PALUBA

Poštovani Palubarci,

konačno krećem s prvom podtemom, a to su novčani bonovi iz koncentracijskih logora, ratnih operacija i vojnih postrojbi, za različite svjetske, okupatorske i lokalne ratove.

Predstavljam takve bonove nacističkog konc-logora za Židove u Theresenstadt-u (č. Terezianštat), točnije čuveni ŽIDOVSKI GETO u Češko-Moravskom protektorijatu odnosno okupiranoj Čekoslovačkoj. Logor, točnije cijeli jedan grad, nalazio se dosta blizu Praga, a idejno ga je osmislio SS general Reinhard Heydrich (č. Hajnrih). Originalno je zamišljen kao visokokvalitetni prihvatni kamp za Židove-heroje iz Prvog svjetskog rata, kao tobožnja zahvalnost. Na kraju je služio isključivo kao transportna stanica i međustanica za masovni odlazak Židova u Auschwitz (č. Aušvic). Bio je jedini nacistički logor u koji su smjeli ući predstavnici Međunarodnog crvenog križa. No, i to je naravno bila naci-propaganda, kako bi se mislilo, da je Adolf Hitler dobronamjerno dao cijeli jedan grad na korištenje Židovima. Zanimljivo, međunarodna zajednica je vrlo dugo tako i mislila!?! Gradom su upravljali sami Židovi (njem. Judenrat) odnosno njihovo vijeće za geto odgovorno SS-u. Čak su godine 1943. Nijemci tiskali novčane bonove u raznim apoenima za unutarnju robno-financijsku cirkulaciju. Na njih su u desnom donjem uglu pozadine (revers) napisali i ime tadašnjeg starješine Vijeća za geto, Jakoba Edelsteina.

[attachment=1]

Imam cijelu kolekciju tih Geto-bonova, ali ću ih sutra postaviti, danas je gužva, ne prolazi, poz...

[attachment=1]

Evo uspjelo, probam dalje...

[attachment=1]

Ide, malo ću pojačati...

[attachment=1]

[attachment=1]
[attachment=2]

[attachment=1]
[attachment=2]

Prije 20-tak godina ovo je bila raritetna kolekcija...

[attachment=1][attachment=2]

...onda su u nekom zidu pri rušenju pronašli veću količinu skrivenih bonova...

[attachment=1][attachment=2]

...i vrijednost im je naravno drastično pala! No, kolekcionarski su vrlo vrijedni u svijetu!

[attachment=1][attachment=2]

Sve novcanice odnosno bonovi su u krunama.
Zanimljivo je da na svakoj novcanici Mojsije sa Tablicama Bozijih zapovesti i obavezno je tu i Davidova zvezda.
Jako zanimljiva tema, cekamo nastavak. :)

Da, koja perfidnost. Najprije kvazi novčana sigurnost, a onda peć u Aušvicu.
Moj je djed (nono) preživio Aušvic i Dahau, bio je talijanski partizan s otoka Krka (Omišalj)...
Nijemci su ga uhvatili u akciji, kada je njih petorica s malim čamcem imena "Crvena zvijezda" napalo njemački torpedni čamac negdje na Kvarneru. Zato i navijam za uspjejhke Crvene Zvezde u nogometu, nostalgija...

U Italiji je do 1943., a i posle pon Nijemcima, bilo dosta konc-logora za civile (Campo Concentramento Internali Civili).
U Padovi je bio jedan takav logor, gdje su većinom bilo zatočene osobe s područja Jugoslavije.
I mnogi zarobljeni visoki oficiri JA iz NOB-a proveli su dosta vremena na tom mjestu...

[attachment=1]

Logoraši su imali niz bonova za prehranu...

[attachment=1]

Od 50 centesima (0,50 Lira), preko 1, 2,5, 10 do 50 Lira...

[attachment=1]

U blizini njemačkog grada Murnau nalazio se tijekom Drugog svjetskog rata konc-logor OFLAG VII-A za oficire Poljske armije. Imali su niz bonova, od 1, 10 i 50 feniga te 1, 2 i 5 maraka, svi s datumom 2.11.1944. i jednakog obrasca (uz promjenu apoena)...

[attachment=1]

Oficiri Poljske armije mogli su čak pisati i pisma iz logora.
Takav primjer je iz njemačkog konc-logora WOLDENBERG 1944.

[attachment=1]

Nakon dužeg vremena nastavljam s postavljanjem materijala...
Odmah po završetku Drugog sv. rata u Zemunu je organiziran radni logor za zarobljene Hrvate i Nijemce.
Isti je djelovao u sklopu "Industrijskog Zanatskog poduzeća MUP-FNRJ".
Logorašima su se izdavali odgovarajući bonovi za prehranu u kantini, u apoenima od 1, 2, 5, 10, 50 i 100 dinara.
Bonovi su imali žig na ćirilici s datumom "13. maj" i natpis "Uprava Radnog Logora"...
Iako se niz godina poslije rata vjerovalo, kako su bonov ustvari bili korišteni tek poslije 1945. za radnike tog poduzeća, novija istraživanja to demantiraju.
Iste su doista koristili ratni zarobljenici tijekom 1945. i kasnije...
 

Bon od 2 dinara iz Zemuna 1945.

Bon od 5 dinara iz Zemuna 1945.

Bonovi od 10 i 50 dinara iz Zemuna 1945.

Bon od 100 dinara iz Zemuna 1945.

Stražnja strana (revers) svih bonova iz Zemuna 1945.

Da li imaš neku predstavu o redu veličina 1 dinara. Npr, da li je za dva dinara, obzirom da je štampan na papiru, mogao da se kupi sapun ili tako nešto slično, ako ti je poznato.

Dobro Ti mene potičeš, pitanje više nego odlično!
Ali zahtjeva dodatno istraživanje, jer nisam najbolji stručnjak za pitanja FRJ-a.

Mogu zasad navesti, kako se god. 1941. u NDH za 100,00 dinara Kraljevine YU (negdje do septembra-oktobra) moglo dobiti 100 kuna,00, ili 5.- njemačkih maraka, ili 10.- mađarskih penga ili 38.- talijanskih lira...

Hvala!

Rat je uvijek zbog žena, resursa i finanscija...

...i podmićivanja lojalnosti...

...i još konkretnije...

...i druga strana...

Slijedeći put, PARTIZANSKI NOVCI!

Zanimljiv pečat. Jugoslav army

Da, takav pečat su partizani koristili prilikom korispodencije i sličnih djelatnosti s savezničkim stranim misijama već od kraja 1944.

hvala.