Title: 13. februar Post by: Brok on February 14, 2008, 11:40:31 pm 1199. U Hilandaru umro Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića, koja je vladala Srbijom 200 godina. Veliki župan od 1166, postavio osnove državne samostalnosti Srbije i njene političke moći. Povukao se sa prestola 1196. u korist sina Stefana, kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog i zamonašio pod imenom Simeon u manastiru Studenici. Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog sveca iz loze Nemanjića.
1668. Sporazumom potpisanim u Lisabonu Španija priznala nezavisnost Portugala. 1689. Kralj Engleske i Škotske Vilijam III od Oranža i njegova žena Meri, kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Džejmsa II, proglasili suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom. 1793. Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska Kraljevina sklopile savez protiv revolucionarne Francuske. 1945. Sovjetska Crvena armija u Drugom svetskom ratu oslobodila Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika. 1945. Američki i britanski avioni u Drugom svetskom ratu počeli bombardovanje nemačkog grada Drezdena. Grad tokom dva dana bombardovanja razoren, računa se da je poginulo oko 135.000 ljudi. 1961. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija doneo odluku o upućivanju međunarodnih mirovnih snaga u Kongo kako bi bilo sprečeno izbijanje građanskog rata u toj zemlji. 1975. Kiparski Turci u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili Tursku Federalnu Državu Kipar i formirali ustavotvornu skupštinu. Za prvog predsednika skupštine izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš. 1984. Šef Komunističke partije SSSR-a i države postao Konstantin Černjenko, nasledivši preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider SSSR-a. 1990. SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dve nemačke države objavili plan o ujedinjenju Nemačke. 1991. Američki bombarderi razorili jedno sklonište u Bagdadu identifikovano kao vojni položaj, a u kom su, međutim, civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo oko 500 ljudi, među njima mnogo dece i žena. 1999. U Beogradu sahranjen Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Učesnik i Španskog građanskog rata. Posle Drugog svetskog rata bio načelnik Generalštaba Jugoslovenske narodne armije, državni funkcioner i diplomata. 2004. U bombaškom napadu na njegov automobil u Dohi, ubijen bivši predsednik Čečenije u egzilu Zelimkan Jandarbijev, njegov maloletni sin povređen. Rusija više puta tražila njegovo izručenje, smatrajući ga odgovornim za smrt više stotina građana u Čečeniji i zbog veza sa Al kaidom. Title: Re: 13. februar Post by: duje on February 13, 2016, 06:40:20 am -1633. zatvorili italijanskog astronoma Galilea Galileja jer je zagovarao tezu Nikolaja Kopernika da se Zemlja okreče oko Sunca
-1895. Francuzi Auguste i Louis Lumiere tzv. Cinematographe - kombinaciju filmske kamere i projektora -1933. rodila se američka glumica Kim Novak -1960. Francuska izvela prvi nuklearni pokus Title: Re: 13. februar Post by: Jester on February 13, 2016, 11:47:03 am Daleke 1911. godine osnovan najbolji nogometni klub na svijetu koji danas slavi 105. rođendan! :)
[attachment=1] Title: Re: 13. februar Post by: duje on February 14, 2016, 07:56:00 am Vir: "Dnevni avaz" Sarajevo
http://www.avaz.ba/ 13.02.2016. U Beogradu u 70. godini Preminuo legendarni fudbaler Slobodan Santrač Legenda srbijanskog i jugoslovenskog fudbala Slobodan Santrač preminuo je u Beogradu u 70. godini. Svoju fudbalsku karijeru gradio je u "OFK Beogradu" i švicarskom "Grasshoppersu", a bio je član i "Partizana" i "Galenike". U sezoni 1971/72. dobio je "bronzanu kopačku", kao treći strijelac Evrope sa 33 postignuta gola. Za nacionalni tim SFR Jugoslavije odigrao je osam mečeva i postigao jedan pogodak. Bio je selektor fudbalske reprezentacije Jugoslavije od 1994-1998. godine. Informacije o komemoraciji i sahrani legende jugoslovenskog fudbala biće naknadno objavljene. Autor: Srna |