PALUBA

Krstarica "Dalmacija"

Malo je brodova u istoriji uspelo da preživi i doživi u službi toliko događaja kao što je to doživela
krstarica „Dalmacija“. Opet, još je manje brodova sa kojima je narod jedne zemlje bio toliko oduševljen te mu je u čast spevao pesmu ...

Krstarica „Dalmacija“ je sagrađena u AG Weseru u Bremenu kao laka krstarica SMS „Niobe“ i porinuta u vodu 18.07.1899 godine. Druga od 10 jedinica klase Gazelle, prve i najbrojnije klase pravih lakih krstarica koje je Nemačka izgradila.

Sve do 1897 godine, kada je admiral Tirpic svojim flotnim programom predvideo povećanje i poboljšanje plovnih jedinica, nemačke lake krstarice (ili kako su se u ono vreme zvale krstarice 4.klase) su bile maleni, neoklopljeni brodovi koji su uz slabe parne mašine posedovali i takelažu za jedra. „Niobe“ je bila prva moderna krstarica, koja je sa svojom velikom brzinom, jakim oklopom i naoružanjem za ono vreme predstavljala prvorazrednu ratnu jedinicu.

Za njom je sledila gradnja ostalih brodova u klasi : „ Nymphe“, „Thetis“, „Ariadne“, „Medusa“
„Amazone“, „Undine“, „Frauenlob“.

[attachment=1]
SMS "Niobe"

U junu 1900 godine „Niobe“ je bila potpuno opremljena i počela je sa probnim vožnjama. Njene brodograđevne karekteristike su tada bile: dužina u vodenoj liniji 104m, najveća širina 11,8m, deplasman je bio 2650t pri srednjem gazu od 4,85m.

[attachment=2]
Profil SMS "Niobe"

Bila je izgrađena od najboljeg čelika koji je imao posebnu osobinu, za ono vreme revolucionarnu.

Predviđeno je da osim dužnosti u domaćim morima, zastupa nemačke interese u dalekim toplim morima, posebno u istočnoj aziji i polineziji gde nije bilo dovoljno velikih dokova sposobnih da prihvate brod tako velikih dimenzija. Naime brodovi u toplim morima su morali biti češće dokovani, da bi se očistili od prirasta morskih trava i školjki koje svojom hrapavom površinom u neverovatno visokoj meri umanjuju brzinu broda.

Zbog toga je podvodni deo broda bio presvučen tankim slojem munemetala čiji je sastavni deo bakar, koji u kontaktu sa morskom vodom stvara otrovne sastojke i u početku sprečava život morskih životinjica. Ovo je igralo bitnu ulogu u kupovini „Dalmacije“ jer je smanjivalo troškove eksploatacije broda a ne bi trebalo zaboraviti da su svi gradovi koji su imali škverove i pomorske arsenale, Trst, Pula i Rijeka pripali Italiji a da se brod nije mogao održavati jer u Tivtu nije bilo doka.

[attachment=3]
Na teškom moru

Kod malih krstarica, poput „Niobe“ najvažnija osobina bila je njena brzina. Sa brzinom od 22 čvora u ono vreme, bila je zaista brz brod. Za to su se starale dve parne mašine na trojnu ekspanziju, svaka sa 4 cilindra, koje su pri najvećem naponu ukupno davale 9000 KSi.

Brzini su morali biti podređeni mnogi drugi zahtevi poput jakog bočnog oklopa. Čitav podvodni deo broda, uključujući prostore za mašine, kotlove, municiju štiio se tako što je bila izgrađena posebna oklopna paluba u obliku kornjačinih leđa koja je u nagnutim delovima bila jača nego u horizontalnim. Ovakvu oklopnu zaštitu brod je zadržao i kao „Dalmacija“. Pošto za naše svrhe, kao školski brod, nije bilo potrebe za oklopnim komandnim tornjem u jačini od 70mm, ovaj je izrezan a na njegovo mesto ugrađena moderna radio stanica.


[attachment=4]
SMS "Niobe"

Artiljerisko naoružanje „Niobe“ sastojalo se iz 10 topova kalibra 105 mm i nekoliko brzometnih topova kalibra 50 i 37mm. Osim toga brod je imao dve podvodne torpedne cevi kalibra 450 mm. I brzometni topovi i torpedne cevi uskoro su bili odstranjene, jer nisu odgovarale modernom napretku naoružanja.

Karekterističan je bio za ondašnje prilike brodske novogradnje tkzv „Rammsporn“, tj. pramac broda
izgrađen u obliku kljuna. Takav pramac je dobila i „Niobe“...

Posebnu zanimljivost čini to da je njen prvi komandant bio Korvettenkapitän Reinhard Scheer, budući komandant nemačke Flote visokog mora (Hochseeflotte).

Nakon primanja u službu 1900. služi prvo kao flotna krstarica, nakon čega je u kolonijalnoj službi na dalekom istoku i Polineziji (1906-09.). Sa izbijanjem I. sv. Rata, „Niobe“ je bila zastarela i reklasifikovana je kao krstarica za zaštitu obale. Pošto su tri broda iz njene klase (Ariadne, Undine i Frauenlob) izgubljene u prvim godinama rata (prva je stradala protiv Engleza kod Helgolanda 1914., drugu je potopila engleska podmornica 1915., a treća je izgubljena kod Jytlanda 1916.), preostale jedinice iz klase su povučene iz službe.
 
„Niobe“ je otišla u raspremu 1916. i zbog zastarelosti nije morala ići na predaju u Scapa Flow već je nakon rata bila jedna od 8 starih krstarica koje su pobednici Versajskim mirovnim ugovorom "velikodušno" ostavili Reichsmarine.

Postojali su planovi da se u posleratnom periodu modernizuje kao i njene bliznakinje „Nymphe“ i „Amazone“, ali se to ipak nije dogodilo već je 24.06.1925. konačno izbrisana iz flotne liste i prodana Kraljevini SHS, sa novim imenom „Dalmacija“.

[attachment=5]
"Dalmacija" ispred Sušaka

Pregradnja u Kielu za potrebe naše mornarice je trajala tokom 1925/26. Brod je usled pregradnje sa spoljašnje strane promenio oblik. Izgradnjom novog pramca, „Dalmacija“ je dobila mnogo novih prostorija i po dužini i po širini broda, koje su služile za udobno smeštanje posade.

Dobila je moderni žiro-kompas (Kreiselkompassanlage) sa aparatima, koji su automatski beležile put i brzinu broda, tako da je bilo moguće naknadno ustanoviti prevaljeni kurs i poziciju broda. Svi mašinski i kiotlovski uređaji su bili iz temelja opravljeni, isprobani i modernizovani a mnogi drugi uređaji potpuno iznova izgrađeni. Nakon pregradnje deplasman broda je iznosio 2360t, a brzina broda je bila 21 čvor.

(http://img247.imageshack.us/img247/9107/zapalubu1ho5.png)
" Ugljarenje" na dalmaciji

Nakon prve probne vožnje 07.08.1926. brod je i formalno preuzela mornarica KSHS, te je „Dalmacija“ 03.09.1926. uplovila u Tivat gde se iskupio silan svet da je dočeka. Čak je u njenu čast spevana i pesma pod nazivom ; Prvom krstašu „Dalmaciji“.

Za univerzalnu artiljeriju krstarice Dalmacija, montiran je 1928. britanski komandno-računarski uređaj za gađanje ciljeva na moru i u vazduhu, s računarskim uređajima elektromehaničke, odnosno mehaničke konstrukcije. Na tronožnom jarbolu, 22 m nad morem, nalazio se direktor sa ugrađenim daljinovisinometrom baze 3 m i pomoćnim uređajima.

U artiljerijskoj centrali su bila dva računarska uređaja, žiro kompas, izvod električnog brzinomera, razvodne ploče i električni uređaj, a na topovima sprava za elektromagnetsko opaljivanje sa direktora i prijemnici komandi po sistemu praćenja i poklapanja kazaljki. Direktor se ukopčavao alternativno na računarski uređaj za praćenje brodova ili aviona brzine do 250 km/č, na visinama 1000-6000 m. Uređaj je posluživalo 9 poslužilaca, a za određivanje elemenata gađanja je bilo potrebno oko 20 sekundi.

[attachment=6]

[attachment=7]
"Dalmacija" u Tivtu na vezu

Krstarica služila je kao školski brod, protivavionska krstarica i zastavni brod Eskadre, a međuratni period uglavnom je provodila u povremenim školskim krstarenjima istočnim i zapadnim sredozemljem, posetama Malti, Aleksandriji, Krfu. Posadu je činilo oko 310 ljudi. U početku nije bila naoružana, dok novi topovi nisu naručeni i isporučeni od Škode i to 6 x 83,5 mm/D55 Škodinog tipa M.27, 4 x 47 mm/44  i ugrađeni u tivatskom arsenalu 1927/28. Protivvazdušnu odbranu činili su  mitraljezi 2 x 15mm tipa Zbrojevka.

[attachment=8]
Izgled "Dalmacije" tokom tridesetih

[attachment=9]
Profil "Dalmacije" pred rat

Tokom aprilskog rata krstarica je bila zastavni brod jugoslovenske flote. Dan pre napada na Jugoslaviju mornarica je obaveštena da će idućeg dana uslediti napad i ujutro 06.04.1941 "Dalmacija" isplovljava iz Kotora i usput otvara vatru na italijanske avione između Perasta i Prčanja. Posle toga je pripala I. torpednoj diviziji (razarači „Dubrovnik“, „Beograd“ i „Zagreb“) sa ciljem da se pojača protivvazdušna odbrana sastava . Bilo je planirano da ovaj sastav sa šibenskom II. torpednom divizijom izvrši napad na Zadar, ali su događaji pretekli njegovo ostvarivanje..

10.04.1941 proglašena je NDH a pukotine u Kraljevini se povećavaju i ona se raspada politički i vojnički. „Dalmaciju“ i najveći deo flote su zarobili Italijani nakon kapitulacije 17.o4.1941. te su je preimenovali u „Cattaro“.

Kako je brod bio već jako zastareo i istrošen i reklsaifikovan u topovnjaču dodeljen je artiljerijskoj školi u Puli. Naoružanje je spočetka ostalo nepromenjeno, jedino su  protiavionski mitraljezi 15 mm zamijenjeni sa 4 x 6 20 mm Breda. 31.7.1942. krstaricu južno od Premanture napada engleska podmornica ali je sva torpeda promašuju. Tokom perioda 1942-43. služila je za gađanje partizanskih položaja.

Kapitulacija Italije zatiče je u Puli gde su je 11.09.1943 zaplenili Nemci i dodelili Hoffmeyer-Zlottnikovoj 11. Sicherungsflotille. Nemci su je prvo mislili nazvati „Zenta“ kao uspomenu na slavnu KuK krstaricu, viceadmiral Lietzmann predlagao je ime „Novarra“, da bi joj konačno 06.12.1943. vraćeno staro ime „Niobe“ kad biva popunjena mešovitom Nemačko-hrvatskom posadom sa ciljem da bude predata RM NDH*(*Prema nekim izvorima).

Nemci joj pojačavaju protivvazdušno naoružanje sa 8 x 2 cm Flak 38 (2 Vierlinga) i kao glavni zadatak joj je dodeljena zaštita pomorskih komunikacija na Jadranu, ali je 13.11.1943. ipak priključena borbenoj grupi koja je podržavala nemačko iskrcavanje na Krk, Cres i Lošinj (operacija "Herbstgewitter").

[attachment=10]
U nemačkoj službi sa maskirnom kamuflažom

Tokom ove akcije ostrva su preuzeta od partizana, a „Niobe“ i dva prateća S-boota na Lošinju su čak zarobili i jednu englesku vojnu misiju. Nakon toga krstarici je naređeno da krene prema jugu gde je trebala da podržava iskrcavanja na Korčuli. Isplovljava iz Pule tokom noći 17/18.12.1943. u pratnji torpiljerki TA 20 i TA 22 i sledećeg dana se našla u vodama Pašmana gde se sastavu pridružila i TA 21.

Napad je otkazan a brodovima je naređeno da se vrate u Pulu, a kako je krstarica bila najsporiji brod u sastavu, zaostala je a za njenu zaštitu zadržana samo TA 20. Zbog loše vidljivosti u noći, magle „Niobe“ se 19.12.1943. nasukala na peščani sprud u uvali Sv. Ante, na južnom delu ostrva Silbe. TA 20 je više dana bezuspešno pokušavala da je odsuče.

Partizanski osmatrački položaji i saveznički izviđački avioni obaveštavaju Vis o nasukavanju nemačkog broda, i tokom noći 22.12.1943. sa Visa su isplovili engleski torpedni čamci MTB 298 i MTB 276, koji se neopaženo prikradaju i napadaju krstaricu te je pogađaju je sa dva torpeda.Gine 17, a biva teško ranjeno 16 članova posade. Krstarica je time trajno bila onesposobljena i bila je napuštena od posade.Za nju je rat bio završen i ostavljena je tako nasukana da lagano truli sve do 1952. godine( po nekim izvorima 1949. godine).Tada je olupinu Brodospas iz Splita odvukao u rezalište.

[attachment=11]

[attachment=12]
Nakon engleskog napada

Tako je završila krstarica „Dalmacija“ koja je za svoje 43. godine postojanja promenila 4.puta vlasnika, doživela dva rata, imala za komandanta jednog budućeg zapovednika cele flote, krstarica kojoj je narod jedne zemlje ispevao pesmu ....

Prvom krstašu "Dalmaciji"
 
Noć je.....tišina...
Iz morskih ddubina
Ustaju Uskoci davni,
Mrtvi pomorci slavni.
Gledaju lađu, što plovi
U dan i vedri i novi.
Pjevaju snažno u zboru,
Gromko pred samu zoru.
Klikću, desnama mašu:
Zdravo Prvi Krstašu,
Na Jadranu, našemu moru!
Brani nam obale mile,
Ne daj da tuđinske sile
Našem se primaknu dvoru.
Sam si još, galebe mladi,
Al ploviš pod našim barjakom,
Još noć se bori sa mrakom,
Jošte smo slabi i mali,
Al silni u vjeri i nadi.
I naši te zdrave sad žali...
Na sopot tvojih mašina
Iz morskih smo stali dubina
Mi Uskoci bojovni stari,
Mi mrtvi i drevni mornari,
Od pandža, što padosmo lava,
Al bili mu groza i strava.
Mi znamo, da galeb si prvi,
Al drugi će za tobom doći
Sa vojskom sve naše krvi
I braći će upomoć poći.
..Noć je - opet tišina...
Prikaze guta dubina,
Jer dan se već bijeli i zora već puca,
I mlad već život na Jadranu kuca,
A Krstaš plovi
"Dalmacija" naša u život novi....
...Neka nam slavno plije,
Neka nam barjak vije,
Barjak, što razvila jaka
Tri brata da tri junaka...
...Blagoslovi, Veliki Bože
Neka se đemije množe,
Ne tuđe da otimlju strane,
Već naše da obale brane
I zatone tihe i cvjetne,
I drage i luke sretne...
...Pod stražom jadranskih lava
Nek cijela zemlja se jača,
A vojsci neka je slava
Na moru, branik nek nam bude
Naše rođene grude
I trepet otimača!

Rikard Katalinić Jeretov, objavljeno u Almanahu Jadranske straže za 1927.

Evo da malo obnovim topic, da nakon prekrasne Jeretove pjesme, koji je inaće rođen u Voloskom kraj Opatije ali je dugo živio i na kraju i umro u Splitu, stavim dvije prigodne slike krstarice Dalmacije iz svoje kolekcije i obiteljskog fotoalbuma, pa da u svoje, ali i ime mornara sa dotičnog broda čestitam svima Uskrs :)

[attachment=1]

[attachment=2]

Krstarica Dalmacija u Boki.

[attachment=1]

Evo još malo fotografija Dalmacije ... Sve su iz moje kolekcije  ;)

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=1]

[attachment=2]

Ova sledeća je posebno lepa ...

[attachment=3]
_{Dalmacija u doku-Tivat}

[attachment=1]
_{Straža na pramcu-Tivat}

[attachment=2]
_{Deo Dalmacije-Pogled sa komandnog mosta 1928.}

[attachment=3]
_{Ukrcavanje sa tendera na Dalmaciju za
praktični tečaj 1928. u Dubrovniku II}

[attachment=4]
_{Sa praktičnog tečaja 1928.
Iznošenje sidra u Panteri}

Ajmeeeeee!!!  :klap :klap :klap

Evo još dve ... opet iz moje kolekcije. Ove su zanimljive jer su sa snimanja filma "Koralna Princeza" aka "Na Plavom Jadranu" iz 1937 godine .... Glumica na slikama je čuvena Ita Rina ... U sporednoj ulozi "Dalmacija"  :)

[attachment=1]

[attachment=2]

 :klap :klap :klap

Što reći, osim prelijepe fotke i savršena kolekcija, čestitke :klap

mali prilog "Dalmacije"
[attachment=1]

i jos jedna fotografija, ako se usporedi sa Dreadnoughtovom , na samom vrhu, napravljena minutu-dvije kasnije (iz Almanaha JS 28/29)[attachment=1]

Evo da usporedimo :D

[attachment=1]
"Dalmacija" ispred Sušaka


Upravo tako Jadrane, u vrlo kratkom vremenu su snimljene.

To je bio običaj fotografa da naprave više fotografija koje su se kasnije pojavljivale po raznim časopisima ili na razglednicama, ovo je dobar primer.

Edit

Remorker koji stoji uz Dalmaciju je R-4. Oznaka se vidi na fotografiji koju ja imam ...

Evo od mene još jedna lijepa slika "stare dame" u vožnji :)

[attachment=1]

Ne vidim baš najjasnije. Vije li se to neka zastava na krmenom jarbolu ili je to mrlja od razvijanja?

Mrlja od razvijanja ... kada se uveća, vidi se jasno.

Inače sjajna fotografija ...  :super

Drago mi je da ti se sviđa Dread, i meni je jedna od lijepših, malo ih viđam u vožnji, većinom su slike na sidrištima ili u luci.
I meni se isprva učinilo da je zastava, ali radi se o mrlji, nastaloj još u razvijanju slike, kako i je Dread rekao.

.... nasao identicnu, pa saljem kasnije....

Ima li i onu mrlju od razvijanja na sebi?

... Morest, mrlju nema (uzeo sam je iz male brosure koju sam prije spominjao ONI 202 - neki dan vidim da se moze naruciti preko interneta po USD 29 cca - cak se i ti nekad klasificirani dokumenti iz 1943 prodaju), ali sam se (uz pomoc sa strane) mucio dugo vremena da se uklone one tockice.
Evo kako je ispalo, sa malo dodane boje ---
[attachment=1]

Off ...

Te mrlje nastajale su pri "masovnoj" proizvodnji fotografija u svrhu razglednica i suvenira. Fotografi su radili veliki broj kopija koje su kasnije prodavane i često su putovale kao razglednice ... Tako sam ja imao priliku da vidim dve potpuno iste foto-razglednice od kojih je jedna imala nekakvu mrlju, najverovatnije od razvijača ili fiksira - hemikalija koje su se koristile u foto proizvodnji ...

Postojao je još jedan problem kod tih razglednica (foto-razglednica). Naime, sigurno ste primetili do sada kada ste nailazili na stare fotoćrazglednice i fotografije da se na tamnijim delovim fotografije pojavio srebrnkasti sloj koji se presijava i ometa vas da dobro vidite fotografiju ... To je Srebro-nitrat, jedan od sastavnih delova "fiksira" hemiklaije koja služi da stabiliše snimak na papiru ...

("Srebro nitrat (Srebro (I) nitrat) je so srebra sa hemijskom formulom Ag NO 3. Ovaj nitrat srebra je polazna osnova u proizvodnji i dobivanju mnogih drugih spojeva srebra, koji se koriste u industriji fotografskih pomagala, iako je ova so mnogo manje osjetljiva na svjetlost od srebrenih halida (spojeva srebra sa halogenim elementima").

E sad, problem je nastajao kada fotografija za vreme izrade nije dovoljno dugo "odstojala" u fiksiru, te se zbog masovne proizvodnjem, fotografija brže nego je predviđeno vadila iz rastvora i sušila ...

Vremenom godinama, a usled svetlosti i izloženosti suncu, srebro nitrat je izlazio na površinu u procesu nazvanim Solarizacija ...

Eto tako je nastao taj srebrnkasti sjaj na starim fotografijama ... On se uspešno uklanja gumicama za brisanje grafitne olovke ... Vodite računa da to bude tvrda gumica i fotografiju čvrsto držite rukom prislonjenu na sto ili neku drugu površinu da ne bi došlo do gužvanja (ovo zadnje govorim iz sopstvenog iskustva :zid).

"Dalmacija" pred polazak za novu maticnu luku.

[attachment=1]

dolazak "Dalmacije" 03.9.1926. u Boku.

[attachment=1]

[attachment=1]
Još jedan mali OT (mislio sam da govorite o "šahovskom polju" na nekim slikama)
Radi se o "moire" efektu, koji se dobija kad se skenira slika štampana rasterskom tehnikom. Kad je već dobijena ovakva slika, nema puno pomoći.

Da bi se ovo izbeglo, kod skeniranja štampanog materijala treba da se koristi posebna procedura:
- poželjno je odrediti linijaturu štampe (broj redova rasterskih tački, meri se po cm, danas češće po inču). Lošija novinska štampa ima oko 80, a revijalna oko 175 po inču. Rastermetar se štampa na grafičkom filmu i pomoću njega se lako odredi linijatura.
- neki skeneri imaju opciju za "descreen", za ove namene. Pošto se odredi otprilike linijatura, onda se skenira
- jedna opcija je da se sve uradi ručno - skenira se u 600 DPI, posle koriste razni filteri i smanji rezolucija i izoštri.

Cela procedura zavisi od vrste štampanog materijala i tipa skenera.
Da bi se dobili najbolji rezultati treba probati nekoliko varijanti, pa koja ispadne najbolje.

Brodeci u zadnje vrijeme po ruskom sajtu (tsushima.su/forums/), naisao sam i na staru fotografiju Niobe s pocetka stoljeca.
Iako je na palubi jedna slicna, ipak prilazem.

[attachment=1]

Uobičajena slika sušenja mudanata, majica, riđipeta i kombineta u svim ratnim mornaricama prije ugradnje električnih sušilica.

jedinstvena slika, barem to susenje nisam vidio na brodovima JKRM; na nekim razaracima/krstaricama k.u.k. gdje se suse deke, izgleda kao neka specijalna PA obrana.

Krstarica Dalmacija i školski sastav u glavnoj malteškoj luci.

Slika Dalmacije i školskog sastava iz uzduha.

Još jedna školskog sastava. Dalmacija, torpiljarke , Hvar, podmornice

[attachment=1]

"Dalmacija" na vezu u okolini Kotora, April 1941.

[attachment=1]

I jedna fotka iz 30-ih godina.

[attachment=1]

"Dalmacija" i "Dubrovnik" u Pomorskom muzeju u Splitu. Manje ostecenje prednjeg jarbola kod "Dalmacije"
[attachment=1]

Jeli to neka "friška" slika iz muzeja? Vidiš kako slabo gledam okolo, uvik se žurim, bio sam sigurno 3-4 puta u muzeju i uvijek vidim nešto novo :-[ Morat ću opet u skoro vijeme, ali ovaj put extra detaljno, prilika je i ova nova izložba, a možda bi se nekako moglo zavirit i u depoe, mislim da i tamo ima dosta toga.

Slika od proslog utorka; isto kada je slikana i "Vila" u Vranjicu

Jedna lijepa stara fotka iz Tivta, vidi se "Dalmacija" vezana na molu I Arsenala. Jedan minonosac je na sidristu, a zna li mozda neko koji je ovo mali parobrod skroz lijevo na fotografiji ?

Marinero postavio si odlično pitanje. Na tim sitnicama se poznaje pomorska prošlost. Sad samo očekujem ispravan odgovor.

Nije li to vrijedni "Cavtat"?

Cini mi se da ove dvije fotografije nisu prilagane

[attachment=1]

Čini mi sa brod ima samo prednji jarbol. Po silueti bi mogao biti Cavtat. Cavtat ima tri okrugla prozora na boku salona. Sto posto je Cavtat.

Jeste, "Cavtat" je, ima tri prozora na boku....

Dalmacija s torpiljarkama u Boki. Zanimljiv je ovaj mali brodić u desnom donjem kutu.

remorker....

Pocast "Dalmacije" nad plavom grobnicom

[attachment=1]

Slika mora biti sa školskog putovanja na Maltu.

Da, to je iz tog ciklusa

Evo jedne za brodarskog  ;)

"Dalmacija" u Šibeniku ...


[attachment=1]

Čista i jasna stara razglednica. Dalmacija vezana ispred stare ribarnice.

Jedan lijepi Seitsov akvarel "Dalmacije" posluzio je kao ilustracija u "Jadranskoj strazi".

Našao samo ovu na webu, mislim, da je nije bilo ovdje.

Još dve fotke, jedna kao Niobe, a druga kao dalmacija.

[attachment=1]

[attachment=2]

I još dve fotke

[attachment=1]

[attachment=2]

Neki detalji iz Jadranske Straže ...


[attachment=1]

[attachment=2]

Čiča ima visok čin, a drži daljinomjer u rukama.(prva slika)

Piše ispod slike. Komandant eskadre, kapetan bojnog broda Rikard Kubin.

Samo što ona sprava ne služi za osmatranje, već je optički daljinomjer. Za osmatranje je durbin. Valjda ga nije imao pri ruci.

koja minuta poslije - i evo jos jedna fotografija
[attachment=1]

sad sam vidio da je i Motorista postavio ovu fotku - ne mogu skinuti post....

To je bilo s prove. Sad s krme u najboljoj luci na svitu.

Prelijepa fotografija! Bravo, brodarski! :klap :klap :klap

 :klap :klap :klap Sta je - je.

Stvarno je lipa. Ne znam kad sam vas razočarao sa slikama.

Mornari s Dalmacije. Zimsko izdanje.
Posli zime dođe lito.

Slika krstarice Dalmacije i panorame grada. Ova fotografija je za mene potpuno iznenađenje. Brod u raspremi kod crkve svetog Domenika. Nisam znao da su se ti brodovi tu vezivali. Znao sam za uvalu Furnaža. Onda izgled tvrđave svetog Mihovila sa strane prema Martinskoj. Neke nadogradnje na tvrđavi. Meni potpuno nepoznate. Mogla bi se pronaći još koja zanimljiva pojedinost. A opet Dalmacija snimljena sa Martinske. Sve u svemu, zanimljiva slika.

Skoro sam pronašao ovu fotografiju na berzi. Snimljeno u Boki.


[attachment=1]

Dalmacija u Šibeniku. Nažalost razglednica je sasvim uništena.

Odlična fotografija Brodarski, šteta za oštećenje.

Mada mi se čini da bi se tu moglo šta uraditi. Koliko vidim, preko fotografije je prelepljeno nešto papira sa drugog objekta. Postoje načini da se ovo sredi pažljivim guljenjem i čišćenjem.

"Dalmacija" u Egiptu - 1938.

[attachment=1]

Prekrasna fotka Dalmacije i barem meni nepoznata :super Zahvaljujem kolegi na objavi :D

Mislim da ova do sada nije bila.... "Dalmacija" pred Tivtom u pratnji "Orla".

Na legendi je sve objasnjeno, osim sto umjesto "Crveni krst" treba da stoji "nepoznati bolnicki brod" koji se vidi na sidristu ispred Arsenala.

Obuka na glavnom naoružanju.

je li bio neki crtež njen, nisam pregledao sve postove?

evo drugi deo

Nije bio, ali sve i da je bio, nemoj da te to spreči da ovakve stvari postavljaš  :super

Samo napred, svaka čast  ;)

Bravo Marinero i Mali od Palube!

He, he, he, rekoh li vam ja da je mali pravi lik! Jedino nam on jos moze spasiti ono blago u ostavstini pokojnog Arsenala! ;D

poslije rekonstrukcije

Marinor ide li voda na usta?

Kao što sam vam i najavio, evo našeg Indiane Jones-a koji prekopava po ostacima Arsenala! Ide Dražene, voda na usta i meni i svoj ovoj dobroj gospodi ovdje, zato stavljaj sve sto sto imas.... :super

Evo dok Indiana Jones pretraži što je sve danas elektronski poharao, da ja stavim par sličica. Na ovoj prvoj je nayalost, fotograf-stručnjak brodu "otkinuo" provu....

Na doku 2 Arsenala Tivat.

Evo još jedna s krme, ali je brod ovaj put, u vodi.

Fantastično, jedva čekam nove fotke.

Ako niste imali pametnija posla nego ste se pitali kako su oficiri "Dalmacije" čuvali svoje uniforme evo nečeg zanimljivog...

izvinjavam se to je bilo namijenjeno pitomcima...

Stara dama u veoma dobroj rezoluciji....

Je li bila ova slika?

(Mislim da je među brodovima u posjeti Malinskoj na otoku Krku i "Dalmacija"...)

[attachment=1]

...

[attachment=1]

Još jedna. Obe su iz Almanaha Jadranske straže za 1927. godinu.

[attachment=1]

... dolazak "Dalmacije" u Boku 03.9.1926., vec je postavljena, ima skoro dvije godine......, ali nek se nadje.

... ispred Malinske je davno vec postavio Dread na topiku o minopolagacima....

Iako "Dalmacija" nije u prvom planu, postavljam ovu sliku ovdje, jer mi je jako draga. Stavio sam je već u topiku o Pomorskom Arsenalu u Tivtu...
Ne mogu da skinem oko sa nje...Služi mi kao desktop pozadina ;)

Fantasticna! Bravo..... ;)

Svaka čast. :super :super :super

Nije "Dalmacija" već njena "sestra"

 Ovakve (i slične) stvari prilikom opremanja brodova radili su majstori iz stolarsko-čamčarske radionice tivatskog Arsenala.
Rasklopiva stolica za pitomce pomorske akademije na Dalmaciji. Crtež iz daleke 1927.

Mislim da ovu do sada nismo imali....

Preklopne stolice se nisu mnogo promjenile do "naših" vremena. Mjenjao se je samo material iz kojih su rađene. Na TČ smo imali isti sistem samo kombinacija Al i šatorskog platna (ponekad je sjedači dio bio iz tapisona). Na nekim brodovima su imali baš takve kao što je na nacrtu drvo-šatorslo platno. Zauzima malo mjesta, i lagana je. Radili su jih u MTRZ V.Škorpik.

Nacrt Dalmacije "poslije rekonstrukcije" je jedan od neostvarenih projekata s topovima kalibra 100 ili 120 mm. Ako se bolje pogleda, vidi se da na slikama ima manje topove (bez stitova) i drugaciji heksagonalni raspored: po jedan sprijeda i straga i cetiri na bokovima, svi kalibra 83,5 mm (sluzbeno 84 mm), protuavionski tipa Skoda. Ipak izvrstan detalj za povijest broda i planirane pregradnje.

Lepo primećeno, hvala Akagi  :)

Nema na cemu ;)
Vjerojatno su bili planirani neki "prekobrojni" Skodini topovi, jer Njemacka tada nije smjela prodavati ratne brodove s naoruzanjem. Tako je DALMACIJA (ex-Niobe) prodana Kraljevini SHS kao "brod za putovanja" ("Bereisungsschiff", vjerojatno u kategoriji "admiralska jahta" ili sl., de facto skolski brod za dulja krstarenja). U odnosu na velicinu broda topovi su dosta glomazni, pretpostavljam da je rijec o nekima planiranim za podmornice (nedovrsene) ili cak za krstarice klase "Ersatz Zenta", koje su trebale dobiti kalibra 120 mm, tek se poslije razmisljalo o 150 mm, ali krstarice nisu ni zapocete, dakle nije trebalo topova. Za postojece topove kalibra 150 mm (na klasi Tegetthoff) su cijevi i tako prekratke, vise mi slice na one kal. 120 mm s monitora, ali je mozda crtez bio samo "idejni" oliti "umjetnicka sloboda".

Dio posade "Dalmacije".

Njena posada cinila je i okosnicu ove prelijepe figure slikane 1929 na stadionu NK "Arsenal" u Tivtu.

I na kraju, jedan lijepi kolektivni snimak posade na samom brodu.

kao Cattaro

[attachment=1]

[attachment=1][attachment=2]

Ovo mi je stvarno odnekud poznato ;)

Virujem da ti je itekako poznato.

Ali sam u medjuvremenu dobio par jos ljepsih fotki. Samo da se nadje izdavac...

U mom gradu se pokupovale dvije lijepe brošure gospodina doktora Z.F. o brodovima F.Josipa. Nestrpljivo čekamo naredna izdanja.

Nazalost je izdavacka kuca Adamic iz Rijeke odustala od vojnih izdanja... No mozda ima nade u drugom gradu...

Nacrt.
Sajt je: "drednought project"

preuzeto sa "cimahvar" - cini se kao "Dalmacija"

[attachment=1]

Jeste Jadrane, Dalmacija je. To je dosta česta razglednica sa Hvara, kliše je korišten dosta dugo nakon rata. Postoji još jedna slična iz malo bliže perspektive i blišeg ugla gde se lepo vidi da je Dalmacija.

Imam negde ovu što si postavio pa ću skenirati, možda će biti malo oštrija.

Do sada nije bila. Na sidru pred Tivtom. Slika iz 1931.

Sjajna! :super :super :klap :klap

Hvala druže  ;)

E, nasa dobra stara "Teta Jela". Izgleda cak kao ozbiljan brod ;)

Evo i boljeg skena ove razglednice, kao što sam i obećao. Cela razglednica + uvećani detalj sa Dalmacijom.


[attachment=1]

[attachment=2]

"Teta Jela" u gradu naseg brodarskoga....

Aha, prvi izgled poslije kupnje, jos bez topova kalibra 83,5 mm.

Šibenik nije 100%. To je Smirna.

Ja sam isao za onim sto je napisano u originalnom albumu na toj slici.....

Ma jeste, nego je Brodarski dao mikrolokaciju  ;)

Marinero,
markantnih objekata više nema. Tu je Dogus grupa i zato sam to rekao. Turci su se ušetali u Mandalinu bez ispaljena metka.

Isto kao kod nas Kanadjani u Arsenal.... >:(

E onda je bome Izmir...

Uz mulo 1 Pomorskog Arsenala u Tivtu:  ;)

Ne bih rekao da je ovo slikano uz mulo I, prije da je na sidristu ispred Arsenala. Vidi se privezna plutaca lijevo od prove "Dalmacije" a nju imamo na vise fotografija snimljenih na sidristu, odnosno akvatorijumu ispred Arsenala.

U pravu si...
Brzoplet zaključak sa moje strane s obzirom da je često bila vezana uz mulo 1  :-[

Ni ova nije bila do sada na forumu...
Brod izlazi iz Boke. Iza se vide Igalo i Sutorina.

Rekao bih da je slikano sa Kabale...

Meni ovaj poslednji snimak deluje, kao da je slikano iz aviona.
Slika je zaista interesantna, posebno nama, koji živimo u HN. Meni upada u oči kako su sva okolna brda gola - čini se da nema vegetacije. Danas, kada posmatramo isti krajolik, upada u oči da je sve prekriveno šumom i makijom. Naravno, i grad je mnogo veći!

Marinero, Kabala nije tako visoka, i ispred Kabale je usko more, nema puno do Kobile.

No, sve ovo su samo nagađanja... gde li je snimatelj ove lepe fotografije, da nam ispriča kada je ona nastala i sa koje pozicije?

Kabala je. Prvo utvrđenje na koje naiđeš kada se popneš serpentinama iz Rosa. Nebrojeno puta sam sa nje gledao na Novi i Igalo. Manje-više to je ta pozicija.

Kao italijanska topovnjaca (tako su je zvanicno preklasifikovali) "Cattaro".

Stavio pod torpiljere evo neka bude i ovdje iako je "Dalmacija" u drugom planu

Je li se iza Dalmacije nazire neki nosač aviona?

Je neki nosač, Mali je to juče elaborirao u temi o torpiljerima  ;)

Onda bi trebale biti tridesete godine....

Poseta Royal Navy Tivtu.

Čeka se Jadran...
Samo što ne uplovi u Tivat nakon izlaska iz brodogradilišta...
"Dalmacija" i ostali iza nje (torpiljeri i minonosci) sa nestrpljenjem čekaju na novo društvo...
"Dalmacija" i minonosci će ga pitati šta ima novo tamo kod nas ??? ???  Ovaj će reći:"...ma ništa...neka budala oće da se bije sa svima..."
U donjem lijevom uglu rasvijeta na rivi, koje se ne sjećam, ali i vrh svjetionika sa kojeg sam nekada davno pao i slomio arkadu... Sada je na njegovom mijestu nekakva lizalica... :P

Svečana zastava vezena na svili. To je bio dar nekog od ogranaka Jadranske straže. Kroz povijest se održao običaj da neka ženska udruga pokloni nekoj ratnoj postrojbi ručno rađenu zastavu. U Jadranskoj straži to se razmahalo do neslućenih razmjera. Potrošilo se svilenog konca i platna na tone.

Kvalitetom na žalost, vrlo loša, ali tematski i kompozicijski vrlo interesantna fotografija - "Dalmacija" prvi put u luci Šibenik, godine 1927.

Naletio slučajno na nju..ako je več ...nek se obriše.

Ma di ćeš ovo blago brisat!Odlična je..

Kolko ja vidim na desnoj podmornici je italijanska zastava...izgleda je to snimljeno poslije kapitulacije....

Mislim da si u pravu, i Hvar (levo na fotografiji) ima maskirnu šaru koju je dobio početkom Aprilskog rata.

I Dalmacija izgleda ima nešto slično na dimnjacima.

[attachment=1]

Jesmo li imali ovu ?

Ne :super

Dalmacija je na toj slici ispred Sušaka.

Jeste, ispred Sušaka. Ranije, na prvoj strani teme (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=3485.msg32894#msg32894) smo pominjali ovaj događaj. Uz bok Dalmacije je vezan remorker R-4.

Ova što je Marinero postavio je jedna iz iste serije fotografija, verovatno snimljena koji trenutak pre one iz almanaha JS što je Jadran postavio.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Dva isečka iz jednog nemačkog propagandnog žurnala, čini da je Dalmacija u doku, u fazi prenaoružavanja i opremanja za ratnu službu.

[attachment=1]

[attachment=2]

Ovo je valjda model "Dalmacije" koji je bio u muzeju na Gripama...

Sa palube "Dalmacije" vezane u tivatskom Arsenalu.

[attachment=1]

Zašto "bio". Šta mu se dogodilo? Nije valjda sklonjen kao neodgovarajući, nepoćudni trag zajedničke prošlosti?

Vidio sam "Dalmaciju" prije koju godinu. Kao i kod ostalih brodova osjetljivi jarboli i radio antene su manje osteceni.

Pa dobro, ako je reč samo o oštećenjima, naći će se valjda neko od entuzijasta da je "remontuje", ne treba im za to ni Mandalina, ni bivši Arsenal.

"Niobe" - "Dalmacija" - "Niobe", zanimljivi njemacki topik
http://sms-niobe.npage.de/

Sa Mycity-military
[attachment=1]
[attachment=2]

Jos jedna fotografija "Dalmacije"
[attachment=1]

Bila je lijep brod, za potrebe ondašnje mornarice zastarjela čak i uz izvedene modernizacije.
Ali imala je zanimljivu povijest i kako mi je govorio jedan pokojni susjed koji je na njoj bio
za vrijeme Talijanske mornarice 1942-1943, imala je "dušu".

Završila je kao i večina brodova njene generacije u rezalištu.

U rezalištu?
Rezali su je na mjestu torpediranja.

Dalmacija na čelu a ostali za njom i nad njom.
Čuvena firma i efektni snimak.

Po pričanju nekih ljudi, sada nažalost već pokojnih, a koje sam slušao sa znatiželjom kao dečko, Dalmacija je u Aprilskom ratu oborila nekoliko talijanskih aviona. Nakon toga je pustila umjetnu maglu. Sidrila je ispred Dobrote na dan 6. aprila. Jasno, sjećanja su nepouzdana.

Čini mi se da je to taj žurnal.

http://www.youtube.com/watch?v=GOFlfbafqic

Svaka cast, Motorista, (oko 0.50).

Hvala. Počinje malo ranije, oko 00:45.

Evo ga isečak iz tog filma.

[attachment=1]

Dalmacija isplovljava...možda po poslednji put.

[attachment=1]

Kraj...

[attachment=1]

Oni "drze" "Dalmaciju"
[attachment=1]

Da li su kotlovi na "Dalmaciji kada pregrađeni za loženje naftom? Ova dimi kao da loži sirovu "Kolubaru".

Nema informacije o preuredjenju na naftu. Pod Talijanima je koristila ugljen iz Rase u Istri; taj nije dobre kvalitete...a posebno kod potpaljivanja stvara masmi dim.

Sa aukcije
[attachment=1]

U malo vecoj rezoluciji od postavljenih (prva je izgleda kod rijeckih skladista)
[attachment=1]
[attachment=2]

Ne sjecam se da je ovaj tekst bio

Kako je torpedirana krstarica "Dalmacija"


http://www.hawlina.si/index.php/silba/111-kako-je-torpedirana-krstarica-dalmacija

http://www.youtube.com/watch?v=vfsEBqgktN4

Lijepa fotografija stare "Tetka Jule" u Valetti.

Nikako da tačno zapamtim, je li nadimak broda bio "tetka Jula", ili "tetka Jela", i otkuda taj nadimak koji priliči rogatoj stoci, a brodu baš i ne na prvi pogled.

"Tetka Jela" a ne Jula, moja je greska, sorry! ;)

Ima skoro 4 godine da je Marinero postavio vrlo slicnu fotografiju
[attachment=1]

Ovaj komad sa Tetke Jele - neka vrsta ukrasa koja je ko zna gdje na brodu stajala, jos postoji i cuva se u Pomorskom muzeju u Kotoru. Sudeci prema natpisu, tu su sa DALMACIJE skinuli Italijani nakon sto je brod zaplijenjen po kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije, 19.aprila 1941 u Tivtu. Kao kulturan narod, nisu to bacili, vec su ga predali Pomorskom muzeju u Kotoru, gdje se ovaj predmet i danas nalazi.

Kruna je mogla stajati na krmi ili na pramcu!?

Zaista ne znam,ali mi nekako djeluje logicnije da je bila dio ukrasa na krmi broda....

Na krmi, naravno.

[attachment=1]

Sjajna fotografija! Eto, i to smo uspjeli razjasniti. Nema toga sto paluba ne moze ! :klap :klap :klap ;)

URA!

Ima na palubi slika Dalmacije s krme. Snimljene su u Tivtu.

Ima, ali na obje raspolozive fotografije krme broda slikane u Tivtu, se ne vidi vrh grba na krmi, odnosno sama ova kruna.... Tek iz ovog ugla na fotografiji koju je Dred postavio, vidi se jasno i taj detalj.

Zaista kulturno i lijepo od njih, ostavili muzeju krunu, a odnijeli 3 tone ostalih stvari (srednjevijekovno oružje i oklope, stare nošnje i dokumenta, stare puške itd...) ;)

E, ti sad okreces na pricu o ratnim pljackama koja bi nas zaista puno udaljila od ove teme. Krade se nasa istorija i dan danas i to od multinacionalonih kompanija koje ovdje posluju, dobijaju na poklon nase resurse od korumpiranih politicara, a onda se "kite nasim istorijskim perjem" i pokusavaju ga prikazati u potpuno neodgovarajucem istorijskom kontekstu. Ne tjeraj me na pricu o pismima pojedinih kraljica i princeza koje nikada u more ni noge nisu umocile, a koja su zavrsavala kao djelovi nekih "Zbirki pomorskih nasljedja"! :marinero

Ja sam samo usput pomenuo pljačku muzeja u Kotoru tokom II SR. Nema potrebe da se uzrujavaš kada ga nisi ti opljačkao zar ne ;)

Još dvije iz grada našeg brodarskog.

Lepo se vidi grb na krmi.

Mozda ova jos nije bila.
[attachment=1]

Nije sigurno. Fantasticna je - zimska bonaca u Tivatskom zalivu! Sva cast , jadrane! :klap :klap :klap

Stala nam je tema sa Teta Jelom, pa da je poguramo, dvije fotografije sa dokovanja DALMACIJE u Arsenalu Tivat.

Jedan moj dobr prijatelj kopa po starim novinama i povremeno nadje prave bisere...

„Pravda“, br. 298, str. 5, 31.10.1926.g.
Da li Beogradu leži na srcu naš Jadran?
– Nekoliko reči povodom kampanje koja je povedena protivu prvog našeg ubojnog broda „Dalmacije“ –

   Proteklo je punih osam god. od dana, kada je Jadran, o kome se toliko maštalo i govorilo, postao najzad naš. I kroz sve to vreme od osam godina, mi ne samo da nismo ništa konkretnije učinili za naš slobodni Jadran, već nismo uspeli ni da shvatimo njegove najelementarnie potrebe. U tome neshvatanju potreba našeg Jadrana, izgleda, da prednjači Beograd, koji često, vrlo često, nemože da shvati ni toliko, da se sa primorjem ne može postupati kao sa ostalim pokrajinama, da o njemu treba mnogo govoriti, ali nešto i prećutati i, da se najzad, na sve pretenzije suseda nesme slegnuti ramenima sa pouzdanjem u svoju mišicu. Poslednji primer za ovo imamo sa našom prvom krstaricom „Dalmacijom“, koja je prispela u kotorski zaliv pre dva meseca, pozdravljena oduševljenjem kakvo se na moru ne pamti. U to doba putovao sam kroz Dalmaciju, sa namerom da potom pređem u Italiju- „Dalmacija“ je došla, ona je u našoj luci, pod našom zastavom.
Te reči, izgovorene gotovo pobožno, brujale su duž celog primorja ... (slijedi nečitak pasus) ... najzad devojka, mlada devojka, kojoj ste se približili sa kakvom frivolnom mišlju pričaće vam o „Dalmaciji“, prvom našem ubojnom brodu. – „Dalmacija“ je došla!
Čuo sam te reči na Rijeci, pa čak i u Abaciji, uskovitlanoj od „Valencije“ i sveta iz sviju zemalja. Samo na tom tlu dolazak Dalmacije dočekan je drugim raspoloženjem, a pod crnom košuljom uznemireno je zadrhtalo ptičije srce. Cela štampa se uzbunila. U dugim člancima pozivaju se na postojeće i nepostojeće ugovore, predlažu vladi mere i ističu potrebu preduzimanja energičnog koraka u Beogradu. I ovaj poslednji predlog uznemirenih listova s one strane Jadrana bio je i prihvaćen. Italijanski poslanik je preduzeo izvesne korake, koji su, po uobičajenoj praktici našeg ministarstva spoljnih poslova, ostali najdublja misterija za svu javnost i poslužili kao osnova za beskrajna nagađanja i revolt rodoljubivih Dalmatinaca. A to je sve bilo s toga što su naši susedi, pre nego mi osetili pravi značaj Dalmacije. Oni su osetili da će dolaskom „Dalmacije“, naša mlada flota dobiti vođu, i drugo, što je još važnije, da će „Dalmacija“ podići duh primoraca i uliti im veru u moć naše flote i mogućnost odbrane naše obale. Tada sam smatrao za dužnost da učinim put od Sušaka do Tivta (Boka Kotorska) radi poklonjenja prvom našem ubojnom brodu.
U Tivtu, tihom mestu gde je sada „Dalmacija“, dočekao me je izvanredno ljubazno g. Salher, komandant pomorskog arsenala u Tivtu. Neobično zadovoljan, što beogradska štampa poklanja pažnju našoj mornarici, g. Salher me je lično poveo „Dalmaciji“, pričajući mi oduševljeno o njoj.
- Ona će sada, rekao mi je g. Salher, služiti kao školski brod i kao takav imaće ogromnih zasluga za razvoj našeg mornaričkog podmlatka. Brod je kupljen u Nemačkoj i prepravljen u Kilu, tako da sada odgovara svima uslovima moderne tehnike. Sada se živo oprema i za mesec dana poćiće u pohode svima većim lukama duž naše obale. Posle toga naši mornari učiniće na „Dalmaciji“ posetu engleskim, a potom i američkim lukama. 
Zajedno sa g. Salherom i dva mlađa oficira obišao sam zatim celu „Dalmaciju“. Dve katarke izdignute pedeset metara iznad prostrane palube nose na sebi oklopljene osmatračnice i razapetu antenu. Pod njima je najveća i najmodernija radiotelegrafska prijemna i odpravna stanica, koju imamo na plovnim objektima. Iznad radiostanice nalazi se komanda broda, gde pada u oči električni kompas i električna krma. Najlakšim okretom točka koji nije veći od običnog automobilskog volana, može se za tren oka okrenuti u mestu. Pošto smo prošli mnogobrojne odaje, salone i kabine za oficire, kabine i kupatila za vojnike, ušli smo u mašinsku salu, koja odaje jedno zamašno industijsko preduzeće. Osam ogromnih parnih kotlova, na kojima mora biti zaposleno preko 50 ložača, daju paru za četiri mašinska cilindra, jaka 8000 konjskih snaga okreću se dve elise da bi brod išao 25 milja na sat. Do mašinske sale nalazi se radionica za lakše popravke na brodu, zatim električna centrala, mašine za led i filtriranje vode.
Posle puna dva sata hoda iz odaje u odaju sa sprata na sprat, bili smo opet na palubi. Za svo to vreme mornari su žurno radili, opremajući „Dalmaciju“ za njen prvi put.
U mašinskoj sali zapitao sam jednoga:
   - Radujete li se brodu? On samo prileže uz cev koju je glačao, tako nežno i zaljubljeno da mi bolji odgovor nije trebao.
   Drugi odgovori umesto njega:
   - Kako se ne bi radovali, gospodine. Sada ćemo ploviti! Znate, ja sam bio ovde kada smo imali samo minonosca „Galeba“ i evo šta danas imamo.
   Tada sam se divio tim našim mornarima, dostojnim da budu obožavani i stavljeni kao uzor mnogim, mnogim.
   Na palubi jedan oficir mi reče:
   - Juče sam ih ih jedva oterao da jedu, a neki su ostali i preko ručka da opremaju brod.
   Kada sam se oprostio sa svima i kada se mrka silueta „Dalmacije“ počela gubiti u daljini, pod utiskom onoga što sam video, osetio sam sav značaj tih reči, i pojmih u svoj jasnoći od kuda dolazi tolika bojazan naših suseda.
   To, nažalost, izgleda da niko nije osetio u Beogradu i prvoj našoj krstarici, koja treba da zaštiti slobodni Jadran, mesto usklika oduševljenja, poslato je nekoliko nepoverljivih pogleda na njenu prošlost, koja ovde ne može igrati nikakvu ulogu.
   I sve te, koji su „Dalmaciji“ uputili poglede nepoverenja, trebalo bi uputiti kod naših zapadnih suseda da se raspitaju kolike sume treba baciti da bi se kupilo narodno oduševljenje. Dobili bi sigurno odgovor da to košta kao jedna zamašna flota, a ne kao jedan brod od 28 miliona dinara, koliko košta „Dalmacija“.
   - Ima li ko god kod nas interesa da ubija volju i duh naših divnih pomoraca, ili su tu umešani tuđinski računi? I pored sve naše nebrižnosti za morem u prvo treba iskreno posumnjati, a za drugo treba zapitati g. dr. Ninčića, jer možda on sumnja i u to drugo.
   Brana Simeonović

Nakon teksta, fotografije...
[attachment=1]
[attachment=2]

Uglavnom je slicno vec i bilo....
[attachment=1]

Vreme", br. 2655, str. 1, 17.05.1929.g.
Specijalni izveštač „Vremena" ukrcan na „Dalmaciji", šalje prvi radiogram o putu naše ratne mornarice
Na brodu „Dalmacija", 15. maja (radiogram).
Današnji odlazak na Krf bio je jedan od najlepših događaja, koje Boka pamti. Sem vanredno lepog ispraćaja stanovništvo Boke umelo je spontano da izrazi svoje oduševljenje za našu ratnu flotu.


U 7 časova izjutra flota je krenula iz Tivta. Na čelu Vila sa Ministrom g. Hadžićem. Admiralski brod Dalmacija okružen sa 6 torpiljerki zatim matica Hvar i podmornice Hrabri i Nebojša. Trokratno klicanje „Ura!" od strane mornara i radnika iz arsenala postrojenih duž zgrada i klicanje građanstva sa obale pozdravilo je naš polazak. Celokupno stanovništvo Tivta izašlo je da isprati flotu.
Građanska muzika ukrcana u veliki motor- barkasu pratila je ratne brodove svirajući poletničke marševe. Sa svih strana išli su u susret čamci a svuda su lepršale zastave sekući vazduh iznad vode.
„Živela naša flota!", orilo se sa obala gde su garnizonski pukovi i jedinice tvrđavske artiljerije, pešadije i minerske momčadi. Sa svih strana pozdravi ura.
Ispred crkve u Đenoviću, gde se na sve strane viju zastave razleže se pucanje prangija, kojima se pozdravlja ispraćaj mornara.
Domaća flota, koju sačinjva minonosac Soko, Labud, Kobac, Orao, i torpiljer br. 1 ukotvljeni pred Đenovićem pozdravljaju naš polazak silnim klicanjem: „Ura!"
U hidroplanskoj bazi celokupno društvo postrojeno čini živu ogradu duž obale, a sa krovova od grada do hangara razleže se ura i sviranje mornaričke muzike. Sa svih forova čuju se topovi, a gore u vazduhu kruže hidroavioni oštrih crtova.
Vila zastaje. Svi ratni brodovi ulaze u brazdu i defiliju ispred nje odajući pozdrav ministru Vojske i Mornarice, koji sa komandantskog mesta Vile otpozdravlja. Sa Dalmacije odjekuje 19 topovskih pucanja kojima admiral broda pozdravlja svoga Ministra.
Dok Vila sa Ministrom g. Hadžićem produžuje put za Split, flota pod admiralom g. Pricom skreće na jug preko mirnog mora obasjanog suncem i plovi prema Krfu gde stiže sutra u 9 časova ujutru.
Jedna eskadra grčke flote sastavljena od oklopljene krastarice Averove, 6 razarača, 2 podmornice, 2 pomoćna broda, od kojih je jedan nosač 10 hidroplana, pod komandom komodora Tumpoša stigla je iz Pireja na Krf da dočeka našu ratnu mornaricu.
Sranislav Krakov

I kako smo i dalje na "Palubi" da ne zaboravim ili preskočim Kraljevsku Ratnu Mornaricu. Evo jedna fotografija mornara u veselom raspoloženju
snimljenu na palubi broda, čini mi se da se radilo o nekom od pomoćnih brodova.

@zpetrov9

Ovo je ipak "Dalmacija", izdvojeno i spojeno u odgovarajuću temu  ;)

Неколико напомена из руског часописа "Страни поморски Цоллецтион" објављена је у Чехословачкој у годинама 1920-30

Hvala. :)

Dodela ratne zastave.

[attachment=1]

Kraljevska mornarica prvi put isplovljava iz Boke u prijateljski posjet grčkoj, francuskoj i engleskoj mornarici.[attachment=1]

Deo posade Dalmacije, godina snimka nepoznata.


[attachment=1]

Prilično glupav izlaz na krilo mosta, vrata prema provi.

Ukrcaj ugljena na "Dalmaciju" u Šibeniku, 16.avgust 1930. Ukrcano 350 tona.

Ručno na pletene korpe! Bravo dečki.

Puca kičma.

Jedna sa šatorima.

[attachment=1]

Jeste, ispred Sušaka. Ranije, na strani 1 i 11 teme.

Krstarica `Dalmacija` - Malta, 1929. godine.

Zaplijenjena DALMACIJA u Kotoru, krajem aprila 1941. Subočice joj je pomoćn HVAR, a u daljini po krmi, razarač BEOGRAD.

Da li je tačno da je Dalmacija čak jedan dan vijala hrvatski barjak, dok nisu došli Italijani i okončali taj pokušaj uspostavljanja RMNDH?

Ne. Preuzeli su je direktno Italijani od KrMJ i dali joj ime "Cattaro". Poslije je završila u njemačkim rukama i plovila i stradala ponovno pod svojim originalnim imenom "Niobe". Nikada nije bila u rukama Mormarice NDH.

Чини ми се да ове нисмо имали. Ако јесмо, праштајте.
Далмација:
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=5]
Катаро:
[attachment=3]
Ниобе:
[attachment=4]
[attachment=6]
[attachment=7]
[attachment=8]
[attachment=9]
[attachment=10]

Ево још једне  ;D
[attachment=1]

Neke smo imali a neke nismo. Sjajno! Hvala!

8490 MuzHPMS  Dalmacija - ex. SMS „Niobe“ The Croatian Maritime Museum Split Hrvatski pomorski muzej Dalmacija Model 2015 S 2473 HPMS_066

H.T. Lenton u knjizi "German warships of WWII" navodi da su "Dalmaciju" u travnju 1941. nakratko zauzele postrojbe NDH, podigle barjak NDH i formalno uvele u svoju Mornaricu. Naravno, ubrzo su je sebi uzeli Italijani, pa praktičnog značaja za NDH nije imala.

Makarska ;

[attachment=1]

U pozadini je ipak otok Daksa...

Pored Dakse ulazi u "zdvora Dakse", pa dalje u Elafite možda.

Mogla bi stvarno biti Daksa
[attachment=1]