PALUBA

Pored većih brodova i plovila, ovi objekti jednostavno ne mogu doći u fokus.
Ipak neko je trebao da radi i taj posao, odnosno da održava vezu između većih flotnih sastava i/ili kopna, prevozi poštu, ljude, materijal i najnovije brojeve "Borbe" i "Fronta"
Većina njih je ušla u sastav nakon 2SR, porjeklom od pređašnjih mornarica ili privatnih vlasnika, a neki su i napravljeni nakon rata.
Održavani su mahom u manjim brodogradilištima i škverovima širom Jadrana, a neki od njih su bili pravi biseri poput ovoga:

Svaka čast. Znaš li koliko je ukupno bilo ČM-ova?

Uhhh... to je kao brojanje zvijezda na nebu ili ovaca na livadi nakon buteljke vina...Ili silikona u noćnim klubovima na Savi u BG...
Vazda se pojavi neka nova....ili stara.... (kod silikona mi ne smeta, ali kod ovaca i zvijezda uvijek se zbunim  ;) )
Prebiram po dokumentaciji i sortiram, teško im je uhvatiti trag, ali ovih dana ću probati da "pohvatam konce".
Mnogi od njih su čak iz doba K&K monarhije, većina iz perioda između dva rata, a ima ih i novogradnje.
Pregrađivani su, dograđivani, ali su plovili  :marinero
Ono što je interesantno je da neki i danas plove.
Svaka fotka svakog ČM je više nego dobrodošla da ih "upratimo" kroz vrijeme

Ono čega se ja sećam je da su postojali ČH1 i ČH2 uz BH1 i BH2 i PH123 kao
plovila Hidrografskog instituta iz Splita. Za ČH1 sam siguran da je na njemu služio 79/80 Brkić imena se
ne sećam moj klasić. Posao mu je bio da meri neke stvari pod vodom na relaciji Srebrno -Cavtat.

ČH-1 je još živ, u službi je Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seozmologiju Crne Gore zajedno sa barkasom BH-12 i jednom malom pasarom od 5 metara dužine.

ČM 56 imao je lijepe linije... ni nalik modernim gliserima koji "siluju" more.
Morem treba ploviti, a ne "trčati". Po meni sve preko 25čv  i nije plovidba...

ČM 111 je često donosio kilograme bijele ribe svojim vlasnicima u komandu...
Baš kao što je to radio prije nego je "nacionalizovan"...
Nadam se da negdje i dalje plovi i da je "strah i trepet" oradama, zubacima i brancinima...

Učki fali još samo mali dio prove na ovoj fotki...nema veze svejedno je lijepa.
Upada u oči elegantno osmišljen izlaz prema pramcu...
Nije ni čudo kada znamo da je plovila akvatorijumom Briona...

Po mojim podacima bilo je 75 čamaca s oznakom ČM u jednom razdoblju.
Od toga 24 trofejna.

Jako interesantan podatak.  :klap
Ja se "navigavam" podacima iz remontnih iskaza i starih nacrta. Izigravam Šerloka i slažem kockice ( i uzivam u tome ;) )
Znači 51 komad je bio "naslijeđen" od JKRM ili "nacionalizovan" od klasnih neprijatelja... ???
Priča o ovim barkama je kao i priča o običnim ljudima: nikada nisu bili u fokusu ali su uvijek bili u središtu dešavanja. I upravo zbog toga ih "volim" više nego "silne" razarače, podmornice i i ostale kapitalne brodove...

ČM 63 je dugo godina vozio na liniji između Tivta i Pristana, kao glavnoj ruti, a odrađivao je i ono što nije stigla čuvena "Barbara",
poprilično zaboravljen sada, o ovom ljepotanu se vodilo računa onda, a dokaz je i ova fotografija iz 80 i neke...

Trofejni 24. Građeni u M.Lošinju i Trogiru ostalo.

Valjan podatak.
Hvala brodarski  :laugh:

ČM 63 M. Lošinj.

ČM 111 napravljen je u Korčuli. Nije mi poznato da je nacionaliziran. Ne vjerujem da su se nacionalizirali čamci i gajete. Onda su mogli nacionalizirati i žlice, pinjure, šterike, intimele, imbotilje, trike trake. Mislim da je ČM 111 namjenski napravljen za JRM. A moguće da je ekipa s njime bižala priko mora i tako je dopa u ruke mornarice.

Ima li neko podatke o "čamcima za spasavanje avijatičara (pilota)". Pedesetih godina sam video te čamce u brodogradilištu na Korčuli. Bila su tamo, čini mi se dva, na nekom remontu ili slično.

Na jednom spisku "rekviviranih plovnih objekata JA" , iz 1945 nalazi se i detaljan opis plovila MČ 111. (dimenzije, izgled, motor itd...)
Na drugome dokumentu koji mi je došao do ruku a pod oznakom je "MČ 111" i isto iz 1945 godine je, crtež odgovara u potpunosti pomenutome.
Dao sam si slobodu zaključiti da je gornji bio predmetom kolektivizacije i opšteg dobra...
Da li je moguće da je u opštoj nomenklaturnoj "gunguli" nastaloj od 1944 do 1952 postojalo više plovila istih/sličnih karakteristika???
Ako i jeste kako objasniti više nego očigledne podudarnosti istih.
Tema sigurno zavrijeđuje dublju raspravu i analizu i zato sam pokrenuo ovaj topik.
@brodarski, tvoje sugestije uvijek dobro dođu i daju poticaj, ali i nove probleme koje treba riješiti.
Nadam se da ćemo u duhu skubi-du ekipe zajedno riješiti misteriju  ;)

CALYPSO bi trebalo da je bivsi ČM-63,barem je covjek sa slike njegov vlasnik od same prenamjene u turisticki brodic

Točno zapažanje. Tada su bili u gradnji. Predviđeno je 6 čamaca. Po silueti isti su kao PČ 151 i 152.

Hidrografski čamac ČH-1 prije mjesec dana na remontu u Navaru u Bonićima i prije nekoliko dana u moru u gradskoj lučici Kalimanj u Tivtu.

Posebno je interesantan sistem kormilarenja i pogona ovog brodića. Nikad nisam još vidio ovakvu "preklopnu sapnicu" oko propelera pa molim motoriste i druge iskusnije kolege da nam ovo malo pobliže objasne....

 ;D Ko jet-ski.

poz.

Što bi rekao Šerlok Holms, "Elementarno, druže Marinero".

List kormila ne postoji. Mehaničko-hidraulični sistem kojim se upravlja sa kormilarskog kola umesto lista kormila zakreće stranice sapnika propelera. Na taj način se strujni mlaz propelera upravlja u željenom smeru kao da brod ima list kormila, čak i efikasnije, i brod menja pravac kretanja.

Sistem je efikasniji što je broj okretaja propelera veći, dakle na osnovnom gasu najslabije radi, ali to je slučaj i sa klasičnim kormilima.

Jugo na Brijunima. Bonaca bez vjetra.

Čini mi se skroz desno, na kraju mula, policijski gliser iz Pule.

Hvala na objašnjenju, a koliko je kormilarenje sa ovom sapnicom efikasno u vožnji krmom ?

Mislim da je ovo neka naknadna modulacija ???

Ovakav sistem se cesto vidja na remorkerima,dakle vjerovatno je efikasnost kormila vrlo dobra naustrb ekonomije.propeleri u sapnicama inace imaju manji stupanj iskoristenja od "slobodnih" propelera.
Inace mi smo na brodu imali pitch propeler (promjenjigog kuta zakreta lista)u sapnici( fiksnoj) u kombinaciji sa tzv. flap kormilom,dakle kormilo sa preklopnim zavrsetkom koji je bez obzira na stupanj okreta kormila paralelan s uzduznicom broda.takav sistem se pri malim brzinama i velikim otklonima kormila ponasa takoreci kao sternthruster-krmeni potisnik.

Evo ČM72 poodavne 1951. godine.
[attachment=1]

Lepetane, mulo ispred mjesne Pošte. Prelijepa slika!

Jedan od motornih čamaca na Brionima. Zna li neko koji je čamac u pitanju?

[attachment=1]

  Lepa slika. Da nije ČM-39 Zvezda ?

ne nalazim ga u popisu 1955. godine.

Mogla bi biti Zvezda ali mi se čini da je pre Učka. Neka neko ko ima bolje oko proveri slike na topicima o ta dva čamca. Hvala!

Zvezda nije. barem po mome.

U topiku o Brijunima ima lepa slika Zvezde, ovo gore na vrhu stranice sigurno nije Zvezda, znači da je 99 % Učka. Tražio sam po Palubi ali ne nađoh sliku Učke da bude 100 %...

Ceo svoj radni vek sam proveo u Boki i nisam znao da je postojala redovna brodska linija između Tivta i Pristana.
Kad sam sa Prevlake prešao na Pristan (1992.), Tivćani su do Kumbora dolazili autobusom, a zatim iz Kumbora prelazili na Pristan barkasom. (ponekad remorkerom, kad barkasa nije bila ispravna).

  Ova slika je na topiku o Zvezdi. I piše, da je brod desno Učka. Ovaj nepoznati ipak izgleda drukčije barem po prozorima.

Nije ovo ni Zvezda ni Učka. Prozori ne piju vodu nikako. Da li je bio još neki čamac ove veličine pa da je rashodovan pre 70-e?

Eh sad, nisam dovojno mator da bih to znao... ali istraživaćemo.