PALUBA

Ostalo => Ванредна стања и друге ванредне прилике => Topic started by: Solaris on March 26, 2020, 06:32:30 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on March 26, 2020, 06:32:30 pm
U dogovoru sa uredništvom otvaram novu temu. Ni ne znam gdje bi počeo.
Osobno mislim da će ovo imati ozbiljnije posljedice na gospodarstvo nego sam virus na ljude.  :-\

-------------------------------------


SVIJET

26.03.2020.

U tjedan dana gotovo 3,3 milijuna Amerikanaca dobilo je otkaz

AUTOR:N1 Info

Gotovo 3,3 milijuna Amerikanaca prijavilo se za naknadu za nezaposlene prošlog tjedna što dodatno potresa ekonomiju u situaciji s kojom se Sjedinjene Američke Države još nisu suočile.

Podatci koje je objavilo američko ministarstvo rada prve su konkretne brojke koje govore o šteti u američkom gospodarstvu koja je nastala zbog pandemije koronavirusa. Prije samo tri tjedna jedva 200 tisuća ljudi prijavilo se za naknade za nezaposlene, piše New York Times.

Šokantan broj otkaza ne pokazuje stvarnu sliku udara na američku ekonomiju jer mnogo radnika na nepuno radno vrijeme, samozaposlenih ili onih koji rade na ugovore o djelu nemaju pravo na naknadu.

"Ovo je samo vrh ledenjaka", kaže Diane Swonk, glavna ekonomistica u Grant Thorntonu, upozoravajući da ovaj broj ne uključuje podatke od ovog tjedna, prenosi NBC.

Analitičari očekuju da je ovo tek početak i da će sljedeće brojke biti još više poražavajuće. Zbog ograničenja u radu država gubi mnogo novca, a američki predsjednik Donald Trump najavio je u utorak da do sredine travnja želi ponovno pokrenuti američko gospodarstvo unatoč širenju zaraze Covidom-19, umanjujući težinu pandemije kao što je to činio u ranim fazama uspoređujući je sa sezonskom gripom.

U Americi je trenutačno oko 68.802 zaraženih koronavirusom, a umrlo je više od tisuću ljudi.

BIZNIS

26.03.2020.
Čelnik središnje banke: SAD je možda u recesiji
AUTOR:Hina

SAD je možda u recesiji a tajming ponovnog pokretanja gospodarstva ovisit će o rezultatima u kontroli širenja koronavirusa, izjavio je u četvrtak čelnik središnje banke Jerome Powell.

"Mi nismo stručnjaci za pandemiju ... Skloni smo slušati stručnjake. Dr. Fauci rekao je otprilike da će rokove određivati virus i to mi se čini ispravno", rekao je Powell u jutarnjoj emisiji NBC Today.

Time se referirao na Anthonyja Faucija, čelnika Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti i člana radne skupine za koronavirus pri Bijeloj kući.

"Naš je prvi zadatak uspostaviti kontrolu nad širenjem virusa, tek tada možemo nastaviti gospodarsku aktivnost", naglasio je guverner.

"Što prije prebrodimo ovo razdoblje i uspostavimo kontrolu nad virusom, to će prije moći krenuti oporavak... Svjesni smo da će gospodarska aktivnost vjerojatno značajno pasti u drugom kvartalu, no mišljenja sam da mnogi, uključujući mene, očekuju da će se aktivnosti nastaviti i ponovno ojačati u drugoj polovini godine", kazao je Powell.

Njegove su riječi u suprotnosti s onima pojedinih savjetnika predsjednika Donalda Trumpa koji traže brže pokretanje gospodarstva.

Sam Trump izjavio je da želi da gospodarstvo do Uskrsa radi punom parom. Uskrs je za dva tjedna.

Guverner je poslao poruku i odabirom jutarnje emisije kada su mnogi Amerikanci pred televizorom i pozorno prate program, primjećuje Reuters.

Powell je po svemu sudeći želio pripremiti građane za loše ekonomske podatke u budućnosti i savjetovati im da ne žure s povratkom na posao.

Nastojao ih je umiriti i porukom da će središnja banka poduzeti "agresivne mjere" kako bi pomogla kompanijama i obiteljima.

Njegova najava loših ekonomskih podataka potvrđena je današnjim izvješćem ministarstva rada koje je pokazalo da je u prošlom tjednu naknadu za nezaposlene zatražilo gotovo 3,3 milijuna Amerikanaca.

"To su najviše razine sezonski prilagođenih inicijalnih zahtjeva u povijesti sezonski prilagođenih serija. Prijašnja najviša razina od 695 tisuća zabilježena je 1982. godine", stoji u izvješću.

U tjednu prije toga zabilježene su 282 tisuće zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlenost.

http://hr.n1info.com/


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on March 26, 2020, 06:56:08 pm
Opet ima tu i druga strana medalje.  :P
Kako se ono kaže, dok se jednom ne smrkne, drugom ne svane.

----------------------

Pobjednici krize

Izlazak na burzu, dizanje cijena... Ovako su proizvođači maski iskoristili pandemiju
AUTOR:Novac.hr
OBJAVLJENO:26.3.2020.

Kineski proizvođač lijekova i medicinske opreme koji je nedavno u svoj portfelj dodao i kirurške maske i ostale „anti-epidemijske“ proizvode danas je izlistao svoje dionice na hongkonškoj burzi.

Širenjem pandemije koronavirusa proizvodi poput maski, dezinficijensa i jednokratnih rukavica postali su najtraženija roba na svijetu. Tycoon Group odlučio je iskoristiti tu priliku i, prema Bloombergu, prikupiti 52 milijuna dolara na inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO).

No, nije Tycoon prva kompanija koja je zahvaljujući prekomjernoj prodaji svojih proizvoda u doba korone poboljšala svoje poslovanje. Prodaja Ta Yang Groupa, proizvođača silikonskih i gumenih tipkovnica, porasla je 129 posto kada je počeo proizvoditi maske.

Usto, konačno je porasla prodaja i dizajnerskih zaštitnih maski koje su na tržištu preko deset godina. No, koristili su ih samo kronični bolesnici te s vremena na vrijeme građani Pekinga ili sličnih smogom zagađenih gradova. Sada su priželjkivani modni dodatak brojnih bogataša diljem svijeta. Airinum, Cambridge Mask, Vogmask i drugi proizvođači takvih maski u svom asortimanu imaju zaštitne maske raznih boja i veličina, kao i one s filtracijom zrakom i memorijskom pjenom koja se prilagođava nosu korisnika.

Maske tih proizvođača inače koštaju između 12 i 69 dolara, odnosno 85 do 480 kuna, no s obzirom na trenutnu potražnju i da ih barem mjesec dana neće biti na tržištu, prošlog tjedna Airinum maske, koje nosi i američka glumica Gwyneth Paltrow, na eBayu su se prodavale za više od 200 dolara, odnosno 1400 kuna po komadu, dok je cijena Vogmaski u prosjeku iznosila 150 dolara, što je nešto više od 1000 kuna.

Iako online trgovine poput eBaya i Amazona, piše Bloomberg, pokušavaju onemogućiti trgovcima da toliko dižu cijene svojih artikala, pogotovo ako je riječ o maskama i dezinficijensima, ove maske našle su se u sivoj zoni budući da je riječ o luksuznim, odnosno dizajnerskim proizvodima.

https://novac.jutarnji.hr/



Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on March 27, 2020, 06:32:12 pm
VAPAJ SIRARA I POVRĆARA

'I dalje se uvozi hrana, a domaće mlijeko i povrće bit će bačeni! Hitno otvorite tržnice jer ćemo propasti'
Autor: Luka Filipović25.03.2020

Zabrana rada tržnica dovela je u pitanje opstanak mnogih malih poljoprivrednih proizvođača. Zbog toga se sve glasnije čuju pozivi njihovih udruženja da se uz primjenu strožih pravila rada tržnice ponovo otvore
Najugroženiji su sirari, povrćari i cvjećari. Ozbiljni voćari svoju robu (sad je sezona jabuka) najviše plasiraju kroz trgovačke lance iako se pitaju što će biti s jagodama čija prodaja kreće za nekoliko tjedana, a one se uglavnom prodaju na štandovima na ulicama gradova.

Savez malih sirara SirCRo uputio je molbu Stožeru civilne zaštite i Ministarstvu poljoprivrede da se ponovno otvore vrata tržnica jer, tvrde, sirari bez njih neće preživjeti krizu.

Njihova čelnica Romina Zadravec kaže kako dostava svježeg sira i svježeg vrhnja do kupaca uz propusnice može riješiti samo manji dio proizvodnje.

'Ostali smo zatečeni svime. Kupci ne znaju naše kontakte, niti mi njihove. Svi smo izgubljeni, a proizvodnja ne smije stati. Roba će nam propasti. Nemaju svi sirari zrionice i rashladne komore pa da ih napune polutvrdim i tvrdim sirom. Većina je ugrožena bez tržnica', izjavila je za tportal Zadravec.

U Hrvatskoj je više od 1000 registriranih proizvođača svježeg sira i vrhnja koji sad ne znaju kamo bi s mlijekom. Oko 120 obiteljskih gospodarstava ima male sirane i oni su u boljoj poziciji. Takvu siranu - obiteljsku siranu Kusanovec - vodi Zadravec.

'Do krize 80 posto naše proizvodnje činili su svježi sir i vrhnje. Sad ćemo se bazirati na polutvrdom siru jer nemamo drugog izlaza. Imamo 20 krava i dnevno preradimo 300 litara mlijeka. U zrionici imamo kapacitete za dva mjeseca. Inače, polutvrdi sir mora stajati toliko vremena. Nadam se da će se dotad sve riješiti i da će prodaja krenuti', rekla je Zadravec.

Nju, kaže, najviše boli to što se trgovački centri i dalje opskrbljuju uvezenom robom.

'Nitko ne pita male proizvođače povrća, sira i mlijeka bi li oni mogli dostaviti robu tim centrima. Oni uvoze, a naši proizvodi bit će bačeni', nezadovoljna je Zadravec.

Uvjerena je da bi se na tržnicama mogla organizirati prodaja, a da se ispune sve mjere Stožera civilne zaštite za suzbijanje epidemije koronavirusom.

Tako je Savez malih sirara SirCRo, između ostalog, predložio da na tržnicama mogu prodavati i kupovati samo osobe mlađe od 60 godina, uz obavezno nošenje maski i rukavica, da bude otvoren samo jedan ulaz u tržnicu s redarskom službom na ulazu i u prostoru tržnice (kod zatvorenih tržnica), a otvorene tržnice da se ograde privremenim upozoravajućim trakama te da se kupci puštaju također samo na jednoj strani. Uz to, da se organizira ograničenje ulaska od pet do 10 osoba odjednom na prostor tržnice (ili više, ovisno o veličini).

Otvaranje tržnica uz slične zaštitne mjere traži i Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

'Stanje je alarmantno. Mali OPG-i koji su vozili proizvode na tržnice nemaju kamo s robom. Srednji i veći OPG-i vozili su robu na veletržnice, ali su i one zatvorene. S druge strane uvoze se salata i mladi luk iz Italije, kojih ima u Hrvatskoj, umjesto da se organizira otkup domaćeg povrća za trgovačke lance', upozorio je Budanec.

U najtežoj situaciji trenutno su proizvođači koji su se bazirali na proljetne kulture kao što su mladi luk, rotkvica i blitva. Na vratima je Uskrs, a oni se boje da će im povrće ostati na poljima.

'Oni mogu odgoditi berbu za tjedan dana, ali ne i za mjesec. Ako ne prodaju povrće, neće imati kapitala za novi ciklus. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede moraju reagirati', istaknuo je Budanec.

https://www.tportal.hr/


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Boro Prodanic on March 27, 2020, 06:49:28 pm
Čak i zemlje koje nisu ili jedva da su pogođene ovim virusom osetiće ekonomske posledice u negativnom smislu, a zemlje koje jesu imaće znatne posledice, proporcionalne uticaju virusa na ekonomiju, prethodnoj ekonomskoj snazi i raspoloživim rezervama.

Novac nije problem - štampaće ga svi po cenu pojave inflacije, problem je nedostatak roba koje nisu proizvedene u ovom periodu, tako da će talas recesije sigurno pogoditi svet.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on March 27, 2020, 08:48:59 pm
Ekonomskih posljedica me jedino strah. A trenutno zdravstvo nema brzo rješenje.
Histerija je ogromna, ekonomska situacija na ovaj način je katastofalna, osim ako ljudima ne pukne film.
BČB

poz.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Boro Prodanic on March 27, 2020, 09:00:19 pm
Sa aspekta ekonomije, za sada mogu da se daju samo grube procene. Prava predviđanja tek kada pandemija prođe, izvrše analize i naprave planovi oporavka.

Mene brine to što će Amerikanci da štampaju dolara tačno koliko im bude trebalo za oporavak a na taj način će veći deo svog tereta prebaciti na druge narode i regije jer je dolar praktično rezervna valuta celom svetu.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: gocemk on March 27, 2020, 09:02:28 pm
Trenirani smo ni iz 90 tih tesko na zapad oni ne znaju sta e kriza ..


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: kumbor on March 27, 2020, 09:32:16 pm

Не знају шта је криза. Нису знали? Е, па сад ће, Богами, знати.
Слушам Усруљу  :dosada :help Фон дер Лајен данас и њену идеју да ће за око две недеље ЕУ дати предлоге мера за подршку економији земаља ЕУ у време пандемије.  Да није тужно, било би смешно. Нема солидарности, нема плана, нема идеје, нема визије... нема ничега.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Boro Prodanic on March 27, 2020, 09:49:51 pm
Nema ni EU - mislim da će, dugoročno gledano, Corona biti drugi ekser u kovčegu EU (posle Brexit-a). Možda ćemo pričekati dok se svi ekseri zakucaju, ali kovčeg je tu, telo je tu.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: gocemk on March 28, 2020, 01:04:38 am
Па они у еу никде нису имале план за нешто само бирокатске плате и тако далје и тако далје.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: fazan on March 28, 2020, 07:07:00 am
Ова пандемија ће променити свет и то на више начина.

Постојећи систем у коме се сировине достављају са једног на други крај света и где нико не држи залихе је доживео колапс. Производња вентилатора у Швајцарској је стала зато што из Румуније нису стигла пластична црева или цеви. Са Кином смо имали среће да је епидемија била ограничена на један регион и да су Кинези веома ефикасно зауставили епидемију, иначе би био хаос. Међутим, решење није да се сви ослонимо на Кину и чекамо да нам Кинези произведу оно што нам треба. Државе ће морати да приступе целој овој ствари на један стратешки начин. То ће сигурно имати своју цену, али управо гледамо да нас је штедња на трошковима довела.

Државе ће упумпати огромне паре у привреду, међутим те паре ће на неки начин морати да се врате. Државни дефицити ће требати да се смање, а дугови да се враћају. То у себи носи опасност да држава почне да креше јавну потрошњу, па ће се здравство наћи на удару. Један део проблема које данас имамо су резултат штедње у здравству након кризе из 2008.

Могли би о томе да распредамо, али данас у највећој светској економији имате ситуацију да медицинске сестре носе кесе за смеће уместо заштитне одеће, а маске и рукавице мењају једном дневно, уместо после сваког пацијента. Рукавица и маски нема јер их нико у земљи не производи, а нико од увозника неће да зароби капитал у залихе које ће скупљати прашину у магацину. Службе за чишћење које су постојале при болницама су замењене компанијама које раде по уговору, јер је неко чисто пословном логиком закључио да је бесмислено плаћати чистачицу $25 по сату ако постоји компанија која такве услуге наплаћује $15, а раднике плаћа $10. Сада се од тих радника који добијају $10 по сату и који обично рибају под у продавницама очекује да чисте болнице у време епидемије. (Ове бројеве сам изнео као илустрацију.)

Такође, мислим да је разбијена фама о слободној трговини. Данас нисте сигурни да ли ћете и када добити робу коју сте купили, јер неко успут може да је заустави или чак и заплени. Сетимо се оних маски за Италију које су Чеси покушали да заплене.

Све у свему, свет улази у један период несигурности. Неко ће се дебело обогатити у целој ситуацији, неко ће докторирати на ову тему. Велико је питање какве ће поуке и у којој мери свет извући из свега овога. Верујем да ће се неки преиспитати и предузети одређене мере. Исто тако верујем да ће неки брзо заборавити на све ово и покушати да се понашају као да се ништа није десило.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 08:50:36 am


"To nije unija, nego leglo zmija i šakala"


Lider najpopularnije italijanske političke stranke Liga i bivši potpredsednik Vlade Mateo Salvini kritikovao je EU.

Salvini je kritikovao EU zbog toga što odugovlači sa donošenjem mera u cilju prevazilaženja posledica pandemije koronavirusa, a čak je zapretio da će zemlja izaći iz EU, prenosi portal Afaritalijani.

„To je ludost. Evropi treba još 15 dana da odluči šta da čini i kome i kako da pomogne, ako uopšte i bude pomagala, i to u vanrednim uslovima. Ljudi danas umiru od upale pluća, a sutra će možda umirati od nemaštine”, rekao je političar.

Govoreći o ozbiljnim protivrečnostima unutar Evropske unije, kada je reč o merama za prevazilaženje posledica pandemije, Salvini je izjavio da „to uopšte nije 'unija' nego leglo zmija i šakala”.

„Prvo ćemo pobediti virus, a onda ćemo razmisliti o Evropi. Ako bude potrebno, oprostićemo se i nećemo reći ni hvala”, prokomentarisao je on.

Dan ranije je objavljeno da je italijanski premijer Đuzepe Konte, tokom onlajn konferencije 27 lidera EU, odbacio nacrt konačnog dokumenta o merama prevazilaženja posledica pandemije virusa korona. On je dao kolegama rok od 10 dana da pronađu adekvatno rešenje, koje odgovora vanrednoj situaciji.

Premijer je tom prilikom izjavio da metode, koje je EU ranije razvila i koje se odnose na finansijsku i ekonomsku politiku pojedinačnih zemalja, nisu pogodne za reagovanje na aktuelne izazove.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=03&dd=27&nav_category=78&nav_id=1670386)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 08:58:51 am


Bivši viceknacelar Nemačke upozorava:
Španija i Italija nam ovo neće zaboraviti!



Bivši ministar spoljnih poslova Nemačke Zigmar Gabrijel izrazio je bojazan da bi Evropska unija mogla da se raspadne ukoliko ne bude bilo solidarnosti u suočavanju sa pandemijom korona virusa.

Nemačka bi, kako je Gabrijel rekao za "Bild", trebalo da poveća svoju zaduženost kako bi mogla Italiji i Španiji finansijski da pomogne u savladavanju krize.

"Meni treba neko da objasni zašto mi Nemci nismo, prilikom zaduživanja, do kojih je sada došlo, jedan odsto stavili na raspolaganje Italiji i Španiji kao pomoć privredi. Bio bih za to da čak i 10 odsto stavimo na raspolaganje. Ne verujem da bi bilo mnogo pobune ako bi 160 umesto 150 milijardi evra imali novo zaduživanje", uveren je Gabrijel.

Nekadašnji vicekancelar obrazložio je svoj stav time da je Nemačka ekonomski imala velike koristi od EU, i dodao da se brine za opstanak Unije.

"Ako ne budemo sada spremni da delimo blagostanje, onda ne znam šta će biti od Evrope", naglasio je Gabrijel.

Ukazao je da treba dugove raspodeliti na više "leđa" i dodao da Italijani i Španci Nemcima to neće za 100 godina zaboraviti ako budu imali utisak da nisu dobili pomoć.

"Veoma sam zabrinit da bi Evropa mogla da se raspadne nakon ove krize", poručio je Gabrijel.

izvor (https://www.kurir.rs/planeta/3436255/eu-bi-mogla-da-se-raspadne-bivsi-viceknacelar-nemacke-upozorava-spanija-i-italija-nam-ovo-nece-zaboraviti)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 09:02:17 am


Tramp potpisao zakon o pomoći Amerikancima vredan 2.200 milijardi dolara


Američki predsednik Donald Tramp potpisao je zakon o paketu ekonomske pomoći vrednom dve hiljade milijardi dolara kojim treba da se umanje ekonomske posledice korona virusa u SAD.

Prethodno je predlog o najvećoj državnoj pomoći usvojio Predstavnički dom u kojem većinu čine demokrate, kao i Senat gde većinu imaju republikanci, a stupa na snagu pošto ga je predsednik potpisom potvrdio.

Tramp je rekao da će zakon predstavljani neophodnu pomoć za američke radnike pogođenim ekonomskim posledicama epidemije korona virusa, prenosi Rojters.

Paketom ekonomske pomoći predviđen je fond od 500 milijardi dolara za ugroženu industriju i slična suma novca od koje će američkim domaćinstvima direktno biti uplaćeno do 3.000 dolara.

Predlog uključuje i 350 milijardi dolara za kredite malim privrednicima, kao i 250 milijardi dolara za pomoć nezaposlenima. Planirano je izdvajanje u iznosu od 100 milijardi dolara za bolnice i zdravstvene sisteme.

Reč je o najvećem paketu pomoći koji je Kongres ikada odobrio, navodi Glas Amerike.

Odgovara skoro polovini novčane sume koju američka vlada troši godišnje.

izvor (https://www.kurir.rs/planeta/3436227/najveca-drzavna-intervencija-u-istoriji-tramp-potpisao-zakon-o-pomoci-amerikancima-vredan-2200-milijardi-dolara)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on March 28, 2020, 10:12:04 am

Ne znaju šta je kriza. Nisu znali? E, pa sad će, Bogami, znati.
Slušam Usrulju  :dosada :help Fon der Lajen danas i njenu ideju da će za oko dve nedelje EU dati predloge mera za podršku ekonomiji zemalja EU u vreme pandemije.  Da nije tužno, bilo bi smešno. Nema solidarnosti, nema plana, nema ideje, nema vizije... nema ničega.


Ili ne gledamo iste vesti, ili čujemo samo ono što želimo.

Daleko od toga da se slažem sa politikom EU, ili da nije zalutala u neke vrlo čudne vode, ali je EU još uvek i gospodarska unija. A to nikome ne miriše da propadne. Zamislite uticaj ako pukne EU gospodarstvo na Srbiju (ako dobro znam oko 63% izvoza Srbije ide u EU).


Quote
Predsednik Evropskega parlamenta David Sassoli je za 26. marec sklical izredno plenarno zasedanje, na katerem bodo poslanke in poslanci razpravljali in glasovali o prvih treh zakonodajnih predlogih Evropske komisije za reševanje posledic pandemije.

naložbena pobuda, ki bo članicam omogočila uporabo 37 milijard evrov kohezijskih sredstev za spopadanje s posledicami krize;

https://www.europarl.europa.eu/slovenia/sl/ukrepi-eu-proti-covid19



Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 10:34:56 am


Da li će 7.000.000.000.000 dolara biti dovoljno za spas svetske ekonomije?


SAD, Evropa, Japan, Kina i Indija odobravaju bilione dolara državne potrošnje i štampaju novac u nastojanju da spreče da globalna ekonomija potone u recesiju.

Preuzete obaveze vlada i centralnih banaka u okviru njihovih programa za borbu protiv pandemije koronavirusa iznose do danas blizu sedam biliona dolara, pokazala je analiza redakcije CNN Biznis.

Ukupan iznos obuhvata državnu potrošnju, garancije za kredite i poreske olakšice, kao i štampanje novca centralnih banaka za kupovinu aktiva kao što su obveznice i akcijski fondovi.

U tu cifru je uključen američki paket olakšica vredan 2,2 hiljade milijardi dolara, kao i predviđeni japanski program podsticajnih mera od 30 hiljada milijardi jena (274 milijarde dolara) koji bi mogao da bude odobren sledećeg meseca.

Kad je reč o Evropi, CNN Biznis je u računicu uneo podsticajne mere najvećih ekonomija: Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Španije.

Ova sredstva zajedno nadilaze iznos kojim je svet odgovorio na finansijsku krizu 2008. godine. Ekonomisti, međutim, strahuju da čak ni ovi herkulovski napori koji su preduzeti do sada neće biti dovoljni ako se kriza produži i posle juna.

"Američki paket stimulansa (od 2,2 triliona dolara) verovatno predstavlja osnovni minimum koji je potreban da se neutrališe sadašnji silazni trend privrede zbog epidemije.

Ekonomiji će verovatno biti potrebno blizu tri triliona dolara fiskalnih podsticaja, ako ne i više", kaže Džozef Song, ekonomista u "Bank of America".

Poslednji put kada je globalni ekonomski rast bio u ovakvoj depresiji tokom mirnodopskog vremena bilo je 1938. godine, rekao je Četan Ahja, glavni ekonomista banke "Morgan Stenli".

Sve u svemu, ogromna potrošnja može samo da umanji deo ekonomske štete. Mada će naknade za nezaposlenost i jednokratna novčana podrška građanima putem čekova pružiti preko potrebnu pomoć, ozbiljan oporavak ekonomije ne može da počne dok se ne krene sa ponovnim otvaranjem barova i restorana, vraćanjem ljudi na posao i nastavljanjem rada industrije putovanja, zaključuje CNN Biznis.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=03&dd=28&nav_id=1670414)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 12:04:39 pm


MMF: Svet je već u recesiji


Koronavirus je već gurnuo globalnu ekonomiju u recesiju na koju države treba da odgovore ogromnim povećanjem potrošnje kako bi izbegle seriju bankrotstava.

Na to je upozorila direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva na videokonferenciji za novinare održanoj sinoć u Vašingtonu.

Georgieva je poručila da će zemljama u razvoju biti potrebno najmanje 2,5 biliona dolara finansijske pomoći da bi prebrodile krizu, jer njihove vlastite unutrašnje rezerve i kapaciteti neće ispuniti zahteve za pribavljanjem sredstava na tržištu duga, prenosi Rojters.

"Sada je jasno da smo ušli u recesiju, toliku, ako ne i goru nego 2009", rekla je Georgieva, dodavši da će kriza kasnije biti "još dublja".

Ipak, ocenila je da za razliku od sporog oporavka od globalne finansijske krize 2008/2009, ovog puta može doći do priličnog oporavka globalne privrede već 2021. godine, “ali samo ako uspemo da svuda obuzdamo virus i sprečimo da problemi sa likvidnošću postanu problem solventnosti“.

Georgieva je navela da će tek uslediti pogoršanje situacije na mnogim tržištima u usponu koja, kaže, još nisu direktno pogođene virusom, ali trpe odliv kapitala, smanjenje potražnje za njihovim izvozom i strmi pad cena sirovina koje izvoze.

Do sada je 81 država zatražila ili se raspitivala o hitnom finansiranju iz sredstava MMF-a, od kojih je 50 zemalja sa niskim prihodima i 31 sa srednjim dohotkom, a među kojima su Pakistan, Gana, Iran i Kirgistan, kojima je prva pomoć u okviru programa odobrena kasno u četvrtak.

Na pitanje da li je potrebno više od pet biliona dolara nove potrošnje za spasavanje globalneekonomije, koliko suu četvrtak obćale zemlje G20, Georgieva je rekla: “Nasa preporuka je - povećajte”.

"Ovo je veoma velika kriza koaj se neće rešiti bez masovnog izdvajanja resursa", rekla je ona, napominjucći da niske kamatne stope olakšavaju da se obezbedi značajna fiskalna podrška.

Georgieva je pozdravila američki zakon o paketu pomoćiprivredi i građanima u iznosu od 2,2 biliona dolara, koji je noćas potpisao predsednik Donald Tramp, a koji je gotovo trostruko veći od sredstava (831 milijarda dolara) koje su Sjedinjene Države potrošile na stimulativne mere 2009. godine.

Izvršni odbor MMF-a je takođe juče odobrio izmene koje će Fondu omogućiti da najsromšnije zemlje i najugroženije članice oslobodi otplate dugova do dve godine kako bi se ojačala njihova sposobnost za borbu protiv pandemije koronavirusa.

Svetska banka je odobrila slične izmene kako bi olakšala teret duga svim državama članicama i saopštila je da odbor sada razmatra “korona” projekte finansiranja zdravstva za 25 zemalja, ukupne vrednosti od skoro dve milijarde dolara.

Ovaj međunarodni kreditor je izdvojio 14 milijardi dolara sredstava koja su odmah na raspolaganju zdravstvenim sistemima u bici sa koronavirusom, prenosi Rojters.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=03&dd=28&nav_id=1670465)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 12:06:51 pm


Kreditni rejting Srbije ostaje nepromenjen uprkos pandemiji


Agencija Fič rejtings potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB+ sa stabilnim izgledom za dalje poboljšanje, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Kako je agencija ocenila, dobro izbalansiran budžet za 2020. godinu, fiskalna disciplina Vlade Republike Srbije i visina depozita, pružaju dovoljno fiskalnog prostora za postkrizno reagovanje, navodi se u saopštenju.

Agencija Fič posebno ističe da je rast investicionih ulaganja nadmašio očekivanja u četvrtom kvartalu 2019. godine, kao i da je taj trend nastavljen i u 2020. godini.

Rejting Republike Srbije je otporniji na šok izazvan koronavirusom zahvaljujući tome što je, kako se navodi, uticaj turizma na ekonomiju mali, povećanim deviznim rezervama, pozitivnim uticajima nižih cena energije i umerenom učešću nerezidenata u javnom dugu.

Takođe, dobro je i to da je inflacija u februaru ostala niska i stabilna na nivou od 1,9 odsto, kaže se u saopštenju i dodaje da još jedan dobar pokazatelj jeste rast deviznih rezervi Srbije, koje su za poslednjih godinu dana povećane za više od dve milijarde evra.

Naime, devizne rezerve povećane su sa 11,4 milijardi evra, koliko su iznosile u februaru 2019. godine, na 13,5 milijardi evra, koliko su iznosile na kraju februara 2020. godine.

"Izuzetno pozitivno se ocenjuje značajan i konstantan pad učešća duga opšte države u bruto domaćem proizvodu. Koliko je to smanjenje značajno, Agencija potkrepljuje i činjenicom da učešće duga opšte države u BDP-u u poslednjih nekoliko godina beleži pad za čak 18,3 odsto procentnih poena - sa 71,2 odsto na kraju 2015. godine na 52,9 procenata na kraju 2019 godine", navodi se u samoštenju Ministarstva.

U izveštaju se konstantuje i da je značajan napredak postignut u unapređenju poreske administracije i upravljanju javnim finansijama.

Agencija pozitivno ocenjuje, kažu nadležni, i jačanje bankarskog sektora.

Udeo problematičnih kredita (NPL) smanjen je na 4,1 odsto na kraju decembra 2019. godine, u odnosu na oko 5,7 procenata koliko je iznosio na kraju 2018. godine.

Prema proceni agecije Fič očekuje se da će rast BDP-a u 2021. godini iznositi 5,8 odsto, što je za 2,2 procentna poena više od prethodne prognoze, a zahvaljujući očekivanom rastu investicija, oporavku privatne potrošnje, poboljšanju uslova na tržištu rada i oporavaku tražnje, saopštilo je resorno ministarstvo.

"Zahvaljujući merama fiskalne discipline Vlade Republike Srbije, kao i merama fiskalne konsolidacije, agencija Fič ocenjuje da će deficit opšte države u 2021. godini iznositi 0,3 odsto BDP-a", prenosi Ministarstvo finansija.

Posebno se ističe i posvećenost Vlade Srbije očuvanju kontinuiteta aktuelne ekonomske politike, kao i uspešno sprovođenje mera strukturnih reformi, što agencija navodi, kažu u ministarstvu, kao ključne faktore za povećanje kreditnog rejtinga u narednom periodu.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2020&mm=03&dd=28&nav_id=1670408)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 01:37:35 pm


Svet čeka ekonomski kolaps, ali ne znamo kakav


Poređenja sa nekim prošlim krizama i propastima berzi nisu primerena – jer, pandemija koronavirusa baca svet u neviđenu recesiju.

Rubini u svom tekstu nagađa da krivulja rasta neće biti oblika slova "V" ili "U", ne misli ni da će biti "L" – nego jednostavno "I". Prema dole – i ništa više.

Svaka prognoza je nezahvalna, jedino je jasno da će biti gadno.

S obzirom na vesti iz ekonomije, mnogi već smatraju da bi kriza izazvana pandemijom koronavirusa mogla biti još veća od sloma berzi i privrede 1929. godine. Pad akcija je već nadmašio i krizu koju je izazvao bankrot finansijke kuće Leman braders 2008.

Nurijel Rubini, istaknuti ekonomista i bivši savetnik američkog predsednika Klintona, u listu "Gardijan" piše da nikada u istoriji nismo videli ovo što se sada zbiva:

Velika depresija 1929. je počela slomom na Vol stritu, ali posledice su se postepeno širile po svetu više od tri godine. I 2008. se tek polako videlo u kojoj meri se svet novca upustio u vratolomne poduhvate. U oba slučaja je bilo vremena da se stvore mere i instrumenti s kojima bi ekonomija ipak još donekle mogla da funkcioniše.


Srljamo u recesiju – ali kakvu?

Ali u ovoj krizi koju je izazvala pandemija nije reč o tri godine, nego o tri sedmice u kojima se čini da je ekonomija potpuno stala. Dovoljno je izaći na ulicu – ako je to uopšte dozvoljeno – pa da se vidi ono što još pre par meseci nismo mogli ni da zamislimo: čitav ekonomski život je praktično sveden tek na snabdevanje osnovnim namirnicama.

I pre nego što su ulice postale sablasno puste, i dok virus još nije bio ni u najavi, vodeći nemački ekonomisti su procenili da sigurno srljamo u recesiju.

Ali još uvek niko ne može reći koliko će duboko ekonomija pasti – i koliko će to stanje dugo trajati. Jer za razliku od udarca 1929, ovo je sličnije plimskom talasu koji se valja preko čitave planete i ne nazire se kraj nevoljama.

U ekonomiji obično svaki pad znači pripremu za sledeći rast. No Rubini u svom tekstu nagađa da krivulja rasta neće biti oblika slova "V" ili "U", ne misli ni da će biti "L" – nego jednostavno "I". Prema dole – i ništa više.

On smatra da je došao trenutak za države i njihovu podršku: samo centralne banke su dovoljno moćne da krenu u takvu spasilačku akciju. Nemci govore o sipanju para "iz helikoptera", niotkuda. Tako bi se pomoglo firmama koje inače dobro posluju, ali im preti bankrot. I nemačka vlada obećava da zbog korona-krize neće biti zatvaranja pogona, ali u kompanijama širom sveta se širi osećaj potpune bespomoćnosti.

Evropska centralna banka je već najavila program dimenzija preko jednog biliona evra, slično najavljuje i američki predsednik Tramp. Tamo je i stopa nezaposlenosti doslovce eksplodirala preko noći na preko 20 odsto.

No ima ekonomista koji ne misle da su intervencije centralnih banaka rešenje svih problema: one su redom još odavno spustile svoje referentne kamatne stope sve do nule, a i masovni otkup državnih obveznica u Evropi čak i pre korona-virusa nije doneo očekivani brzi ekonomski oporavak u čitavom nizu država zone evra. Među njima je i Italija, i nema nikakve sumnje da se tamo sad moraju preduzimati obuhvatne fiskalne mere.


O ovome će se učiti u školama

Ali trenutno zapravo nije problem novac: novac je tu jer građani i nemaju gde da ga potroše – čak i ako čitav stan napune testeninom i toalet-papirom. Osnovni problem je drugi prastari zakon ekonomije: brzina kojom se novac okreće. Dok su pogoni pusti, brodovi prazni i usidreni, avioni parkirani, okreće se zaista samo oko onog najosnovnijeg.

Sve su to elementi ekonomske računice kakve još nikad nismo videli. Hoće li ta poplava novca onda izazvati inflaciju? Ili će firme masovno morati u stečaj i nezaposlenost će biti tolika da će novac postati još vredniji nego što je danas?

O ovoj krizi će se sasvim sigurno učiti u ekonomskim školama i na fakultetima. Šta će pisati u tim udžbenicima? Na žalost, tu je svaka ekonomska prognoza pouzdana kao gledanje u talog kafe.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=03&dd=28&nav_id=1670490)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 03:50:56 pm


Savez ekonomista Srbije predložio antikrizne mere


Mere za radna mesta u privatnom sektoru su ključna karika za snažan podsticaj opstanku preduzeća i njihovom aktiviranju s prolaskom krize.

Takođe, one su deo interventnih mera fiskalne politike koje predlaže Savez ekonomista Srbije.

U dokumentu "Prilog inicijativi za definisanje antikriznih mera ekonomske politike" koji je objavljen na sajtu Saveza ekonomista Srbije, navodi se da bi konkretne predložene mere koje se odnose na radna mesta trebalo da budu primenjene u periodu od najmanje tri meseca, sa mogućnošću produžetka primene.

Uoči sutrašnjeg predstavljanja seta ekonomskih mera koje je najavio predsednik Aleksandar Vučić, Savez ekonomista Srbije, između ostalog, predlaže među merama za radna mesta da poslodavac ne plaća porez na zarade i doprinose za zaposlene koji su na neplaćenom odsustvu, a da naknada za plaćeno odsustvo mora biti najmanje jednaka iznosu od 70 odsto neto minimalne zarade u Srbiji.

Predlog je i da se za zaposlene na neplaćenom odsustvu uvodi posebna novčana naknada koja ne može biti manja od 60 odsto neto minimalne zarade, a koja bi se isplaćivala iz budžeta.

Poslodavac bi, kako predlaže Savez ekonomista Srbije, plaćao 50 odsto poreza na zarade i doprinose za zaposlene koji rade od kuće puno i nepuno radno vreme. Po tom predlogu, poslodavac ne bi plaćao porez na zarade i doprinose za zaposlene koji podležu obaveznoj izolaciji i za zaposlene koji ne rade usled naredbe državnih organa. U tim slučajevima zaposleni bi iz budžeta dobijali naknadu kao zaposleni na neplaćenom odsustvu.

Među interventnim merama koje predlaže Savez ekonomista Srbije su i da se na najmanje tri meseca obustavi plaćanje poreza na dobitak i poreza na imovinu.

Nakon isteka tri meseca porez na dobitak bi se, kako predlažu, plaćao u visini od 50 odsto obračunatog iznosa za 2020. godinu. Traže i da se u periodu od najmanje tri meseca obustaviti plaćanje paušalnog poreza čime bi se, kako navode, olakšao položaj preduzetnika.

U Savezu ekonomista Srbije smatraju da na najmanje tri meseca treba obustaviti obračun kamata na dospele poreske obaveze i plaćanje parafiskalnih nameta kao što su firmarine, članarine, ekološke takse i slično.

Predlažu i da se nakon isteka vanrednog stanja razmotri smanjenje visine poreza na dobit sa 15 odsto na 10 odsto.

Među merama na strani budžetskih rashoda koje treba preduzeti su da se izvršavaju planirani budžetski rashodi za penzije i javne investicije.

Navode da ne treba isključiti mogućnost umerenog umanjenja zarada u javnom sektoru ako kriza potraje više od nekoliko mesec. Ocenjuju da je neophodno odlaganje investicionih projekata koji imaju mali doprinos privrednom rastu i preusmeravanje tih sredstava za finansiranje mera antikriznog programa.

Takođe, navode da je potrebno preispitivanje planiranih rashoda i njihovo smanjivanje na svim pozicijama javnih nabavki koje nemaju veze sa merama zdravstvene, socijalne i ekonomske zaštite u uslovima krize. Smatraju i da je nužno i potrebno povećanje rashoda za zdravstvo i socijalnu zaštitu.

Paralelno sa interventnim merama fiskalne politike neophodno je, kažu u Savezu ekonomista Srbije, definisati set mera koje će podrazumevati dramatično povećanje likvidnosti privrede, čija implementacija mora, kako poručuju, biti rekordno brza.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2020&mm=03&dd=28&nav_id=1670500)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: kumbor on March 28, 2020, 06:55:30 pm


Не знам шта ће бити са вирусом корона до маја, али тачно знам да ће се тада појавити нови опасни вирус - БЕЗПАРИТИС. Ја сам своје резерве  и средства плански расподелио на период од осам недеља аутономије без нових прихода. Шта ћу после тога, ако не буде каквог-таквог посла и мање-више некаквог прилива... немам појма. Судови не раде, министарства не раде са странкама, АПР скоро да не ради, токови промета људи, робе и капитала су скоро пресечени или рецимо да раде врло лимитирано.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 28, 2020, 08:23:01 pm


Adidas i drugi odlučili da ne plaćaju kiriju za prodavnice


Dok vlade širom sveta i ministi EU razmatraju mere za pomoć privredi u vreme krize zbog pandemije koronavirusa, veliki koncerni ne pokazuju solidarnost.

Naime, neki od njih odlučuju da ne plaćaju kirije za svoje prodavnice u Nemačkoj.

Prvi je Adidas objavio da neće plaćati kiriju za prostorije koje je uzeo u zakup u Nemačkoj, a potom su se pridružili i drugi kao što su “Dajhman” i “H&M”.

Ministar saobraćaja Nemačke Andreas Šojer je oštro kritikovao Adidas zbog njegove odluke.

“Veoma sam razočaran Adidasom. Veoma sam razočaran”, rekao je Šojer dnevniku “Bild” i istakao da je najava preduzeća "potpuno neprihvatljiva poruka".

Šojer je kazao da je Adidas naparavio velike profite, i da se ne radi samo o velikim kompanijama koje im izdaju prostor, već i brojni mali, kao i fizička lica koja iznajmljuju svoj prostor ovom koncernu, koji će sada ostati bez prihoda.

Smatra da je delovanje koncerna nesolidarno ponašanje.

"Upućujemo poruke građanima da budu razumni, ali to zahteva i da veliki koncerni budu razumni", naglasio je Šojer.

Sličnu izjavu dala je i ministarka pravosuđa Kristine Lambreht.

"Kada sada finansijski snažna preduzeća jednostavno odluče da ne plaćaju kirije, to je neprihvatljivo i potpuno neprimereno", naglasila je ona.

Ukazala je da zakon o pomoći u korona krizi ne pruža za tako nešto osnovu.

Poručila je da i dalje važi da zakupac mora da plaća kiriju, te da, ako kao posledica krize ima probleme sa plaćanjem, može da mu se samo na ograničeno vreme ne raskine ugovor.

Na društvenim mrežama već kruže pozivi na bojkot Adidasa, koji je naišao na brojnu podršku.

Adidas je, nakon što je prinuđen da zatvori svoje radnje usled mera preduzetih za smanjenje širenja korona virusa, odlučio da od aprila ne plaća kirije za svoje filijale.

Takođe i Dajhman, koji ima 1.500 filijala najavio je istu meru, a Puma i "H&M" se pridružuju.

"Radi se o preventivnoj meri kako bi osigurali ekonomsku sposobnost delovanja kompanije", objasnila je kompanija "Dajhman" svoju odluku.

"H&M" obustavio je već plaćanje kirije za svojih 460 zatvorenih filijala u Nemačkoj.

Komanija je vlasnike tih prostora obavestila o svojoj odluci i istice da se nada da će biti pronađeno rešenje prihvatljivo za obe strane.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=03&dd=28&nav_id=1670550)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on March 28, 2020, 08:39:34 pm
...

Da s barem jedini, pomogli bi drugi nekako ali ...  :P

poz.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: gocemk on March 28, 2020, 11:26:38 pm
U mog grad je bio jedna fabrika iz nemacka  zval se kromberg i suberg  radili su  kablova za automobile iste takve fabrike iz kromberg i suberg  imaa i u kralevo srbija .Ali pred jedna nedela fabrika u bitolj   vise ne rade svi su  ispusteni iz  fabriki dogovor nisu potpisali  naracake vec su otkazani  i taka dajle.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 29, 2020, 09:26:43 am


UN upozoravaju: Svetu preti nestašica hrane zbog protekcionističkih mera


Ukoliko vas i ne dohvati koronavirus zahvaljujući merama koje uvode mnoge vlade u svetu, te mere mogle bi vas ostaviti bez sveže hrane, voća i povrća, piše RT.

Kada su ljudi pojurili da naprave zalihe toalet papira i drugih potrepština zbog izbijanja epidemije koronavirusa, neke zemlje odlučile su da uvedu protekcionističke mere, uključujući i zabrane izvoza određenih proizvoda, kako bi zadovoljile povećanu domaću potražnju.

"Najgore što može da se dogodi je da vlade ograničavaju protok hrane", kazao je za "Gardijan" Maksimo Torero, glavni ekonomista Organizacije za hranu i poljoprivredu UN, dodajući da bismo se ubrzo mogli suočiti sa posledicama takvih poteza.

Na primer, Rusija je zabranila izvoz heljde i drugih žitarica na 10 dana počevši od 20 marta. Susedni Kazahstan uveo je ograničenja na isporuke pšeničnog brašna, heljde, šećera, nekoliko vrsta povrća i ulja od suncokreta.

Zvaničnik UN upozorava da protekcionističke mere i trgovinske barijere samo pogoršavaju situaciju, stvarajući "ekstremnu volatilnost".

Poseban je problem to što nekim zemljama sada nedostaje radna snaga za žetvu zbog zatvaranja državnih granica i ograničavanja kretanja usled karantina. Dok koronavirus hara Evropom, farmeri u Francuskoj, Španiji i Italiji upozoravaju da će voće i povrće brzo sazreti i istruliti ako se situacija ne promeni, piše "Blumberg".

Uzgajivači jagoda i špargle već su sprečeni da oberu svoje plodove, dok bi sledeće u tom nizu moglo biti bilo šta, od zelene salate i paradajza do luka i graška.

"Logistički problemi izazvani koronavirusom postaju veoma značajni", kazao je Torero za "Gardijan".

Kako joj ne bi propale tone plodova, Nemačka, kojoj nedostaje oko 300.000 sezonskih radnika, pokrenula je poseban veb-sajt kako bi se farmeri u problemu povezali sa onima koji mogu da pomognu, studentima, onima čiji su poslovi ugašeni zbog mera protiv epidemije, naročito radnika iz uslužnog sektora.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=03&dd=29&nav_id=1670655)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Boro Prodanic on March 29, 2020, 10:31:21 am
Han: Evropa će morati da se preispita

Evropski komesar za finansije Johanes Han smatra da će EU morati da se preispita u nekim oblastima, kako bi u kritičnim sektorima bila nezavisnija.

Han je, u intervjuu bečkom dnevniku „Kronen cajtung“, na pitanje šta je EU konkretno u aktuelnoj situaciji uradila, kazao da je, pošto su mnoge države zatvorile svoje granice, obezbedjen neometani transport namirnica i medicinske opreme širom EU.

-Time smo osigurali da su supermarketi puni. Istovremeno smo u Evropi podigli uspešno proizvodnju medicinske opreme. Organizujemo i zajedničke nabavke kako bi došli do hitno potrebne medicinske opreme po dobrim uslovima – objasnio je on.

Na konstataciju da je to tako zato što se dobija ta oprema jeftinije iz Azije, što se sada sveti, kazao da je to tako, i da je neophodno preispitati stvari, kako bi EU bila nezavisnija u kritičnim oblastima.

Trudimo se sada da postignemo da Indija odustane od svog monopola na Paracetamol – rekao  je Han.
Na utisak da svaka nacionalna država na svoj naccin vodi borbu protiv korona krize Han je podsetio da zdravstvena politika i civilna zaštita ne spadaju u zadatke EU.
– Postoji, medjutim, mnogo mogućnosti u kojima Evropska komisija može dodatnim merama da pomaže, u koordinaciji, preko finansiranja iz budžeta Unije pa do pregovora sa Kinezima, koji radije sa jednom osobom nego sa više zemalja razgovaraju – objasnio je on.
Ssto se tiče pomoći ekonomiji u ovo vreme krize kaže da je EU olabavila stroga budžetska pravila, i dozvolila državnu pomoć do kraja godine.
– Tu smo brzo delovali. Za preduzeća je sada dozvoljena donacija do jednog miliona evra iz nacionalnog budžeta bez kršenja zakona o pomoči. Dodatno je na raspolaganju 37 milijardi evra iz strukturnih fondova EU, koji nisu korišćeni do sada. Ne sme se zaboraviti i da ceo budžet čini samo jedan odsto BDP-a država, a da su nacionalni budžeti na do 50 odsto. Zato je Evropska centralna banka sa 750 milijardi evra rasteretila finansijska tržissta, što je sprečilo pad na berzama – dodao je on.

Na konstataciju da će sve to voditi ka povećanju budžetskih deficita, pre svega visoko zaduženih zemalja kao što je Italija i pitanje da li sledi nova evro-kriza, rekao je da to nije tako i da je EU dobro postavljena.

Ono što bi mogao biti problem, kako je naglasio, jesu države van evrozone.

Izvor: https://www.vesti-online.com/han-evropa-ce-morati-da-se-preispita/

Moj komentar: da li će EU ili neka od članica EU da odustane od nekih svojih monopola? Neće.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 29, 2020, 11:26:15 am


"EU će se suočiti sa kritičkom diskusijom i raspravom"


EU će, nakon prevazilaženja krize u vezi sa epidemijom koronavirusa, morati da se suoči s "kritičkom diskusijom i raspravom", najavio je Sebastijan Kurc.

"Ne može biti da smo dve nedelje bili potpuno prepušteni sami sebi i da smo morali da se borimo da kamioni sa unpared plaćenom robom i potrebnim zaštitnim maskama stoje na nemačkoj granici, a ujedno se kritikuju naše kontrole na granici sa Italijom", kazao je austrijski kancelar u intervjuu za bečki dnevnik "Kronen cajtung“.

Na pitanje da li je bio prepadnut kada je shvatio dimenzije krize, kazao je da za to nije bilo vremena. "Sve je išlo tako brzo", objasnio je Kurc. Istakao je da uvođenje drastičnih mera nije bilo pitanje hrabrosti, već neophodnosti.

"Nije bilo alternative i zato smo bili odlučni. To što su u tom trenutku mnogi još govorili da to nije ništa drugo od gripa i što su imanjivali opasnost, nije baš olakšalo stvari. Moram reći da se radilo o snažnom aktu, jer je bilo mnogo suprostavljanja”, ukazao je Kurc, dodajući da protivljenje nije došlo od stane privrede, i da ne želi da ukazuje ko se suprostavljao.

Ocenio je i da će posledice ove krize biti daleko gore od one 2008.godine, zato što predstavlja veliko opterećenje po privredu.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=03&dd=29&nav_category=78&nav_id=1670708)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: momo PT61 on March 29, 2020, 03:45:41 pm
Данас,типичан радни дани једног   бизнисмена изгледа отприлике овако-доѓе на посао прије 6 сати да погледа телефакс,јер имао је много понуда јуче
Док је пио   кафу,доѓе оно што је и чекао-индијски  партнер има робу коју је тражио,и понуда је била са плачањем пре испорукае
кеш,а испорука карго  виа Истанбул одма после исплате
       ПОсле неколико дана стиже роба али ВЛАДА је затворила  аеродроме Охрид и Скопје и роба је заглавиила -ни напред ни назад онда се мења план доставе -камион-али тек кад мислиш добро је-турска влада је забранила пролаз за камионе из 51  земљу,па поново телефони раде  и раде и деблокиран је камион и уѓе у Бугарску а она га врати на пут преко Грчке????
Ово личи на причу,али је једна  од хиљаде хиљаде таквихи како је завршио са реченицом-пред твојим очима гледаш како за 15 дана пропаде светска економика,а ништа нер можеш да спречиш


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: momo PT61 on March 29, 2020, 04:05:21 pm


Da li će 7.000.000.000.000 dolara biti dovoljno za spas svetske ekonomije


  Evoi je dan prvi,grubi račun
     USA je procjenila svoju kvotu na 2200 milijardi dolara  i ako predpostavimo da je to  trećina svetske ekonomije midlim na američk :nervoza :help
onda procjena se bazira na tome.
     Ali ja ponasob nislim da će trebati bar još koja hiljadarka,mislim  bilirardi  zelenih novčanica


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 29, 2020, 04:14:30 pm


"Evropska unija doživela neuspeh"


Bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel optužio je danas EU da je doživela neuspeh u savladavanju krize sa koronavirusom.

"Očigledno imamo jednu EU samo za lepo vreme, jer u najvećem testu od svog osnivanja doživela je do sada potpuni neuspeh", kazao je Gabrijel u izjavi za ZDF.

On je, u emisiji "Berlin direkt" kazao da je najgore sigurno bilo na početku da čak ni Nemci nisu bili spremni da isporučuju sredstva za pomoć tamo gde su ljudi padali i umirali, na severu Italije. Gabrijel je postavio pitanje da li bi bilo dramatično ako bi Nemačka umesto 156 milijardi evra uzela dug od 166 milijardi evra, i onda 10 milijardi stavila na raspolaganje Italiji i Španiji kao prvu pomoć. "Te dve zemlje bi nam, najverovatnije, 100 godina bile zahvalne da smo to tako uradili. One će se sećati da susedne nacije nisu želele da im pomognu, već Kinezi", naveo je on. Gabrijel je ukazao da je sada tako da Nemačka stvara utisak da deluje kao i SAD, i to ne samo Nemci, već svaka evropska zemlja, a po principu "prvo moja nacija – mislimo na nas, a ne na susede".

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=03&dd=29&nav_category=78&nav_id=1670769)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 29, 2020, 04:18:47 pm


Nemačka: Ubio se ministar finansija pokrajine Hesen?


Ministar finansija nemačke pokrajine Hesen Tomas Šefer pronađen je mrtav pored železničke pruge, a policija pretpostavlja da se radi o samoubistvu.

Prema saopštenju policije iz Vizbadena, leš poltičara iz redva CDU pronađen je sinoć u Hohajmu pored železničke pruge.

Šefer je ostavio oproštajno pismo iza sebe, u kojem, kako tvrdi "frankfurter Algemajne cajtung“, objašnjava razloge suicida.

Inače Šefer je važio za budućeg mogućeg naslednika aktuelnog premijera Hesena Folkear Bufijea posle 2023.

Bufije je saopštio da je šokiran vešću o smrti svog kolege.

"Posebno njega sam trebao u ovim teškim vremenima. Najveći izazov sa kojim se suočava naša zemlja zahteva trezvenost i delotvornost, a i jedno i drugo je imao Šefer", naglasio je Bufije, dodajući da je radio danonoćno da se savlada kriza koju je izazvala panemija.

On je ukazao da se mora poći od toga da velika briga za Šefera da li će uspeti da ispuni očekivanja građana, posebno po pitanju finansijske pomoći, bila prevelika.

"Mislim da su ga te brige samlele", ocenio je Bufije.

I šefica CDU Anegret Kramp-Karenbauer kazala je da je šokirana vešću o smrti Šefera.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=03&dd=29&nav_category=78&nav_id=1670751)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 29, 2020, 04:58:36 pm


Da li će COVID19 uništiti EU?


Italijanska vlada je primorana da obezbedi vaučere za one koji više nemaju novca da kupe hranu, pozivaju EU da pokaže solidarnost i ”pomogne dok ne bude kasno”.

Poziv upućuje i Španija koja beleži 838 umrlih od COVID19 u jednom danu.

Pozivima na ekonomsku solidarnost u situaciji jedne od najvećih kriza koju je EU videla od svog nastanka, pridružila se i Francuska.

”Ne želim sebičnu i podeljenu Evropu”, poručio je francuski predsednik Emanuel Makron.

Makron je u intervjuju vodećim italijanskim novinama ocenio da će, ukoliko EU ne pokaže solidrnost sada, Italija, Španija i druge zemlje imati pravo da je pitaju gde je bila kada im je bilo najteže.

Do odgovora na to pitanje nisu mogli da dođu ni lideri EU 27 tokom šestosatnog videokonfrencijskog razgovora 26. marta.

Zahtev Italije, Španije i Francuske za uvođenje tzv ”korona obveznica”, kao mehanizma solidranosti koji bi bio jasan signal investitorima i tržištima da zemlje Evrozone ”stoje zajedno” i zajedno brane nacionalne ekonomije zemalja članica, odbile su Nemačka i Holandija uz podršku Austrije i Finske.

Umesto rešenja u cilju spašavanja EU ekonomije nakon završetka pandemije, sastanak EU lidera rezultirao je zahtevom ministrima Evrozone i Evropskoj centralnoj banci da roku od dve nedelje izađu sa novim rešenjem.

Nakon ovakvog ishoda samita EU lidera oglasio se i prvi predsednik Evropske komisije Žak Delor.

”Klima koja izgleda da vlada između šefova država i vlada i nedostatak evropske solidarnosti predstavljaju smrtonosnu opasnost za Evropsku uniju”, ocenjuje Delor.

U Evrpskim instituacijama u Briselu naglašavaju da ni sami ”nisu ponosni” na prvobitni odgovor zemlja članica koje su u trenutku krize reagovale ”svaka na svoju stranu”.

”Sada je situacija bolja i koordinacija se uspostavlja”, tvrde u Evopskoj komisiji.

Međutim, kritičari ocenjuju da sem što nije bio u stanju da iskontroliše jednostrane postupke zemlja članica, a koje su od izbijanja krize COVID19 ”jednostavno poništile osnovne principe Unije” kao što su sloboda kretanja i jedinstveno tržište, Brisel ne može ni da utiče na ekonomske mere dalje od preusmeravanja postojećih fondova ili formalnog davanja ”odrešenih ruku” zemljama članicama da raspolažu svojim budžetima kako žele.

Ograničena mogućnost EU da rukovodi zemljama članicama i nedostatak solidarnosti unutar EU u trenucima vanrednih okolnosti je već postojeće stanje koje je COVID19 kriza samo ogolila i stavila pred mogućnost smrtog ishoda, izlečenja ili do sada najprisutnijeg ”zalečenja” hroničnog stanja.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=03&dd=29&nav_category=78&nav_id=1670793)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 29, 2020, 05:02:18 pm


Koronavirus će koštati svet sedam hiljada milijardi dolara


SAD, Evropa, Japan, Kina, Indija i druge države osiguraće više hiljada milijardi dolara vladine potrošnje i novog novca.

Odgovor na pandemiju koronavirusa je bez presedana u pogledu brzine i razmera.

Do petka su vlade i centralne banke širom sveta preuzele obavezu izdvajanja neverovatnih sedam hiljada milijardi dolara za borbu protiv ekonomskih posledica pandemije.

To uključuje vladinu potrošnju, garancije za zajmove i poreske olakšice, kao i štampanje novih novčanica od strane centralnih banaka radi kupovine imovine poput obveznica i deoničkih fondova.

Ukupni iznosi uveliko prevazilaze one koji su osigurani kao odgovor na finansijsku krizu iz 2008. godine. Ipak, ekonomisti su zabrinuti da čak i ni ti napori neće biti dovoljni ako se kriza produži nakon juna.


Sjedinjene Američke Države

Najveći paket pomoći odobrio je američki Kongres u iznosu od dve hiljade milijardi dolara. Ovaj novac je namenjen građanima i kompanijama.

Američki Kongres je već ranije odobrio više od 112 milijardi američkih dolara za pojačano istraživanje vakcina i pružanje plaćenog bolovanja za dve nedelje onima koji se testiraju ili leče od virusa Covid-19.

Federalne rezerve su pre toga usvojile paket podsticajnih mera. To uključuje obećanje od 700 milijardi dolara za kupovinu državnih obveznica i hipotekarnih vrednosnih papira. Fed je takođe najavio novo finansiranje u iznosu od 300 milijardi dolara kako bi se nastavilo neometano kreditiranje firmi i potrošača, piše Biznisinfo.


Evropska unija

U Evropi su ogroman novac izdvojile najveće ekonomije poput Nemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i Španije, ali i brojne druge zemlje.

Nemačka je predstavila paket za spašavanje vredan do 750 milijardi evra koji uključuje mere za podsticanje kreditiranja preduzeća i preuzimanje udela u firmama.

Francuska je odobrila pomoć u iznosu od 45 milijardi evra za mala preduzeća i nezaposlene radnike. Takođe će garantovati 300 milijardi evra korporativnog zaduživanja.

Italija je odobrila 25 milijardi evra za pomoć radnicima i zdravstvenom sistemu, dok je Španija dala 200 milijardi evra. Brojne druge evropske zemlje izdvojiće velike iznose novca.

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da će potrošiti 750 milijardi evra za kupovinu državnog duga i privatnih vrednosnih papira pre kraja 2020, i dodala da je spremna da učini još više ako bude potrebno. U taj broj ne ulazi ranije najavljenih 120 milijardi evra dodatnih kupovina koje je ECB ranije najavila.


Velika Britanija

Vlada Velike Britanije objavila da je pripremila paket od 397 milijardi dolara garancija za zajmove i suspendovala je porez na lokalne kompanije u sektoru maloprodaje, ugostiteljstva i zabave na 12 meseci.

Takođe će pokriti 80 odsto plata radnika najmanje sljedeća tri meseca, do maksimalno 2.900 dolara mesečno. Nejasno je koliko će ta inicijativa koštati.

Pored toga, vlada Velike Britanije u četvrtak je obećala da će samozaposlenim osobama osigurati novčanu podršku u iznosu od 80 odsto njihove prosečne mesečne dobiti, do 2.900 dolara mesečno, u sledećem tromesečju.

Banka Engleske saopštila je da će povećati udele vladinih i korporativnih obveznica u Velikoj Britaniji za 242 milijardi dolara.


Kina

Do sada je Kina najavila najmanje 16,4 milijardi dolara finansijskih olakšica i poticaja, plus 112,5 milijardi dolara u smanjenju poreza i naknada. Ali ako bude potrebno, Kina bi mogla da potroši dodatne milijarde dolara kako bi ojačala svoju ekonomiju.

Narodna banka Kine usvojila je različite mere, izdvojivši najmanje 162 milijarde dolara za pomoć firmama pogođenim virusom.


Japan

Očekuje se da će japanska vlada u narednim nedeljama razmotriti paket ekonomskih podsticaja koji će verovatno uključivati podelu gotovine kao i mere za pomoć malim i srednjim kompanijama da dobiju pristup kreditima. Ukupna vrednost paketa mogla bi da dostigne 274,2 milijardi dolara.


Indija

Vlada Indije je već predstavila paket pomoći vredan 22,6 milijardi dolara, koji uključuje pomoć u hrani, pokriće zdravstvenog osiguranja, kao i subvencije za radnike.


izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=03&dd=29&nav_id=1670746)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: gocemk on March 29, 2020, 08:21:18 pm
уште један немачка фабрика у кавадарци македоније која е произведувал кабли за аутомобила испуштила сва 7500 лјуди.У Македоније кризе веч је почела.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on March 29, 2020, 08:30:32 pm
Moj goce, kriza je svugdje. Nećemo crknut od virusa već od gladi.

poz.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on March 30, 2020, 09:59:15 am


"EU će intenzivno pomoći Italiji i Španiji"


Evropska unija će veoma intenzivno pomagati Italiji i Španiji u borbi protiv koronavirusa, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Ona je istakla da će u središtu budžeta Evropske unije za period od 2021. do 2027. godine biti borba protiv novog koronavirusa.

Za briselski portal Politiko ona je rekla da višegodišnji finansijski okvir nije jedino sredstvo za pomoć, ali da jeste sredstvo za strateško ulaganje i unutarevropsku koheziju koje prihvataju sve države članice EU.

Politiko podseća da je fon der Lajen u subotu uveče objavila da će EK predstaviti dopunjeni predlog budžeta EU od 2021. do 2027. godine, koji bi uključivao paket stimulacija.

Prema njenim rečima, EU će veoma intenzivno pomoći Španiji i Italiji.

"U Evrogrupi se razmatra i raspravlja o nekoliko instrumenata među kojima su i obveznice", rekla je ona i dodala da je Evropski savet dobio mandat od ministra finansija.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=03&dd=30&nav_id=1670918)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: jugins on March 30, 2020, 06:13:09 pm
https://www.youtube.com/watch?v=RbrpLITYoBU


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Boro Prodanic on March 30, 2020, 07:11:00 pm

"EU će intenzivno pomoći Italiji i Španiji"


Od te pomoći Italija i Španija moći će lepo da urede nova groblja. :(


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on March 31, 2020, 06:58:13 am
[attachment=1]


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on March 31, 2020, 07:37:31 am
Negde smo govorili kako italija prodala USA testove za Coronu..  SAD če poslati pomoč pomoč Italiji, Španiji i Francuskoj.

Quote
"We're going to be sending approximately $100 million worth of, of things, of surgical and medical and hospital things to Italy," he said, adding that Italy's prime minister, Giuseppe Conte, was "very, very happy I will tell you that."

https://www.france24.com/en/20200330-trump-says-us-to-send-medical-supplies-to-italy-france-spain


Malo ružno rečeno, ali financisko trenutno stanje odgovara Kini. Oni rešili koronu, i sada šalje pomoč van.
Po mom mišlenju trenutno Kina dobro bira zemlje, u kojima želi povečati uticaj.. Srbija, Češka, Madžarska..  Vidjet čemo u roku par godina, koje zemlje koriste Huawei a koje če koristiti Nokia/Ericsson za 5G mreže. Ipak je to puno para u igri..  


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Perun on March 31, 2020, 08:31:21 am
Da li su te posiljke besplatne ili se naplacuju


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on March 31, 2020, 08:35:05 am
Sve se to naplačuje.. samo pitanje odmah ili sa zamikom.

Da malo karikiram, ako se ne plača maske iz kine, plača se onda preko 5G baznih stanica.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: fazan on April 02, 2020, 08:55:02 pm
Sve se to naplačuje.. samo pitanje odmah ili sa zamikom.

Da malo karikiram, ako se ne plača maske iz kine, plača se onda preko 5G baznih stanica.

Уопште не карикираш, неке ствари касније долазе на наплату. Како ћеш Кинезима након пар година да кажеш да су њихове маске и рукавице биле добре, али њихова 5G мрежа не ваља. Још важније, како ћеш то објаснити домаћој јавности у својој земљи.

Кина ће без сумње из ове пандемије изаћи много утицајнија него што је ушла.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on April 03, 2020, 07:07:49 am
Valja njihova 5G oprema. NIšta bolja ili lošija od Nokije, Ericssona.. Jeftinija z akupnju ali skuplja za održavanje. Testirano.  ;)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 04, 2020, 01:37:24 pm


Potpuni kolaps privredne aktivnosti u Evrozoni


Poslovna aktivnost u Evrozoni je kolabirala prošlog meseca, jer su vlade širom kontinetna uvele mere zabrane kretanja u nastojanju da obuzdaju koronavirus.

Zatvoren je veliki deo privrednih subjekata - od prodavnica, preko fabrika do restorana.

Konačni kompozitni indeks menadžera nabavke, koji izračunava londonska firma za prikupljanje finansijskih podataka, pao je na rekordni minimum od 29,7 poena u martu sa februarskog nivoa od 51,6 poena, prenosi Rojters.

Ovaj pokazatelj je znatno ispod prethodne fleš procene od 31,4 poena, i predstavlja daleko najveći mesečni pad poslovne aktivnosti od jula 1998. godine, od kada se vodi ova evidencija.

Cifra od 50 poena odvaja rast od pada aktivnosti.

"Podaci govore da se ekonomija zone evra već smanjuje po godišnjoj stopi koja se približava iznosu od 10 odsto, a pogoršanje neizbežno tek sledi u bliskoj budućnosti", rekao je Kris Vilijamson, glavni ekonomista u IHS marketu.

To potvrđuje i anketa o tražnji koja je pala najbržim tempom ikada.

Naime, indeks novih ugovorenih poslova se stropoštao na 27,7 poena sa februarskih 51,2 boda, i znatno je manji od prethodne fleš procene od 29,5 poena.

Kao i njihove kolege u proizvodnji, menadžeri nabavke u dominatnoj industriji usluga suočili su se takođe sa gotovo zaustavljenom aktivnošću. PMI indeks uslužnog sektora je pao na 26,4 poena u odnosu na 52,6 u februaru, što je ispod preliminarne procene IHS Markita od 28,4 poena.

Indeks poslovnih očekivanja u uslužnoj delatnosti se gotovo prepolovio u martu na 33,5 bodova sa februarskog nivoa od 61,3 poena, što je za preko osam bodova ispod ranijeg rekordnog najnižeg nivoa zabeleženog u novembru 2008, u vreme izbijanja dužničke krize u Evrozoni.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=03&nav_id=1672212)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 04, 2020, 01:38:42 pm


"Nikada u istoriji MMF-a nismo svedočili zaustavljanju svetske ekonomije"


Više od 90 zemalja zatražilo je od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) vanrednu finansijsku pomoć zbog pandemije koronavirusa.

Čelnica MMF-a Kristalina Georgijeva rekla je da je pandemija koronavirusa dovela do ekonomske krize bez presedana.

"Nikada u istoriji MMF-a nismo svedočili zaustavljanju svetske ekonomije", rekla je Georgijeva na onlajn konferenciji za medije, zajedničkom sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), prenosi Hina.

"Sada smo u recesiji. Mnogo je gore nego globalna finansijska kriza pre desetak godina", dodala je.

Georgijeva je rekla da su najteže pogođene ekonomije u razvoju i rastuće ekonomije te da su izgubile gotovo 90 milijardi dolara. MMF posebno zabrinjava mogućnost da se nedavni ekonomski rast afričkih zemalja preokrene, prenosi Al Džazira.

Georgijeva je najavila da će MMF iskoristiti svoju ušteđevinu za vanredna stanja od milijardu dolara kako bi pomogao pogođenim ekonomijama, uključujući afričke zemlje koje bi inače morale birati između borbe protiv novog koronavirusa i toga da nahrane svoje stanovništvo.

Čelnik WHO Tedros Adhanom Gebrejesus pozvao je zemlje da suspenduju naplatu medicinskih usluga i osiguraju besplatno testiranje i zdravstvenu zaštitu za slučajeve COVIDA-19.

"Ako ljudi odlažu ili odustaju jer to ne mogu sebi priuštiti, ne štete samo sebi nego otežavaju nadzor nad pandemijom i dovode društvo u opasnost", rekao je.

Čelnik WHO izvestio je da su zemlje donatori već obećale ili uplatile gotovo 690 miliona dolara za WHO-ov plan odgovora na COVID-19, što je više od zatraženih 675 miliona dolara.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=04&nav_id=1672469)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 04, 2020, 05:04:18 pm


Predsednik Svetske banke očekuje veliku globalnu recesiju


Predsednik Svetske banke Dejvid Melpes očekuje da će pandemija korona virusa izazvati veliku, globalnu recesiju.

Recesija će, prema njegovoj oceni, najteže pogoditi najsiromašnije i najosetljivije zemlje, prenosi Rojters.

"Nameravamo da reagujemo snažno i masivno sa programima podrške, naročito prema malim zemljama", objavio je Melpes preko Linkedina i najvio da će uskoro da razgovara sa liderima Etiopije, Kenije i drugih zemalja.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=04&nav_id=1672407)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 05, 2020, 05:00:36 pm


Maršalov plan - sad ili nikad


Španski premijer, Pedro Sančez pozvao je EU da uspostavi novu verziju Maršalovog plana kako bi stimulisala pokretanje evropske ekonomije nakon krize COVID19.

Pedro Sančez je u otvorenom pismu liderima EU 27 ocenio da Evropa prolazi koroz "najdublju krizu od Drugog svetskog rata" i zatražio mobilizaciju značajnihjih sredstava za oporovak evropske ekonomije nakom pandemoije COVID19.

Predsednik Vlade Španije ocenjuje da se Evropa i sada nalazi u ratu sa nedvidljivim protivnikom što, prema njegovim rečima, ugrožava budućnost evropskog projekta.“

"Evropa mora uspostaviti ratnu ekonomiju i pokrenuti otpor, obnovu i ekonomski oporavak. Da bismo to postigli, moramo mobilizovati značajna sredstva kroz plan koji smo nazvali novim Marsalovim planom. Za to je potrebna podrška svih država članica EU", napisao je Sančez.

On pozvao na solidarnost i izbegavanje "pukotina" između severa i juga Evrope.

Konkretno, Pedro Sančez je zatražio stvaranje evropskog mehanizma grancija za zaduživanja, uspostavljanje zajedničke kupovine medicinske opreme i razvijanje plana za brz i snažan oporavak kontinenta.

"Radi se o sada ili nikada jer u pitanju je budućnost Evrope", zaključio je Sančez.

Prethodno je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala EU da dogovori ambiciozan budžet za narednih 7 godina koji bi, prema njenim rečima, trebalo bi da ima formu novog "Maršalovog plana" kako bi se podstakao oporavak Evrope od krize izazvane korona virusom.

"Mislim da evropski budžet treba da bude Maršalov plan koji iznosimo zajedno kao EU za evropske građane", poručila je fon der Lajen iz Brisela.

Maršalov plan, nazvan po američkom državnom sekretaru Džordžu Maršalu koji je predložio tu ideju, bila je inicijativa američke vlade na kraju Drugog svetskog rata da ubrizga pomoć od 12 milijardi evra kako bi se pomogao oporavak Evrope od ekonomskih, materijalnih i psiholoških posledica rata.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=05&nav_id=1672716)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Milan (longtrip) on April 06, 2020, 11:44:49 pm
Ekonomisti sa Kembridža o ekonomskim efektima pandemije

COVID-19 Economic Research (http://covid.econ.cam.ac.uk/?fbclid=IwAR1Nr4XB8EE-YecL4X0pJbvJByNmmSkEKurXeiNt7TYOhuEFkZ3M_9tZPLQ)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 09, 2020, 11:21:03 am


Ministri finansija se razišli nakon svađe: Da li će korona razbiti EU?


Ministri finansija Evrozone razišli su se posle sastanka u svađi. Da li je reč o uobičajenoj drami tokom pregovora u Evropskoj uniji?

Ne, mnogo više stvari je u igri u korona-krizi, smatra Bernd Rigert, dopisnik DW iz Brisela.

Veoma je zabrinjavajuće to što su ministri finansija 19 zemalja, koje za valutu imaju evro, nakon 16 sati neplodnih pregovora morali da ih odlože. Pitanja poput, kako će se savladati ekonomske posledice korona-krize i kako bi sve moglo zajednički da se finansira, ostaju nerešena.

Devet država je bilo za zaduživanje na evropskom nivou, a četiri, među kojima i Nemačka, protiv. Pri tome se ne radi o prinicipijelnom iživljavanju, već o golom ekonomskom opstanku. Drugačija je situacija nego pre pet godina, kod dužničke krize u Grčkoj, koja iz sadašnje perspektive sad deluje skromno. Jer, ne radi se o tome da li će škrte bogate zemlje na severu da pomognu i garantuju kredite siromašnim zemljama EU.


Ko na kraju još ima novca?

Ne, na kraju korona-katastrofe niko ne zna da li će još biti bogatih zemalja koje mogu da pomognu drugima. Najveća recesija od devedesetih godina neće pogoditi samo Francusku, Italiju, Španiju ili Grčku, već će punom snagom pogoditi i Nemačku, Veliku Britaniju, SAD, kao i čitavu svetsku privredu.

Zbog toga je potpuno razumljivo što se nemački ministar finansija, koji je već dao saglasnost za kreditne garancije za nemačku privredu u visini 1.200 milijardi evra, vajka da dâ ista obećanja za preostale zemlje evrozone. Jer uvođenje evrobondova, korona-bondova ili zajedničko zaduživanje zapravo ne bi bilo ništa drugo. Isto tako je razumljivo što italijanski premijer insistira na zajedničkom zaduživanju, jer dobro zna da 400 milijardi evra, koje je obećao svojim sunarodnicima, ne bi mogao sam da finansira samo na finasijskim tržištima. I upravo zbog toga se na sastanku ministara finansija radi o svemu: o finansijskom opstanku i budućnosti Evropske unije. Nije ni čudno što je nemačka kancelarka rekla da se radi o najtežem testu, koji EU mora da prođe od svog osnivanja.


Radi se o svemu

Ministri finansija bi trebalo da nastave savetovanje u četvrtak. Šefovi država i vlada, koji su se već jednom rastali u svađi, trebalo bi da se ponovo sastanu sledeće sedmice kako bi se pozabavili vim možda najvećim testom. Jer, svaki dan čekanja, koji privredu drži u komi, košta desetine milijardi evra.

Države članice EU se do sada nisu mogle usaglasiti ni o putu izlaska iz krize. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ove srede je htela da predstavi put ka normalizaciji života u EU, ali su je ljutiti šefovi država i vlada EU u telefonskom razgovoru zaustavili.

Smatrajući se egzistencijalno ugroženom, svaka članica EU pokušava sama da zaštiti svoje stanovništvo. Malo toga se vidi od koordinisanog izlaska iz krize. Proći će meseci dok ekonomski i društveni život u Evropi ne počne ponovo da funkcioniše. Imamo li toliko vremena? Hoće li Evropska unija to izdržati?


Italijanski premijer: EU bi mogla da propadne zbog epidemije

Italijanski premijer Đuzepe Konte rekao je da Evropska unija rizikuje da propadne kao projekat u krizi izazvanoj epidemijom koronavirusa.

On je za Bi-Bi-Si izjavio da EU mora da deluje na adekvatan i koordiniran način kako bi pomogla zemljama koje su najteže pogođene virusom.

U svom prvom intervju za britanske elektronske medije od kada je epidemija eksplodirala u Italiji pre sedam nedelja, Konte kaže da Evropska unija mora da se suoči sa izazovom onoga što naziva "najvećim testom od Drugog svetskog rata".

Govorio je kako Italija i neke druge zemlje EU pokušavaju da podstaknu štedljive članice bloka da izdaju takozvane "korona obveznice", što podrazumeva podelu dugova odnosno zajedničku otplatu.

Holandija se posebno protivila toj ideji, što je dovelo do sukoba ministara finansija evrozone.

Italijanski premijer je za Bi-Bi-Si rekao i da su se evropski lideri "suočili sa sastankom sa istorijom" koji ne bi smeli da propuste.

"Ako ne iskoristimo priliku da stavimo novi život u evropski projekat, rizik od neuspeha je realan".



"EU je u opasnosti"

EU je u opasnosti ako se ne dođe do zajedničkog finansijskog odgovora protiv koronavirusa, upozorili su danas španski zvaničnici, nakon što ministri finansija nisu uspeli da se dogovore o izdavanju zajedničke obveznice. Portparolka španske vlade izjavila je da će Evropljani da gube poverenje u EU ako zemlje ne budi dejstvovale zajedno u krizi koju je uporedila s Drugim svetskim ratom.


izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=04&dd=09&nav_category=78&nav_id=1673836)
izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=08&nav_id=1673634)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 09, 2020, 11:21:31 am


Virus bi mogao da gurne pola milijarde ljudi u siromaštvo


Ekonomske posledice krize zbog epidemije koronavirusa mogle bi da povećaju siromaštvo kod pola milijarde ljudi na svetu.

Ovo upozorenje potiče iz studije Ujedinjenih nacija o finansijskim i ljudskim gubicima zbog pandemije. Podaci ukazuju da će prvi put posle 30 godina doći do povećanja siromaštva na globalnom nivou, prenosi BBC.

Izveštaj UN napravljen je uoči ključnih sastanaka Svetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i ministara finansija G20 sledeće nedelje.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=09&nav_id=1673765)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 09, 2020, 01:42:54 pm


SB predviđa minimalan pad BDP-a Srbije od 0,5 odsto


Svetska banka prognozira da će BDP Srbije u 2020. godini zabeležiti pad od 0,5 procenata zbog negativnih efekata pandemije kronavirusa na ekonomsku aktivnosti.

To je znatno manje od pada koji predviđa za Evropu i neke zemlje u regionu.

U ažuriranom prolećnom izveštaju o ekonomskim izgledima za Evropu i centralnu Aziju, objavljenom na veb sajtu Svetske banke, procenjuje se da će evropska privreda pasti u recesiju u rasponu između minus 2,8 i minus 4,4 procenta.

Što se tiče zemalja u regionu, ova međunarodna finansijska institucija prognozira pad privrede Hrvatske od 6,2 odsto, u Bosni i Hercegovini očekuje pad od 1,9 procenata, u Crnoj Gori od 1,3 i u Severnoj Makedoniji od 0,4 posto.

Pandemija Covid-19 i mere preduzete za njeno suzbijanje imaju veliki uticaj na globalnu ekonomiju i sigurno će uticati i na srpsku privredu, što će dovesti do znatno nižeg rasta nego što se ranije predviđalo, piše u izveštaju SB u poglavlju posvećenom Srbiji.

Na realni pad BDP-a će, kako se dodaje, uticati više faktora – niži prihodi od turizma i saobraćaja, smanjenje doznaka, usporavanje rasta izvoza i smanjenje stranih direktnih investicija.

Prema procenama Svetske banke, privatna potrošnja u našoj zemlji će ove godine opasti za 0,4 procenta, državna potrošnja će zabeležiti rast od 1,1 odsto, izvoz će pasti za 0,5 odsto, a uvoz za 0,8 procenata, dok će bruto fiksne kapitalne investicije će biti u minusu od 2,3 posto.

Da bi uspele da izbegnu znatniji pad ekonomije i životnog standarda, srpske vlasti moraju da pruže značajan i sveobuhvatan odgovor na krizu, navodi SB i dodaje:

"Vlada i Narodna banka Srbije su inicijalne korake preduzele još u martu”, konstatuje SB i navodi da će se srednjoročno (2021-2023) Srbija vratiti na staze rasta od 4,0 odsto.

Ova srednjoročna perspektiva, napominje Svetska banka, presudno zavisi od međunarodnih ekonomskih kretanja, uključujući uticaj koronavirusa, kao i od tempa strukturnih reformi i političkih prilika u Srbiji.

"Najvažnije je da Srbija radi dalje na uklanjanju uskih grla za rast privatnog sektora. Ubrzanje procesa pristupanja EU je važno ne samo sa stanovista jačanja institucija, već i kao važan signal za privlačenje investicija", ističe se u izveštaju.

Svetska banka predviđa, takođe, da će zbog negativnih uticaja epidemije Covid-19 doći do malog rasta siromaštva 2020. godine.

U dokumentu se upozorava na to da bi, osim direktnih posledica epidemije na zdtavlje nacije, pad u sektoru usluga, manja ulaganja, smanjenje potražnje za srpskim izvozom i ograničenje mobilnosti, mogli da nanesu štetu tržištu rada i prihodima zaposlenih.

Kada je reč o rizicima i izazovima sa kojima se Srbija može suočiti, Svetska banka navodi da su oni prvenstveno odnose na dužinu i dubinu aktuelne krize prouzrokovane pandemijom i primenom mera zaštite.

Stoga preporučuje da se upotpune kratkoročne mere za ublažavanje uticaja na siromašne i ugrožene slojeve stanovništva, instrumentima kao što su kompenzacija gubitaka prihoda zbog nezaposlenosti i povećanje naknada socijalne zaštite.

U izveštaju se takođe ukazuje da bi izazove na tržištu rada moglo dodatno da oteža znatan odliv mozgova.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=09&nav_id=1673860)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 09, 2020, 01:45:01 pm


Nemačka: 650.000 preduzeća zatražilo nadoknadu od države


Gotovo 650.000 nemačkih preduzeća je do 6. aprila zatražilo od države nadoknadu za delimičnu nezaposlenost zbog smanjenja poslovanja, navela je Agencija za rad.

Broj zahteva se za nedelju dana povećao za 40 odsto pošto ih je 27. marta bilo 470.000, a za sada nije moguće zaključiti koliki broj zaposlenih je obuhvaćen pošto poslodavci još nisu saopštili konačne liste, ali nemačka vlada očekuje više od dva miliona delimično nezaposlenih.

Zahtevi, kako je danas saopšteno, dolaze iz svih grana privrede, a posebno iz oblasti trgovine i gastronomije.

U Nemačkoj su zatvorene prodavnice, osim onih koje prodaju osnovne namirnice, restorani i kafići, a veliki broj događaja je otkazan kako bi se zaustavilo širenje korona virusa.

Nemački sistem delimične nezaposlenosti predviđa da država isplati od 60 do 67 odsto neto zarade. Zemlja je to dosta koristila tokom međunarodne finansijske krize, pomažući time da se izbegne talas otpuštanja.

Od velikih nemačkih kompanija, Folksvagen ima 80.000 ljudi na svojim listama, a Lufthanza ima u Nemačkoj 62.000 ljudi.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=09&nav_id=1673882)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 11, 2020, 07:42:49 am


Ovako težak pad nemačke ekonomije nije zabeležen 40 godina


Nemačka će ove godine biti u recesiji od 4,2 posto, a ekonomija će najlošije proći u drugom tromesečju.

Za drugo tromesečje se predviđa da će bruto domaći proizvod pasti za čak 9,8 posto. Očekuje se da će najjača evropska ekonomija sledeće godine rasti za 5,8 posto, ali s niske baze. Tako u prolećnoj prognozi predviđa pet ekonomskih instituta koji su već uzeli u obzir ekonomske mere zemlje.

Nemačka nikad nije doživela tako dubok pad BDP-a, kakav predviđaju ekonomisti za drugi kvartal, od prikupljanja tromesečnih podataka, to jest od 1970. godine. Pad je čak dvostruko dublji od najdubljeg tromesečnog pada BDP-a u poslednjoj finansijskoj krizi 2008. godine.

Ekonomisti procenjuju da je zemlja u prvom tromesečju ove godine zabeležila pad od 1,9%.

Makroekonomski brojevi takođe su niski u ostalim zemljama zbog korona krize.

Francuska je zabeležila pad BDP-a od šest posto u prvom kvartalu ove godine, nakon što je u poslednjem kvartalu prošle godine imala pad od 0,1 posto. Francuska je već pala u tehničku recesiju. Poslednji put francuski BDP pao je slično duboko u drugom tromesečju 1968.godine, 5,8%.

E institut Ifo iz Minhena u saradnji sa švajcarskim institutom KOF prognozira da će evrozona biti u prilično dubokoj recesiji u prvoj polovini godine, a da će se vratiti rastu u trećem tromesečju.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=10&nav_id=1674251)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 11, 2020, 07:46:10 am


Košta: Bez zajedničkog odgovora, budućnost EU upitna


Portugalski premijer Antonio Košta izjavio je da pokušaj Holandije da blokira ekonomsku podršku u borbi protiv koronavirusa dovodi u pitanje budućnost EU.

"Ako u ovim uslovima nije moguće da Evropa osigura zajednički odgovor na ovaj izazov, to je znak za veliku zabrinutost onima koji veruju u Evropu", rekao je Košta u petak u intervjuu za portugalsku agenciju lusa.

On je zapitao da li "neko želi da bude izostavljen iz EU ili evrozone".

"Naravno, mislim na Holandiju. Postoji najmanje jedna zemlja u Evrozoni koja ne želi da shvati zajednička valuta implicira i zajedničke napore", dodao je on, prenosi Rojters.

Ministri finansija EU nakon tri dana pregovora postigli su u četvrtak dogovor o sveobuhvatnom ekonomskom odgovoru na krizu COVID-19.

Zemlje članice Evrozone nisu ni ovoga puta uspele da postignu dogovor oko zajedničkog zaduživanja, odnosno tzv "evrobveznica", na kojima su insistirale Italija, Španija i Francuska, a čemu se čvrsto protive Holandija i Nemačka.


"Francuska će podržati velike korporacije sa 20 milijardi evra"

Francuska vlada je izdvojila 20 milijardi evra (21,7 milijardi dolara) za pomoć velikim kompanijama, izjavio je danas ministar finansija Bruno le Mer.

Ovo se odnosi na velike kompanije koje moraju da ojačaju svoju bazu kapitala uz podršku države, rekao je Le Mer, prenosi Rojters.

"Odlučili smo da izdvojimo sredstva za kredite, da uložimo 20 milijardi evra u poseban fond kako bismo podržali kapital kompanija kojima je to potrebno, bilo da su u pitanju javna ili privatna preduzeća", rekao je Le Mer za radio Evropa 1.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=11&nav_id=1674369)
izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=10&nav_id=1674159)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 11, 2020, 07:50:05 am


Nepredvidivi "crni labud" preti da razori svetsku ekonomiju


"Beli labud" je termina kojim se u ekonomiji naziva sposobnost da se predvide krizne situacije.

Njegova suprotnost, "crni labud", označava potpuno nepredviđene događaje koji imaju razorne efekte po finansijsko tržište i privredu.

Ovako je profesor bankarastva na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, Đorđe Đukić, jednostavnim jezikom objasnio ekonomske pojmove za koje je većina ljudi čula tek kada je počelo da se govori o posledicama pandemije koronavirusa po svetsku privredu.


Razorni efekat nepredvidivog crnog labuda

Američki finansijski stručnjak poreklom iz Libana, bivši profesionalac na Volstritu, Nasim Nikolas Taleb, tvorac "crnog labuda", taj termin je prvi put upotrebio 2001. u svojoj knjizi "Prevareni nepredvidljivošću". Kad se 2007. pojavila njegova knjiga "Crni labud", zanimanje za nju je bilo prilično slabo i tek nakon sloma banke "Liman braders" godinu dana kasnije, s početkom svetske ekonomske krize, Talebova knjiga je postala tražena u celom svetu.

"Suštinski, jasnim jezikom rečeno, ‘crni labud’ označava nepredvidive događaje na finansijskom tržištu koji imaju razorne efekte na to tržište, a pre svega na investitore. Podrazumeva i to da osim razornih efekata nastupa period dugog oporavka tržišta od svih lomova koji ga zadese", ukazao je Đukić za Sputnjik.

On, pri tom, objašnjava da kada se kaže neočekivani događaj, treba jasno istaći činjenicu da se „iznenađenje“ vezuje za to da su se modeli koji su se masovno koristili pre globalne finansijske krize za projektovanje i kretanje berzanskih indeksa i drugih parametara pokazali totalno neproduktivnim. U tom smislu i lom koji nije mogao biti predviđen tim modelom tretira se kao "crni labud", napominje sagovornik Sputnjika.

Pandemija koronavirusa je, kako ističe, svakako prirodna katastrofa koju niko nije mogao da predvidi. Napominje, međutim, da je ona samo dodatno zakomplikovala situaciju, jer su i pre korone postojali više nego jasni indikatori da postoje ozbiljni problemi u svetskoj privredi.

"Beli labud, za razliku od crnog labuda, jednostavno rečeno, to je ako ste, na bazi poznavanja procesa koji se dešavaju unutar finansijskih tržišta, sposobni da sa visokom verovatnoćom predvidite tok događaja", napominje profesor Ekonomskog fakulteta.

On, međutim, ističe da se čak i Taleb nije fokusirao na moći predviđanja događaja, već više na upozorenje da se robusnim merama ublaže potencijalni negativni efekti i sistem učini manje ranjivim.


Da li je baš sve crno-belo


Tako Đukić podseća da svetska ekonomska kriza iz 2008. nije na isti način pogodila sve. Imate banke koje su propale, poput Rojal benk of Skotland, do onih koje su se visoko konzervativnim pristupima njihovih uprava koje su se na bazi znanja, intuicije, velikom količinom kapitala štitile od mogućih rizika i gubitaka. I one na kraju nisu posegle za novcem poreskih obveznika.

"To je prevencija u cilju moguće zaštite od rizika koji nastaju zbog nepredvidivih događaja, što sada svakako jeste pandemija virusa korona“, kaže sagovornik Sputnjika.

On, međutim, ukazuje na situaciju iz 2008. kada su investitori koji su hazardirali na finansijskom tržištu pre početka krize, svoju situaciju kasnije pravdali upravo nepredvidivošću krize. Ta zamena teza je, smatra Đukić, vrlo opasna.

Kada imate situaciju, kao tada, da predlozi ozbiljnih institucija "ne prođu", onda se plate posledice.

"Čuvena dva profesora sa Stenford Univerziteta su upozoravala da kompleksni finansijski instrumenti mogu stvoriti privid da su banke kapitalizovane, a da to faktički nisu i da ne mogu da izdrže buduće rizike. Njihov predlog, koji je čak išao ka američkom Kongresu, bio je da kapital banaka bude samo u obliku običnih akcija, što je potpuno ignorisano. Dakle, postoje profesori ekonomije na elitnim univerzitetima koji odreaguju na proces, ali izvršne strukture, zakonodavna vlast ne odreaguje, zato što je interes Volstrita bio sasvim suprotan", napominje Đukić.

To su, kako kaže, profesorka sa Stenforda Anat Admati i njen kolega Martin Helvig u njihovoj knjizi jasno predočili:

"Političari i regulatori treba da se fokusiraju na javni interes i da preduzmu neophodne korake. Kritična komponenta još nedostaje ─ politička volja".

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2020&mm=04&dd=10&nav_id=1674303)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 11, 2020, 10:16:04 am


Privremeno mirovanje dugovanja za najsiromašnije zemlje



Predsednik Svetske banke Dejvid Melpas izjavio je da je uveren da će sa MMF postići saglasnost o privremenom mirovanju dugova najsiromašnijih zemalja sveta.

Melpas je u petak najavio da će se o ovom predlogu raspravljati na sastanku ministara finansija G-7 i G-20 iduće sedmice i izrazio očekivanje da će predlog dobiti široku podršku i u petak, na sastanku 25-članog Komiteta za razvoj Svetske banke i MMF.

"Siromašne zemlje očekuju da međunarodna zajednica preuzme vođstvo i olakša krizu dužnicima i uveren sam da ćemo to i postići", najavio je Melpas.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=11&nav_id=1674393)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 11, 2020, 11:38:50 am


Nemci pozivaju da se Italiji ne pomaže zbog mafije, Italijani ogorčeni



Italijani su ogorčeni glasovima iz Nemačke koji pozivaju da se evropska finansijska pomoć ne daje Italiji zbog delovanja mafije tokom pandemije virusa korona.

Pojedini nemački mediji, kao što je konzervativni "Di Velt", zalažu se da Italija ne dobija finansijsku pomoć Evropske unije zbog opasnosti da ona završi u rukama mafije, prenosi Sputnjik.

U tekstu posvećenom zahtevima Italije i Francuske da EU pokrene tzv. "korona obveznice", kojim bi se pomoglo pogođenim ekonomijama, nemački list se zalaže da pomoć, „koja bi značajno pogodila nemačke poreske obveznike“, bude dodeljena Italiji samo za zdravstveni sistem, ali ne i za podršku ekonomiji, jer "mafija samo čeka novac iz Brisela".

Na to su ogorčeno reagovali brojni italijanski političari, prenosi rimska "Republika".

Među njima je i italijanski ministar spoljnih poslova Luiđi Di Majo, koji je rekao da se radi o "sramnom i neprihvatljivom stavu".

"Nadam se da nemačka vlada neće prihvatiti takav stav. Italija sada oplakuje žrtve virusa korona, ali je oplakivala i žrtve mafije i ne mogu da prihvatim takvo mišljenje", rekao je Di Majo.

On je na svom Fejsbuk profilu napisao da "ljudi umiru i Evropa ima obavezu da reaguje".

"Potrebna nam je poruka jedinstva i to ne samo za Italiju, već za sve ljude u Evropi", naveo je Di Majo.

Negodovao je i Nikola Mora, senator iz Kalabrije i predsednik italijanske antimafijaške komisije, koji je naveo da su time uvređene brojne žrtve rata protiv mafije u Italiji.

​Serđo Batelji, predsednik odbora za evropske poslove u italijanskom parlamentu, nazvao je stav "Di Velta" primerom "najgore anti-italijanske propagande".

​Senator i bivši potpredsednik vlade Mateo Salvini, naveo je na svom Fejsbuk profilu da su do sada "milijarde evra otišle iz Italije u EU, ali ne i obrnuto".

Italija i druge evropske zemlje predložile su da se izdaju evroobveznice, poznate i kao "korona obveznice", kako bi se pomoglo privredama zemalja pogođenim virusom korona. Nemačka se protivi takvom zaduživanju, ali poslednjih dana iz vladajuće partije CDU čuju se glasovi da bi mogla i da promeni mišljenje.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=04&dd=11&nav_category=78&nav_id=1674399)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 13, 2020, 05:03:57 pm


"Ponovo smo dozvolili konflikt severnih i južnih članica"


Bivši predsednik EK Žan-Klod Junker ukazao je na nedovoljnu solidarnost među severnim i južnim članicama EU u krizi izazvanoj epidemijom koronavirusa.

"Sada smo bez ikakve potrebe dozvolili da ponovo bukne konflikt između Severa i Juga. Ništa nismo naučili", rekao je Junker za Politiko.

On je ocenio da način na koji se holandski ministar finansija Vopke Koestra izrazio prema Italiji "ponovo raspiruje konflikt između severa i juga" aludirajući na njegov poziv EU da proveri zašto neke zemlje nemaju finansijska sredstva da se bolje izbore sa ekonomskim šokom.

Junker nije želeo da spekuliše da li je veličina ekonomskog paketa pomoći u krizi koji su dogovorili ministri finansija EU adekvatna, rekavši da želi da sačeka da se "slegne prašina".

"Ali sporazum o relativno ambicioznom paketu posle teških pokušaja da se postigne dogovor može samo da se pozdravi", kaže on i dodaje da bi još jedan neuspeh "bio udarac evropskoj ideji".

On kaže i da očekuje mnogo veći budžet EU za period 2021-2027. godine koji bi bio pravi instrument za ekonomsku krizu.

Dodaje i da nije protiv ideje korona-obveznica, zajedničkog instrumenta zaduživanja koje bi garantovale sve članice EU, ali da nije odgovor na akteulnu kizu jer bi prošli meseci do njihove upotrebe.

Istovremeno, Junker kritikuje slabu reakciju Brisela na odluku parlamenta Mađarske da dozvoli vladi premijera Viktora Orbana da vlada dekretom bez vremenskog ograničenja.

"Nismo mogli da rešimo sukob Istoka i Zapada zato što Mađari deluju izvan svake razumne zone", rekao je on i dodao da EU nije eksplicitno prenela Budimpešti zabrinutost zbog posledica mera usvojenih radi suzbijanje korona virusa po vladavinu prava.

Kad je reč o standardima vladavine prava, važno je obratiti se otvorenim i jasnim jezikom, zaključio je Junker.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=04&dd=13&nav_category=78&nav_id=1674938)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 13, 2020, 05:27:48 pm


Na pomolu haos u evropskim lukama: Kupci ne mogu da plate robu iz Kine



Tri četvrtine sve robe koja dolazi u EU stiže morem, a samo 30 odsto trgovine unutar Unije se odvija vodenim putevima.

Upravo zbog toga su se razvili veliki lučki gradovi na severu - Antverpen, Roterdam, Hamburg. I neki na jugu, poput Pireja i Marselja.

Ali kako se razvijalo jedinstveno tržište, tako je jačala uloga luka na severu, jer se roba iz njih bitno brže prebacivala u unutrašnjost kontinenta. Ispočetka je razlog bio geografski, tu je bila Rajna i nije bilo veće prirodne barijere. Jug je imao problem - Alpe. I taj zaostatak jug, uprkos novim saobraćajnicama i tunelima, nije uspeo da reši sve do danas. Neke luke imaju veoma ozbiljan logistički problem.

Rijeka, na primer, ima prugu koja je spora pa robi železnicom, drugim najjeftinijim oblikom transporta, do Praga treba jednako toliko kao od Roterdama, piše Jutarnji list.

Jedan od sigurnih gubitnika krize koju je izazvao koronavirus biće dobavljački lanci koji će doživeti ozbiljne promene.

Klasičan primer za to je priča koju donosi Fajnenšel tajms (FT). Naime, upravo ovih dana iz Kine stižu flote trgovačkih brodova prepunih kontejnera. Reč je o narudžbinama iz doba kad je u Kini došlo do slabljenja epidemije pa je najavila pokretanje ekonomije, a epidemija se još nije rasplamsala u Evropi. I sad su brodovi pred lukama i pitanje je šta s njima. Pojavila su se dva problema.

Prvi je lakše rešiv - manji broj radnika u lukama. Ali drugi je bitno problematičniji. Naime, velik broj naručilaca je u proteklih mesec i nešto dana zapao u ozbiljne poteškoće i ne može da prihvati robu. Neki čak ne mogu ni da je plate.

Tako se luke nalaze pred ozbiljnim problemom. Robu s brodova moraju da iskrcaju, jer će inače doći do zagušenja luke, a niko tu robu ne želi da preuzme.

U celoj priči postoji jedna dobra stvar.

Naime, zbog Bregzita su sve luke na severu Evrope u proteklom periodu povećale svoje skladišne kapacitete, svesne da će doći do problema u isporuci robe kad Ujedinjeno Kraljevstvo konačno izađe iz EU i prekine prelazni period (to je, kako tvrdi London, fiksno 31. decembra ove godine). Tako da se roba može uskladištiti, ali kada će je neko preuzeti?

Na to pitanje nema odgovora. Paradoksalno je da bi upravo sada roba iz luka mogla izuzetno brzo doći do krajnjih korisnika, jer su evropske saobraćajnice, putne i željezničke, bitno praznije.

Luka Zebruge u Belgiji se našla u specifičnom problemu. Reč je o čvorištu specijalizovanom za automobile koje niko ne preuzima. Pa su lučke vlasti zemljište uz luku pošljunčali i tamo napravili veliki parking. A nekoliko brodova na sidrištu naprosto neće istovariti svoj teret nego će ostati plutajuća skladišta.

Neke od logističkih kompanija nude preusmeravanje brodova prema Pireju i drugim lukama na jugu. Problem je što tamo nisu odrađene pripreme za Bregzit pa su im kapaciteti oskudniji.

U svemu tome luke imaju još jedan problem.

Kontejnere s medicinskom opremom treba iskrcati što pre i poslati ih prema odredištima koja za njima vape. A često je reč o samo jednom kontejneru koji znači spas za hiljade osoblja u bolnicama. Uz zakrčena skladišta i navedene probleme taj proces se usporava.

Ali problem će relativno brzo nestati,

"U sledećoj, ili dve nedelje, broj dolazaka će dosegnuti vrhunac. Ali nakon toga sledi tmurnan period", rekao je za FT predstavnik kompanije koja pruža usluge na terminalima u luci Sautempton. Naime, pad EU u recesiju je već sada bitno smanjio narudžbine i pitanje je koliko će posla biti u pretovaru.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=13&nav_id=1674865)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 14, 2020, 11:37:45 am


MMF odobrio hitnu finansijsku pomoć za 25 zemalja


Izvršni odbor MMF-a odobrio je hitnu finansijsku pomoć za 25 zemalja članica iz sredstava za kontrolu i ublažavanje posledica katastrofa (CCRT).

Direktorka MMF-a Kristalina Georgieva izjavila je sinoć će tim zemljama inicijalno biti uplaćena bespovratna sredstva radi lakšeg servisiranja njihovog duga prema Fondu, tokom narednih šest meseci, inicijalno, kako bi svoje državne budžete usmerile na vitalne zdravstvene i druge potrebe.

Dodala je da CCRT raspolaže sa oko 500 miliona dolara resursa, uključujući najavljenje uplate od 185 miliona dolara iz Britanije, 100 miliona dolara od Japana, kao i uplate Kine, Holandije i drugih zemalja, ne otkrivajući njihove iznose.

Fond nastoji da raspoloživi iznos poveća na 1,4 milijarde dolara, prenosi Rojters.

Ukupno će oko 215 miliona dolara bitu utrošeno na bespovratna sredstva za prvih 25 zemalja, za narednih šest meseci, rekla je jedna portparolka MMF-a i nagovestila mogućnost produženja roka do dve godine.

Prve zemlje koje će dobiti grantove za pokrivanje duga od CCRT-a su Avganistan, Benin, Burkina Faso, Centralnoafrička republika, Čad, Komori, Demokratska Republika Kongo, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisao, Haiti, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mozambik, Nepal, Nigerija, Ruanda, Sao Tome i Principe, Sijera Leone, Solomonova ostrva, Tadžikistan, Togo i Jemen, saopštio je MMF.


"BDP Francuske će pasti osam procenata"

rancuski ministar finansija Bruno Le Mer izjavio je danas da će BDP njegove zemlje pasti osam procenata ove godine zbog izbijanja pandemije koronavirusa.

Govoreći za BFMTV, Le mer je takođe naveo da se očekuje da francuski budžetski deficit dostigne devet procenata nacionalnog BDP-a u 2020, ali je istakao da se vlada "strateški" odlučila za "više dugova a manje bankrota".

Prošlew nedelje, Banka Francuske saopštila je da će se ekonomija zemlje smanjiti za šest odsto u prvom kvartalu 2020, jer je priuvredna aktivnost umanjena 32 odsto zbog ograničenja izazvanih borbom protiv epidemije koronavirusa.

U međuvremenu je francuska vlada obrazovala fond "težak" 20 milijardi evra za pomoć kompanijama u borbi sa uticajem pandemije na poslovanje.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=14&nav_id=1675170)
izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=14&nav_id=1675170)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 15, 2020, 01:39:56 pm


MMF: Korona vodi svet u krizu goru od Velike depresije


Globalna ekonomija će u 2020. pasti tri odsto, dok se brojne zemlje suočavaju sa najvećim ekonomskim problemima u poslednjih nekoliko decenija, saopštio je MMF.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda navode da je pad ekonomije najgori od Velike depresije iz tridesetih godina prošlog veka, te ocenjuju da je pandemija svet odvela u "krizu kakva nije postojala". Ukoliko pandemija bude dugo trajala to će testirati sposobnosti vlada i centralnih banaka da kontrolišu krizu, dodaje MMF, a preneo je Bi-Bi-Si.

Gita Gopinat, glavna ekonomistkinja MMF-a, kaže da bi kriza mogla svetski društveni proizvod da umanji za devet biliona dolara.

Iako je MMF pohvalio "brzu reakciju" u zemljama poput Velike Britanije, Nemačke, Japana i SAD, navodi se da nijedna zemlja neće biti imuna na ekonomski pad. Očekuje se da će se globalni rast oporaviti za 5,8 odsto sledeće godine, ali samo ako se pandemija okonča u drugoj polovini 2020.

Gopinat kaže da velika ekonomska blokada predstavlja "crnu realnost" za političare, koji se suočavaju sa "neizvesnošću oko dugotrajnosti i intenzivnosti šoka".

„Delimičan oporavak je projektovan za 2021 godinu", kaže Gopinat.

Ona navodi i da se prvi put od Velike depresije i od razvijenih ekonomija očekuje da budu u recesiji.

MMF upozorava da se rast u razvijenim ekonomijama neće vratiti na nivo od pre virusa do 2022. godine.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=15&nav_id=1675422)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: MOTORISTA on April 16, 2020, 05:42:33 am
Борисов бизнисменима: Продајте „бентлије” и „ферарије” и платите раднике
среда, 15.04.2020.

У сиромашној Бугарској регистрована три „бугатија”, 241 „бентли”, 123 „ферарија”, 54 „мајбаха”, 22 „мекларена”, 87 „ламборгинија”, 311 „масератија”, 84 ролс-ројса

СОФИЈА - Бугарски премијер Бојко Борисов предложио је бизнисменима, који су „навалили на владин новац за тобожње спасавање радних места”, да прво продају своје скупе лимузине, па да му се тек онда обрате за помоћ.

„У 'бедној' и 'сиромашној' Бугарској тренутно су, према полицијским статистикама, регистрована три „бугатија” какве вози фудбалска звезда Роналдо. Постоји и 241 аутомобил марке бентли, 123 „ферарија”, 54 „мајбаха”, 22 „мекларена”, 87 „ламборгинија”, 311 „масератија”. Регистрована су и 84 ролс-ројса, 280 хамера, око 4.000 јагуара и више од 5.000 поршеа”, навео је Борисов.

„Уместо да отпусте раднике и смање им плату, власници ових лимузина могу да се у овој кризи насталој због епидемије барем одрекну дела свог скупоценог возног парка”, поручио је бугарски премијер бизнисменима у својој земљи. Борисов је додао да су гламурозни аутомобили тек мали део њиховог акумулираног богатства.

На примедбе удружења послодаваца Бугарске да је тим речима увредио пословне људе, Борисов је узвратио да одбија такве оптужбе, јер је његова искључива намера била да заштитити раднике и радничка права током кризе, наводи Слободна Далмација, преноси Танјуг.

„Ако послодавци продају само по један од својих бројних аутомобила, а од набројених ниједан није јефтинији од 200.000 евра, то многим њиховим радницима може да осигура зараде барем један месец. А уз то, богаташима је то кудикамо мања жртва него да радници остану без јединог извора егзистенције”, објаснио је Борисов.

Izvor: www.politika.rs


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 17, 2020, 10:20:07 am


Pad kineskog BDP-a: Prvi put za poslednjih 28 godina


Bruto nacionalni dohodak Кine je pod uticajem krize zbog koronavirusa u prvom kvartalu ove godine pao za 6,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Takav negativni trend zabeležen je prvi put za poslednjih 28 godina od kada se vodi statistika. To pokazuju podaci kineskog državnog Statističkog biroa objavljeni danas, prenosi Sputnjik.

U izveštaju se navodi da je kineski BDP iznosi oko tri biliona dolara. Pad je premašio i prognoze eksperata koji su očekivali da to bude 6,5 odsto.

Кrajem prošle godine kineska privreda ostvarila je rast od 6,1 odsto, zadržavši status najveće u svetu.

Podsetimo, Кina je 31. decembra obavestila Svetsku zdravstvenu organizaciju o izbijanju do tada nepoznatog oblika pneumonije u Vuhanu, u centralnoj oblasti provincije Hubej.

Nakon toga utvrđeno je da pneumoniju izaziva novi virus korona, a bolest je dobila naziv Кovid-19. SZO je 11. marta objavila pandemiju koronavirusa u svetu, a Кina je 29. marta saopštila da je širenje epidemije u toj zemlji u potpunosti zaustavljeno.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=17&nav_id=1676034)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 17, 2020, 10:27:06 am


Najveći pad proizvodnje od Drugog svetskog rata


Proizvodnja i ukupna industrijska proizvodnja u SAD zabeležili su najveći pad od demobilizacije u toj zemlji posle Drugog svetskog rata.

Federalne rezerve juče su saopštile da je proizvodnja prošlog meseca smanjena za 6,3 odsto, pre svega zbog pada proizvodnje u auto-industriji gde su sve fabrike zatvorene.

Sveukupno, industrijska proizvodnja, koja uključuje fabrike, komunalije i rudnike, pala je za 5,4 odsto, što je najveći pad od 1946. i prevazilazi pesimistička očekivanja ekonomista.

Proizvodnja automobila i auto delova pala je 28 odsto, u komunalnim preduzećima za 3,9, a u rudnicima dva odsto, jer je smanjena eksploatacija nafte i gasa.

Fabrike su prošlog meseca radile sa 70,2 odsto, što je pad od 75,1% u odnosu na februar, a najniži nivo od 2010, kada se američka ekonomija još oporavljala od velike recesije 2007-2009.

"Prognoze za industriju su sumorne, proizvodnja će još više pasti u aprilu", napisali su Džejms Votson i Gregori Dako iz časopisa Oksford Ekonomiks.

Oni smatraju da će veliki poremećaji u lancu snabdevanja, smanjena energetska aktivnost i pooštreni finansijski uslovi i dalje negativno uticati i da bi industrijska proizvodnja mogla ukupno da opadne 15 odsto.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=16&nav_id=1675729)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 17, 2020, 10:30:03 am


Sa nivoa "loše" na "lošije": Koliku globalnu recesiju predviđa rejting agencija S&P?


Agencija S&P smanjila je danas projekciju globalnog rasta zbog pandemije i sad predviđa da će svetska privreda zabeležiti pad od 2,4 odsto ove godine,

Za SAD očekuje pad od 5,2 procenta, a za Evrozonu 7,3 procenta,

"Priliv podataka o ekonomskom uticaju mera preduzetih za suzbijanje širenja virusa Covid-19 prešao je sa nivoa ''loše'' na ''lošije''", navodi se u novom izveštaju agencije S&P, prenosi Rojters.

"Sada procenjujemo pad globalnog bruto domaćeg proizvoda za 2,4 posto ove godine, a za SAD i evrozonu pad od 5,2, odnosno 7,3 procenta, respektivno. Očekujemo da će se globalni rast oporaviti po stopi od 5,9 odsto 2021. godine", dodaje se u saopštenju rejting agencije.

Mada ove projekcije nisu tako dramatične kao prognoza Međunarodnog monetarnog fonda o globalnom padu od 3,0 odsto, objavljena ove nedelje, ovaj potez S&P-a će verovatno izazvati zabrinutost vlada i kompanija zbog potencijalnog daljeg smanjenja njihovog suverenog i korporativnog rejtinga, zaključuje Rojters.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=16&nav_id=1675929)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 17, 2020, 10:32:53 am


Skoro četvrtina austrijskih preduzeća pred stečajem


Pandemija koronavirusa teško je pogodila austrijsku privredu, odnosno preduzeća kojima ponestaju rezerve sredstava.

To pokazuje istraživanje institucije za proveru boniteta "KSV1870".

Tako je 68 odsto preduzeća teško pogođeno situacijom koju je izazvao koronavirus, a jedna četvrtina preduzeća ima novca za samo još četiri nedelje.

Šef "KSV1870" Rikardo Hoze Vibiral strahuje da će od juna uslediti talas stečaja.

Ukazao je da većina austrijskih preduzeća ima "relativno visoku stopu sopstvenog kapitala" i da su u međunarodnom poređenju male i srednje kompanije dobro postavljene.

Međutim, navodi da je tek 9,4 odsto preduzeća dobilo novac iz fondova za pomoć u prevazilaženju aktuelne krize. Tako je 23,6 odsto preduzeća savladalo birokratske prepreke za podnošenje zahteva za skraćeno radno vreme za zaposle, kao i za pomoć iz raznih fonodva, i čeka još na novac.

Pored toga 28,4 odsto preduzeća još nije zatražilo pomoć, ali ima nameru da to učini.

Najveću brigu šefovima firmi zadaje neizvesna budućnost, odnosno da li će radnicima, koje su prijavili na skraćeno radno vreme moći da zadrže zbog izostanka obrta, naveo je Vibiral. Trenutno mnogi preduzetnici ne znaju ni kako da ispravno isplaćuju plate, jer je mnogo novina u obračunu vezano za skraćeno radno vreme.

Takođe veliki broj preduzetnika strahuje i zbog mogućeg stečaja svojih poslovnih partnera.

Naime, 32,3 odsto ispitanih se brine da li će naplatiti račune, jer 40 odsto navodi i da su klijenti delimično obustavili plaćanje računa.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=17&nav_id=1676054)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 18, 2020, 04:09:39 pm


Broj nezaposlenih u SAD porastao na 22 miliona


Broj nezaposlenih Amerikanaca u protekle četiri nedelje povećan je na najmanje 22 miliona.

Prema podacima američkih vlasti, 5,2 miliona ljudi zatražilo je prošle nedelje pomoć za nezaposlene čime je ukupno bez posla ostalo oko 22 miliona ljudi.

Pojedini ekonomski stručnjaci smatraju da bi stopa nezaposlenosti u SAD u aprilu mogla dostići 20 odsto, što je najviše od Velike depresije tridesetih godina prošlog veka.

Američki predsednik planira da kasnije tokom dana objavi smernice za ublažavanje mera socijalnog distanciranja uprkos upozorenjima poslovnih lidera i guvernera da je neophodno izvršiti dodatna testiranja i nabaviti zaštitnu opremu.


Tramp najavio pomoć farmerima od 19 milijardi dolara

Predsednik Tramp najavio je program ekonomskih mera pomoći u iznosu od 19 milijardi dolara za farmere pogođene posledicama epidemije, preneo je Rojters.

Ovim merama 16 milijardi dolara biće direktno isplaćeno farmerima. Sekretar za poljoprivredu Soni Perdu je na konferenciji za novinare u Beloj kući izjavio da će uplate biti regulisane što pre, najverovatnije do kraja maja.

Isplata je ograničena na 250.000 dolara po pojedincu ili farmi.

U saradnji sa regionalnim i lokalnim distributerima američko Ministarstvo poljoprivrede otkupiće meso, mleko, povrće i druge poljoprivredne proizvode u iznosu od tri milijarde dolara koje će distribuirati bankama hrane, crkvama i humanitarnim organizacijama kako bi pomoglo milionima Amerikanaca koji se suočavaju sa nezaposlenošću usled krize izazvane epidemijom.

Sekretar za poljoprivredu ocenio je da će ove mere pomoći najverovatnije biti nedovoljne i da će biti potrebna dodatna sredstva.


izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=18&nav_id=1676306)
izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=18&nav_id=1676348)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 18, 2020, 04:10:58 pm


Evropski parlament traži uvođenje obveznica za oporavak


Evropski parlament je usvojio predložene mere mobilizacije preko tri milijarde evra za pomoć EU zdravstvenim sistemima u borbi protiv COVID19.

Istovremeno, Parlament se kroz usvojenu Rezoluciju zauzeo za to da se finansiranje evropskog oporavka od COVID19 realizuje kroz pojačani višegodišnji EU budžet, postojeće fondove, ali i kroz takozvane evropske "obveznice za oporavak".

Evropski parlament je velikom većinom glasova podržao mere koje je Evropska komisija prethodnih dana predložila kao deo paketa odgovora na krizu izazvanu pandemijom korna virusa u Evropi.

Usvojena je inicijativa za preusmeravanje fondova kohezione politike, inicijativa za izdvajanje dodatnih 3,08 mlijarde evra za zdravstveni sektor, a podržano je dodatno finansiranje Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

Pored podrške poziciji Evropske komisije da bi predstojeći sedmogodišnji budžet EU trebalo da bude osnova za ekonomski oporavak Evrope nakon pandemije COVID19, Evropski parlament se snažno založio i za uvođenje sistema evropskih obveznica za oporavak.

Predsednik Evropskog parlamenta David Sasoli konstatuje da je pitanje obveznica nešto što su mnogi tražili i što je u centru pažnje kada je reč o pregovorima unutar EU o ekonomskom oporavku nakon pandemje.

"Evropski parlament je rekao šta misli i velikom većinom podržao planove za obnovu evropske ekonomije. Namera nam je da se u tom cilju stimulišu i promovišu sva raspoloživa sredstva uključujući i obveznice za oporavak", kaže Sasoli.

On navodi da će ovakav "jasan stav" Evropskog parlamenta predstaviti na sledećem sastanku lidera EU27 zakazanom za 23. maj.

Prethodno, lideri EU27 nisu mogli da se dogovore oko uvođenja zajediničkih obveznicao dnosno mehanizama zajedničke garancije za zaduživanje na evropskom nivou.

Ovakav instrument za prevazilaženje posledica pandemije i opravak ekonomija tražila je grupa "južnih zemalja" predvođenih Italijom, Francuskom i Španijom.

Sa druge strane, Holandija, Nemačka i Finska predvode tzv "severnu grupu" zemalja koje insistiraju na principu da je svaka država prvenstveno odgovorna za svoje zaduživanje.

Holandija je već tokom prvog razgovora lidera EU27 o merama oporavka stavila veto na ideju o evro-obveznicima ili korona-obveznicama.

Nakon što ni ministri finansija Evrozone nisu uspeli da postignu dogovor o obveznicama za oporavak, Evropski parlament je više nego jasno stavio do znanja da je to put kojim Evropa treba da ide u oporavak, ali i budućnost.

"U pitanju je su život svih nas i Juga i Sevra bez razlike. Mi želimo da izađemo iz krize kroz demokratiju i da poštujemo evropska pravila, ugovore i vrednosti", zaključio je Sasoli.

Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno obavezujuće, ali imaju jak politički signal.

Lideri EU već su prošle godine nakon evropski izbora prekršili "jasnu volju" Evropskog parlamenta tako što su zanemarili parlamentarni princip "vodećih kandidata" prilikom imenovanja za čelne funkcije EU institucija.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=18&nav_id=1676314)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 20, 2020, 03:46:37 pm


Na redu je Italegzit?


Više od trećine građana Italije, zemlje najteže pogođene u Evropi koronavirusom, smatra da bi ta država trebalo da napusti Evropsku uniju (EU) i evrozonu.

Više od 70 odsto ocenjuje da će kriza sa koronavirusom uzrokovati raspad EU, pokazala su istraživanja.

EU je od početka krize sa koronavirusom u Italiji bila spora kada je u pitanju pomoć toj članici, čiji je zdravstveni sistem bio na ivici kolapsa zbog naglog povećanja broja pacijenata zaraženih tim virusom, dok su istovremeno neophodna medicinska oprema i stručnjaci upućeni iz Kine i Rusije.

Rezultati istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je u Italiji došlo do porasta evroskepticizma, zbog čega italijanski mediji postavljaju pitanje da li je nakon "Bregzita" moguć "Italegzit".

Da bi Evropska unija, koja je preživela ekonomsku krizu 2008, a nakon toga i migrantsku krizu, mogla da se raspadne zbog koronavirusa smatra 71 odsto Italijana, pokazalo je istraživanje organizacije Piepoli za RAI sprovedeno 9. i 10. aprila.

Istovremeno, prema anketi koju je za italijansku agenciju Dire sproveo Tecne, u proteklom periodu došlo je do pada poverenja Italijana u evropske institucije i sada više od 40 odsto ispitanika smatra da Italija treba da istupi iz Unije, dok je takav stav pre dve godine imalo 26 odsto.

Anketa je pokazala da bi 12 odsto učesnika promenilo mišljenje "samo ako EU učini nešto konkretno" po pitanju krize sa koronavirusom.

Kriza nastala usled pandemije koronavirusa ukazala je na duboke podele u Uniji, pošto Italija i Španija optužuju severne države da nisu dovoljno solidarne.

Ministri finansija država EU postigli su 9. aprila dogovor o paketu pomoći vrednom 500 milijardi evra za evropske zemlje koje su teško pogođene pandemijom virusa kovid-19, međutim nisu prihvatili zahtev Italije i Francuske za izdavanje takozvanih “korona-obveznica”.

Video-samit EU o oporavku Unije od posledica pandemije zakazan je za 23. april, a predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je da je cilj strateška diskusija o zajedničkim odlukama i garancijama za veću dobrobit građana.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=04&dd=20&nav_category=78&nav_id=1676825)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 21, 2020, 03:59:26 pm


Tramp pauzira "američki san": Zaustavljene migracije : "Treba da se zaštite radna mesta američkih građana"



Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da će kroz izvršnu uredbu privremeno suspendovati svu imigraciju u Sjedinjene Države, kao odgovor na pandemiju virusa korona i zaštitu radnih mesta.

"Zbog napada nevidljivog neprijatelja i potrebe da se zaštite radna mesta američkih građana, potpisaću izvršni ukaz kojim se privremeno suspenduje imigracija u SAD", napisao je Tramp u poruci objavljenoj na "Tviteru".

Bela kuća nije želela da komentariše dalje detalje o razlozima odluke ili pravnoj osnovi. Najava Trampove odluke izazvala je kritike određenog broja demokrata koji predsednika optužuju da samo skreće pažnju sa, kako navode, sporog i pogrešnog odgovora na virus korona.

Tramp je istakao da je odluku doneo kako bi zaštitio američku radnu snagu. Više miliona Amerikanaca ostalo je bez posla nakon što su ih kompanije otpustile usled blokade uvedene radi sprečavanja širenja virusa korona.

izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/zbog-korona-virusa-tramp-planira-da-suspenduje-imigraciju-u-sad-treba-da-se-zastite/5774fff)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 22, 2020, 07:01:46 pm


Džordž Soroš: prioritetan zadatak opstanak Unije


Američki investitor i milijarder Džordž Soroš smatra da Evropska unija u cilju borbe protiv kovida 19 i oporavka od posledice pandemije treba da preduzme mere kakve se obično preduzimaju samo izuzetno u kriznim vremenima, a koje podrazumevaju izdavanje i prodaju obveznica bez roka dospeća za koje nije potrebno otplaćivati njihovu nominalnu vrednost.

Prema njegovim rečima, na predstojećem samitu Evropske unije 23. aprila rešavanje ovog pitanja treba da postane prioritetan zadatak.

Prethodno je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila da će Evropi trebati oko 1 trilion evra za borbu protiv pandemije kovida 19. Ovaj novac se može usmeriti na stvaranje evropskog Fonda za oporavak, ali se postavlja pitanje odakle dobiti ovu sumu.

EU je prvi put prinuđena da se bori protiv virusa koji ne samo da ugrožava živote građana, već i sam opstanak Unije. Ako države-članice počnu da štite nacionalne granice čak i od svojih partnera-članica EU, to bi uništilo sam princip solidarnosti, na kom je i izgrađena Unija.

Umesto toga, Evropa mora da pribegne hitnim merama kako bi se izborila s vanrednom situacijom koja je zadesila sve članice EU. Pri izdavanju obveznica bez roka dospeća treba računati na političku podršku tog koraka, što je Evropska centralna banka (ECB) već i uradila ukinuvši sva ograničenja u svom programu kupovine obveznica.

Obveznice bez roka dospeća imaju tri dodatne prednosti.

Prva prednost je što nikada neće biti otplaćene, što je iznenađujuće lak finansijski teret za EU, bez obzira na značajnu finansijsku moć koju EU može da mobiliše. Štaviše, EU neće morati da ih refinansira kada dođe do roka otplate, plaća amortizacione stavke ili čak izdvoji novac za njihovo eventualno izmirivanje.

Sve što Evropska unija treba da uradi, jeste da redovno plaća kamatu na obveznice. Obveznice bez roka dospeća u iznosu od jednog biliona evra sa kuponom od 0,5 odsto koštaće budžet EU ukupno pet milijardi evra godišnje — manje od tri odsto budžeta za 2020. godinu.

Druga prednost se najviše odnosi na tehnički plan, ali ništa manje vredan i važan. Tržište neće moći da apsorbuje ovu vrstu obveznica od jednog biliona evra istovremeno, pa Evropska unija može da izda ove obveznice u etapama.

Treća prednost sastoji se u tome što će obveznice bez roka dospeća koje bi emitovala EU postati veoma atraktivna aktiva u programu kupovine obligacija Evropske centralne banke. Rok otplate ovih obligacija je uvek isti, a ECB neće morati da rebalansira svoj portfelj.

EU neće morati da stvara novi mehanizam ili strukturu za izdavanje obveznica, jer je već ranije emitovala obveznice.

Prihode bi trebalo iskoristiti za investicije i grantove usmerene na suzbijanje pandemije.

Evropska komisija će usmeravati sredstva direktno ili preko država-članica i drugih institucija, koje neposredno učestvuju u borbi protiv pandemije kovid-19.

Poremećaji u vezi sa pandemijom biće privremeni, ali samo ako evropski lideri preduzmu hitne mere kako bi se izbegla dugoročna šteta po EU. Zbog toga je EU toliko potreban Fond za oporavak, a finansiranje obveznicama bez roka dospeća je najlakši, najbrži i najekonomičniji način za njegovo stvaranje.

Izvesno je da će emitovanje obveznica bez roka dospeća, naročito u ovoj vrednosti, za EU biti nesvakidašnji korak, iako su neke države u prošlosti više puta koristile ovu vrstu obveznica. Najpoznatiji primer je Velika Britanija, koja je iskoristila konsolidovane obveznice za finansiranje napoleonovskih ratova i vojne obveznice za finansiranje Prvog svetskog rata. Ovim obveznicama u Londonu se trgovalo do 2015. godine, kada su i bile otplaćene.

Pored toga, Kongres Sjedinjenih Američkih Država je 1870. godine dozvolio američkom Ministarstvu finansija da emituje trajne obveznice koje su i izdate narednih godina.

U Holandiji, na primer, postoje tri vrste obveznica, a jedna od njih su — stalne obveznice (Lijfrenten), za koje se kamata plaća tokom celog života kupca. Isplata nominalne vrednosti prestaje da važi smrću vlasnika.

izvor (https://www.kurir.rs/planeta/3451785/virus-ugrozava-opstanak-evropske-unije-dzordz-soros-upozorava-da-su-potrebne-hitne-mere-ovo-je-njegov-plan)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 23, 2020, 07:57:49 am


Tramp potpisao privremenu zabranu imigracije


Američki predsednik Donald Tramp potpisao je Uredbu za privremenu suspenziju imigracije koja bi trebalo da važi 60 dana.

O produžetku ili promenama ove mere odlučiće predsednik sa saradnicima, zavisno od ekomonske situacije, prenosi Glas Amerike.

Cilj je da nezaposleni Amerikanci prvi budu u redu za zapošljavanje kada se ekonomija otvori.

Na pitanje da li to odnosi na imigrante koji imaju zelenu kartu, ili na imigrante u Americi, Tramp je rekao da politika može da se menja, pogotovo što u Ameriku dolaze ljudi koji pomažu farmerima.

"Može da se promeni sledeće nedelje, za dve nedelje, menjaćemo po potrebi, možemo da uvedemo strože mere, ili lakše", navodi Tramp.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=04&dd=23&nav_category=78&nav_id=1677584)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 24, 2020, 12:27:12 pm


Lideri EU podržali paket od 540 milijardi evra za prevazilaženje krize


Lideri država članica EU podržali su finansijski paket od 540 milijardi evra koji su dogovorili ministri Evrozone, a koji je namenjen preduzećima i radnicima širom Evropske unije da lakše prođu kroz predstojeću ekonomsku krizu, rekao je nakon sastanaka šefova država i vlada EU predsednik Evropskog veća Šarl Mišel.

"Tražili smo taj paket bude dostupan od 1. juna", rekao je on.

Naveo je i da je je dogovoreno uspostavljanje Fonda za oporavak, koji bi trebalo da bude "dovoljno veliki", uz ocenu da je njegovo formiranje neophodno i hitno.

"Ovaj fond bi trebalo da bude usmeren prema sektorima i geografskim delovima Evrope koji su najviše pogođeni predstojećom krizom", rekao je Mišel.

On je dodao da je od Evropske komisije zatraženo da u te svrhe analizira potrebe zemalja članica i izađe sa predlogom koji je "proporcionalan izazovu pred kojim se EU nalazi", kao i da taj predlog bude usklađen sa višegodišnjim budžetom Unije.

"Dobrobit svake članice pojedinačno zavisi od dobrobiti cele Unije", poručio je Šarl Mišel.

Šefovi država i vlada članica EU razgovarali su na video konferenciji o Mapi puta za postepeno ublažavanje mera restrikcije kao i o zajedničkom ekonomskom odgovoru na posledice pandemije koronavirusa, naglašavajući da su zdravlje i bezbednost građana na prvom mestu.

"Dogovoreno je da nastavimo da pratimo situaciju, posebno zbog predstojećih letnjih odmora, kako bismo postepeno i koordinisano prešli na ublažavanje uvedenih mera", rekao je Mišel.

Osim mera donetih u okviru borbe protiv pandemije koronavirusa, lideri država članica EU razgovarali su i o "ilegalnim naftnim bušotinama" u Kiparskim vodama i ponovili solidarnost sa Kiprom.

Dogovorili su i da se samit između EU i država Zapadnog Balkana održi 6. maja, kao što je prvobitno i planirano, ali da traje jedan dan i da bude održan putem video konferencijske veze.

izvor (http://rs.n1info.com/Svet/a592351/Lideri-EU-podrzali-paket-od-540-milijardi-evra-za-prevazilazenje-krize.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 26, 2020, 04:30:01 pm


Rusija obustavlja izvoz žitarica


Rusija obustavlja izvoz žitarica do 1. jula 2020. godine, saopštilo je rusko Ministarstvo poljoprivrede.

"Nakon izvoza odobrene kvote za pšenicu, mekinje, raž, ječam i kukuruz, u države koje nisu članice Evroazijskog ekonomskog saveza, dalji izvoz će biti obustavljen do 1. jula 2010. godine. Federalna carinska služba je obustavila izdavanje novih deklaracija za izvoz", navodi se u saopštenju.

Kako su podsetili u Ministarstvu poljoprivrede, kvota za izvoz žita iz Rusije u visini od sedam miliona tona koja je bila ustanovljena 1. aprila ove godine, realizovana je u punom obimu.

Po mišljenju predstavnika ministarstva, ograničavajuće mere će omogućiti da se stabilizuju cene na žitarice i osiguraju unutrašnje potrebe zemlje u žitu i njegovim prerađevinama, prenosi Sputnjik.

Kako su naveli, ovo ograničenje neće uticati na postizanje ciljeva iz državnog programa Rusije za ovu godinu.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=26&nav_id=1678520)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Boro Prodanic on April 27, 2020, 07:37:32 pm
Gomilaju se tankeri kod obala Kalifornije

Poslednjih dana pored obala Kalifornije nalazi se nekoliko desetina tankera, a razlog je kriza na naftnom tržištu koja je dovela do toga da u skladištima na kopnu više nema mesta, zbog čega je neophodno angažovati tankere.

Američka Obalska straža saopštila je da od prošle nedelje u tu oblast stalno dolaze novi brodovi i da je 23. aprila kod luke Long Bič registrovano 27 tankera.

Kako se navodi u saopštenju, dispečeri u luci i pripadnici vojske prate ovu, kako su je nazvali, jedinstvenu situaciju i osiguravaju bezbednost drugih brodova i zaštitu prirodne sredine.

Američki list „Vol strit džurnal“ piše da su skladišta na kopnu prepuna nafte i da više nema mesta. Naime, skladišta širom sveta se brzo pune zbog male potražnje, koja je posledica pandemije korona virusa.

Ministarstvo energetike SAD saopštilo je prošle nedelje da su američke rezerve nafte dostigle 518,6 miliona barela.

Slična situacija zabeležena je i kod obala Malte i Južne Afrike.

Izvor: https://www.vesti-online.com/gomilaju-se-tankeri-kod-obala-kalifornije/


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: kumbor on April 27, 2020, 07:52:09 pm

518,6Мбарела = нешто мање од 100 Мтона нафте. То је Америма ваљда за три месеца рада привреде "у фулу".


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on April 30, 2020, 05:07:58 pm


EU i SAD beleže istorijski privredni pad


Kancelarija za statistiku EU u svom poslednjiem izvešataju za prvi kvartal 2020. predviđa privredni pad u EU od 3,5 procenata, a u Evrozoni minus 3,8 odsto.

To je najveći pad, kako navode, od početka merenja ove statistike 1995 godine.

Evrostat navodi da će se u prvom kvartalu 2020. godine, u zemljama koje koriste zajedničku valitu evro, BDP smanjiti za 3,8 procenta u odnosu na prethodni kvartal. Za isti period na novou EU 27 predviđa se prviredni pad od 3, 5 procenata BDP. Evrostat navodi da je u prethodnom četvrtom kvartalu 2019. godine, pre početka pandemije COVID19, BDP Evrozone zabeležio rast od 0,1 , a u EU - od 0,2 procenta.

Istovremeno, Američki biro za ekonomske analize navodi da BDP u SAD u prva tri meseca 2020. godine beleži prve negativne rezultate od 2014. godine. Pad BDP u SAD u prvom kvartalu 2020. godine procenjuje se na minus 4, 8 procenata. U pitanju je najznačajni pad američke privrede zabeležen još od recesije 2008. godine.

Biro za ekonomske analize SAD očekuje i veliki pad u ličnoj potrošnji i to od 7, 6 procenata u prvom kvartalu 2020. godine u odnosu na - 3,6 kako je ranije bilo predviđano.

SAD beleže i istorijsko povećanje broja prijava na birou za nezaposlene, gde je pomoć u poslednjih pet nedelja potražilo 26 miliona ljudi.



U Nemačkoj broj nezaposlenih skočio na 13,2 odsto


Broj nezaposlenih u Nemačkoj skočio je na 13,2 odsto u aprilu, što je najveći skok na mesečnom nivou od 1991. godine.

Agencija za zapošljavanje registrovala je 308.000 novih nezaposlenih u odnosu na mart, što je povećanje za 5,8 odsto.

U Nemačkoj ima ukupno 2.644.000 nezaposlenih.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=30&nav_id=1679715)
izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=04&dd=30&nav_id=1679637)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 06, 2020, 12:39:59 pm


Argentina deveti put pred bankrotstvom


Argentinski ministar ekonomije Martin Gusman predložio je vladi da razmotri objavljivanje toga da je Argentina deveti put bankrotirala, piše "Fajnenšel tajms".

To bi bilo treći put da Argentina bankrotira za poslednjih 20 godina.

Prema rečima Gusmana, bankrotstvo bi moglo biti objavljeno ako kreditori ne pristanu da smekšaju uslove isplate argentinskog duga.

Sredinom aprila vlada Argentine predložila je privatnim kreditorima plan restrukturiranja duga zemlje u visini od 65 milijardi dolara. Plan predviđa trogodišnji moratorijum na isplate, produženje rokova otplate duga do 2030. godine, otpisivanje 62 odsto kamata (37 milijardi dolara) i 5,4 odsto (3,6 milijardi dolara) glavnice duga.

Rok do kada dve strane treba da se dogovore o isplati duga ističe 8. maja, dok rok naredne isplate kamata ističe 22. maja.

Ranije je bilo saopšteno da su glavni kreditori već odbacili plan restrukturiranja dugova, piše Sputnjik.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=05&nav_id=1681169)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 06, 2020, 12:45:03 pm


Airbnb otpušta četvrtinu zaposlenih zbog pandemije


Airbnb zbog pandemije koronavirusa otpušta 25 odsto radne snage, što se odnosi na skoro 1.900 zaposlenih ove startap kompanije za iznajmljivanje smeštaja.

Kako javlja Rojters, pozivajući se na neimenovane izvore, zaposleni će dobiti otpremnine u iznosu četvoromesečne plate i zdravstveno osiguranje za godinu dana. Očekuje se da kompanija danas o tome obavesti zaposlene, navodi britanska agencija.

U martu je Airbnb obustavio sve svoje marketinške aktivnosti kako bi uštedeo 800 milion dolara 2020. godine i saopštio radnicima da njeni osnivači neće uzimati platu narednih šest meseci, dok će najvišim rukovodiocima primanja biti smanjena na pola.


Kriza ubila letnju sezonu? Turističke agencije pred kolapsom

Iako se približava vreme letnjih odmora, turističke agencije u Austriji se nalaze pred zatvaranjem.

Udruženje turističkih agencija Austrije (OeRV) upozorava da može doći do talasa stečaja turističkih agencija, koje su pogođene aktuelnom pandemijom koronavirus.

"Otvaranje agencija trenutno nema nikakvog smisla. Posao koje imaju trenutno agencije može da se obavi u okviru skraćenog radnog vremena, od kuće", ukazuje predsednik udruženja Jozef Peterlajtner.

Rekao je da se trenutno storniraju putovanja, da neki klijenti promene uplaćeni termin, ali da gotovo da nema novih uplaćenih aranžmana. Turističke agencije, prema njegovim rečima, trenutno imaju samo skupe troškove osoblja, skupe kirije, a moraju i da vrate uplaćeni novac. Pre izbijanja krize mnogo je aranžmana već uplaćeno i kaparisano, naveo je on.

"Do koronavirus krize već je gotovo 50 odsto letnjih odmora bilo kaparisano, po ukupnom obrtu radi se o svoti blizu jedne milijarde", objasnio je Peterlajtner, dodajući da sada agencije moraju da vraćaju uplaćeni novac jer još nema mogućnosti za putovanje.

Zbog toga zahteva hitnu finansijsku podršku države.

"Ovaj sektor na jednoj strani treba obeštećenje za već pružene usluge koje nisu realizovane, a onda i finansijsku pomoć za pokrivanje tekućih troškova", objasnio je on.

Ukoliko kriza bude trajala još duže onda je neophodno produžiti pravila o skraćenom radnom vremenu.

Turističke agencije se sada nadaju da će kod njih mnogi Austrijanci kupiti aranžman za letovanje u Austriji.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=06&nav_id=1681257)
izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=06&nav_id=1681247)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 07, 2020, 12:55:20 pm


Nemačka industrija u najvećem padu od 1991.


Pandemija koronavirusa i vanredne mere virusa su u crno svetsku ekonomiju.

Proizvodnja u Nemačkoj u martu je pala 9,2 odsto o odnosu na februar, a posebno oštar pad imala je kultna nemačka automobilska industrija koja je pala čak 31,1 odsto.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (Destatis), objavljenim u sredu, ponderisana proizvodnja u proizvodnom sektoru u martu 2020. godine bila je 9,2 odsto manja u odnosu na prethodni mesec, pa je ovo najveći pad od jenuara 1991. godine.

Industrijska proizvodnja, bez energetskog sektora i građevine, pala je za 11,6 odsto u martu 2020. u odnosu na prethodni mesec. Proizvodnja široke potrošnje pala je za 7,5 odsto, a kapitalnih proizvoda za 16,5 procenata, dok je najviše stradala automobilska inudstrija sa minusom od 31,1 odsto.

Nagli pad zabeležila je i štamparska industrija (-12,5 odsto), farmaceutska (-11,8 procenata) i odeće (-11,5 odsto), prenosi Klix.

Proizvodnja energetskog sektora bila je 6,4 odsto manja u odnosu na prethodni mesec. Suprotno tome, građevinski sektor je porastao za 1,8 odsto.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=07&nav_id=1681594)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 07, 2020, 01:03:29 pm


Banka Engleske predviđa najveći pad od 1706. godine


Banka Engleske je zadržala danas referentnu kamatu na nepromenjenom nivou od 0,1 odsto.

Banka je, takođe, izrazila spremnost da preduzme dalje mere ukoliko se ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa dodatno pogorša.

Odbor za monetarnu politiku Banke Engleske (BoE) istovremeno je većinom glasova doneo odluku da nastavi s realizacijom programa kvantitativnog ublažavanja od 200 milijardi funti (247,55 milijardi dolara), čime će njen otkup obveznica dostići ukupno 645 milijardi funti, prenosi CNBC.

Banka je takođe procenila da će, prema njenom scenariju, britanska privreda zabeležiti pad od 14 odsto u celoj 2020. godini, usled ekonomskog sunovrata od 25 procenata u drugom kvartalu.

To bi bio najoštriji godišnji pad još od 1706, prema istorijskim podacima Banke Engleske.

S obzirom na pretpostavljeno ublažavanje mera socijalnog distanciranja, BoE očekuje da će pad BDP-a biti privremen i da će uslediti brzi oporavak.

Prema prognozama britanske centralne banke, rast BDP-a bi trebalo da dostigne nivo na kom je bio pre Kovida u drugoj polovini 2021. godine, nakon čega će ubrzati naredne godine na 3,0 odsto.

BoE takođe procenjuje da će stopa nezaposlenosti u Britaniji skočiti na 8,0 procenata ove godine, iduće će blago opasti na 7,0 odsto, a 2022. će se spustiti na 4,0 odsto.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=07&nav_id=1681664)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 10, 2020, 07:58:24 am


IKineski izvoz nadmašio projekcije ekonomista


Prema podacima kineske Uprave carina, kineski izvoz je u aprilu zabeležio neočekivani rast od 3,5 procenata međugodišnje.

To je prvo povećanje od decembra prošle godine. Ovaj pokazatelj je daleko nadmašio projekcije ekonomista koji su predviđali pad izvoza od 15,7 odsto, kao i u odnosu na pad od 6,6 procenata u martu.

Neki ekonomisti pripisuju skok izvoza zatvaranju fabrika i prekidu proizvodnje u drugim delovima sveta, dok su kineski proizvođači u međuvremenu ponovo pokrenuli proizvodnju nakon dužeg perioda neaktivnosti zbog pandemije virusa kovid 19.

S druge strane, aprilski uvoz Kine je pao za 14,2 odsto u odnosu na godinu ranije, što je najveći pad od januara 2016. i ispod očekivanja tržišta koja su predviđala pad od 11,2 odsto, prenosi Sputnjik.

Kineski uvoz je u martu registrovao pad od 0,9 procenata, što se pripisuje slaboj domaćoj tražnji i padu cena na robnim berzama.

Analitičari upozoravaju da dvocifreni pad uvoza nagoveštava veće probleme u predstojećem periodu, jer su velike svetske privrede i dalje u pandemiji s rastom broja infekcija i smrtnosti i budući da globalna ekonomija tone u recesiju.

Prema njihovim rečima, kolaps globalne potražnje i sve veći gubici radnih mesta verovatno će umanjiti tražnju za kineskom robom u mesecima koji slede, navodi britanska agencija Rojters.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=09&nav_id=1681670)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 19, 2020, 12:03:48 pm


Merkel i Makron: Dugovi za Evropu


Nemačka i Francuska postigle su o dogovor o korona fondu za obnovu.

On predviđa da Evropska komisija preuzme dug od 500 milijardi evra, kako bi direktno pomogla zemljama koje su najteže pogođene korona krizom.

"Ovo je najteža kriza u istoriji Evrope", rekla je Angela Merkel i dodala da ta kriza zahteva odgovore. Kako bi se iz nje "dobro i ojačani" izvukli, neophodna je saradnja, istakla je nemačka kancelarka. A ako se Nemačka i Francuska slože, to bi moglo da utiče na mišljenje 27 zemalja-članica EU, među kojima je prethodnih sedmica bilo velikih rasprava. Zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, kancelarka Merkel zahteva da EU iz svog budžeta stavi na raspolaganje 500 milijardi evra za fond za obnovu od posledica korona krize, i da se u skladu sa tim i zaduži, piše Dojče vele.

Nakon nekoliko teških video konferencija, na kojima su se mišljenja vlada EU dramatično razilazila i kada dogovor jedva da je bio moguć, Merkelova i Makron sada pokušavaju da pokrenu nemačko-francuski motor. "To je strateška promena", objasnio je Makron zajednički predlog da se milijarde iz evropskog budžeta isplate zemljama-članicama EU koje su najteže pogođene posledicama korona krize.


Novac iz budžeta umesto kredita

To bi trebalo da udovolji zahtevu Italije i drugih zemalja južne Evrope da se njihov državni dug ne opterećuje dodatno. Vlade u Madridu i Rimu najenergičnije se zalažu za pomoć iz evropskog lonca, ali traže najmanje dvostruko više novca nego što je sada predloženo. Merkelova i Makron im barem obećavaju novac iz budžeta umesto kredita.

Novac bi trebalo da dobiju "najteže pogođeni sektori i regioni", naglašava francuski predsednik. Tako bi recimo teško pogođena italijanska turistička privreda mogla da dobije direktnu pomoć. Detalje bi trebalo da razradi Evropska komisija u Briselu, jer ona već ima iskustva sa raspodelom kohezionih fondova, koji obično pomažu siromašnijim regionima i tako jačaju povezanost EU.

Nemačka kancelarka pritom spominje i buduću održivost EU – ona smatra da je važno ne samo održati postojeće evropske industrije u životu, već istovremeno ulagati i u digitalizaciju. "Digitalizacija, Zeleni dogovor (Green Deal), borba protiv klimatskih promena" – kancelarka navodi planove koji su bili na programu pre korone. Koliko će međutim novca biti izdvojeno za očuvanje postojećih, a koliko za buduće tehnologije – to će morati kasnije da se razmotri.


Unuci će vraćati novac

Kancelarka je priznala da tehnički nije bilo lako izraditi ovaj plan, ali kada je reč o njegovoj primeni, o tome još moraju da odluče nacionalni parlamenti. Prema nedavnoj presudi nemačkog Saveznog ustavnog suda, trebalo bi biti pravno oprezan. Tako će i Bundestag glasati o odobravanju novog evropskog budžeta, a to će uticati i na dodatni finansijski obim korona-fonda za obnovu. Korona-kredit EU trebalo bi da traje do dvadeset godina – kancelarka spominje "veoma dug period". Dugove će dakle otplaćivati deca i unuci. Udeo Nemačke u budžetu EU iznosi 27 procenata.

Sada, tokom prve faze, u planu su povećani doprinosi zemalja EU od oko 50 milijardi evra. Na osnovu toga bi predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na finansijskim tržištima trebalo da poveća dugove do 500 milijardi evra. Još uvek je nejasno kako pravnici u Briselu misle da reše taj veliki pravni problem, jer evropski ugovori zabranjuju evropskim institucijama da prave dugove. Već se naziru sledeće tužbe pred najvišim sudovima.


Ostati politički funkcionalan

Francuski predsednik i nemačka kancelarka jasno su stavili do znanja da je, kada je reč o tom fondu, važno pokazati političku sposobnost delovanja. Nakon finansijske krize oporavak se odvijao asimetrično, podsetio je Makron. Pojedine zemlje-članice EU morale su da se posegnu za oštrim merama. I sada ima ljudi koji novu krizu koriste kao izgovor za napade na demokratske ideje i temelje Evrope. "Ponekad je teško, pred nama je mnogo laži i napada. Ali ne smemo da posustajemo i moramo da preuzmemo veće rizike", to je u središtu zajedničke inicijative.

I Angela Merkel se osvrnula na ekstremne i ekstremističke pozicije na demonstracijama i društvenim mrežama: "Ima ljudi koji ne žele snažniju Evropu". Kriza je takođe i vreme borbe i zato bi pozicije trebalo da budu jasne: "Postoje teorije zavere, ekstremno desničarske i ekstremno levičarske teorije. Sa njima se svakodnevno suočavamo". Kancelarka i predsednik su tako izrazili nezadovoljstvo zbog talasa mržnje i otpora koji se trenutno mogu videti.


Između sumnje i priznanja

Prva reakcija iz Evropskog parlamenta bila je skeptična kada je reč o obimu nemačko-francuske inicijative. Evropski parlament je zahtevao četvorostruko više novca, naime, dva biliona evra za fond za obnovu: "Pored fonda za obnovu. potreban nam je strukturalno ojačan budžet EU. Isključivo se oslanjati na rešenje od dve do tri godine (što se odnosi na trajanje fonda), neće biti dovoljno", objašnjava stručnjak za budžetska pitanja stranke Zelenih Rasmus Andresen. On se pita i da li će Merkelova i Makron dobiti podršku ostalih zemalja.

Poslanički klub Alternative za Nemačku (AfD) u Evropskom parlamentu ukazuje na član 311 Ugovora, kojim se zabranjuje zaduživanje. "Merkelova i Makron zaobilaze, iskrivljuju i krše evropsko pravo", navodi poslanički klub AfD.

S druge strane, Evropska komisija pozdravlja plan Pariza i Berlina, ocenjujući da je to pravi put. Na toj bazi Komisija će sledeće sedmice konačno moći da predstavi svoj plan za budžet EU – uključujući i korona-fondove – koji je još početkom maja trebalo da bude predstavljen. Sada je barem jasno da su na njenoj strani dve velike zemlje-članice, što donekle olakšava težak zadatak.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=19&nav_id=1685488)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 23, 2020, 05:50:42 am


Soroš zabrinut za EU, nudi rešenje


Milijarder i filantrop (sic:  :laugh:) Džordž Soroš istakao je u petak da pandemija koronavirusa preti opstanku Evropske unije. Založio se za izdavanje evropskih obveznica.

"Ako EU ne može to sada razmotriti, možda neće nadživeti izazove s kojima se sada suočava", poručio je Soroš u odgovoru na pitanja novinara, u mejlu.

"To nije teoretska mogućnost. To bi mogla biti tragična realnost", dodao je.

Soroš je kazao da bi EU trebalo da imat kreditni rejting AAA za izdavanje takvih obveznica, zbog čega bi trebala imati ovlasti prikupljanja poreza da bi pokrila troškove obveznica.

"Postoji rešenje", kazao je Soroš, američki investitor koji se proslavio uspešnom opkladom protiv funte 1992.

"Porezi samo treba da budu odobreni; ne treba da budu implementirani", dodao je Soroš.

Upitan o Bregzitu on je kazao da je posebno zabrinut zbog rasta evroskepticizma u Italiji.

"Šta bi ostalo od Evrope bez Italije?", zapitao se.

"Relaksacija pravila o državnoj subvenciji, koja favoriziraju Njemačku, posebno su nepravedna prema Italiji, koja je već bila evropski bolesnik, a potom i najpogođenija država kovidom 19", rekao je Soroš.

Francuski predsednik Emanuel Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel u ponedeljak su predložili osnivanje fonda od 500 milijardi evra za najteže pogođene regije i privredne sektore u EU.

Pritom se, kako je naglašeno, radi o finansijskoj pomoći, a ne o kreditu. Evropska komisija bi ovu svotu trebalo da finansira preko zajedničkih obveznica.

Francuska i Nemačka, čiji dogovori obično otvaraju put širim dogovorima u EU, predložile su da Evropska komisija posudi i potroši novac u ime cele EU i kao dodatak budžetu EU za razdoblje 2021-2027. koji je već blizu jedne milijarde evra.

Tome se protive fiskalno odgovornije, "štedljive" članice EU - Austrija, Holandija, Danska i Švedska.

Austrijski kancelar najavio je da će navedene zemlje izneti svoj protivpredlog.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=05&dd=22&nav_category=78&nav_id=1686696)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 30, 2020, 03:13:01 pm


"EU će se raspasti ako nas budete tretirali kao gubavce"


EU će se "raspasti" ako vlade zemalja, tokom letnje turističke zezone, budu tretirale Italijane kao gubavce, upozorio je italijanski ministar spoljnih poslova.

On je to rekao zbog "crne liste" na kojoj su stavili Italiju kao jedan od evropskih epicentara koronavirusa.

Luiđi Di Majo objavio je danas taj status na svom Fejsbuk profilu posle odluke Grčke da isključi Italijane, kao i državljane Španije, Britanije i drugih zemalja sa visokom stopom zaraze, sa liste stranih turista koji su dobrodošli ovog leta. Italijanski ministar je rekao da je konkurencija u turizmu jedna stvar, ali je insistirao na zdravom i pravednom evropskom odgovoru na zahtev za ponovo otvaranje granica EU posle jenjavanja pandemije.

"Ako postupate drugačije i pogrešno, duh EU će se izgubiti. I Evropa će se raspasti." Di Majo je pohvalio francuskog ministra inostranih poslova Žan-Iva Le Drijana (John-Ives Le Drian), koji je u sredu prvi put posetio Italiju.

Di Majo je rekao da će naredne nedelje otputovati u Nemačku, Sloveniju i Grčku, kako bi predstavio spremnost Italije da primi strane turiste. Turizam i njegove srodne privredne grane predstavljaju oko 13 odsto italijanskog BDP-a.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=05&dd=30&nav_category=78&nav_id=1689637)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 30, 2020, 05:39:00 pm


Najgori pad kanadske ekonomije od 2009.


Kanadska ekonomija beleži pad za 8,2 odsto u prvom kvartalu, što je najgori pad od finansijske krize 2009. godine.

Bruto domaći proizvod opao je na godišnjem nivou za 8,2 procenta u prva tri meseca godine, objavila je u petak u Otavi Statistička kanadska agencija.

Ekonomisti su očekivali pad od 10 odsto. Agencija je takođe objavila preliminarne procene za april, koje pokazuju pad proizvodnje od 11 procenata, sto je gore u poređenju sa padom od 7,2 procenta u martu, kada su restrikcije povezane sa koronavirusom prvi put uvedene polovinom meseca.

Koliko god bili loši, podaci su bolji od očekivanih i sugerisu da bi Kanada mogla da izbegne najteže scenarije zahvaljujući prilivima vladinih transfera u ekonomiju.

Dag Porter, ekonomista banke iz Montreala rekao je da 8,2-odstotni tempo smanjenja Kanadu stavlja ravno u sredinu zemalja G7. Kanadska ekonomija je na primer lošija od japanske, koja se tokom tog perioda smanjivala na 3,4 procenta. Ali Kanada je daleko bolja od Italije i Francuske, gde se njihova ekonomija smanjila za 17,7 odsto i 21,4 odsto u istom periodu.

"Nova vest ovde je da su cifre malo manje grozne nego što smo se plašili da će biti", rekao je Porter u izveštaju.

Fokus se pomera na to koliko brzo i u kojoj meri će se ekonomija oporaviti. Većina ekonomista očekuje spor oporavak sve dok potrošači oklevaju da nastave sa normalnim aktivnostima, bar dok vakcina ne bude dostupna.

Opreznost potrošača je takođe vidljiva u porastu stope štednje na 6,1 procenata sto je najviše jos od 2001. godine.

Iako su stotine hiljada Kanađana izgubili posao u prvom kvartalu, raspoloživi dohodak domaćinstava je porastao, što je odraz povećanja državnih transfera. Kanađani nisu potrošili drzavnu pomoć, nego su je usmerili prema štednji.

Zbog zatvaranja škola i skraćenja državne uprave državna potrošnja je bila slabija, što je zabeležilo pad od 3,8 procenta na godišnjem nivou, najviše od 2013.

Izvoz je takođe znatno pogođen u prvom kvartalu beležeći pad od 11,3 procenata ali je ovaj gubitak u velikoj meri ublažen istovremenim padom uvoza od 10,7 odsto.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=30&nav_id=1689395)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 30, 2020, 05:40:28 pm


Trećina planete bi mogla da ostane bez posla


Svaki šesti čovek u svetu može ostati bez posla u naredna dva-tri meseca, a skoro trećina cele planete do kraja godine zbog pandemije virusa korone.

Teško je oceniti radikalne promene u radnoj snazi na globalnom nivou koje je izazvala kriza, zbog epidemije Kovid-19, pokazuje istraživanje "Boston konsalting grupe" (BKG).

Analiza BKG pokazuje da se skoro trećina stanovnika zemlje (oko dve miliajrde) ljudi našlo pod pretnjom da mogu ostati bez posla ili će raditi skraćeno radno vreme u 2020. godini.

Prema prognozama Međunarodne organizacije za rad, gubici prihoda će dostići 3,4 biliona dolara, dok će nivo nezaposlenosti preći 17 procenata, prenosi Sputnjik.

Prema analizi BKG, više od 80 odsto ljudi koji će ostati bez posla biće iz neproizvodne sfere, prerađivačke industrije, turizma i ugostiteljstva, kao i građevine.

"Očekujemo da će do kraja 2020. godine novo nezaposlenosti u svetu početi da se vraća u ravnotežu. Međutim, pandemija je već pokrenula proces dugoročnih strukturalnih promena - od rada od kuće do ubrzane automatizacije. Ove izmene će dotaći oko 1,5 milijardi radnih mesta u narednoj deceniji", smatraju u BKG.

Do 2030. godine 12 odsto radnih mesta će biti automatizovano, dok će 30 odsto zahtevati potpuno nove radne navike.

Prema prognozama, više od 10 odsto svih radnika u svetu radiće od kuće.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=30&nav_id=1689589)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on May 30, 2020, 05:42:03 pm


Ekonomski cunami se već nadvio nad EU


"Ekonomski cunami" se već nadvio nad Evropskom unijom kao pogubna posledica epidemije korona virusa, upozorio je francuski ministar ekonomije Bruno le Mer.

Evropska komisija i članice EU moraju hitno postići konačan dogovor i dati ekonomiji i narodu preko kase Unije predviđenu pomoć od hiljadu i sto milijardi evra.

Većina vodećih političara, analitičara i medija u EU je ocenila da će se time učiniti "istorijski korak" i ojačati solidarnost unutar Unije budući da za veći deo ovog novca treba da se svi zajednički zaduže, ali za to još nema nužne saglasnosti nekih bogatih država EU, protive se i članice na istoku Unije i otud upozorenje francuskog ministra.

Evropska komisija je uveliko podržala predlog i "filozofiju" nemačko-francuskog predloga da se 500 milijardi evra "poklona" - nepovratne pomoći već od septembra stavi na raspolaganje najteže pogođenim članicama epidemijom, regionima, slojevima stanovništva i zdravstvu Unije, a još 250 milijardi bi bila podrška u vidu kredita.

Komisija u Briselu je već samostalno obezbedila dodatnu potporu od blizu 250 milijardi evra, a većina politički uticajnih krugova u Uniji podržava "filozofiju", mada i ogoljenu spoznaju Berlina i Pariza da bez zajedničke zamašne i hitne podrške najugroženijim članicama može biti ugrožen i sam opstanak jedinstvenog tržišta i doći do raspada zone evra i EU.

Pomoć u vidu pozajmica bi članice EU vraćale ne prema onome koliko su dobile, već srazmerno onome koliko su kao države imućne.

Neke bogate zemlje, pre svega Holandija, Austrija, Danska i Švedska, koje u Uniji, ne i bez doze podrugljivosti nazivaju "štedljiva četvorka", smatraju da je to neprihvatljivo jer se na mala vrata uvodi socijalizacija dugova i omogućava da i dalje neke članice neodgovorno troše više nego što privredjuju.

Poljska i posebno Mađarska se na istoku EU takođe protive francusko-nemačkom i planu Evropske komisije, jer strahuju da bi dobijale manje novca iz fondova Unije pošto bi sredstva trebalo da se kanališu kroz višegodišnji budžet EU.

Mađarski premijer Viktor Orban je izneo tvrdnju da bi plan potpore više pomogao bogatima u Uniji, a prema šemi podrške Mađarska bi dobila oko 15 milijardi evra uglavnom nepovratnih sredstava, Rumunija bi, recimo, dobila 20 milijardi evra "poklona" i 12 milijardi pozajmica, Poljska ukupno oko 70 milijardi evra.

Najteže pogođene epidemijom korona virusa, Italija i Španija, bi mogle da računaju na 172 milijarde evra, odnosno 140 milijardi, dok bi, recimo, Francuska, čiji su privreda i širi slojevi stanovništva doživeli veliki udar epidemije, mogla da računa na dvaput manje sredstava u odnosu na Italiju ili Španiju.

Bogata i sa mnogo boljim zdravstvenim sistemom Nemačka je ipak doživela da se njena privreda urušava, a pretnja propasti velikih i prezaduženih članica Unije bi značila da nemačka izvozna privreda više ne može da tamo plasira dobar deo svojih proizvoda.

Nemačka će takođe dobiti deo sredstava iz zajedničke pomoći, ali je vlada u Berlinu, baš kao i druge bogate članice Unije, obezbedila preko hiljadu milijardi evra sopstvenog novca za potporu svojoj privredi, stanovništvu i zdravstvu.

I bogate zemlje "štedljive četvorke" stvaraju zamašne izvozne viškove u Italiji, Španiji, Grčkoj i drugim delovima Unije i zato je jasno da bi ozbiljan program podrške i dugoročnija vizija jačanja EU u svetskim razmerama morao da se iznedri, jer poslovično EU uvek izrasta iz kriza.

Ali većina u EU je saglasna da je "cunami za vratom" i tako je, poput mnogih članica Unije, je Španija već krenula da gasi preteći socijalni požar, pa je vlada je za dva i po miliona najsiromašnijih građana utvrdila minimalni mesečni prihod od 462 evra za pojedinca, a hiljadu evra za porodicu s dvoje dece.

Francuski list Mond smatra da će već srednjoročno rastuće razlike među evropskom dvadesetsedmoricom zapretiti mnogim opasnostima po Evropsku uniju.

"To su nova kriza evrozone, porast nepoverenja u EU, novi raskoli u njenoj građevini koja je već uzdrmana uzastopnim desetogodišnjim krizama, finansijskom i migracionom krizom, kao i ‘bregzitom’ " navodi Mond.

I skreće pažnju na to da je "Evropska centralna banka upravo to rekla kad je u izveštaju o finansijskim opasnostima zaključila da će, ako se ništa temeljito ne uradi, mogućnost redenominacije, dakle izlaska neke zemlje iz zone evra biti sve veća".

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=05&dd=30&nav_id=1689649)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 03, 2020, 05:14:57 pm


Uzdrmano gastarbajtersko tržište: Nemačkoj i Austriji više nisu potrebni radnici sa Balkana


Nastavkom ili nikad potpunim nestankom virusnih i drugih sličnih pretnji stanovništvu i državama upitnim se čini povratak na otvorene granice.

Upitna je i apsolutna sloboda kretanja stanovništva i radne snage, klasično tržište rada i sve dosad poznate zakonitosti radnih migracija.

Virusni nalet svom silinom u kratkom vremenu zahvatio je praktično sve prostore, sve populacije i sve delatnosti koje se pre svega temelje na radnoj mobilnosti, socijalnim i radnim kontaktima, prenosi Sputnjik.

Brzina i silina virusnog destruktivnog talasa s puno početnih, prenosnih i posledičnih nepoznanica ukazala je na naučnu nespremnost i sve manjkavosti u kriznim razdobljima po puno društvenih i državnih parametara uređenih sistema, društava, prostora i država.

Svet je jednostavno zastao, a nova vremena i novi obrasci organizovanja postali su nužnost.

Zatvaranje u uske nacionalne okvire i povratak državnim odlukama u interesu vlastite populacije uzdrmao je pomno političko-diplomatski građeni asocijacijski sistem i potvrdio obrazac funkcionisanja u novim kriznim i mogućim budućim okolnostima. Ponovno se potvrdilo kako je ljudska populacija apsolutno najvažniji deo svakog društva i prostora i osnovni činilac svake delatnosti, a dolazak iznenadne i neplanirane krize (virusne ili neke druge) udar koji poremeti manje-više sve ustaljene zakonitosti, prenosi Geopolitika.

Finansijski i radni poremećaji su posebno vidljivi i s dalekosežnim posledicama, pa su rezolutne odluke i postupanja nacionalnih vlada ključni za ublažavanje destrukcije i usmeravanje razvojnih procesa u budućnosti.

Zasnovana naravno na znanju, sposobnosti, odgovornosti i stručnosti uz napuštanje dosadašnjeg političkog determinizma.


Destruktivni faktori

Privremena zaboravljenost migracijskih pritisaka prema Evropi i demografskih problema vezanih uz smrtnost, prirodni pad, depopulaciju i nedostatak odgovarajuće radne snage razvijenih i izrazito depopulacijskih evropskih zemalja biće kratkog veka, jer su upravo ratne i ovakve današnje virusne krize i najveći destruktivni faktori svake populacije, ma koliko ona bila medicinski, organizaciono, tehnološki i na svaki drugi način zaštićena i razvijena.

Prave refleksije virusne krize na demografske strukture još se ne vide u službenim statistikama, ali mogu da se pretpostave i projekcijski postave prema parcijalnim podacima o smrtnosti i povećanju broja nezaposlenih koji su nam već dostupni praktično za svaku zemlju.

Demografski poremećaji su očekivani, a državne intervencije će svakako biti potrebne u funkciji demografske revitalizacije i ukupnog razvoja.

Smanjivanjem radnih, proizvodnih, prodajnih i ostalih sličnih aktivnosti u kriznim vremenima kad prihodi, dobit i finansijske akumulacije nisu u očekivanim, planskim ili već naviknutim poslovodnim okvirima, rezultiraju velikim brojem otkaza.

Otkaz se pokazao kao najjednostavnija poslovna mera i zapravo je negacija ključne važnosti ljudske populacije u svim delatnostima. Delom su otkazi radnog odnosa nužnost zbog nemogućnosti stvaranja potrebnih prihoda, ali delom su i posledica smanjivanja profitnih trendova, neplaćanja za fizički izostanak s posla, nesposobnosti kriznog upravljanja i slično. Nasuprot tome, zatvaranjem granica, zabranom putovanja i socijalnim razdvajanjem, neke druge delatnosti koje nisu morale da zaustavljaju svoju aktivnost (građevinska npr. i slične), imaju istovremeno veliki problem održavanja funkcionalnog poslovanja upravo zbog nemogućnosti osiguravanja radne snage mobilnim ili migracijskim modelom.


Ublažavanje udara

Krizna otpuštanja radnika i njihov nedostatak u temeljnim delatnostima koje mogu i moraju da funkcionišu u svim okolnostima potvrđuju potrebu zakonskog definisanja radnih prava u kriznim vremenima i državne podsticajne intervencije primarno zasnovane na poreskim sistemu kao najvažnijem obrascu ublažavanja posledica.

Državni model ublažavanja kriznog udara pritom ne bi smeo da bude linearan jer je i potencijal reagovanja na krizu različit i konačno bi u kriznim vremenima trebalo da se sprovodi model usklađenosti s mogućnostima.


Višak radne snage

Dolaskom virusne krize postojeći obrazac osiguravanja radne snage jednostavno je prekinut, a veliki broj novih nezaposlenih zbog krize praktino menja uhodanu paradigmu. A nastavak sledi po novim pravilima i pristupima.

Razmatranje nastavka i definisanje novih obrazaca zapošljavanja, podsticajnih mera i migracijskih zakonitosti radne snage potvrđuju se i svrstavaju među prioritetna odlučivanja i postupanja.

To potvrđuju i posledice krize upravo u Austriji i Nemačkoj zbog čega se nužno promenila i projekcija potrebe za radnom snagom iz balkanskih zemalja.

Prema stručnim procenama, virusna kriza će dovesti do najveće recesije u Nemačkoj nakon Drugog svetskog rata i porastu stope nezaposlenosti sa 0,7 na 5,8% kao i nefunkcionalnom tržištu rada zbog ograničenja kontakata.

Istovremeno je porast nezaposlenosti u Austriji zbog krize u relativnim odnosima prema ukupnoj zaposlenosti i prema broju stanovnika veći nego u Nemačkoj: Austrija ima porast nezaposlenosti u odnosu na prošlu godinu 58 odsto, a Nemačka 19 odsto.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=03&nav_id=1690900)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 03, 2020, 05:17:19 pm


Rusija ulaže pet biliona rubalja u obnovu privrede


Predsednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mihail Mišustin razgovarali su o detaljima plana za oporavak ruske ekonomije od posledica pandemije koronavirusa.

Ruski lider je istakao da je cilj države da stabilizuje situaciju, ali je glavni zadatak da se podrže građani i kompanije.

Prema rečima Mišustina, plan sadrži kompleks različitih mera, a nakon perioda oporavka ekonomija bi trebalo da beleži veći rast nego pre krize.

Dokument sadrži oko 500 tačaka, a vrednost projekta je oko pet biliona rubalja (pet hiljada milijardi rubalja), prenosi Sputnjik.

Plan se sastoji od tri faze:

1. Do kraja 2020. godine situacija bi trebalo da se stabilizuje.

2. Do drugog kvartala 2021. godine ekonomija bi trebalo da se oporavi.

3. Od četvrtog kvartala 2021. godine očekuje se rast ekonomije.

Putin je naglasio da je ruska Vlada uradila ogroman, ozbiljan posao kada je reč o planu za oporavak ekonomije.

On je dodao da se od jula može pristupiti realizaciji plana, i da bi se to trebalo odvijati bez pauze.

Ruski predsednik je krajem aprila poručio da se razradi akcioni plan oporavka ekonomije nakon ograničavajućih mera koje su uvedene zbog virusa korona.

Prema prognozama Ministarstva za ekonomski razvoj, ruska ekonomija će 2020. godine beležiti pad od pet odsto. Ministarstvo očekuje da će sledeće godine BDP porasti za 2,8 odsto.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=03&nav_id=1690637)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 03, 2020, 05:18:38 pm


Porasla nezaposlenost u evrozoni


Stopa nezaposlenosti u evrozoni povećala se u aprilu na 7,3 odsto u odnosu na 7,1 procenat u martu, usled blokade poslovnih aktivnosti izazvane pandemijom.

U aprilu je takodje porasla stopa nezaposlenosti u EU na 6,6 posto sa martovskog nivoa od 6,4 procenta, pokazuju podaci sa zvaničnog veb sajta Evrostata.

Prema proceni evrpskih statističara, u 27-članom bloku je u aprilu bilo oko 14,08 miliona nezaposlenih žena i muškaraca, od čega skoro 11,92 miliona u evrozoni.

U odnosu na mart 2020, broj nezaposlenih u EU se povećao za 397.000 ljudi, a u evrozoni za 211.000. Podaci pokazuju da je gubitak posla najviše pogodio mlade ljude, budući da je u evrozoni stopa nezaposlenosti mlađih od 25 godina u aprilu porasla na 15,8 procenatra u odnosu na 15,1 posto prethopdnog meseca.

U EU je nezaposlenost mladih takođe zabeležila rast u aprilu na 15,4 odsto sa martovskog nivoa od od 14,6 procenata.

Nezaposlenost mladih je posebno akutna u nekim zemljama zone evra. Primera radi, u Španiji je ona dostigla 33,2 posto u aprilu, u Italiji je iznosila 20,3 a u Francuskoj 21,8 procenata.

Podaci za Grčku nisu objavljeni za mart ili april, ali će verovatno biti još lošiji, s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti u toj zemlji iznosila 35,6 odsto u februaru.

Čak i u Švedskoj, koja nije uvela stroge mere zabrane kretanja zbog pandemije, stopa nezaposlenosti mladih je dostogla u aprilu 24,4 procenta.

Nemačka, najveća evropska ekonomija, objavila je ranije danas podatke o nezaposlenosti u maju, prema kojima je ta stopa porasla prošlog meseca na 6,1 postu u odnosu na 5,8 procenata u aprulu.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=03&nav_id=1691039)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 04, 2020, 08:03:37 am


Nemačka vlada najavila plan podsticaja privrede od 130 milijardi evra


Nemačka kancelarka Angela Merkel najavila je plan obnove od 130 milijardi evra za 2020. i 2021. godinu, čiji cilj je da podstakne nemačku privredu teško pogođenu pandemijom koronavirusa.

Posle dva dana razgovora u Berlinu, Merkel je rekla da je paket mera "smeo odgovor" koji će podstaći potrošnju i investicije i smanjiti pritisak na porodice i druge.

Predviđa se pomoć zaduženim opštinama, privremeno smanjenje PDV-a, prebacivanje zajedničkih dugova na saveznu državu, dodatak od 300 evra po detetu za porodice ili dupliranje premije za kupovinu eleketričnog automobila da bi se podržao sektor proizvodnje automobila.

Sredstva će pokriti 2020. i 2021. godinu a savezna vlada će snositi 120 milijardi evra od ukupne sume.

izvor (http://rs.n1info.com/Biznis/a606417/Nemacka-vlada-najavila-plan-podsticaja-privrede-od-130-milijardi-evra.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 09, 2020, 07:51:23 am


Svet očekuje najdublja recesija od Drugog svetskog rata



Koronavirus i mere koje su zemlje donele sa ciljem suzbijanja panedmije dovešće na kraju 2020. do najvećeg pada svetske ekonomije od Drugog svetskog rata.

Prema prognozama Svetske banke (SB), ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2 odsto, što bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svetskog rata.

Većina svetskih ekonomija doživela bi pritom najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, saopštila je SB u najnovijem izveštaju "Globalni ekonomski izgledi".

Najgore su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj meri oslanjaju na globalnu privredu, turizam, izvoz roba i spoljno finansiranje, dodaje se u izveštaju.

Jačina udara razlikovaće se od regiona do regiona, ali sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju pojačanu ranjivost, upozorava SB.

Očekuje se da zbog ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, privrede i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam procenata u 2020. godini.

Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju dožive pad za 2,5 odsto, što je najveći pad ove grupe u poslednjih najmanje 60 godina. Iz Svetske banke upozoravaju da se očekuje i pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 odsto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=09&nav_id=1693026)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 13, 2020, 01:08:07 pm


Industrija evrozone dotakla dno



Industrijska proizvodnja u evrozoni zabeležila je u aprilu najveći pad, dotakavši dno, jer je u čitavom regionu bila obustavljena proizvodna aktivnost.

Statistička agencija Evropske unije, Evrostat, saopštila je da je industrijska proizvodnja u 19 zemalja članica monetalnog bloka pala za 17,1 procenat u aprilu na mesečnom nivou, a na međugodišnjem za 28 posto, najviše od 1991, kada je počela da se vodi ova evidencija za evrozonu, prenosi Rojters.

Među sektorima, najviše su stradali proizvodnja trajne robe za široku potrošnju s padom od 28,9 odsto na mesečnom nivou i od 47,7 procenta na godišnjem, kao i proizvodnja kapitalnih dobara, gde je mesečni pad iznosio 26,6 a međugodišnji 40,9 posto.

Najveća privreda evrozone, Nemačka, zabeležila je pad industrijske proizvodnje u aprilu od 30,2 procenta na godišnjem nivou, dok su Francuska i Italija, druge dve najjače ekonomije u bloku, registrovale još veći pad u iznosu od 34,9, odnosno 42,5 posto, respektivno.

Industrija u četvrtoj najvećoj ekonomiji, Španiji, potonula je za 34,3 procenta.

Najmanja ekonomija zone evra, Luksemburg, prošla je najgore, budući da se njena industrija stropoštala za 43,9 posto u aprilu,

Irska je bila jedina zemlja u 27-članoj Evropskoj uniji koja je u posmatranom mesecu ostvarila rast proizvodnje za 5,5 odsto međugodišnje.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=12&nav_id=1694442)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 13, 2020, 01:09:47 pm


Grčka ostrva na prodaju: Cene snižene, od pet do 12 miliona evra


Nekoliko malih ostrva u Egejskom moru oglašeno je na prodaju preko grčkih sajtova za promet nekretnina.

Ta ostrva pripadaju grupi ostrva Kikladi i blizu su poznatim ostrvima Folegandros, Sikinos, Amorgos, Kufonisija i Siros, prenose grčki sajtovi.

Najjeftinije se može kupiti za 4,9 miliona evra, dok se najskuplje, površine 1,1 milion kvadratnih metara, nudi za 12 miliona evra. Jednom drugom cena je snižena sa sedam na 4,9 miliona evra. Neka nemaju plaže, ali novi vlasnik ima mogućnost da ih napravi na određenim delovima ostrva, piše u oglasu. Na jednom od njih čak postoji i pećina sa "divnim stalaktitima".

Neki od oglasa za devet ostrva ponuđenih na prodaju pojavili su se u maju i junu ove godine a drugi su stariji. Među njima je grupa od tri ostrva po ceni od šest miliona evra.

Lokalni informativni sajt Cyclades24 primećuje da je "ono što impresionira to što su oglasi objavljeni na sajtu sa dobrom reputacijom, a oglasile su ih dobro poznate agencije za promet nekretnina".

Dodaje se da su to omiljena ostrva u toj oblasti.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=12&nav_id=1694311)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 17, 2020, 06:27:55 am


Posao izgubilo preko 600.000 ljudi: Broj radnih mesta se strmoglavio najviše ikada


Broj zaposlenih na platnim spiskovima britanskih kompanija opao je u aprilu i maju za više od 600.000 ljudi.

Broj slobodnih radnih mesta se strmoglavio najviše ikada, pokazuju zvanični podaci.

Stopa nezaposlenosti je neočekivano ostala na nivou od 3,9 odsto tokom tri meseca do aprila, uprkos rekordnom padu ukupne ekonomske aktivnosti u tom periodu, pošto su se kompanije prijavile za vladin program isplate dela plata za zaposlene uveden s ciljem očuvanja radnih mesta, izveštava Rojters.

Taj program prinudnih odmora, koji i dalje obezbeđuje da ne dođe do masovnog gubitka radnih mesta, trebalo bi da traje do kraja oktobra, s tim što će poslodavci od avgusta morati da učestvuju u troškovima isplate zarada za privremeno otpuštene radnike.

Mnoge kompanije su već najavile trajna otpuštanja radnika, među njima je i firma za građevinske materijale Trevis Perkins koja je saopštila da će smanjiti radnu snagu za oko 9,0 odsto, što je 2.500 radnih mesta. Avio-kompanije su u Britaniji otpustile više od 15.000 zaposlenih.

Prema do sada ažuriranim brojkama, zasnovanim na poreskim podacima, broj ljudi na platnim spiskovima kompanija smanjen je za 612.000 u aprilu i maju.

Kada je reč o slobodnim radnim mestima, podaci pokazuju da je u tri meseca zaključno sa aprilom njihov broj smanjen za 342.000 na 476.000, što je najveći tromesečni pad od 2001. godine, od kada Nacionalna kancelarija za statistiku vodi tu evidenciju.

Državnim programom za očuvanje zaposlenosti obuhvaćeno je devet miliona radnih mesta u Britaniji.



Najveći britanski proizvođač automobila otpušta radnike: 1.100 ljudi ostaje bez posla


Najveći britanski proizvođač automobila Jaguar Land Rover moraće da otpusti 1.100 radnika kako bi preživeo posledice pandemije koronavirusa.

Ova kompanija će smanjiti broj zaposlenog osoblja širom Velike Britanije kao deo "programa transformacije".

"Kroz svoj kontinuirani program transformacije, Jaguar Land Rover preduzima korake za optimizaciju performansi i postizanje daljih operativnih efikasnosti kako bi omogućio održivi rast i očuvao dugoročni uspeh poslovanja", rekao je portparol ove kompanije.

"Zbog pandemije koronavirusa, kompanija je donela tešku odluku o smanjenju broja zaposlenih tokom narednih meseci", saopšteno je iz kompanije.

Sa smanjenjem radnih mesta će se početi u proizvodnim pogonima Jaguar Land Rovera širom Britanije i ovaj proces trajaće od kraja jula do kraja godine. Grupa ima radnu snagu u Velikoj Britaniji od oko 32.000 ljudi, a smanjenja su usledila nakon gubitka oko 5.000 funkcija najavljenih krajem prošle godine, prenosi Skaj njuz.

Prethodnih nedelja i drugi britanski proizvođači, poput Bentlija i Aston Martina, morali su da smanje broj zaposlenih kako bi preživeli ekonomske posledice pandemije.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=16&nav_id=1696263)
izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=16&nav_id=1696053)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 17, 2020, 06:29:16 am


ECB odbacio mogućnost otpisa dugova država


Evropska centralna banka (ECB) odbacila je danas mogućnost otpisa dugova država, što neki ekonomisti predlažu u cilju suočavanja sa posledicama pandemije.

"Čujem raspravu u Francuskoj o otpisu dugova centralne banke, ali to nije opcija za ECB", rekao je u intervjuu Mondu član izvršnog odobra ECB Fabio Paneta.

Pored zakonskih ograničenja koja zabranjuju takvu praksu, "građani bi rizikovali da izgube poverenje u valutu" i došlo bi do "finansijskog poremećaja", objašnjava Paneta. Paneta ne želi da se ponovi iskustvo Nemačke iz 20-ih godina prošlog veka, perioda hiperinflacije kada su građani "prevozili novac u kolicima zato što je izgubio vrednost".

"To nije način za stvaranje prosperiteta" i zato "ugovori zabranjuju monetarno finansiranje", dodao je on.

U trenutku kada države Evrozone moraju da se masovno zadužuju zbog recesije izazvane pandemijom korona virusa, ECB je povećala za 600 milijardi evra program hitne pomoći za otkup državnih i privatnih obveznica, prvobitno dotiranog sa 750 milijardi evra.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=16&nav_id=1696192)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 17, 2020, 01:08:05 pm


"Ruska ekonomija doživela trostruki šok"


Pad cena nafte, smanjeni izvoz i unutrašnja ograničenja zbog virusa korona postali su glavni udarci za ekonomiju Ruske Federacije ove godine.

"Danas naša zemlja doživljava uticaj tri ekonomska šoka odjednom. Prvo, pad cena nafte na svetskom tržištu. To je glavni šok, jer domaća ekonomija ostaje zavisna od izvoza ugljovodonika", napisao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev u članku za časopis "Rusija u globalnoj politici".

On je istakao da je u poslednjih 20 godina Rusija tri puta pretrpela takve udarce i da je u stanju da odredi najefikasnije mere, kako bi ublažila negativne posledice, prenosi Sputnjik.

"Glavni negativni efekat trebalo bi očekivati u 2020. godini, dok se u narednoj godini ekonomija može u potpunosti prilagoditi novim uslovima, nezavisno od dinamike cena nafte", smatra Medvedev.

Kako kaže Medvedev, drugi šok je posledica unutrašnjih ograničenja zbog epidemije virusa korona, i tome praktično nema pandana.

"Spolja on (šok) nekako podseća na situaciju s početka 1990-ih godina. Ali je to poređenje krajnje uslovno. Aktuelni problemi u stvarnom ekonomskom sektoru, na tržištu rada, u socijalnoj sferi i bankarskom sektoru su posebne prirode, a uobičajeni pristupi analizi ekonomskih i finansijskih kriza ovde nisu pogodni", rekao je on.

Prema njegovom mišljenju, vreme recesije može biti ograničeno vremenom očuvanja regulatornih odluka, a ekonomski oporavak će početi prilično brzo, pod uslovom da novi talasi epidemije ne dovedu do još jednog kruga prinudnih ograničenja.

Medved je takođe izjavio da zbog pandemije svetsku ekonomiju očekuje neviđen pad bruto domaćeg proizvoda, možda najveći od perioda Drugog svetskog rata.

"Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, 2020. godine globalnoj ekonomiji zbog krize predstoji recesija do tri odsto u odnosu na 2019. godinu. To je maksimalni pad svetskog BDP-a od Drugog svetskog rata. Poređenja radi, tokom poslednje globalne finansijske i ekonomske krize 2008-2009. godine, maksimalni godišnji pad iznosio je samo 0,1 odsto", kaže Medvedev.

Bivši ruski premijer smatra da je treći šok povezan sa padom strane potražnje za ruskom robom, zbog usporavanja svetske ekonomije.

On upozorava na opasnost od izbijanja novog talasa pandemije, koji bi bio u stanju da zada razorni udarac globalnoj ekonomiji - uporediv samo sa svetskim ratovima.

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije dodao je da će verovatnoća nove finansijske krize u jednoj ili više stranih zemalja naredne godine biti veća nego ove, kao i da Rusija treba da bude spremna na spoljne šokove i mogući pad potražnje za izvoznom robom.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=17&nav_id=1696475)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 18, 2020, 01:07:24 pm


Kancelarkin govor u Bundestagu ukratko:


Bićete zauvek zatvoreni zbog "virusa" (što bi jedan predsednik, jedne evropske zemlje rekao "nećete ići napolje, nikad, niko"  :));

Nacionalno loše - evropsko dobro;

Nemačka mora biti jaka, svi moraju da je slušaju i biće tako;

Nema povratka na staro, stari svet je umro, ostaćete bez posla i biti zamenjeni robotima u procesu digitalizacije ....


...


Pandemija pokazala ranjivost Evrope


Nemačka kancelarka Angela Merkel istakla je danas da je pandemija koronavirusa pokazala ranjivost Evrope i najavila da će lajtmotiv nemačkog predsedavanja EU, od 1. jula, biti zajedničko i solidarno prevazilaženje izazova.

Merkel je, obraćajući se Bundestagu, naglasila da Berlin preuzima veliku odgovornost u vreme kada je EU suočena sa najvećim izazovom, kao i da je predsedavanje EU veliki izazov, jer se Nemačka mora posvetiti prevazilaženju krize i učiniti Uniju otpornijom.

„Kriza sa kojom se suočavamo je potpuno drugačija od svih do sada. Ona nas pogađa sve, nepripremljene, i to ne samo u Evropi, već i svetu. Samo u Evropi je odnela 100.000 života, a par nedelja zastoja privrede ugrozilo je ono što smo gradili decenijama”, poručila je ona, prenosi Tanjug.

Ukazala je da su bile neophodne restrikcije u borbi protiv koronavirusa, i da će i dalje biti potrebno poštovanje odstojanja od 1,5 metara i nošenje maski, jer virus nije nestao, i neće sve dok ne bude bilo vakcine.

„Pandemija je pokazala koliko je evropski projekat krhak. Prvi refleksi su bili nacionalni, a ne evropski. Neophodno je u suočavanju sa ovim izazovom međunarodno delovanje i sretna sam što je Evropska komisija brzo delovala i stalno nas pozivala na jedinstvo”, kazala je Merkel.

Naglasila je da je pandemija pogodila sve, ali ne istom silinom, te posledice krize produbljuju nejednakosti društava.

„Pandemija je pokazala da je naša Evropa ranjiva i zbog toga je solidarnost potrebnija nego ikada”, poručila je Merkel.

Nijedna zemlja, prema njenim rečima, ne može sama i izolovano prevazići aktuelnu krizu, već samo zajednički.

Merkel je kazala da je snažnoj Evropi potrebna jaka Nemačka, a da bi ona tako ostala, kako dodaje, vlada je preduzela odlučne mere.

„Nalazimo se u vremenu u kojem se privreda nalazi pred velikim preokretom, jer klimatske promene i digitalizacija u osnovi menjaju način rada. Zbog toga odgovor na pandemiju ne može biti povratak na stari način privređivanja, već mora da ubrza preokret privrede i od toga zavise radna mesta”, objasnila je ona.

Ukazala je da i drugi u svetu ne miruju, već odlučno deluju, navodeći na važnost jačanja konkurentnosti.

Merkel se, u svom govoru, založila za brzo postizanje dogovora o višegodišnjem budžetu, dodajući da se ne sme dozvoliti da pandemija stvara razdor među ekonomijama EU.

Istakla je da antidemokratske snage samo čekaju na ekonomske krize da bi ih politički zloputrebile.

U svom govoru istakla je da će borba protiv klimatskih promena biti jedan od prioriteta.

Takođe je podvukla da je neophodno da EU bude globalno aktivnija i pored težih okolnosti na svetskoj političkoj sceni.

Podvukla je značaj saradnje sa Afrikom i Kinom.

izvor (http://www.politika.rs/sr/clanak/456439/Pandemija-pokazala-ranjivost-Evrope)



Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 18, 2020, 01:35:51 pm


Tramp neće ponovo zaustavljati ekonomiju


Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da SAD neće ponovno zaustaviti ekonomiju zbog porasta broja zaraženih koronavirusom koje su prijavile neke američke savezne države, prenosi Tanjug.

„Nećemo ponovo zatvarati zemlju. Nećemo to morati da radimo”, rekao je Tramp za Fox njuz.

Taj njegov komentar usledio je nakon izjava savetnika Bele kuće za ekonomiju Larija Kadloua i ministra finansija Stivena Mnučina koji su kazali da SAD ne bi mogla ponovo da zaustavi ekonomiju, prenosi Rojters.

izvor (http://www.politika.rs/sr/clanak/456435/Tramp-nece-ponovo-zaustavljati-ekonomiju)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 24, 2020, 06:29:42 am


Auto-industrija pred slomom?

 
Konsultantsko-revizorska kompanija Dilojt obavila je istraživanje pod nazivom Budućnost prihoda prodaje u automobilskoj industriji.

Istraživanje je pokazalo da je pandemija koronavirusa snažno uticala na automobilsku industriju koja je, kako se navodi, pred slomom.

Dilojt je saopštio da se auto-industrija i pre pandemije suočavala s velikim izazovima i dalekosežnim posledicama za tradicionalna automobilska preduzeća.

"Očekuje se dodatan pad profitabilnosti pa će proizvođači morati da se nose s bržim i ozbiljnijim posledicama pandemije, posebno ako u obzir uzmemo ogroman pad prodaje kojem trenutno svedočimo", rekao je partner u Dilojtovom odeljenju poslovnog savetovanja i rukovoditelj hrvatskog kabineta Zlatko Bazianec.

Dilojt smatra da je Kina trenutno najvažnije prodajno tržište i da će se njena dominacija povećati zbog mirovanja najvećih evropskih tržišta, prenosi Index.

Prema istraživanju, postoji očigledna razlika između tradicionalnih tržišta i Kine budući da su kineski potrošači spremniji da prihvate alternativne pogonske sklopove nego evropski ili američki kupci.

Prema procenama, relativno uskoro će u Kini 80 odsto svih novih registrovanih vozila biti u potpunosti električna, hibridna ili vozila s gorivim ćelijama, a između 31 i 35 odsto u Evropi i SAD.

Sektor usluga nakon prodaje, uglavnom ovlašćeni servisi i prodaja zamenskih delova, iskusiće posebno naglašen pad u prodaji budući da električna vozila iziskuju manje održavanja. Takođe, sistemi za pomoć vozačima najnovije generacije smanjuju verovatnoću nesreća, kažu u Dilojtu .

Procenjuju da će postprodajni prihodi proizvođača do 2035. godine pasti za 10 odsto, uprkos porastu globalnog voznog parka za 50 odsto.

"Očekuje se da će evropski distributeri, koji su se s problemima u pogledu profitabilnosti suočili i pre pandemije koronavirusa, biti u najnepovoljnijem položaju u razdoblju nakon krize. Njihovo spašavanje neće biti jednostavan zadatak", kažu u Dilojtu.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=23&nav_id=1699227)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 25, 2020, 07:40:30 am


Gore je nego što su mislili: MMF predviđa još veći pad globalne privrede



Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio danas da će se globalna privreda suočiti sa dubljim padom nego što se ranije predviđalo.

Takođe, saopštili su i da će se javne finansije država znatno pogoršati usled nastojanja vlada da suzbiju negativne ekonomske efekte korona krize.

MMF sada procenjuje da će globalni pad ove godine iznositi 4,9 posto, u odnosu na pad od tri procenta, koliko je predviđao u aprilu, prenosi Si-En-Bi-Si.

"Pandemija COVID-19 imala je negativniji uticaj na ekonomsku aktivnost u prvoj polovini 2020. godine nego što je predviđano, a očekuje se da će i oporavak biti postupniji nego što je ranije prognozirano", navodi se u ažuriranom izveštaju MMF-a "Svetski ekonomski izgledi", objavljenom danas.

Fond je takođe oborio prognozu BDP-a za 2021, i sada očekuje stopu rasta od 5,4 procenta u odnosu aprilsku projekciju od 5,8 posto.

Ova finansijska institucija sa sedištem u Vašingtonu objasnila je da su naniže revidirane procene posledica mera socijalnog distanciranja koje će u zemljama verovatno ostati na snazi i u toku druge polovine godine, što pogađa produktivnost i lance snabdevanja.

Fond takođe predviđa da će globalni javni dug premašiti 100 procenata BDP-a u ovoj godini.

Prema osnovnom senariju MMF-a, globalni javni dug dostići će istorijski record u 2020. i 2021. godini, od 101,5 posto BDP-a, odnosno 103,2 procenta BDP-a, respektivno. Pored toga, prosečan ukupan fiskalni deficit će porasti na 13,9 odsto BDP-a ove godine, što je za 10 procentnih poena više u odnosu na 2019.

„Strmi pad aktivnosti praćen je katastrofalnim udarom na globalno tržište rada“, naveo je MMF, napominjući da će globalni pad radnih sati u drugom kvartalu verovatno biti ekvivalentan gubitku od preko 300 miliona radnih mesta sa punim radnim vremenom.

U ažuriranom izveštaju nisu date procene očekivanog pada u svim zemljama sveta pojedinačno, pa ni za Srbiju, već samo za vodeće svetske ekonomije.

Tako sada predviđa pad američke privrede od od 8,0 posto u ovoj godini, umesto pada od 5,9 procenata koliko je prognozirao u aprilu.

Fond takođe očekuje dublji pad evrozone, od 10,2 odsto u 2020. godini, a Brazilu, Meksiku i Južnoj Africi prognozira recesiju od 9,1, 10,5 i 8,0 posto, respektivno, navodi Si-En-Bi-Si.


izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=24&nav_id=1699738)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on June 25, 2020, 07:56:14 am


Nemačka privreda: "Verovatno najveći pad od kad postoji Savezna Republika"


Privreda posrće, a neka nemačka preduzeća u 2020. računaju s gubicima u trocifrenim milionskim iznosima.

Situacija je ozbiljnija nego što se u početku mislilo, ocenjuju eksperti koji savetuju nemačku vladu.

Pandemija koronavirusa daleko je od kraja. To pokazuje i situacija s kojom se suočava okrug Gitersloh u Severnoj Rajni Vestfaliji, kao i susedni okrug Varendorf. Samo što su mere uvedene zbog pandemije ublažene, nakon masovnog izbijanja zaraze u koncernu "Tenis" uveden je regionalni "lokdaun" i tek će da se vidi da li je to kraj.

Sve to je snažno pogodilo privredu u čitavom tom regionu. Živeti i privređivati u vremenima korone znači da morate da se nosite s velikom nesigurnošću. I to dugo. To veoma dobro pokazuje novo žarište, a na to upozorava i Savet ekonomskih eksperata koji savetuje nemačku vladu i procenjuje sveukupan privredni razvoj zemlje.

"Ako nam ne pođe za rukom da društvenom distancom održimo mali broj infekcija i ostanemo na ovom kursu ublažavanja mera kako bi se smanjila nesigurnost kompanija i domaćinstava, onda se mora računati s dužom slabom fazom", navode eksperti.

Oni polaze od toga da će konjuktura ove godine pasti za 6,5 procenata. Istovremeno, pad na nivou Evropske unije mogao bi da bude 8,5 odsto.

Privredni mudraci, kako se još taj Savet zove u nemačkoj, time su naniže, i to značajno, korigovali svoje prognoze s kraja marta. Oni govore o "verovatno najvećem padu nemačke privrede otkako postoji Savezna Republika".

Industrijska proizvodnja pala je na najnižu tačku u poslednjih 20 godina.

Savezno udruženje nemačke industrije (BDI) računa da će neke kompanije u ovoj godini zabeležiti dvocifrene, pa čak i trocifrene milionske gubitke.


Retko su prognoze bile ovako komplikovane

Da li to znači da je Savet eksperata u martu bio previše optimističan?

"Ne", odgovara Lars Feld, predsednik tog tela.

Savet je u martu imao suviše malo podataka i moguće scenarije zasnivao je na različitim pretpostavkama. Jedna od njih je bila da će "lokdaun“"da potraje pet nedelja.

"A to je prošlo veoma brzo", kaže Feld.

Pored toga, epidemija koronavirusa se u nekim zemljama razvila mnogo dramatičnije nego što se očekivalo.

"Spoljnotrgovinsko okruženje veoma se pogoršalo."

SAD će u ovoj godini morati da se suoče s padom konjukture od 6,1 odsto.

"To je najgora brojka u posleratnoj istoriji Sjedinjenih Država."

Kina će pak da zabeleži mali plus od 0,3 procenta. U EU, Francuska može da očekuje pad od 11 odsto, Španija 11,5, a Itallija 11,8 procenata.


Katastrofalan pad nemačkog izvoza

To ne znači samo da je izostala potražnja za nemačkom robom u inostranstvu, već i da su ometeni lanci isporuke.

Samo u proizvodnoj industriji, četvrtina isporuka dolazi iz inostranstva, naglašava ekonomistkinja Veronika Grim, koja je od nedavno u Savetu eksperata.

"Stoga je oporavak Evrope veoma važan za oporavak nemačke industrije."

Njen kolega Folker Viland se nada da će nemačka industrija krizu da vidi kao šansu i da će brzo sprovesti strukturne promene. Potražnja za nemačkim mašinama u SAD i Kini i pre krize se smanjila. Koncerni moraju da ulože više napora u razvoj digitalizacije.

"Samo oni koji budu sposobni da svoje sisteme prodaju digitalno, imaće prednost u budućnosti. Ne može se jednostavno reći – ma biće nešto. Tako se neće krenuti napred."


Milijarde za konjukturu

Savezna nemačka vlada usvojila je ogroman paket pomoći kako bi pomogla industriji, ali i drugim privrednim granama. Već je na raspolaganje stavljeno 130 milijardi evra. I PDV će, između ostalog, u narednih pola godine da bude smanjen sa 19 na 16 procenata, a tu su još i premije pri kupovini elektro-automobila, funansijske injekcije za porodice i opštine. Vladajuće nemačke partije CDU/CSU i SPD nadaju se da će na taj način podstaći potrošnju, što je hitno potrebno.

Za preživljavanje se posebno bore u turizmu i ugostiteljstvu. Udruženje ugostitelja "Dehoga" saopštilo je da smanjeni PDV neće osetiti njihove mušterije, jer je ugostiteljima taj novac neophodan za opstanak.

Savet eksperata ipak ne smatra da je to dramatično i polazi od toga da će polovina firmi postupiti tako.

"To je ekonomski podsticaj za kompanije koje povećavaju profit i jačaju solventnost", smatra Lars Feld.

Iako ekonomisti za sledeću godinu predviđaju privredni rast u visini od 4,9 odsto, privredna snaga koju je Nemačka imala pre krize neće moći da se dostigne pre 2022. – a i to samo ako ne bude drugog talasa i potpunog "lokdauna

Sve u svemu, ekonomski mudraci su zadovoljni paketom pomoći nemačke vlade.

"Više je svetla nego tame", tako to opisuje Lars Feld.

Savet smatra da su nova državna zaduženja neophodna, pa čak i ako značajno povećavaju kvotu zaduženja preko dozvoljene na nivou EU (60%). Procenjuju da bi to moglo da iznosi i više od 75 odsto.

A kada i kako će ti dugovi da budu vraćeni? Ni u kom slučaju prerano, savetuju eksperti. I naglašavaju da se to nikako ne radi kroz povećanje poreza.

"Fatalno" bi bilo i samo pričati o tom, kaže ekonomista Folker Viland. To bi, zaključuje, bilo kao da "čekićem udarite po tek isklijaloj nadi u privredni rast".

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=06&dd=24&nav_id=1699622)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on July 08, 2020, 10:12:42 am


Najteži ekonomski pad od Drugog svetskog rata


Evropska komisija prognozira da će u drugom kvartalu ove godine ekonomija EU doživeti najteži pad od Drugog svetskog rata.

Predviđa se da će se BDP Evrozone smanjiti za 8,7 procenata ove godine, a porasti za 6,1 u 2021. godini. Kada je u pitanju EU 27, očekivani pad BDP u 2020. godini je 8,3, a rast 5, 8 procenata u narednoj godini.

Evropski komesar zadužen za ekonomiju Paolo Đentiloni predstavljajući letnju ekonomsku prognozu Evropske komisije ocenjuje je da je pandemija COVID19 pogodila evropsku ekonomiju više nego što je bilo očekivano. Đentiloni dodaje da je put ka privrednom oporavku u Evropi , ali i celom svetu, i dalje nesiguran prvenstveno zbog novih žarišta infekcije koje zathevaju ponovno uvođenje vanrednih mera i mera zatvaranja.

"Realni globalni BDP van EU očekuje pad od više od 3 procenta u prvom kvartalu ove godine dok će drugi kavartal biti mnogo teži na globalnom nivou jer je većina zemlja tada uvela mere zatvaranja", kaže Đentiloni.

U Evropskoj komisiji navode da su izvesna poboljšanje u ekonomskim aktivnostima već je primećena krajem juna i početkom jula.

Istovremno ocenjuje se da su primetne razlike među zemljma članicama kada je reč o ekonomskom padu, ali i oporavku.

"Sve zemlje članice će imati pad u ekonomiji i oporavak u 2021. godine, ali i postoje velike razlike između recesija i oporavka među članicama što je zasnovano na različitim ekonomski strukturama i posledicama pandemije", navodi Đentiloni.

Značajan ekonomski pad u 2020. godini očekivan je za Francusku, Italiju i Španiju, dok se manji predviđa za Nemačku, Holandiju i Poljsku. Očekuje se da će Nemačka u ovoj godini zabežiti pad BDP od 6,3 procenta, a da se u 2021. godini očekuje oporavak nemačke privrede za 5,3 procenta

Istovremeno, Komisija predviđa pad francuske ekonomije 10,6 procenata BDP, a zatim i rast 7, 6 procenata u 2021. godini.

Za Italiju je očekivan pad BDP 11,2 procenta u 2020 i rast od 6,1 u 2021. godini.

U Briselu očekuju da će inflacija u članicama Evrozone ostati relativno niska ove godine (0,3 procenta), a da će se malo povećati 2021. godine (1,1 procenat).

Kada je reč o tržištu rada, u Evropskoj komisiji navode da se značajno manji broj radnih časnova tokom trajanja pandemije nije pretvorio u veliki broj nezaposlenih u EU.

"Povećanje broja nezaposlenih je, za sada, relativno malo u odnosu na snažni pad ekonomskih aktivnosti što razlikuje EU od ostatka sveta, posebno SAD", naglašeno je u Evropskoj komisiji.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=07&dd=08&nav_id=1704255)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: kumbor on July 08, 2020, 11:43:52 am

U EU lažu isto k`o Vučić! Otkuda im projekcija da će u 2021. imati toliki rast, kad smo tek na početku opšte krize i niko nema pojma kada će se i kako završiti? Što se tiče trajanja pandemije, ja na žalost ne vidim osnovanije procene nego otvoriti Novi zavjet Gospoda našega Isusa Hrista - Otkrovenje Jovanovo. Druge nauke koja može dati odgovor za sada nema! Znači... tri godine, a tek je pola godine prošlo.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on July 13, 2020, 08:23:15 am


"Evrozoni preti raspad"


Recesija koja je posledica virusa korone postaje sve dublja, preti čak i raspad evrozone, izjavio je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.

On je ovo izjavio u intervjuu "Veltu".

Đentiloni je naglasio da ekonomije Italije, Francuske i Španije padaju za 10-11 odsto, a Danske, Poljske, Švedske ili Nemačke – za 4-6 odsto.

"Poslednji ekonomski podaci upozoravaju: recesija je dublja, nego što se očekivalo, ekonomski razvoj država u evrozoni postaje neravnomerniji, nego što je prognozirano u proleće. To o čemu smo uvek upozoravali se potvrđuje: recesija zbog kovid-19 preti raspadu evrozone", rekao je evropski komesar.

Po njegovim rečima, države EU treba u najkraćem roku da dogovore plan obnove ekonomije radi jačanja poverenja u nacionalnu ekonomiju.

Ranije je Evropska komisija predstavila predlog osnivanja fonda za spasavanje EU u visini od 750 milijardi evra. Kako je planirano, države-članice Unije će dobiti pomoć u vidu grantova (do 500 milijardi evra). Ovaj predlog će Evrokomisija podneti državama članicama EU i Evropskom parlamentu. On se može i menjati, prenosi Sputnjik.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=07&dd=12&nav_id=1705898)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on July 13, 2020, 09:58:25 am


Ekonomija kakvu smo poznavali nestaje:
Mučna nova era turbo nejednakosti



Ekonomija kakvu smo poznavali pre pandemije nestaje.

Mnogo je verovatnije da ćemo svedočiti jednom razbijenom ekonomskom pejzažu, nego da će sve ponovo biti kao što je bilo pre šoka koji je donio koronavirus, prenose Vijesti.

Šta god da se desi, pandemija će stvoriti novu verziju normalnosti, s novim obrascima ekonomskog vlasništva. Jedna od jasnih opasnosti s kojima ćemo se susresti nakon kovida-19 je pojačana nejednakost: mnoga mala i srednja preduzeća će verovatno bankrotirati, što će većim firmama dozvoliti da se konsoliduju.

Vlasnici krupnog kapitala, koji čekaju da uskoče, će prigrabiti imovinu na prinudnim rasprodajama po bagatelnim cenama. Odgovor Banke Engleske na ovo je bio da otvori slavinu novca za kvantitativne olakšice.

One bi bogate mogle učiniti još bogatijim, ali bi se njima malo učinilo za povećanje potrošnje ili podršku svakodnevnoj ekonomiji malih preduzeća.

Britanska ekonomija nakon kovida-19 bi se mogla pretvoriti prosto u jednu ružniju, iskrivljeniju verziju današnjeg sistema nejednakosti.

Zemlja srlja u takozvani "Amazon oporavak", u kojem će korporativne zveri držati još veći udeo tržišta, milijarderi postajati još bogatiji (i brojniji), a nejednakost skočiti do neslućenih razmera.

Kao i nekoliko drugih korporativnih giganata, biznis kompanije Amazon je proširen tokom ove krize. Od početka aprila, cena deonica im je skočila za više od 50 odsto, a osnivač Amaziona Džef Bezos uvećao je bogatstvo za preko 30 milijardi dolara samo tokom pandemije.

Svetska klasa milijardera nikada nije tako dobro prošla. Vlada mora da obezbedi oporavak svima, ne samo bogatima.

Veliki deo odgovora leži u blokiranju korporativnog konsolidovanja i predatorskog pripajanja preduzeća, što bi sprečilo otkup cele ekonomije putem finansijske poluge.

Ovo bi se moglo organizovati u formi javne holding kompanije, koja bi imala mandat da direktno podrži mala i srednja preduzeća koja su zapala u nevolje tokom perioda koronavirusa i da spreči uništenje onog što je ostalo od lokalnih malih preduzeća.

Ove mere treba usmeriti na preduzeća koja su pre pandemije bila u plusu i koja imaju šansu da opet posluju pozitivno kada prođe kriza. Kasnije, kada se za to steknu uslovi, ova holding kompanija bi mogla ponovo da pokrene mnoge od spasenih preduzeća tako da budu u vlasništvu radnika ili zajednice, ili kao društvena preduzeća koje pokreće zajednička misija.

Jedno demokratsko društvo ne može da se razvija pod uslovima neobuzdane nejednakosti i biće dodatno ugroženo u ekonomiji u kojoj se bogatstvo i moć budu dalje usko koncentrisali.

Jedina alternativa nepravednom oporavku je da se iskoristi moć države da se zaštite manje firme i stvori demokratskija ekonomija u kojoj su vlasništvo nad imovinom i ekonomska korist bolje raspodeljeni.

Ako su se ovakvi potezi pravili da se spasu giganti, zašto se isti princip ne bi primenio na mala preduzeća? Nema ništa kratkovidije od spasavanja avio kompanija, dok se za to vrijeme ignorišu lokalne firme, uključujući i one koje su neophodne kako bi se stvorila održivija ekonomija za budućnost.

Novi "Novi sporazum" možda zvuči ambiciozno, ali ambiciozna akcija nam je jedina nada da izbegnemo budućnost koju će posedovati korporativni monstrumi. Istorija nas uči da nam je potrebna intenzivna intervencija države. Ogromna moć države je upotrebljena da se ekonomija stavi na aparate tokom nezapamćene kovid-19 izolacije.

Sada istu tu moć treba iskoristiti da se osigura da od ekonomskog oporavka nema koristi samo malobrojna elita, kao što je prečesto bio slučaj s krizama u prošlosti.

Umesto ulaska u mučnu novu eru turbo-nejednakosti, oporavak bi mogao da bude prilika da se izgradi bolja ekonomija.

Ali to će se desiti jedino ako mi to zahtevamo.


Lekcija iz istorije

Ovde se nešto može naučiti i iz istorije.

Sličan potez je napravljen tokom ekonomske krize u SAD 1930-ih. Na čelu s Frenklinom Ruzveltom, državnoj holding kompaniji pod nazivom Korporacija za finansijsku rekonstrukciju (RFC) dozvoljeno je da pripoji propala preduzeća dok se ne stvore uslovi da se ona ponovo pokrenu po oporavku od Velike depresije.

RFC, jedan od pokretača „Novog sporazuma“ (New Deal), postao je ne samo najveća banka u SAD, već i najveći investitor u zemlji.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=07&dd=13&nav_id=1706235)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on July 21, 2020, 07:30:07 am


Lideri 27 zemalja članica EU postigli sporazum u Briselu o ekonomskom oporavku Unije


Nakon višednevne, maratonske, sednice postignut je plan za oporavak i višegodišnji zajednički budžet u iznosu od 1.824 evra, za period od 2021. do 2027.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel kaže da su se "teški pregovori u teška vremena" završili dobro za svih EU 27 članica i naorod Evrope.

On navodi da je dogovoreno da evropski budžet u narednih sedam godina bude podržan sa 1.074 milijarde evra uz 750 miljardi evra koje će biti mobilisane za oporavak ekonomija.

"Ovo je dobar i jak dogovor. Pokazali smo kolektivnu odgovornot, solidranost, kao i veru u zajednićku budućnost. Verujem da će se na ovaj dogovor gledati kao na odlučujući momenat na evropskom putu koji će nas lasnirati u budućnost", poručio je Mišel nakon četvrte noći pregovora EU lidera u Briselu.

Šarl Mišel kaže da je novim dogovorom "prvi put u istoriji EU" budžet snažno povezan sa klimatskim ciljevima, a vladavina prava je postala odlučujući kriterijum za potrošnju iz budžeta.

"Pokazali smo da magija evropskog projekta nastavlja da živi, jer čak i kada neko pomisli da je nešto nemoguće, uvek postoji mogućnost da se dođe do rešenja, uz pomoć poštovanja i želje da se radi zajedno, prepbrode prepereke i zajedno krene u budužnosti", poručio je Mišel iz Brisela.

On je naglasio da politički lideri imaju odgovornost da odgovore na još nedoživljenu krizu pandemije COVID19 koja je odnela 600 hiljada života i koja nastavlja da utiče na život svih.

"Mi imamo različita mišljenja i pritupe, ali smo poslali snažu poruku svetu i Evropljanima da delimo iste vrednosti i da možemo da odgovorimo snažno kada je potrebno", zaključio je Mišel.


Šta kaže Merkelova

Nemačka kancelarka Angela Merkel ocenila je da je "EU sposobna da deluje zajednički, čak i u periodu najveće krize, kao i da je spremna da primenjuje nova rešenja u neuobičajenim okolnostima.

"To je važan signal koji šaljemo i izvan granica EU, da su zemlje članice, iako svaka zabrinuta na drugačiji način, sposobne da preduzmu akciju", izjavila je Merkelova, prenosi Rojters.

Merkel je to rekla na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim predsednikom Emanulom Makronom.

izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=07&dd=21&nav_category=78&nav_id=1709224)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on August 19, 2020, 06:22:04 pm


Desetine miliona Amerikanaca pred prinudnim iseljenjem


Skoro 40 miliona Amerikanaca je u opasnosti da bude prinudno iseljeno iz svojih domova do kraja godine, objavio je Glas Amerike (VoA).

To je direktni rezultat ekonomskog pada i masovnog gubitka radnih mesta uzrokovanog pandemijom.

Naime, federalna pomoć za nezaposlene je istekla krajem jula i članovi Kongresa još nisu doneli odluku o njenom produženju. Pojedini eksperti predviđaju da će kriza sa nekretninama zbog pandemije biti još gora.

Milionima Amerikanaca, koji su izgubili posao zbog pandemije, preti prinudno iseljavanje iz stanova, dok se ekonomska situacija i dalje pogoršava zbog širenja virusa, piše VoA.

"Da li ću izgubiti stan? To je za mene pitanje života i smrti", kaže Tijana Koldvel, kojoj preti prinudno iseljenje.

Tijana i njena porodica su već jednom izbačeni iz stana 2019. godine, kada je izgubila posao i lečila se od raka jajnika.

Nezaposlena i jedva u stanju da plati kiriju, Koldvel je organizovala protest sa grupom "KC stanari", koja se zalaže za pristupačne cene stanova u Kanzas Sitiju, u Misuriju, u kojem je stambena kriza postojala i pre pandemije.

Sada je gotovo 50 odsto građana koji iznajmljuju stanove u toj američkoj državi u opasnosti da bude prinudno iseljeno jer ne mogu da plate kiriju.

"U Misuriju smo već imali desetine hiljada ljudi koji su izdvajali više od 50 odsto svojih prihoda za stanarinu i pre pandemije, a sada su stotine hiljada nezaposlene što znači da je ovo za radničke porodice nepremostivo”, ističe direktorka grupe "KC stanari" Tara Raghuver.

Mnogi Amerikanci primaju državnu i federalnu finansijsku pomoć za nezaposlene. Međutim, federalna pomoć od 600 dolara nedeljno je istekla u julu, zbog čega milioni građana nisu u stanju da plate račune ili kiriju.

"Stoga će ljudi biti u dubokoj krizi kakva nije zabeležena ranije", upozorava Tara Raghuver.

Aktivisti koji se bave stambenim pitanjima apeluju da se oproste kirije ili da se produži moratorijum na prinudno iseljenje što je pitanje koje je komentarisao i predsednik Donald Tramp.

"Potpisujem uredbu kojom nalažem Sekretarijatima za stambena pitanja i urbani razvoj, i zdravstvo, kao i Centrima za kontrolu bolesti da obezbede da stanari i vlasnici nekretnina mogu da ostanu u svojim domovima", rekao je Tramp na konferenciji za novinare 8. avgusta.

Međutim, stručnjaci za stambena pitanja ocenjuju da Trampova uredba ne daje nikakve jasne direktive vladinim agencijama da preduzmu takve mere.

"Svi moramo da se ujedinimo i borimo se da Kongres učini nešto ovim povodom, ne samo da kratkoročno reši aktuelni problem, već da dugoročno reši pitanje zarada i stambenog smeštaja", smatra Đina Kijala iz nevladine organizacije "Hartlend centar za radna mesta i slobodu".

Kijala takođe ohrabruje stanodavce da pregovaraju sa svojim stanarima kad god je to moguće. Međutim, pošto je 40 odsto stanova za izdavanje u vlasništvu pojedinih porodica mnoge od njih ne mogu da apsorbuju gubitke zbog neplaćenih kirija.

Keti Filips iz Severne Karoline zarađuje od izdavanja deset stanova. Jedna od stanarki ne plaća kiriju.

"Ona je samohrana majka i ne želim da je prinudno iselim u ovoj situaciji. Ponudila sam joj da tri meseca plaća samo 50 odsto kirije bez obaveze da kasnije to nadoknadi. Morate biti saosećajni”.

Tijana Koldvel se slaže.

"Oba puta kada sam bila prinudno iseljena osetila sam to kao lični napad, jer nisam uradila ništa pogrešno”.

izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=08&dd=19&nav_id=1721532)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: kumbor on August 19, 2020, 07:42:56 pm

Obično u SAD nije reč o "neplaćanju kirije" - zakupnine, već o neplaćanju rate za stambeni kredit - hipoteku (mortgage), jer većina Amerikanaca otplaćuje kredit za stan/kuću u kojoj žive. Brojke su svakako zastrašujuće i ne znam kako će se taj problem rešavati, jer je reč o milionima ljudi koji su izgubili posao, osiguranje, itd. Poznata je izreka u SAD da je "prosečan amerikanac na korak od toga da postane beskućnik".


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: torpedo011 on January 19, 2021, 09:45:48 pm
Последњих дана сам размишљао о свему овоме и желим да то изнесем овде.

Скоро сам сазнао да ће потврда о вакцинацији бити издата у виду "кју-ар кода" или да се она већ тако издаја у иностранству. Не знам да ли је то истина и да ли је проверено 100%, али ако јесте, онда може да представља проблем. Зашто? QR је врста неког електронског или дигиталног записа/трага за чије очитавање је неопходан неки дигитални читач, односно мобилни телефон или тако нешто. Према ономе што се најављује, у будућности ће људима бити потребна та потврда да би могли да учествују у јавном животу и да иду у јавне установе као што су пошта, суд, полиција, општина, школа итд. Дакле неће бити могућ нормалан живот без тога, ако се то усвоји. Ако неко, ко стоји на улазу у установу, има овлашћење да очитава кодове, онда та установа или чувар могу да складиште податке ко је ушао, а ко изашао, а сам унос у базу података би био аутоматски. Шта то значи даље? Значи да би онда могли да прате кретање људи од тачке А до тачке Б или барем да прате већи део дневне путање сваког појединца.

Већ сад постоје камере на свакој раскрсници или се постављају. Те камере, осим што прате ко вози жутом траком и ко прекорачује брзину, могу да прате кретање возила као и да виде да ли је возило регистровано или није. Уз кју-ар кодове контрола и праћење ће бити још потпуније.

Вратио бих се на 2001. годину и закуцавање авиона у торњеве у Њујорку. Тада је донет низ мера, односно закона за борбу против тероризма. Не може течност у авион, мора скидање до голе коже и претрес, прати се новац који се пребацује са рачуна на рачун, не може да се плаћају велики износи у готовом новцу, мора рачун да се отвара за скоро сваку ствар итд. Тероризам више нико не помиње, нема више Бин Ладена, нема више антракса у ковертама, али сви ти закони и све те мере су остале на снази. Проток новца је данас врло лако контролисати и све се одвија преко банака и текућих рачуна. Поједине земље чак разматрају да укину готов новац и да све пређе на плаћање путем каритца и рачуна.

Слушајући разне људе и разне медије, нама најављују да ћемо морати да се вакцинишемо на шест месеци или више пута у неколико година. Говоре да ће људи који су прележали вирус морати да приме вакцину. Ако је то тако, онда постоји могућност да трајно задрже контролу над људима и да прате ко је када ушао у коју установу или који објекат.

Чињеница је да када се неке мере усвоје, оне остају трајно без обзира што је разлог њиховог доношења нестао или је ослабио до те мере да је бесмислено одржавати то на снази. Ја се надам да ово што говорим неће заживети и да се неће обистинити.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on January 19, 2021, 10:23:30 pm
Sporna je aplikacija za Kovid, sporno je QR koda za testiranje.. a ako imaš pametni telefon na izvolite daješ sve svoje podatke MS, google, FB, twitter, snapchat instagram i sve ostalo..

Kako misliš da čika google crta gdje je u prometu gužva kdje nije? Pa preko pametnog telefona, i to se ne da isključiti.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: fazan on January 20, 2021, 07:10:43 am
Kako misliš da čika google crta gdje je u prometu gužva kdje nije? Pa preko pametnog telefona, i to se ne da isključiti.

Ако користиш Андроид...


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: MOTORISTA on January 20, 2021, 07:19:27 am
[attachment=1]


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on January 20, 2021, 08:50:06 am
Ако користиш Андроид...

i za iOS je isto.. :/


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Milan (longtrip) on January 20, 2021, 10:10:04 am
Ovo je jedna od ponuđenih opcija.

The Swiss electronic vaccination record (https://www.meineimpfungen.ch/?locale=en)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on January 20, 2021, 04:31:10 pm
MAHNI, PRISLONI I PLATI
VIDEO: DENIS PERIŠA JE PRVI HRVATSKI CYBERPRST 'Ugradio sam čip u ruku. Njime plaćam račune, otključavam vrata...' (https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/video-denis-perisa-je-prvi-hrvatski-cyberprst-ugradio-sam-cip-u-ruku-njime-placam-racune-otkljucavam-vrata-9463988)

Jos ubacis korona propusnicu i citav svijet je tvoj.  ;D

poz.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: dzumba on January 20, 2021, 04:50:56 pm
MAHNI, PRISLONI I PLATI
VIDEO: DENIS PERIŠA JE PRVI HRVATSKI CYBERPRST 'Ugradio sam čip u ruku. Njime plaćam račune, otključavam vrata...' (https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/video-denis-perisa-je-prvi-hrvatski-cyberprst-ugradio-sam-cip-u-ruku-njime-placam-racune-otkljucavam-vrata-9463988)

Jos ubacis korona propusnicu i citav svijet je tvoj.  ;D

poz.

Кад криминалцима падне напамет да одсецају руке како би приступили тамо где "чиповани" држе драгоцености, онда се више нико неће чиповати...


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Solaris on January 20, 2021, 05:09:04 pm
Ne ide to bas tako  ;D ima i pin zastita, kao kartica samo nije u dzepu.

poz.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: fazan on January 20, 2021, 08:05:25 pm
Ако користиш Андроид...

i za iOS je isto.. :/

Па није баш исто, не мораш да имаш ништа везано за Google и Facebook на телефону, WIFI искључиш на 24 сата.

[attachment=1]


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: torpedo011 on January 20, 2021, 10:49:00 pm
[attachment=1]

Имам ЈМБГ, имаш га и ти.

Имам број ЛК, имаш је и ти.

Имам број пасоша, имаш га и ти.

У мурији имају отисак мог прста.

Не идем на Порнхаб.

Не храним аналитике преко гугла.

Немам друштвене мреже.

Јако ректо користим ГПС и мапе, а тада када су ми највише требале, није могло да ради из неког разлога. Ишао сам пешке сам кроз шуму три сата и на крају сам стигао где сам хтео без мапа.

Ретко плаћам картицом.

За свог вакта сам прочитао брда услова коришћења.

Не откључавам отиском прста паметан телефон, а кад буде црко има да се вратим на онај са тастатуром.

Не подстичем развој алгоритма за препозанвање лица јер ме те апликације не занимају.

Не користим фејсбук.

Не чекирам се у припизидни јер права припиздина нема струје и домета.

Не обазнањујем своје потребе у сторијима.

Да обзањујем патњу душе, бановали би ме.

Не пристајем на крвопијење јер игрице више не играм. Шта сам играо, играо сам на ЦД-у који је био пиратизован или сам ретко куповао оригинале.

Не фоткам сваки јебени корак који направим и нити га качим.

...

Што се тиче снимања, ја не морам да се снимам јер снимају мене. Гледај колико има камера, што јавних што приватних. Све се снима. Кад станеш на трафику снимају те. Кад уђеш у аутобус снимају те. Кад уђеш у зграду снимају те. На све стране објективи.

У Србији 30% не користи интернет. Има људи који немају струју у кућама. Има људи који не знају да рукују мобилним телефоном. Има људи које то не занима.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: torpedo011 on January 20, 2021, 10:51:10 pm
Sporna je aplikacija za Kovid, sporno je QR koda za testiranje.. a ako imaš pametni telefon na izvolite daješ sve svoje podatke MS, google, FB, twitter, snapchat instagram i sve ostalo..

Kako misliš da čika google crta gdje je u prometu gužva kdje nije? Pa preko pametnog telefona, i to se ne da isključiti.

Све то што си набројо, ја не користим, осим Гугла.

Чика Гугл може да потпише уговор са оним који држи камере за надзор саобраћаја и да тако гледа куда кола иду. Не мора преко телефона.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: MOTORISTA on January 21, 2021, 09:26:06 am
Pa ti si čudo od čoveka!  :o


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Bozo13 on January 21, 2021, 11:54:04 am

Па није баш исто, не мораш да имаш ништа везано за Google и Facebook на телефону, WIFI искључиш на 24 сата.

[attachment=1]

I onda umesto googlu šalješ podatke apple.. Find my phone i slično..  Inače je wifi samo jedna od mogučnosti za data promet.. ;)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: fazan on January 22, 2021, 03:22:49 am

Па није баш исто, не мораш да имаш ништа везано за Google и Facebook на телефону, WIFI искључиш на 24 сата.

[attachment=1]

I onda umesto googlu šalješ podatke apple.. Find my phone i slično..  Inače je wifi samo jedna od mogučnosti za data promet.. ;)

Није, али се највише користи. Apple прикупља далеко мање података и није у бизнису да прикупља податке. За Google и FB, производ је корисник. Нема бесплатног доручка, када не плаћаш за производ ти си производ.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: dzumba on January 23, 2021, 05:42:13 pm
А када је било другачије? Посебно у капитализму. И без све ове технологије, ако желиш неког да пратиш а да он то не зна, уложићеш напор, користићеш старе технике и тактике и успећеш... Сада је то далеко лакше, али и количина прикупљених информација огромна. А познато је, ако желиш да неког обманеш дај му обиље, на први погледа тачних информација. Такође, у тој маси информација битна може проћи као небитна, и обрнуто.


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on September 10, 2021, 08:31:31 am


Pandemija usporila razvoj ekonomije


Govoreći o pandemiji virusa korona, predsednik Rusije je istakao da je ona pogodila sve aspekte života, usporila razvoj globalne ekonomije i pogoršala mnoge društvene probleme.

„Rizici povezani sa pandemijom virusa korona svima su očigledni… Ova pretnja odrazila se na gotovo sve aspekte našeg života, usporavajući razvoj globalne ekonomije pogoršavajući mnoge društvene probleme“, rekao je Putin.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/20210909/putin-situacija-u-svetu-i-dalje-turbulentna-briks-se-zalaze-za-mir-u-avganistanu-1129689754.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on September 20, 2021, 05:03:15 pm


Na pragu velike krize: Kako je došlo do globalne nestašice robe


Zatvaranja zemalja zbog širenja virusa korona u protekle dve godine doveli su do oštrog pada porudžbina iz Kine i SAD-a, a otvaranjem država i ukidanjem mera ovog proleća potražnja se oporavila munjevitom brzinom. To je dovelo do toga da u ovom trenutku stotine teretnih brodova čeka na utovar u prenatrpanim lukama u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.

Zbog toga preduzetnici sada imaju velike probleme u nabavci jer kad i pronađu robu koja im je potrebna, ili moraju dugo da čekaju da im stigne ili uopšte ne znaju kada će i da li stići na odredište.

Da li će i kad će roba stići na željenu adresu dodatno komplikuje i to što u SAD i Evropi hronično fale vozači kamiona. To znači da kad roba i stigne na stari ili novi kontinent, treba dugo čekati da se u lukama ukrca u kamione i krene prema logističkim centrima i krajnjem korisniku. Stoga ne treba da čude priče da pojedini kontejneri s robom u luci provedu mesec dana ili više pre nego što ih utovare u kamion.

Veoma je skočila i cena prevoza kontejnera.

Transportovati jedan kontejner od Azije do Evrope danas košta oko 17.500 dolara ili deset puta više nego prošle godine, a brodari naplaćuju i dodatne premije kao garanciju da će roba stići na vreme, na primer, za nekoliko nedelja, piše T-portal.

Izvoznici su uz brodare takođe ušli u rat cenama i logističkim kompanijama plaćaju više za svaki dostupan brodski kontejner - sve u svemu, logističke lance zahvatila je 'savršena oluja' i velike promene na tržištu se ne očekuju dok luke ne počnu da automatizuju procese i uvedi nove tehnologije, poput one u Geteburgu, koja je uvela brže carinjenje i skeniranje celog kontejnera, čime on prema kupcu kreće 30 odsto brže.

Naručivanje većih brodova ne dolazi u obzir jer su prema sadašnjoj regulativi postojeće flote na granici legalnosti zbog previsokih emisija gasova sa efektom staklene bašte, dodaje portal.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/20210919/na-pragu-velike-krize-kako-je-doslo-do-globalne-nestasice-robe-1129960311.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: dzumba on September 21, 2021, 07:59:57 pm
Значи неће бити више јефтине кинеске и кореанске робе...


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: gocemk on September 22, 2021, 12:10:25 am
Значи неће бити више јефтине кинеске и кореанске робе...

Тое е добра вест  за нас овдека од ех сфрј  . :)



Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: dzumba on September 24, 2021, 09:11:10 pm
Мислиш да ћемо сад ми преузети да то правимо.... ;D


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on October 05, 2021, 03:23:45 pm


Quote
Kako će poskupljenje gasa i struje uticati na ekonomiju

Prirodni gas je na evropskim berzama poskupeo 400 odsto. Električna energija se na berzama prodaje po cenama koje su takođe „skočile“ i premašuju iznose od 100 evra po megavat času.

Poskupljenje energenata uzdrmalo je evropsku ekonomiju pa je to jedan od ključnih faktora što je inflacija u evrozoni dostigla najviši nivo u poslednjih 13 godina - 3.4% za mesec septembar.

Analitičari smatraju da inflaciju uzrokuje porast cena energenata i na osnovu trenda rasta upozoravaju da će nervoza na tržištu verovatno potrajati tokom cele zime.

Veliki uticaj na potražnju energenata će, naravno, pored potreba potrošača i cena, imati i dalji tok pandemije virusa korona, koja je već ostavila traga na sveukupnu ekonomiju.

Građani i potrošači iz sektora privrede su uznemireni, a političari najavljuju mere kojima će, kako se nadaju, suzbiti efekte poskupljenja struje i gasa. Čine to, naravno, da bi umirili glasače. Međutim, poskupljenje energenata može imati nesagledive posledice na pojedinačne ekonomije svih država, cele EU, kao i zemalja koje su van ove porodice evropskih naroda.

Kako prevazići ovu monetarnu krizu u EU, hoće li se i koliko ona „preliti“ na druge zemlje, a posebno Srbiju, u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovaraju stručnjak za energetiku Jelica Putniković i prof. dr Goran Radosavljević, direktor FEFA instituta.



https://youtu.be/1_GQmFqC-eU


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on October 06, 2021, 06:26:48 am


Putin o stanju na evropskom energetskom tržištu: histerija i haos


Ruski predsednik Vladimir Putin opisao je trenutnu situaciju na evropskom energetskom tržištu kao histeriju i haos i ocenio da je potrebno postepeno se okretati alternativnim izvorima energije.

„Vidite šta se dešava u Evropi: histerija i haos na tržištima. Zbog čega? Zbog toga što se niko prema tome ne odnosi ozbiljno, neko se bavi spekulacijama na problemima klimatskih promena, neko nešto potcenjuje a neko počinje da smanjuje ulaganja u grane ekstraktivne industrije. Postepen prelaz (na dekarbonizovanu privredu) mora da postoji. Naša zemlja ima apsolutno sve mogućnosti da izbegne slične greške“, rekao je Putin na sastanku sa članovima vlade.

Putin je dodao i da se sada dobro vidi čemu vide određene neizbalansirane odluke.

„To se odlično vidi na energetskom tržištu Evrope“, rekao je Putin i dodao da je razvoj zelene energije jedan od prioriteta za Rusiju.

Cene gasa u Evropi oborile su danas novi rekord.

Prema podacima sa berze „ICE Futures“, vrednost novembarskih fjučersa prema indeksu holandskog TTF, najlikvidnijeg evropskog gasnog haba, dostigla je oko 14. 30 po lokalnom vremenu 1.427, 4 dolara za hiljadu kubnih metara.

Cene gasa su poslednjih nedelja drastično skočile: početkom avgusta su bile na nivou od 515 dolara za hiljadu kubnih metara, mesec dana kasnije – 614 dolara, a krajem septembra je dvostruko porasla.

I cena uglja u Evropi probila je dvadesetogodišnji rekord.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/20211005/putin-o-stanju-na-evropskom-energetskom-trzistu-histerija-i-haos-1130430407.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on November 17, 2021, 01:40:17 pm


Velika energetska kriza pogodila Kinu: Smanjena radna nedelja, deficit robe i rast cena


Na robu iz Kine čeka se tri puta duže od oktobra, dok je njena cena znatno porasla. U trci za čistim vazduhom, vlada je upala u zamku – smanjena je proizvodnja glavnog, ali ekološki neprihvatljivog resursa – uglja. Međutim, zemlja nije uspela da u potpunosti pređe na alternativne izvore. Kako će se energetska kriza u Kini odraziti na svetsku ekonomiju?

Prošlog meseca fabrike u Kini dobile su nalog od vlade: skratiti radnu nedelju na dva dana u periodu proslave Nacionalnog dana Kine. Međutim, većina proizvođača se i dalje nije vratila na standardni raspored. Ruske kompanije se prilagođavaju novim promenama u radu, prenosi televizija „Zvezda“.

„Ranije je proizvodnja pametnog telefona u Kini trajala 45 dana, a danas za obični privezak za ključeve fabrike kažu 'računajte 120 dana', jer sve rokove konstantno pomeraju. To je povezano sa potrebom da se održi optimalno opterećenje kineskih energetskih mreža, jer ako budu radile maksimalnim kapacitetima biće problema – kako kaže kineska vlada“, objašnjava stručnjak za kupovinu električnih uređaja iz Kine Aleksej Rjazanjcev.

Uoči predstojećih Olimpijskih igara Kinezi su počeli aktivno da zatvaraju rudnike uglja kako bi pokazali spremnost da odustanu od energije koja negativno utiče na klimu.

„Kod njih je ekonomija rano izašla iz 'korona-krize', stanovništvo je počelo da troši mnogo energije, a proizvodnja se smanjila. Vetroparkovi su proizveli manje energije“, kaže vodeći analitičar Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost Igor Juškov.

Usled toga došlo je do prekida u snabdevanju električnom energijom u 20 kineskih provincija, dok su u 16 provincija vlasti ograničile potrošnju. U pojedinim regionima nestanak struje je pogodio i stambeni sektor.

„Na severu ima problema. Povećava se proizvodnja uglja, ali vlada to žestoko kontroliše. Ograničenja ne utiču na stanovnike, ali pogađaju komercijalne strukture“, kaže novinar Vladimir Grabar.

Kineski dobavljači obaveštavaju partnere o pomeranju rokova, ali ne mogu saopštiti konkretne datume. Isplivali su i stari problemi. Cena delova i materijala za proizvodnju nastavlja da raste. Cena polimera je porasla 10 odsto. Kineski industrijski centri nisu spremni za povećanu potražnju za predstojeći „Crni petak“, a predstoje i novogodišnji praznici. Ruski ekonomisti predviđaju deficit tehnike, auto-delova i odeće.

Energetska kriza u Kini uticala je na ekonomiju skoro svih zemalja. Kineska vlada pokušava da reši problem. Poslednjih nedelja proizvodnja uglja u Kini povećala se za više od milion tona dnevno, ali ne svuda.

„U Kini je teška situacija sa vazduhom, a to je između ostalog povezano i sa sagorevanjem uglja. Cilj je da za Olimpijadu svi dođu i vide da je u Kini čisto, plavo nebo“, rekao je šef pekinške kancelarije konsultantske kompanije za „Zvezdu“.

Još jedno neprijatno iznenađenje može sačekati Ruse uoči Nove godine – deficit igračaka, novogodišnjih ukrasa i svega što Rusija nabavlja iz Kine. Očekuje se porast cena od 10-15 odsto dok Peking ne izađe iz energetske krize. Stručnjaci smatraju da se to neće dogoditi pre kineske Nove godine.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/20211117/velika-energetska-kriza-pogodila-kinu-smanjena-radna-nedelja-deficit-robe-i-rast-cena-1131656710.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on November 21, 2021, 10:59:08 am


Nestašica čipova za automobile sve do 2023.


Nedostatak čipova koji remeti globalnu proizvodnju automobila mogao bi se nastaviti do 2022, pa čak i 2023. godine, rekao je jedan od vodećih nemačkih proizvođača automobilske industrije.

Kovid je bio stres test za industriju koja je trebala temeljan pregled svojih lanaca snabdevanja, rekao je predsednik „Dajmlera“ Ola Kalenijus.

Isporuke poluvodničkih čipova nisu uspele zadovoljiti potražnju u širokom spektru industrija. To uključuje proizvodnju automobila koja je omogućila brzi oporavak od pandemije, prenosi Blic biznis.

„Nedostaci su uzrokovali zatvaranje u Maleziji i mogli bi značajno uticati na proizvodnju i prodaju u trećem tromesečju“, rekao je za Kalenijus, koji je i šef „Mercedes-benca“.

To je značilo da bi nestašica mogla potrajati do 2023. godine, ali se Kalenijus nada da će to biti na nivou ozbiljnosti koji su doživeli poslednjih nekoliko meseci.

Kalenijus je rekao da je kovid bio stres-test i „prometna gužva“ za automobilsku industriju. Proći će, dodao je, neko vreme dok se sve ne pokrene.

„Naučićemo iz ovog stresnog testa i još dublje da razmotrimo sve nivoe lanca distribucije kako bismo sistem učinili robusnijim“, rekao je Kalenijus.

Harald Kroeger, član uprave „Boša“ – jednog od najvećih svetskih dobavljača delova i sistema, rekao je da je glavni razlog smanjenja ponude na tržištu automobila taj što je potražnja dramatično porasla, što je, prema njegovim rečima, dobra vest za industriju.

„Pre samo godinu bili smo u mračnom dobu virusa korona, prodaja je pala i niko nije očekivao tako brz oporavak tržišta automobila. Sada definitivno žurimo da pokušamo da ispunimo taj zaahtev“, rekao je.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/20211121/nestasica-cipova-za-automobile-sve-do-2023-1131774688.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on November 21, 2021, 11:02:06 am


Haos u prodavnicama zbog lokdauna: Privreda Austrije gubi milijardu evra nedeljno


Lokdaun, koji će u Austriji biti na snazi od ponedeljka, koštaće austrijsku privredu jednu milijardu evra nedeljno, procenjuju ekonomisti.

Posebno su gastronomija i trgovina u problemu.

Poučeni iskustvom lokdauna iz novembra prošle godine, ekspert ekonomskog instituta Wifo Jozef Baumgartner kaže da će u ovom mesecu BDP biti manji za 800 miliona evra.

U prve dve nedelje decembra efekat lokdauna biće još snažniji, jer je tada uobičajena kupovina poklona pred Božić, pa gubitak iznosi milijardu nedeljno. Slično procenjuje i Klaus Vajerštras iz HIS-a, koji smatra da će šteta od lokdauna po privredu biti oko tri milijarde evra.

Međutim, on ističe da je bolje sada zatvoriti privredu, nego propustiti celu zimsku turističku sezonu. Samo ako lokdaun bude delovao, mogu se "spasiti" januar i februar, ukazao je on.

U Beču su ulice i prodavnice pune građana koji žele da iskoriste poslednji trenutak za kupovinu stvari koje neće moći u narednih 20 dana.

Od ponedeljka do 13. decembra sve radnje, osim supermarketa, prehrambenih prodavnica, apoteka, benzinskih pumpi, drogerija, moraće da zatvore svoja vrata.

Na današnju subotu u Beču mogu se videti gužve u gotovo svim prodavnicama. Kao i pred ranija tri lokdauna, i ovaj put Bečlije pune korpe i u prodavnicima namirnica, iz straha da bi moglo doći do nestašica nekih proizvoda.

I centar Beča, usled lepog vremena, pun je Bečlija i turista. Oni koriste poslednja dva dana da slobodno prošetaju, obiđu brojne božićne pijace, koje će morati zatvoriti svoja vrata, nakon svega par dana rada.

Pošto je na snazi lokdaun za nevakcinisane policija sprovodi kontrolu 2G dokumenata - sertifikat o vakcinaciji ili potvrda o preležanom kovid-19 , na mestima sa većom frekvencijom.

Beč danas od podneva očekuju velike demonstracije protivnika vakcinacije i korona mera.

Prema proceni policije biće više od 10.000 ljudi, a neki mediji spekulišu i da će doći do 50.000 demonstranata.

U svakom slučaju policija se pripremila i najavila da će na ulicama grada biti sa više od 1.300 svojih pripadnika.


Beč će koštati 49 miliona evra dnevno

Glavni grad Austrije, Beč, koji važi za omiljenu turističku destinaciju, pretrpeće velike finansijske gubitke zbog lokdauna koji se u ponedeljak uvodi u celoj zemlji.

Svaki dan zaključavanja košta Beč 49 miliona evra, procenjuju iz kancelarije sekretara za finansije Petera Hankea.

U toj svoti uključeni su gubici obrta trgovine, gastronomije, a pre svega hoteljera.

"Za privredu i turizam u Beču, lokdaun je veliki izazov", naglasio je Hanke.

On, međutim, smatra da je zbog loše epidemiološke situacija lokdaun zasigurno korisna mera.


izvor (https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2021&mm=11&dd=20&nav_id=2059573)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on November 24, 2021, 09:04:10 am


Šest svetskih sila izbacuju strateške rezerve nafte na tržište


Sjedinjene Američke Države donele su odluku da koriste strateške rezerve nafte radi snižavanja cena u koordinaciji sa drugim glavnim zemljama – potrošačima energije, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, saopštila je Bela kuća.

Kako se navodi, Ministarstvo energetike SAD će pustiti u prodaju 50 miliona barela nafte iz strateških naftnih rezervi kako bi se smanjila cena sirovine za Amerikance i eliminisao nesklad između potražnje i ponude.

„Predsednik je radio sa zemljama iz celog sveta na rešavanju problema sa snabdevanjem (naftom) dok svet izlazi iz pandemije. Zahvaljujući liderstvu predsednika Bajdena i našim diplomatskim naporima odluka da se upotrebi nafta doneta je paralelno sa drugim glavnim zemljama – potrošačima energije“, precizirano je u saopštenju Bele kuće.

Kako se ističe, Bajden je nakon višenedeljnih konsultacija sa liderima zemalja iz celog sveta doneo odluku da upotrebi strateške naftne rezerve. Takođe, kako saopštavaju iz Vašingtona, već primećuju rezultate rada na problemu vezanog za cene nafte.
 
„U poslednjih nekoliko sedmica, kako su se pojavljivale vesti o toj aktivnosti, cene nafte su pale praktično 10 odsto“, podseća američka administracija.

Ministarstvo energetike SAD navodi da će pustiti u prodaju 32 miliona barela od decembra do aprila iz četiri skladišta nafte u Teksasu i Luizijani gde se nalaze strateške rezerve.

Takođe će ubzati prodaju dodatnih 18 miliona barela nafte, koje je ranije odobrio Kogres.

Ranije je američki predsednik Džozef Bajden rekao da je rast cene goriva u SAD povezan sa cenom nafte koja raste jer zemlje-proizvođači ne žele da povećaju proizvodnju. Kako je istakao, to je posledica toga što Rusija i države OPEK odbijaju da povećaju proizvodnju nafte.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/20211123/sest-svetskih-sila-izbacuju-strateske-rezerve-nafte-na-trziste-1131840228.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: dzumba on November 26, 2021, 01:29:13 pm
Е, онда ће Кина да купи нафту из стратешких резерви САД. Зашто не би када је јефтинија него на тржишту. Још је САД нуде.  Наравно, САД ће купити нову нафту по вишој цени (јер она неће пасти на цену по којој су својевремено допуњене стратешке резерве) да попуне резерве...


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on November 26, 2021, 05:44:39 pm


Quote
Ekonomija Jordana teško pogođena pandemijom

Više od 18 hiljada restorana u Jordanu prolazi kroz ekonomsku krizu izazvanu pandemijom korona virusa. Brojni ugostiteljski objekti su zatvorili svoja vrata zbog dugova a više od 200 hiljada radnika ugostiteljskog sektora direktno je ugroženo. Pomoć koju pruža vlada nije dovoljna.



https://youtu.be/194GJPrM7Qo


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on December 20, 2021, 10:20:36 am


Quote
500 Million Pushed Into Poverty By COVID Policies

Back in April 2020, the UN warned that the coronavirus pandemic could push as many as 500 million people around the globe into poverty, and that's precisely what has happened. Despite these predictions, the global community did little to nothing to address the economic consequences of lockdowns, and the price has been paid by the people in primarily poor and middle income nations in the global south.

Jimmy and Max Blumenthal discuss this incalculably consequential failure by the UN and other international bodies.



https://youtu.be/vvvFIoEWa1k


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on December 26, 2021, 08:36:46 am


Omikron „pokosio“ avio-saobraćaj: Kompanije širom sveta masovno otkazuju letove


Avio-kompanije širom sveta su nastavile da otkazuju stotine letova zbog problema sa osobljem obolelim od kovida 19, što remeti putovanja planirana za božićne praznike, koja su među najmasovnijim u godini.

Flajt Aver, veb sajt za praćenje letova, navodi da je u subotu otkazano skoro 1.000 letova iz i u SAD, a dan ranije 690, prenosi AP.Danas je otkazano više od 250 letova, ali se na sajtu ne navodi razlog.

Kompanije „Delta“, „Junajted“ i „Džet Blu“ saopštile su u petak da širenje omikrona izaziva probleme sa osobljem što posledično dovodi do otkazivanja letova.

„Ovo je bilo neočekivano“, rekla je portparolka kompanije „Junajted“ Medi King o širenju omikrona među osobljem.

Prema sajtu FlajtAver, tri avio-kompanije su otkazale više od 10 odsto svojih letova planiranih za subotu, a kompanija „Ameriken erlajns“ otkazala je više od 90 subotnjih letova što je oko tri odsto od ukupnog planiranog broja.

Portparol kompanije „Ameriken erlajns“ Derek Vols potvrdio je da su otkazivanja letova rezultat oboljevanja osoblja i „odlaska na bolovanje zbog infekcija korona virusom“.
Evropske i australijske avio-kompanije su takođe bile primorane da otkazuju svoje letove tokom praznične sezone zbog istih problema, preneo je Tanjug.


izvor (https://rs-lat.sputniknews.com/20211226/omikron-pokosio-avio-saobracaj-kompanije-sirom-sveta-masovno-otkazuju-letove-1132783882.html)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on December 27, 2021, 08:37:53 am


Quote
Praznici u Nigeriji u sjeni porasta cijena

Građani Nigerije sve teže se nose sa rastom cijena dok pokušavaju da uživaju u prazničnoj sezoni. Troškovi hrane i putovanja rastu, što mnoge sprečava da se vrate kući za praznike.




https://youtu.be/AIk4kEitrjE


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on December 28, 2021, 08:36:54 am


Quote
Optimistic outlook for the German economy


German companies are expecting big things from next year, despite all the concerns about new coronavirus variants and supply chain shortages. That's according to the latest annual survey by the Cologne Institute for Economic Research.

They asked 48 business asscociations - representing almost 3-thousand companies - about their prospects for 2022. 39 say they expect higher production or business activity next year. The other 9 say things are going to be unchanged. Not a single association expects their sector to be worse off.

A wide variety of industries are optimistic. Among them are machine and plant manufacturers, retailers, IT firms banking on more security contracts. And last but not least construction and the pharmaceutical sector.

However, when it comes to creating new jobs, the survey is not quite as bullish. Only 21 out of the 48 associations say their sectors will hire more people: among them manufacturers of electronic equipment and craftworkers. 19 say the number of employees will remain the same while 8 plan to cut staff.


https://youtu.be/J-Tyjd3trU4
 


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on January 12, 2022, 09:15:36 am


Quote
Two of Germany's largest shipbuilders declare bankrupcy

It's been a dire few months for the cruise industry -- latest victims are Genting Hong Kong’s ship-building units MV Werften and Lloyd-Werft, both of which are insolvent after aid from the German government stalled.




https://youtu.be/NRT8gfxREOA


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on January 14, 2022, 12:55:50 pm


Drugi najveći deficit od nemačkog ujedinjenja


Nemačka država je prošle godine, drugu godinu zaredom, zabeležila deficit.

Izdaci savezne države, pokrajina, opština i socijalnog osiguranja viši su od prihoda za 153,86 milijardi evra, saopštio je Statistički zavod Nemačke objavljujući prvu procenu.

To odgovara deficitu od 4,3 odsto BDP-a.

- Ovo je drugi najveći deficit od nemačkog ujedinjenja - navodi Statistički zavod.

U godini recesije 2020. je deficit bio 4,3 odsto ili 145,2 milijardi evra.

Uzrok deficita je i činjenica što je država tokom korona krize dala puno pomoći preduzećima, te i novčano podržala bolnice.



Korona sasekla zaposlne u ugostiteljstvu Nemačke

   
Svaki četvrti zaposleni u ugostiteljstvu u Nemačkoj ostao je bez posla, zbog pandemije korona virusom.

Prema podacima Statističkog zavoda Nemačke u prvih deset meseci prošle godine je broj zaposlenih u ugostiteljstvu bio za 23,4 odsto manji nego u istom periodu 2019.

U najtežoj situaciji su  zaposleni u barovima i kafanama, gde je od izbijanja pandemije  broj zaposlenih je smanjen za 44,7 odsto.

U restoranima je za 22,5 odsto manje radnika. "Najsigurniji" su zaposleni u firmama koje se bave "keteringom" gde je na platnom spisku "samo" 17,1 odsto radnika.


izvor (https://www.novosti.rs/planeta/svet/1075746/nemacka-bdp-deficit)
izvor (https://www.novosti.rs/planeta/svet/1075757/svaki-cetvrti-ostao-bez-posla-korona-sasekla-zaposlne-ugostiteljstvu-nemacke)


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: MOTORISTA on January 23, 2022, 07:04:22 am
Plenković: Hrvatska prebrodila kovid krizu
Tanjug 23.01.2022.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković prokomentisao je danas statističke podatke prema kojima je prosčecna mesečna plata u Hrvatskoj porasla sa 5.642 kune (1.670 evra), kolika je bila na pocetku mandata Vlade, na 7.333 kuna (2.165 evra), ocenivši da je Hrvatska "prebrodila kovid krizu".

"Uz snažan rast BDP, očuvana radna mesta i brzo smanjenje javnog duga, prebrodili smo kovid krizu", poručio je Plenković u objavi na Tviteru. Dodao je i da sada, uz reforme i obezbeđena sredstva Evropske unije, Hrvatska ide prema još bržem rastu i kvalitetnijem životu hrvatskih građana, prenela je Hina.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna plata u Hrvatskoj za novembar 2021. iznosila je 7.333 kuna, dok je na početku mandata Vlade, u oktobru 2016, iznosila 5.642 kune.

Izvor: www.blic.rs


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on February 02, 2022, 12:20:46 pm


Quote
Oil producers discuss production levels as prices hit seven-year high

Ministers from the OPEC+ group of oil-producing countries are meeting on Wednesday to discuss supply levels, as prices have soared to their highest since 2014. The 23 states are responsible for more than 40 percent of global oil production. Prices have jumped in recent months, as supply has failed to keep pace with demand. OPEC+ has been gradually increasing production since July, but the group is coming under pressure from countries including the US to go further.


https://youtu.be/4hLirN0enJE


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: Dreadnought on February 08, 2022, 02:42:23 pm


Quote
Global trade rebounds, surpasses pre-pandemic levels

Global trade is rebounding is the good news. According to Germany's Kiel Institute for the World Economy volumes have now even surpassed levels last seen before the coronavirus pandemic pre-crisis levels.

World trade rose 2.4% in January compared with the previous month which is higher than its pre-crisis level. Most of that increase is coming from Western countries like Germany and the US.

At the same time, 11% of all goods shipped worldwide are currently stuck in traffic jams.

Is a return of uninterrupted world trade even possible as long as the Chinese leadership keeps following its zero-Covid strategy which includes frequent factory and port closures? Vincent Stamer, economist at the Kiel Institute for the World Economy, speaks to DW.


https://youtu.be/nHHyfwYgNIU


Title: Re: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju
Post by: MOTORISTA on February 20, 2022, 07:41:20 am
MMF: Gubici sveta zbog pandemije 13,8 biliona dolara
BIZNIS Autor: Beta 18. feb. 2022

Ekonomski oporavak sveta od pandemije koronavirusa se nastavlja, ali usporeno, rekla je izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva u onlajn govoru na video-sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20.

Međunarodni ekonomski sajtovi vesti su preneli da je Georgieva podsetila da je pre tri nedelje MMF smanjio svoju prognozu globalnog rasta na 4,4 odsto, delimično zbog revidiranja procene izgleda rasta u Sjedinjenim Državama i Kini. Ona je naglasila da od tada ekonomski pokazatelji pokazuju slabiju dinamiku rasta u 2022. godini zbog pojave nove varijante korona virusa – omikrona i poremećaja u lancu snabdevanja koji su dugotrajniji nego što se očekivalo. Istovremeno, inflacija je i dalje visoka u mnogim zemljama, finansijska tržišta su nestabilnija, a geopolitičke tenzije su naglo porasle.

„Snažna međunarodna saradnja i izuzetna fleksibilnost politike biće od vitalnog značaja za savladjivanje složene ‘staze s preprekama’ 2022. godine“, rekla je ona, fokusirajući se na tri prioriteta politike.

Prvo, moraju se pojačati napori u borbi protiv onoga što bi se moglo opisati kao "ekonomski dugoročni COVID". MMF predviđa da će ekonomski gubici od pandemije biti skoro 13,8 biliona (hiljada milijardi) američkih dolara do kraja 2024. godine, a verzija korona virusa omikron podseća da je kontinuirani i inkluzivni oporavak nemoguć dok se pandemija nastavlja, upozorila je Georgieva. U takvim okolnostima, rekla je ona, najbolji način delovanja je da se, uz obezbedjivanje vakcina, pređe i na obezbeđivanje da svaka zemlja ima jednak pristup sveobuhvatnom "kompletu alata za KOVID-19" koji sadrži testove i sredstva za lečenje.

Drugo, mnoge zemlje će morati da primene strožu monetarnu politiku. U kontekstu visokog stepena neizvesnosti i značajnih razlika između zemalja, makroekonomske politike moraju biti pažljivo kalibrisane u skladu sa okolnostima svake zemlje. Treba smanjiti i rizik od uticaja potencijalnih spoljašnjih posledica na tržišta u razvoju i zemlje u razvoju. "Moramo se boriti protiv inflacije, a da ne narušimo oporavak", rekla je šefica MMF-a.

Treće, države moraju dati veći prioritet fiskalnoj održivosti. Hitne fiskalne mere sprovedene tokom krize pomogle su da se spreči nova velika recesija. Ali one su takođe podigle nivoe duga na rekordno visoke. "Tokom 2020. smo videli najveće povećanje duga za godinu dana od Drugog svetskog rata, pri čemu je globalni dug - i javni i privatni, porastao na 226 biliona dolara", rekla je Georgieva.

Ona je ukazala da dok se mnoge zemlje suočavaju sa sve većim dugom, mora se dati prioritet pomaganju onim zemljama kojima je potrebno restrukturiranje duga. Udeo zemalja sa niskim dohotkom koje su pod visokim rizikom ili već imaju problem zbog dugova, udvostručio se od 2015. godine - sa 30 odsto u ukupnom broju zemalja, na 60 odsto danas, a mnoge se suočavaju sa hitnom potrebom da restrukturiraju dug, rekla je šefica MMF-a.

Izvor: www.n1info.com

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info