iz palube na kopnu. Postoji jedan operativni Aegis Ashore u Rumuniji i drugi u Poljskoj koji tek treba da dostigne punu operativnu sposobnost.

Taj napor nije uključivao test vatrenog dejstva, već test hardvera u petlji u jesen 2022. koristeći trupne (kopnene) lansere umesto mornaričkih platformi u Pacifičkom raketnom centru.

Lockheed je zatim interno investirao u integraciju PAC-3 MSE koji će biti ispaljen sa brodova opremljenih sistemom Aegis.

U leto 2023, Lockheed je dokazao da može da integriše rakete PAC-3 MSE sa radarom Aegis SPY-1, integrisanim senzorom za protivvazduhoplovnu i protivraketnu odbranu, na brodovima sposobnim za upotrebu sistema Aegis. Postoji skoro 100 radara SPY-1 na krstaricama i razaračima Aegis.

Prolećni test bojevog gađanja koristiće sistem vertikalnog lansiranja sa zemlje, a ne sistem na brodovima Aegis, ali treba da pokaže integraciju sa celim borbenim sistemom Aegis, kaže Copeman.

Ako test bude uspešan, dodao je on, kompanija se nada da će mornarica ili Ministarstvo odbrane sprovesti dalje testove koji bi mogli da dovedu do početne operativne sposobnosti na brodu. „Do sada to nije finansiralo Ministarstvo odbrane“, rekao je Copeman.

Lockheed je takođe bio uključen u napore sa Agencijom za protivraketnu odbranu poslednjih godina da integriše sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane Patriot i Terminal High Altitude Area Defense System - THAAD, koji takođe proizvodi kompanija.

Početkom 2022. godine, MDA je uspešno lansirao projektil PAC-3 MSE iz sistema THAAD u testu na raketnom poligonu Vajt Sends u Novom Meksiku, u nastojanju da brzo postavi integrisanu sposobnost kao odgovor na hitan operativni zahtev u Indo-Pacifičkom region.

Raketni razarač USS Thomas Hudner (DDG 116) plovi pored nosača aviona USS Dwight D. Eisenhower (CVN 69) u Arapskom moru:

[attachment=1]

Projektil PAC-3 MSE:

[attachment=2]

Trenutni PAC-3 MSE ima link u dva frekventna opsega za prenos podataka koji je kompatibilan sa radarima u opsegu X (THAAD) i C (Patriot) i drugim komunikacionim hardverom za rakete (RIG-360). Kroz interna ulaganja, Lockheed Martin je razvio tropojasnu zamenu koja takođe omogućava S-band komunikaciju za mornaricu (Aegis):

[attachment=3]


Izvor (https://www.defensenews.com/land/2024/01/18/lockheed-to-test-patriot-and-aegis-integration-in-live-fire-test/)