PALUBA

Zdravo svima,

Pored vojne tehnike, moja velika ljubav su teretne železnice. Želeo bih da podelim sa vama fotografije na kojima se, pored železnice, nalazi vojna tehnika, brodovi, avioni i sve ono što se inače traži na ovom forumu. Nadam se da će vam biti zanimljivo i, ako neko ima materijala da podeli ovde, slobodno neka se priključi.

Za početak, specijalni teretni vagon za prevoz nuklearnog reaktora za američki nosač aviona ili podmornicu:

[attachment=1]

Mali doprinos temi i od mene.

Povratak Orlova na Batajnicu posle rata 1999.

[attachment=1]

Na ovoj slici se nalaze vagoni u kojima je bio simulator strateškog bombardera B-52 koji se koristio za obuku pilota. Tipična kompozicija se sastojala od 4 vagona: administrativni vagon, dva vagona sa simulatorima i vagon za posadu. Pošto su imali manjak simulatora, ugradnjom simulatora u vagone, Američko ratno vazduhoplovstvo moglo je da ih drži u bazi gde su se nalazili i sami avioni pa su posade imale sve na jednom mestu. Vagoni su premeštani iz baze u baze u sklopu redovnih kompozicija a pratilo ih je osoblje USAF-a. Krajem šezdesetih godina, nekoliko ovih simulatora je konvertovano za obuku pilota na vazdušnim tankerima KC-135, koji su bili podrška za misije bombardera B-52. Sama konverzija nije bila problem jer je oba aviona pravio Boeing te su imali slične kokpite. Program simulatora u vagonima prekinut je početkom osamdesetih godina.

[attachment=1]

Имаш ли да препоручиш неки материјал о железницама у Југославији током Другог светског рата?

Posle malo ceprkanja na internetu, nadjoh nekoliko slika. Vagoni su domaci, a tovar mozda cehoslovacki, sovjetski, poljski, ko bi ga znao...  :).

Slikano je negde u Subotici, najverovatnije posle rasformiranja suboticke oklopne brigade.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Inace, mogla bi ovo biti zanimljiva tema, u JNA je odnos zeleznice i vojske bio propisan uputstvom. Imam to uputsvo samo mi treba malo vise slobodnog vremena da ga prenesem na forum.

I JŽ su imale svoje propise o vojnim prevoženjima, npr. ovo uputstvo iz 1980.

[attachment=1]

Jedan od vojnih propisa je Uputstvo o postupku organa i starešina OS pri vojnim prevoženjima železnicom iz 1989.

Nedavno su čistili prugu u Škveru i oklopni Vlak koji je tamo bio smješten kao eksponat dugi niz godina je izvučen i otegljen u Kopilicu na stanicu Predgrađe na zahtjev „Hrvatskog željezničkog muzeja“ pošto je ovaj eksponat u njihovom fundusu zahvat se obavio pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Splitu budući da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru. Nekad ratni vlak, mogao bi, kažu u HŽ-u, dobiti turističku ulogu te se nadaju da će u nekoj dugoročnijoj perspektivi razvoja grada, u dogovoru s lokalnim vlastima, taj vlak pronaći svoje mjesto na dostupnijoj lokaciji, pri čemu bi i njegov kulturno-povijesni potencijal mogao sudjelovati i u turističkoj ponudi kao važan artefakt željezničke tehničke baštine.

Oklopljenu kompoziciju dugu 17 metara i tešku gotovo 100 tona radnici “Hrvatskih željeznica” i “Brodosplita” zajednički su izgradili 1991. godine po zapovijedi Kriznog štaba „Brodosplita“ i u dogovoru s Vladom. Oklopni vlak sastavljen je od dizel-električne lokomotive oznake HŽ 2062-045 i dvaju četveroosovinskih teretnih vagona serije G. Škverski bunker na tračnicama otporan je na metke i tromblone. Građen je bez nacrta a okloljen je čelikom i betonom. Ima bočne otvore za strojnice i krovnu kupolu za strojnicu većeg kalibra, nužne izlaze, izolaciju, pa čak i telefone. Građen je tri mjeseca bez nacrta, improvizacijom kako su tada najbolje znali. Kako kažu škverski kroničari, oklopnu kompoziciju pokretala je tada najmodernija lokomotiva, tzv. „kenedijevka”. Vlak je predan Hrvatskoj vojsci. No, nakon pokusne vožnje prema Unešiću, iz nepoznatog razloga ipak kasnije nije nikad upotrebljavan niti je sudjelovao u akcijama. Par mojih fotografija od nekidan ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

izvor podataka : fb stranica Škveranka  (https://www.facebook.com/skveranka)

Vathra, trenutno nemam ali raspitaću se.

Bilo bi interesantno pročitati taj pravilnik za železnički transport.

Ovaj oklopni voz je baš interesantan. Mislim da sam negde čitao da je i vojska RSK imala neki oklopni voz.

Kad dođem kući nastavljam sa postavljanjem slika.

Poljaci. ;)


Generalno su brojevi bili:
18***  SSSR
19***  Poljska (najbrojniji)
20***  Čehoslovačka


LPB

Pisao naš Stef74 na svom sajtu www.srpskioklop.paluba.info (http://www.srpskioklop.paluba.info/) ;)

Oklopni voz ''Krajina Ekspres'' (http://oklop2.tripod.com/voz/krajina_ekspres.HTM)

Evo i radićev tekst o Krajina Ekspresu:
Arsenal 14 (http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/14/058%20Odbrana%20Arsenal%2014.pdf)

Inače, i Vojska Republike Srpske je imala jedan oklopni voz.

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Hvala za ove linkove o oklopnim vozovima.

Preteče me sa Sovjetskim nuklearnim vozom :) Samo da dodam malo objašnjenje - na slici se vidi sovjetska dizel-električna lokomotiva M62 (verzija koju je koristila Sovjetska vojska za vuču nuklearnih raketa RT-23 Molodets je nosila oznaku DM62). Lokomotiva ima snagu od 1,974 ks/1,472 kW i još uvek se nalazi u širokoj upotrebi u Rusiji, nekim zemljama Istočnog bloka i Severnoj Koreji.

Od mene jedan skromni doprinos ovoj temi...

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Ravni vagoni za transport tenkova RES393

[attachment=1][attachment=5]


Ravni vagon Porekocsik
[attachment=3]

[attachment=4][attachment=2]

Južnoafrička električna lokomotiva Klasa 18E na vuči oklopnih transportera meni nepoznatog imena.

Dvije slike doniranih MRAP-ova ukrcanih na željezničku kompoziciju u Rijeci. (morh.hr (http://www.morh.hr/))

[attachment=1]
[attachment=2]

Vojni transport zeljeznicom nije od jucer...Austro-ugarski transport na zelj. st. Udine. Vagoni od MÁV - Madjarskih Drzavnih Zeljeznica (i tada i sada isti naziv).

[attachment=1]

Nemojmo zaboraviti da su "ozkotirne železnice" koristile obe strane na Soškoj fronti.

[attachment=1]

Prevoze se OT Casspir (http://en.wikipedia.org/wiki/Casspir).

Prevoz vojne opreme u SAD-u:

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Ajmo opet malo u dalju proslost
[attachment=1]
Vagoni platforme, poluotvoreni, zatvoreni, putnicki, sa strane komora spremna za transport...

Ruski zarobljenici rade na stanici
[attachment=1]
Detalj iz Tarvisa
[attachment=2]
Lokomotiva treba i popravak
[attachment=3]
Oklopnjak s posadom
[attachment=4]

A-U vojska dosla je i do Turske, kao svoje saveznice. Na prvoj fotografiji (oko Istanbula) vide se mnogi tipicni detalji na stanici i sire.
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]

Ovo je navodno fotografija snimljena juce u Madjarskoj. Prema istim navodima kompozicija sa 22 tenka je krenula ka Ukrajini.

[attachment=1]

[attachment=2]

....zelj. stanica Nyíregyháza.

Zelj. stanica u Turskoj nedaleko grcke granice
[attachment=1]

Železnička mreža Kraljevine Srbije sredinom 1912. godine.

[attachment=1]

Mnogo su interesantne ove istorijske fotografije.

STRACNET - Strateška mreža železničkih koridora (Strategic Rail Corridor Network).

Američko Ministarstvo odbrane je zamislilo ovu mrežu 1975. godine sa ciljem spajanja vitalnih industrijskih centara, luka, gradova i vojnih baza. Mreža je razvijena u jeku Hladnog rata kada se za pruge SAD-a verovalo da su u lošem stanju. Fokus MO-a bio je prevoz vojnog tereta i oružja železnicom. Posebna pažnja je bila usmerena na pruge preko kojih mogu proći vagoni sa M1 Abrams tenkovima i pešadijskim borbenim vozilima M2 Bradley, koji su teret izvan okvira standardnih dimenzija.

Na veliko iznenađenje, pokazalo se da je ono što je kasnije dobilo ime STRACNET u mnogo boljem stanju nego što se mislilo pa je oko 52 300 km linijske pruge uključeno u mrežu, uz dodatnih oko 8 000 km pristupnih pruga. MO ih smatra "važnim za nacionalnu odbranu" i "ključnim za transport vojne opreme." MO je, pored procene železnica, procenjivalo i potrebu za železničkim snabdevanjem u vojnim bazama. To je značilo promene jer su cevovodi zamenili železničko snabdevanje u vazduhoplovnim bazama, te su vozovi i pruge koje su ih opsluživale nestale.

Železnički koridori su postali bolji nakon deregulacije 1980. godine. Zbog potrebe za većim slobodnim prostorom oko pruge kako bi se uveli vagoni sa duplim kontejnerima, te zbog povećanja bruto mase vagona, nastala su znatna poboljšanja u železničkoj infrastrukturi.

Danas se STRACNET nalazi pod kontrolom Agencije za upravljanje vojnim saobraćajem (Military Traffic Management Command Transportation Engineering Agency), koja u saradnji sa nekoliko najvažnijih agencija za železnički transport i železničkim kompanijama "čuva ovu železničku infrastrukturu."

STRACNET je, naravno, dinamična mreža. Kako su godine prolazile, železničke kompanije su se spajale, mnoge linije su napuštene ili prepuštene lokalnim ili regionalnim železničkim kompanijama, dok su se neke vojne baze zatvorile. Druge su napustile železničko snabdevanje.

Baze koje se ovde nalaze su u najvećem broju depoi za snabdevanje zalihama i municijom, velike vojne baze i transportne luke. Iako je Hladni rat davno završio, potreba za STRACNET-om ostaje.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

NA portalu RTV Slo ima zanimljiv članak pod imenom Vojaška železnica - "feldban" - od Logatca do soške fronte (http://www.rtvslo.si/prva-svetovna-vojna/zgodbe-in-pricevanja/vojaska-zeleznica-feldban-od-logatca-do-soske-fronte/343983)

A-U je gradila takve zeljeznice po cijeloj monarhiji za razne potrebe.
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

[attachment=1]

Izgleda slicno ili je isti kao na prethodnoj stranici: VI. M.A.V. S149902.

Jos nekoliko fotografija:
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

U jednoj Obrambi, našao odličan članak oko AU oklopnih vlakova.

Tih je oklopnih vlakova u A-U vojsci bilo mnogo; evo osnovnih tipova:
[attachment=1]
[attachment=2]

Evo i fotografija
[attachment=1]
[attachment=2]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Njemački oklopni vlak  BP-42

BP-42

Uništeni i zapljenjeni ruski oklopni vlakovi

Uništeni i zapljenjeni ruski oklopni vlakovi

Uništeni i zapljenjeni ruski oklopni vlakovi

Uništeni i zapljenjeni ruski oklopni vlakovi

Brigada na šinama

Železnički transport je brz, jeftin i ekološki način transporta vojne opreme. Ali bezbednost ove operacije u velikoj meri zavisi od preciznog planiranja i efikasnog utovara vozila na vagone. Takve zadatke su, između ostalih, obavljali i vojnici 10. oklopne konjičke brigade koji su učestvovali u vežbi Bobr '22.

Svako kretanje trupa operativnim železničkim transportom počinje na utovarnoj rampi. U ovoj fazi, vojnici moraju pokazati sposobnost da efikasno postavljaju, na primer, tenkove, oklopne transportere i drugu vrstu opreme na vagone. Brz i siguran transport zavisi i od pravilnog fiksiranja opreme. Ovu vrstu akcije vojnici su ponovili tokom vežbi Bobr '22. U njima je glavnu ulogu imala 10. oklopna konjička brigada. Časovi su imali formu praktične primene stečenog znanja, bez daljeg razmatranja teorijskih pitanja.

Protivvazduhoplovna artiljerijska oruđa na vagonima

U rejonu poligona kod Sventošova izveden je najteži element utovara, odnosno postavljanje teške guseničarske opreme na platforme. Samohodna protivvazduhoplovna artiljerijska oruđa ZSU-23-4MP Biała (Šiljka, prim. Kubovac) su utovarena na vagone, fiksirana i pripremljena za put. Pošto su vojnici trebalo da postupaju onako kako bi u borbenim uslovima delovali, osmatračnice i protivvazduhoplovna sredstva, uključujući i operatere lansera protivvazduhoplovnih raketa Grom, bili su smešteni u blizini železničke rampe.

Pripreme za operativni transport uvek vrši ekipa vojnika kojom komanduje komandant transporta. Ovog puta ovu funkciju obavljao je Cpt. Bartłomiej Siorak. Za vreme utovara, transporta i istovara opreme, kao pomoć komandir ima svog zamenika, pomoćnike i utovarno-istovarnu grupu. U utovaru pomaže i dežurna služba određena za vreme transporta i koja radi pod upravom dežurnog. Takođe je zadužena da štiti transport tokom zaustavljanja na stanicama i železničkim stanicama.

Prema rečima kapetana, osnova za pravilan utovar je uvek dobro planiranje. – Znajući koliko i kakvih vagona imamo, možemo precizno da odredimo broj i vrstu vozila, koja po određenom redosledu smeštamo u vagone – objasnio je on.

Službenik napominje da postoje različite vrste vagona i da zato treba znati koja je tonaža dozvoljena u datom slučaju. - Drugim vagonima mogu se prevoziti tenkovi Leopard, druga oklopna vozila, pa i druga lakša vozila na točkovima - kaže kapetan. Prilikom planiranja utovara treba voditi računa i o dužini vagona, jer u neke može stati više vozila, u druge samo jedno.

Ali pre nego što oprema bude u vagonima, ona mora biti pravilno postavljena u prostoru gde će čekati na utovar. Sve to da bi se kasniji ulazak na platforme odvijao bez nepotrebnog manevrisanja. - Tokom obuke, znajući sa kakvim vagonima raspolažemo, odlučili smo da na njih uvedemo vozila od najtežih do najlakših - kaže k.p. Bartłomiej Siorak.

Borba i rad u uslovima epidemije

Tokom obuke na platformi vojnog poligona Šventošov prikazana su dva dodatna elementa aktivnosti utovara, koji se obično ne koriste u borbenim uslovima. Kako je oprema ranije bila u zoni afričke kuge svinja, svako vozilo su prali vojnici vojne vatrogasne brigade i dezinfikovali vojnici brigade iz hemijskih trupa pre ulaska na železnički peron.

Utovar teških guseničarskih vozila na vagone je veoma težak i zahteva poštovanje svih bezbednosnih zahteva. Naročitu pažnju treba da obrate vozači. Širina njihovih vozila je skoro jednaka širini vagona, pa je dovoljan trenutak nepažnje i vozilo može da sklizne sa vagona. Vozači moraju pokazati neverovatnu preciznost i harmoniju sa vojnikom koji koristi zastave da ih vodi do konačnog odredišta u vagonu. Da bi se rizik sveo na minimum, vozači takođe prolaze odgovarajuću obuku neposredno pre utovara.

Brzo, jeftino i ekološki

- Operativni železnički transport je jedan od osnovnih metoda premeštanja trupa na velike udaljenosti do područja budućih operacija - kaže kap. Jakub Zołudz, predavač u ime komande brigade. To je zgodan i brz način kretanja, pogotovo što vojne kolone ne blokiraju javne puteve. Železnički transport posebno dobro funkcioniše u slučaju podjedinica opremljenih guseničnom opremom. - Takva vozila se obično kreću sporije, troše mnogo goriva, a mogu i da unište puteve - priznaje k.p. Zołudz. Dakle, železnički transport je brži i jeftiniji od drumskog.

Komandno-štabne vežbe Bobr '22 u 11. Lubuškoj oklopnoj konjičkoj diviziji iz Žaganja počele su 23. aprila i završene 28. aprila. Jedna od epizoda, osim utovara vozila na vagone, bila je i savladavanje široke vodene prepreke.

Izvor: http://polska-zbrojna.pl/home/articleshow/37124?t=Brygada-na-torach

https://www.youtube.com/watch?v=vv3GEBTm1Zg