PALUBA

Rača (Castellum Racha, 1465)


Rača (Castellum Racha, 1465. Castrum Racha, 1498) pripadala je porodici Maroti, a kad je ova porodica izumrla pripala je Batoriji sve do 1526. godine.

Rača je stekla važnost zbog svog povoljnog položaja na Savi u koju se sa Bosanske strane uliva Drina. Tu je od davnina bio glavni prelaz preko Rače i trgovačka raskrsnica. Na kraju rečne okuke nalazio se grad i tvrđava Rača, a selo Stara Rača ležalo je 2 km od grada na istočnoj i zapadnoj strani poluostrva na obalama Save.

U srednjem veku ona je bila utvrđenje i imala je varoš. Prvi put je zabeležena 1275. godine. (Čanki, 251) Jedna Rača zabeležena je u pećkom i krušedolskom pomeniku. Ne znamo tačno na koju se ova beleška odnosi, da li na Raču u Sremu ili na neku drugu.

Ovaj posed su najpre imali mađarski plemići iz porodice Ajnard, zatim Šomakoš Kukojevački, Ivan Morović i najzad Stevan Batori. U prvoj polovini 14. veka Elizabeta, žena mađarskog kralja Karla I, obnovila je opatiju sv. Nikole i predala je franjevcima za manastir.

U drugoj polovini 14. veka posle smrti kralja Lajoša I (sina Karla I ) sačuvani su podaci o „Kraljevskoj varoši Rača na ušću Drine u Savu“. Prema jednom dokumentu građani su se žalili kraljici na činovnike, koji im ne dopuštaju da žive starim, slobodnim običajima. Na to je kraljica dala građanima slobodu da biraju između sebe načelnika i porotnike, koji će suditi zajedno sa njenim činovnikom. Kada je Bosna pala pod Turke, mađarski kralj Matija Korvin krenuo je u pohod na Turke i 1464. godine dva dana se zadržao u Rači.

Godine 1529. Raču su verovatno osvojili Turci.

Pored toga za Raču Evlija Čelebija piše: “To je bio divan grad na obali reke Save položen na visokom ravnom terenu obraslom u zelenilo. Sam grad ležao je na vrhu jednog rta. Imao je trougaoni oblik, a sazidan je od cigle...“ Opis Rače dao je i francuski putopisac Kikle.

Godine 1688. Rača je ušla u sastav Austrije i tu zida na istom mestu tvrđavu koja zatvara Savu i Drinu. Već nakon dve godine u mestu je ustrojena kapetanija sa 100 pešaka, 50 konjanika i 100 graničara. Tada su selo naselili Srbi i 1733. godine imala je 14 domova i 62 stanovnika.


Neu und Accurater Plan von Ratscha iz 1738. godine.
[attachment=1]

Godine 1784. ponovo je izgrađena tvrđava Rača, jer je stara već bila trošna. Te godine Austrijski car Josip II lično je posetio Raču i za tu priliku je izgrađen drum od sela Rača do tvrđave.

Početkom 19. veka Rača je imala 58 kuća i 445 stanovnika. Krajem istog veka tvrđava je obnovljena i preudešena za kaznionu sa 300 mesta. U njoj je obično bilo oko 180 kažnjenika i 20 čuvara. Zbog nezdravog objekta i loše hrane svima je bilo loše. Nešto kasnije objekat je kupio trgovac iz Osijeka i podigao pivaru. Tvrđava je opet kasnije prodata i cigla odvučena.

Do danas nisu vršena arheološka istraživanja ovog srednjovekovnog grada za koji imamo malo podataka.


izvor (https://sr.wikipedia.org/sr-el/Сремска_Рача)
izvor (http://kpolisa.com/KP1/KP1-VI-2-Medic.pdf)

Dva isečka iz knjige "Selo Bosut u Sremu", autor: Mikica Ilić


[attachment=1]

[attachment=2]


I pozicija tvrđave sa google maps.


[attachment=3]

[attachment=4]


izvor (https://www.google.com/maps/@44.8992117,19.3304415,3505m/data=!3m1!1e3)

Rača kao Rathza, detalj mape iz prve polovine 18. veka.


[attachment=1]

Rača na planu Plan von Ratscha mit neier Versterk iz 1740. godine.


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Tvrđava Rača, kao detalj mape "Regnum Bosniae una cum finitimis Croatiae, Dalmatiae, Slavoniae Hung. et Serviae partibus. Regni Serviae pars una cum finitimis Valachiae et Bulgariae partibus ", objavljena u Nurembergu 1738. godine.


[attachment=1]

Tvrđava Rača, na mapi:



Na mapi je prikazan plan turskog artiljerijskog napada na tvrđavu dana 9. oktobra 1738. godine.


[attachment=1]


[attachment=2]

Rača sa okolinom, detalj mape: Das Koenigreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama)

Authr: Šimek, Maxmilian, 1748-1798.





[attachment=1]