PALUBA

Prvo zastave Jugoslovenske kraljevske mornarice:

Uniforme:

Oznake služni za podoficire i mornare:

Činovi u Kraljevskoj mornarici:

Uniforme organizacije "Jadranska straža":

Inače, izvor za ovaj topic bio mi je "Naš mornar", ilustrovani kalendar Jadranske straže za 1938. godinu.

Žao mi je zbog ne baš dobrog kvaliteta fotografija, materijal je dosta star, papir žut, slike crno - bele (osim zastava), a zbog ograničenja za postovanje fotosa morao sam smanjiti rezoluciju na skeneru...

Nadam se da još neko ima nešto da doda u ovaj topic!

Iz Fronta.

[attachment=1]

Hvala Boro ipak je imao topic o uniformama ma video sam ga pre par meseci ali zaboravilo se

Da obnovim temu, radi falerista i ostalih

[attachment=1]

Iz knjige "Naša vojska" objavljene pred II Svetski rat.


[attachment=1]

[attachment=2]

Uniforma kapetana bojnog broda Kraljevske Mornarice KJ, fotografije iz Vojnog muzaja u Beogradu
(sapka, epoleta,dugme sa bluze i esarpa).

 O kojim se oznakama radi ???

Oznakama na žigu za plombiranje.

A šta znače slova T, P, i Š ?

Puno me pitaš. Pretpostavljam po obliku crteža da je oznaka za plombiranje. Viđao sam slične istog oblika. Nemam koga pitati. Svi su pomrli a one koje poznam imaju priko 80 godina i služili su u JRM. Iz kraljevine ne virujem da ima živih.

Pozdrav svima. Novi clan na forumu javlja se sa jednim pocetnickim pitanjem. Da li mi neko moze reci nesto vise o ovom cinu i rodu na osnovu prilozenih detalja uniforme? Hvala unapred
[attachment=1][attachment=2]

Ovo djeluju kao dvije prekrižene sjekire a to je najčešće oznaka inžinjeraca.
Javit će se netko ko više zna.

poz.

Da, dvije prekrižene sjekire, mislim da je to bila radna struka (možda nije najbolji prijevod sa njemačkog), ili jednostavnije inžinjerija. Oznaka je zanimljiva, jer takvu stručnu oznaku još nisam viđao na unifomama Kraljevine Jugoslavije, nego samo Austrougarske mornarice. Sigurno je od nje i preuzeta.
Čin, jedna bijela traka-kaplar.

Hvala Solarisu 1972 i Morestu na odgovorima.
Molba za Moresta da kada nadje vremena pogleda post u okviru teme mornari JKRM na kojoj je fotografija mornara kome pripada ovaj cin sa pitanjem moze li se on identifikovati sa mornarom sa jedne grupne fotografije iz njegove kolekcije na kojoj pise da je nastala u Sibeniku, te moze li se fotografija priblizno datovati. Svaka pomoc bi znacila

Oznaka je definitivno preuzeta od KuK mornarice:

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,12493.msg209571.html#msg209571

Mislim da je tada zvaničan naziv bio "radna služba"...

Evo, odgovor ću dati u drugoj temi. Drago mi je da sam mogao barem malo pomoći u identifikaciji ;) Uniformologija, ali i faleristika, 1918.-1991. s ovih područja je moje omiljenio područje, njime se bavim i to skupljam sa užitkom.

Dvije ukrštene sjekire odnsono "dve ukrštene sikire" su znak grane službe za vojno zanatlijsku granu. Uredba o odeći mornarice iz 1924. propisala je 16 znakova grana službi koji su nošeni na spoljnoj strani gornjeg dijela lijevog rukava, na  12—15 cm ispod ramena. Oni su utkani crvenom vunom u komadu tamno plave čoje širokom 8 cm i dugom 12 cm i takvi prišiveni na lijevi rukav. Uredba iz 1936. propisuje 15 grana službi i ukida neke ranije propisane, poput ove vojno zanatlijske i provijantske ("profijanstke", koju su simbolizovala dva ukrštena klasa)

Vlado hvala na objašnjenju    :klap :klap :klap :klap

Prva uredba o odjeći u mornarici Kraljevine SHS donesena je 11.01.1924. (br 56/011), a druga 08.05.1936. (br 3396).
Naredbom od 21.10.1939. (br 16318) izvršene su izmjene i dopune Uredbe iz 1936., uvođenjem posebne kokarde za kape podoficira mornaričkih služitelja i vojnih činovnika u mornarici.

Dosta detaljna Uredba iz 1924., propisala je izgled odjeće i pratećih detalja za ukazna lica, odnosno:
- pomorske oficire
- ađutante i ordonans-oficire Nj. V. Kralja i počasne ađutante Nj. V. Kralja.
- stručne oficire, enonomske oficire, adminstrativne oficire ekonomske struke, inžinjer-oficire, mornaričko-tehničke oficire, sanitetske oficire, tehničke poslovođe i kapelnike.

 Takođe, propisala je izgled odjeće i uslove nošenja za neukazna lica, odnosno:
- pitomce Pomorske Vojne Akademije
- podoficire i mornare
- podoficire čina vođe.

Najprije o odjeći za Ukazna lica.
 
 I. Odjeća pomorskih Oficira.

Odjeća pomorskih oficira je: svečana, praznička, svakodnevna i ljetnja.
Svečana odjeća je dvojaka: za van stroja i za stroj.

U svečanu odjeću van stroja spada: šešir, redengot, epolete, pantalone sa lampasima, prsluk, košulja, ogrlica (kragna), ovratnik (kravata), cipele, sablja, temnjak, ešarpa i bijele rukavice.
U svečanu odjeću za stroj spada sve što i u svečanu odjeću van stroja, samo sa razlikom, da su pantalone bez lampasa.

U prazničku odjeću spada: kapa, redengot, epoletuške, pantalone, prsluk, košulja, ogrlica (kragna), ovratnik (kravata), cipele, bodež („bod”) na pojasu, temnjak i bijele rukavice.
U službenim prilikama nosi se ešarpa sa “bodom”.
U stroju se, umjesto boda, nosi sablja na kajasu.

U svakodnevnu odjeću spada: kapa, sako, pantalone, epoletuške, prsluk, košulja, ogrlica (kragna), ovratnik (kravata), cipele, bod, temnjak i bijele rukavice.
U stroju se, umjesto boda,  nosi sablja na kajasu.
Svakodnevna odjeća sa dodatkom ešarpe, postaje službena odjeća.

Ljetnja odjeća je dvojaka: bijela i kaki.
U bijelu ljetnju odjeću spada: bijela kapa ili tropski („tropni”) šljem, bijela bluza, bijele pantalone, košulja, ogrlica (kragna), cipele, bod, temnjak, rukavice bijele ili mrke boje.
U stroju se, umjesto boda, nosi sablja na kajasu.
Bijela ljetnja odjeća sa dodatkom ešarpa postaje službena ljetnja odjeća.
Ljetnja kaki odjeća jednaka je bijeloj ljetnjoj odjeći, a razlikuje se samo po boji.

Uz svečanu odjeću za stroj i van stroja, prazničku i svakodnevnu odjeću, nose se: akselbenderi, šinjel, ogrtač, paleto, mekintoš, kišno odjelo, čizme za vodu i kaljače.

Sada o detaljima odjeće za ukazna lica, ako je ko raspoložen da šije replike obzirom da originali imaju priličnu cijenu.
Najprije o Svečanoj odjeći van stroja:
1. Šešir je izrađen od crnog filca i sastoji se iz tjemena visokog 12 cm. i oboda, koji je na dvije suprotne strane podvijen u vis. Lijevi je obod visok 14,5 cm. a desni 13 cm.
 Obod je obrubljen :
- kod nižih oficira jednim crnim svilenim širitom 7 cm. širokim 7 cm.
- kod viših oficira crnim svilenim širitom širokim preko koga je prišiven zlatan širit, širine 5.5 cm. Na rastojanju od 0.6 cm. od ivice zlatnog širita, prišiven je drugi zlatan širit širine 0.9 cm. Spoljna ivica ovog uzanog zlatnog širita poklapa se sa ivicom svilenog širita.
- kod admiraliteta jednim zlatnim širitom širokim 7 cm.
Širiti su tako prišiveni, da za 0.5 cm. obrubljuju obod iznutra.
U oba ugla oboda smještena je po jedna kokarda, u državnim bojama, obrubljena zlatom, sa inicijalom Nj.V. Kralja u sredini.
Na desnoj strani šešira nalazi se pletenica od pozlaćenih gajtana široka 4.5 cm. i nešto savijena. Na donjem kraju te pletenice, koja vodi od prednjeg dijela oboda prema sredini istog, leži marinski amblem (sidro i kruna zlatom vezeni). Na gornjem rubu oboda ispod pletenice nalazi se jedna svilena kokarda u državiim bojama (prečnika 8 cm.). Podbradnik je od crnog laka sa pozlaćenom kopčom. Podbradnik prilikom parade nose svi oficiri u stroju, a van stroja  pri jakom vjetru i „kada jašu”.

2. Redengot je izrađen od fine tamno plave čoje, kamgarna ili „ine vunene tkanine”, a postavljen je satenom, svilom, atlasom ili sličnim materijalom tamno plave ili crne boje.
Redengot se sastoji iz gornjeg dijela, skutova, rukava i jake.
Gornji dio redengota sastoji se iz dva prednja i dva stražnja dijela. Prednji djelovi pokri-vaju se u sredini prsiju, čineći dva revera. Oba prednja dijela imaju po jedan red od šest velikih marinskih dugmadi, koja su na jednakom odstojanju jedno od drugoga a na peševima su za njih odgvarajuće rupe. Od ovih šest dugmadi, pet se  zakopčava na desnoj strani.
Skut čini produženje gornjeg dijela, tako da po dužini doseže 15 cm. preko „ispruženog srednjeg prsta” kod spuštene ruke. Skut se sastoji iz dva dijela, koji se pokrivaju sprijeda i pozadi. U liniji od oba stražnja šava, ušivene su u skutu dvije bore. U svakoj bori nalazi se po jedan džep, pokriven (preklopcem dugim 26 cm.). Na oba kraja preklopaca nalazi se po jedno veliko marinsko dugme.
 Rukavi se sastoje iz dva dijela i na njima se nalazi prividno narukavlje široko 9 cm.
Dugmad su pozlaćena. Na spoljnoj konveksnoj strani nalazi se znak u vidu sidra ovi-jenog užetom sa Kraljevskom Krunom iznad njega. Dugme je obrubljeno rubom nalik užetu.
Distinkcije su od zlatnih širita i postavljene crnom svilom, tako, da ova prelazi gornji rub distinkcija kao „ispuska” za 0.3 cm. Širiti su prišiveni na donjem dijelu rukava paralelno sa njegovom ivicom tako, da polovina distinkcije dolazi na gornju ivicu narukavlja. Gornji je širit savijen u obliku Eliotovog oka na sredini vanjske strane rukava. Eliotovo oko ima u prečniku 4 cm.
Za raspoznavanje čina nose:
- poručnik korvete jedan širit širok 1.2 cm;
- poručnik fregate dva širita široka 1.2 cm ;
- poručnik bojnog broda 2. klase tri šrita od kojih su dva vanjska široka 1.2 cm, a unutrašnji 0.6 cm;
- poručnik bojnog broda 1. klase tri širita široka 1.2 cm;
- kapetan korvete jedan širit širok 1.2 cm. i jedan 3.5 cm;
- kapetan fregate dva širita široka 1.2 cm, i jedan 3.5 cm;
- kapetan bojnog broda tri širita široka 1,2 cm. i jedan 3.5 cm.;
- kontradmiral jedan širit širok 1.2 cm. i jedan 5 cm., a 2 cm. više Eliotovog oka dve zlatne vezene zvezdice jedna pored druge duž širita. Zvezdice su šestokrake, u prečpiku 2.4 cm. a razmak između njih je 5 cm.;
- viceadmiral - kao kontradmiral, samo umjesto dve - tri zvezdice postavljene u vidu
 trougla sa vrhom na više.
 - admiral - kao kontradmiral samo bez zvjezdica, a 2 cm. više Eliotovog oka vezenog
 dvoglavog bijelog orla sa krunom.
Odstojanja širita jednog od drugog, kod svih činova iznose 0.6 cm.
 Na sredini ramena, prišivena je popreko po jedna zlatna pantljika - latica, širine 1.6 cm. opšivena suknenom (čojanom) ispuskom crne boje. Širina ispuske je 0.3 cm. Ispod latica provlače se epolete.

3. Epolete se sastoje iz drške i polja, izrađenih iz jednog komada. One su na gornjoj strani pokrivene zlatnom tkaninom, a odozdo su postavljene crnom čojom.
 Drška je široka 6 cm. a sa obije slobodne strane zasječena za 1,4 cm. Na gornjem dijelu nalazi se malo marinsko dugme.
 Polje je ovalno, i ima u velikom prečniku 10.2 cm., a u malom 5 cm. Ono je obrubljeno sa tri gajtana (trake) od kojih unutrašnji obrubljuje i dršku. Gajtani su okrugli i pozlaćeni; srednji je širok 1.3 cm., a unutrašnji i vanjski 0.2 cm.
 Epolete su tako sastavljene, da leže horizontalno na ramenima. One se pričvršćuju na redengot pomoću jedne vrpce i kvačice a ispod latice na ramenima.
 U sredini polja epoleta je zlatom vezeni marinski amblem u vidu sidra ovijenog užetom sa Kraljevskom Krunom iznad njega. Amblem je dug 6.4 cm., a širok 3.8 cm.
Admiral ima na epoletama (umesto marinskog amblema) vezenog dvoglavog bijelog orla sa krunom.
Polje epoleta obrubljeno je kod viših oficira sa dva reda zlatnih resa dugih 8 cm. i debelih 2 cm, dok su kod admiraliteta ove rese debele 0.7 cm.
 
4. Pantalone su izrađene od iste čoje od koje je izrađen i redengot, a običnog su kroja.
 Kod nižih oficira sa strane su zlatni lampasi širine 2 cm., kod viših oficira dupli zlatni lampasi širine 2 cm. na odstojanju 0.5 cm., a kod admiraliteta dupli zlatni lampasi širine 4 cm. na odstojanju 1 cm.
 
5. Prsluk je običnog kroja izrađen od istovrstne čoje od koje je izrađen i redengot, a izrezan je „više ili manje”. On može biti i od bijelog piketa ili platna, a zakopčava se malim marinskim dugmadima.
 
6. Košulja je običnog kroja, od bijelog platna „sa glatkim tvrdim prsima i tvrdim manžetama”.
 
7. Ogrlnca (kragna) je jednostruka, visoka i na uglovima savijena.
 
8. Ovratnik (kravata) je od crne svile ili atlasa širok 2 do 5 cm. a veže se u kratku mašnu.
 
9. Cipele su duboke ili plitke od crnog laka ili crne kože. U stroju i prilikom pa-rada nose se duboke cipele. Sa plitkim cipe-lama nose se samo crne čarape.

10. Rukavice su od bele kože (jelenove ili glaze).
 
11. Ešarpa za oficire (pojas) je od srebrne tkanine širine 4.7 cm.; protkana je sa tri reda trobojke (plavo-bijelo-crveno), svaka trobojka širine 0.9 cm. Osnovna srebrena polja spolja i iznutra trobojki širine su po 0.5 cm.
 Pojedine trobojke protkane su srebrnim vezivom u vidu vertikalnih brazda širine 1.5 mm. a na odstojanju 1.5 mm. od jedne do druge brazde.
 Na jednom kraju ešarpe je srebrena ploča, na kojoj je utvrđen zlatan grb Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ploča je malo ispupčena, strane su dugačke 5 cm., a uglovi su malo zasječeni. Ploča je udešena tako, da se može skinuti kad treba.
 Na drugom kraju ešarpe nalazi se duguljasti prsten (od bijelog drat lima) koji se, kad se pojas nosi zakači za kvačicu na unutrašnjoj strani ploče. Prsten se može skinuti kad treba.
 Na ešarpu se mogu  pričvrstiti visci za bod. Visci su od srebrene tkanine, širine 2.2 cm., a protkani su sa dva reda trobojke (plavo-bijelo-crveno), svaka trobojka širine 0.5 cm.
Osnovna srebrena polja, spolja i iznutra trobojke širine su 0.4 cm. Na donjim krajevima visaka nalaze se pozlaćeme kopče sa malim karabinjerima, a na gornjima su kvake pomoću kojih se visci pričvršćuju na ešarpu.
Ešarpa i visci postavljeni su crnom čojom koja je sa obije strane po širini ispuštena kao ispuska za 0.2 cm. Kod admiraliteta ešarpa je postavljena zatvoreno plavom čojom.
 
12. Sablja se sastoji iz sječiva, balčaka i kanije.
Sječivo je od čelika i ukrašeno marinskim amblemom; na prednjem kraju šiljato i ”na iz-vjesnu dužinu” sa obije strane naoštreno.
Balčak je od pozlaćene mjedi ukrašen državnim grbom, marinskim amblemom i Nep-tunovom glavom. Drška balčaka obložena je drvom i prevučena ribljom kožom, pletenom pozlaćenom žicom.
 Kanija je od crne kože. Na 12 cm. kspod gornjeg kraja, i na donjem kraju okovana je po-zlaćenom mjedi. Gornji okov ima alku sa otvo-rom kroz koji se provlači kaišić prednjeg viska a donji okov ima prsten, kroz koji se provlači kaišić stražnjeg viska.
Temnjak za sablju je od srebrene trake, širine 2 cm., dužine 8 cm., čije su ivice protkane crvenom i plavom svilom širine 0.2 cm. Traka je postavljena bijelom mekom kožom. Traka je predvostručena a krajevi spojeni su kićankom pomoću srebrenog „šarnira"'. Kićanka je srebrna i zajedno sa drškom dugačka 8 cm. Na kićanci su rese debljine 0.8 cm. ušivene među sobom. Unutrašnjost kićanke je od plavo-bijelo-crvenih resa (od vune ili svile).
 
13. Kajas je od bijelog blanka. Ima opasač širine 2 cm. sa prećicom za zakopčavanje i okruglu mesinganu alku za koju se zakopčava prednji visak. Na donjem kraju visaka nalazi se po jedna ovalna mesingana alka, a iznutra prsten sa jezikom. Za prsten je ušiven uzan kaišić sa prećicom, koja se zakopčava za alku odnosno prsten na sablju. Širina visaka je 3 cm.
 Na alci opasača nalazi se lančić sa kukicom za koju se zakači sablja.
 Na viscima, prišiven je sa spoljne strane zlatan širit širine 2.6 cm. koji je po sredini protkan trobojnom svilom,
.
 Svečana odjeća za stroj je ista kao svečana odjeća za van stroja, samo su pantalone bez lampasa.
 

Sada o detaljima Prazničke odjeće.

1. Kapa je izrađena od tamno plave fine čoje ili kamgarna a sastoji se iz donjeg dijela, krova, vrpce, podbradnika, suncobrana i amblema.
Donji dio odgovara obimu glave, visok je nešto preko 4 cm.
Krov je širi od donjeg dijela, u prečniku za 8 do 10 cm.
Oko donjeg dijela ovijena je vrpca od crne svile široka 4 cm. u kojoj su utkani motivi u vidu lipovog lišća.
Suncobran je kod nižih oficira od crnog laka, a kod viših oficira i admiraliteta od tamno plave čoje. Kod viših oficira je suncobran obrublen motivom u vidu lovorovog vijenca od zlatnog veziva, a kod admiraliteta sa dva vijenca.
U ljetno doba nosi se bijela kapa, kako je propisana za ljetnju odjeću.
Podbradnik je pleten od pozlaćene uzice. On je na oba kraja pričvršćen za kapu malim marinskim dugmadima.
Amblem za kapu sastoji se iz veziva u vidu sidra ovijenog užetom a prepletenog inicija-lom Nj.V. Kralja i obrubljenog lovorovim vešhem. Amblem Je zlatom vezen na tamno plavoj čoji i nadvišen Kraljevskom Krunom. Visina amblema iznosi 6.5 cm., a širina 6 cm.

 2. Redengot, distinkcije i latice na ramenima su kao kod svečane odjeće van stroja s tim, da se na mjesto epoleta nose epoletuške i to preko latice na ramenima.

 3. Epolešuške su tvrde, izrađene od zlatnog širita, dužine koja odgovara dužini ramena i podešene za skidanje.
 Kod nižih oficira imaju dva širita, širine po 2 cm. koji su na odstojanju 0.1 cm. jedan od drugoga a prišiveni su na crnoj čoji tako da ona ispunjava prostor između širita i prelazi za 0.2 cm. kao ispuska.
Kod viših oficira ima samo jedan širit, širine 5.4 cm.
Gore na uglovima epoletuške su malo zasječene. Odmah ispod gornjeg kraja na sredini nalazi se malo marinsko dugme.
Kod admiraliteta epoletuške su u obliku pletenica od trostrukog gajtana debljine 1 cm. Pletenica je postavljena zatvoreno plavom čojom. Admiral nosi na epoletuškama od srebrne uzice vezenog dvoglavog bijelog orla sa krunom.
 Za oznaku činova na epoletuškama kapetani bojnog broda i poručnici brojnog broda II klase nose tri srebrene zvijezdice, poručnici bojnog broda I klase četiri zvijezdice, kapetani fregate i poručnici fregate dvije zvijezdice, a kapetani korvete i poručnici korvete jednu zvijezdicu.
Dvije zvijezdice meću se jedna pored druge, tri u trouglu sa osnovom iznutra, a četiri unakrst.
Na epoletuškama, svi pomorski oficiri sem admirala, nose amblem u vidu sidra ovi-jenog užetom sa Kraljevskom Krunom iznad njega. Ovi znaci su od presovanog bijelog metala. Dužina sidra sa Krunom je 4.5 cm.
Pomorski oficiri određeni za Ađutanta Njegovog Veličanstva Kralja ili za ordonans oficire nose na epoletuškama, umjesto amblema, monogram Njegovog Veličanstva Kralja.
 
4. Pantalone su kao kod svečane odjeće za stroj.

5. Prsluk je kao kod svečane odjeći.
 
6. Košulja je kao kod svečane odjeće van stroja.
 
7. Ogrlica (kragna) je kao kod svečane odjeće van stroja, a može biti i dvostruka.
 
8. Ovratnik (kravata) je kao kod svečane odjeće van stroja.

9. Cipele su kao kod svečane odjeće van stroja.

10. Rukavice su bijele boje.
 
11.Ešarpa je kao kod svečane odjeće van stroja.
 
12.Bod: Drška je od bele kosti, ovijena pozlaćenom žicom. Na gornjem kraju drške nalazi se jedan pozlaćeni čvor. Oštrica je od čelika, cizelirana marinskim amblemima. Kanija je izrađena od pozlaćene mjedi i ukra-šena znakom u vidu sidra ovijenog užetom.

13.Temnjak za bod sastoji se iz jednog srebrenog gajtana, protkanog crveno plavom svilom i od kićanke. Gajtan je debeo 0.5 cm. predvostručen i na obadva slobodna kraja spojen kićankom.
Kićanka je srebrena i zajedno sa drškom dugačka 5.5 cm. Na kićanci su rese debljine 0.2 cm. međusobno ušivene.

14. Pojas za bod je od crne svile, na kocke pleten, sa pozlaćenom okruglom kopčom. Na kopči se nalazi mali marinski amblem (u vidu sidra ovijenog lovorovim vencem sa Kraljevskom Krunom iznad njega).
Visci za bod su od iste tkanine, a na krajevima se nalaze pozlaćene kopče sa malim karabinjerima.
Sablja je kao kod svečane odjeće van stroja.

Detalji za Svakodnevnu odjeću.

1. Kapa je kao kod prazničke odjeće. U ljetnje doba nosi se bijela kapa kako je to propi-sano za ljetnju odjeću.

2. Sako je izrađen od tamno plave fine čoje, kamgarna ili vunene tkanine, postavljen crnim atlasom ili sličnim materijalom, a obično je kroja sa po jednim džepom (s preklopcem) na obije strane i sa dva reda po četiri dugmeta. Dužina mu je kod spuštene ruke do vrha palca. Sastoji se iz dva prednja i dva stražnja dijela. Prednji se dijelovi preklapaju sprijeda čineći dva revera.
 Sako se zakopčava sa četiri dugmeta na desnoj strani, a nosi se zakopčan.
 Kontradmirali i viceadmirali nose na oba rukava sako, a zvijezdice istog oblika kao na redengotu i to kontradmirali po 2 zvijezdice postavljene jedna pored druge 12 cm. iznad donjeg ruba rukava, viceadmirali po 3 zvijezdice, postavljene u vidu trougla sa vrhom na više.
 Oficiri ostalih činova nose na rukavima distinkcije jednake onima na redengotu. Ove distinkcije (sa Eliotovim okom u sredini) nose se kao na redengotu, a na sredini spoljne strane rukava.

3. Epolešuške su kao kod prazničke odjeće.

4. Pantalone i prsluk su kao kod svečane odjeće za stroj.

5. Ogrlnca (kragna) može biti jednostruka visoka, dvostruka ili mekana.

6. Ovratnik (kravata) je kao kod svečane odjeće van sroja a može se vezati i „na dugo”.

7. Košulja je od bijelog platna sa „tvrdim ili mekanim prsima”.

8. Cipele su kao kod svečane odjeće van stroja.

9. Bod sa temnjakom i pojas su kao kod prazničke odjeće.

10) Ešarpa je kao kod svečane odjeće van stroja.

11) Rukavice su mrke ili bijele boje; uz službeno odijelo samo mrke boje.

Detalji o bijeloj i kaki Ljetnoj odjeći.

Bijelu ljetnu odjeću čine:

1. Kapa, koja je istoga kroja kao i praznička, samo je krov prevučen prevlakom od bijeloga piketa ili bijeloga platna.
 
2. Tropski šlem uobičajnog oblika, bijele boje, koji se nosi samo po naročitom naređenju. Na tropskom šlemu nosi se amblem, i podbradnik kao na kapi.

3. Ljetna bluza izrađena je od bijelog platna i sastoji se iz glavnog dijela, rukava i jake.
 Ljetnja bluza zakopčava se jednim redom od pet velikih marinskih dugmeta.
 Na obije strane prsiju i bokova nalazi se po jedan džep sa preklopcem.
 Rukavi se sastoje iz dva dijela i na njima se nalazi prividno narukavlje široko 10 cm.
 Jaka je od istog platna, visoka 4-6 cm. prema dužini vrata, a zakopčava se pomoću 2-3 kvakice.

4. Kontradmirali i viceadmirali nose na rukavima bluze 2 odnosno 3 zvezdice kao na sakou.
 
5. Epoletuške su iste kao kod prazničke odjeće.
 
6.  Pantalone su iz iste tkanine kao i bluza, a običnog su kroja.
 
7.  Bod sa temnjakom i pojas su kao kod prazničke odjeće.

8.  Ešarpa je kao kod svečane odjeće van stroja.
 
9.  Ogrlica (kragna) je jednostruka, a visoka prema visini jake.

10. Cipele su, kad se ljetnja odjeća nosi umjsto prazničke - duboke ili plitke, od bijelog platna ili bijele kože, a kad se nose umjesto svakodnevne - mogu biti od kože mrke boje. Kod službene ljetne odjeće - cipele su bijele.

11. Košulja je kao kod svakodnevne odjeće.

12. Rukavice su, kad se ljetnja odjeća nosi umjesto prazničke - bijele boje, a kad se nosi umjesto svakodnevne - mrke boje. Kod službene ljetne odjeće nose se rukavice mrke boje.

Ljetna odjeća od kaki tkanine ista je po obliku kao ljetnja odjeća od bijelog platna, a nosi se uz cipele mrke boje. Rukavice su mrke boje.

O šinjelu, ogrtaču, paletu, mekintošu i odjeći za kišu.

1. Šinjel je izrađen od tamno plave čoje i postavljen je crnim satenom, svilom ili sličnim ili krznom. Sprijeda su dva reda po šest dugmadi, koja se zakopčavaju na desnoj strani za odgovarajuće rupe na peševima.
Jaka je od tamno plavog baršuna, a zakopčava se crnim duguljastim vunenim dugmetom.
Kod admiraliteta nalazi se na prednjim krajevima jake po jedna zlatna latica u obliku koplja širine 3 cm, a dužine 7 cm. Blizu gornjeg kraja latice prišiveno je po jedno malo marinsko dugme.
Rukavi su krojeni iz jednog komada, a na donjem kraju imaju narukavlje široko oko 20 cm.
Sa strane šinjela nalazi se po jedan džep sa preklopcem. Lijevi džep prorezan je tako, da se bod ili balčak od sablje može provući napolje.
Pozadi od struka na niže, nalaze se prividni džepovi. Na gornjem kraju tih prividnih džepova nalazi se po jedno veliko marinsko dugme. Oba dugmeta zakopčavaju se jednom čojanom spojkom širokom 6-8 cm.
Straga preko sredine, počevši od donje ivice jake pa do donjeg kraja, šinjel je  nabran u dvije bore.
Šinjel je pozadi razrezan na 37-47 cm od donjeg ruba. Na jednoj strani razreza nalaze se četiri mala marinska dugmeta.
Šinjel doseže do ispod polovine listova. Na šinjelu se nose epoletuške.
Kontradmirali i viceadmirali nose na oba rukava šinjela zvijezdice istog oblika kao na redengotu i to: kontradmirali po dvije zvijezdice postavljene jedna pored druge 2 cm iznad gornjeg ruba narukavlja. Viceadmirali po tri zvijezdice, postavljene u vidu trougla sa vrhom na više.
 
2. Ogrtač je izrađen od tamno plave čoje i ima polovinu do tri trećine kruga.
Na donjem kraju nalazi se jaka od tamno plavog baršuna koja se zakopčava crnim duguljastim vunenim dugmetom.
Ogrtač se zakopčava jednim redom od 10 malih crpih koštanih dugmadi.
Pozadi ispod jake ima kapuljaču, koja je podešena za skidanje.
Ogrtač doseže do polovine listova.
Za raspoznavanje činova nalaze se na lijevim peševima ogrtača u visini prsiju oznake, i to: kod admirala zlatna kruna, a ispod ove ukršteni mačevi; kod vice-admirala ukršteni mačevi, a ispod ovih dva zlatna širita dužine 5 cm. a širine 05 cm; kod kontra-admirala ukršteni mačevi sa jednim takvim širitom, kod kapetana bojnog broda zlatan širit dužine 5 cm.i širine 1.5 cm. a više njega zlatna širita iste dužine i 0.5 cm. širine; kod kapetana fregate jedan širit širipe 1.5 cm. i dva širita širine 0.5 cm; kod kapetana korvete jedan širit širine 1.5 cm. i jedan širit širine 0.5 cm; kod nižih oficira samo širiti široki 0.5 cm. i to kod poručnika bojnog broda 1. klase četiri; kod poručnika bojnog broda II. klase tri; kod poručnika fregate dva; i kod poručnika korvete jedan.
Prvi gornji znak je ispod jake za 10 cm. a ostali su niže na rastojanju 0.5 cm.

3. Paleto je od čoje tamno plave boje postavljen crnim satenom ili sličnim materijalom, ili krznom. On je u obliku sakoa, dužine kod spuštene ruke do vrha srednjeg prsta, dovoljno širok i udešen tako da se može obući preko sakoa.
 Spijreda su dva reda od po pet dugmadi, koja se zakopčavaju na desnoj strani za odgovarajuće rupe na peševima.
 Pored donjih džepova kao na sakou ima još po jedan džep na svakoj strani postavljen  ukoso pod uglom 45°, a širine 12-15 cm.  Donji krajevi ovih džepova počinju od pojasa i nešto izvan redova dugmadi.
 Jaka je istog oblika kao na šinjelu, a od iste čoje kao paleto. Na gornjim krajevima jake nalazi se duguljasto dugme kao na šinjelu.
 Rukavi su sa prividnim narukavljem, a tolike su dužine da prelaze preko ivice rukava sakoa.
 Paleto je pozadi razrezan,  na sredini. Razrez počinje odmah od struka.
Na paletou nose se epoletuške.

4. Mekintoš je kroja šinjela, jednostavan i sa kapuljačom. Izrađen je od tamno-plave ili mrke gumirane tkanine, a doseže do polovine listova nogu. Na desnom pešu ima 5-6 dugmadi a na lijevom su rupe za zakopčavanje. Rukavi su dužine tolike, da prelaze preko ivice rukava redengota odnosno sakoa.
Pozadi je razrez sa dugmadima kao i na šinjelu.
Kapuljača je od iste gumirane tkaiine utvrđena ispod jake, tako da se može skidati po potrebi.
Oko pasa ima jedan pojas od iste tkanine širrok 5 cm.
Mekintoš se nosi na brodovima i na kopnu van službe. Bod se nosi ispod mekintoša.
Za raspoznavanje činova nalaze se na lijevom pešu mekintoša, u visini prsiju, oznake kao na ogrtaču.
Prvi gornji znak je ispod jake za 1 cm a ostali su niže na rastojanju od 0.5 cm.

 5. Odjeća za kišu se sastoji iz kape za kišu (sidvestera) šinjela i čizama, a nosi se na brodovima i pri vršenju mornaričke službe.
Kapa za kišu (sidvester) je izrađena od crnog voštanog platna. Ona se sastoji iz tjemena i oboda. Tjeme je krojeno od 4 jednaka dijela. Obod je širok 11 cm. a izrađen je od dvostrukog impregniranog platna sa uloškom od jute i obrubljen je širitom od istog platna širokim 1 cm.
Tjeme je postavljeno tamnoplavim flanelom. S obije strane tjemena prišiven je po jedan komad flanela širok 7 cm. sa podbradnikom.
Šinjel za kišu je sličnog kroja kao čojani, samo što je većih dimenzija.
Izrađen je od voštanog (impregniranog) platna, a zakopčava se crnim koštanim dugmadima. Šinjel ima kapuljaču, koja je utvrđena ispod jake, tako da se može skinuti.
Jaka je izrađena od tamno plavog flanela sa crnim koštanim dugmadima.
Čizme za kišu su oblika uobičajenog kod pomoraca.
Oficiri mogu na brodovima i pri vršenju mornaričke službe nositi i odjeću za kišu, kakva je propisana za mornare i podoficire ili ostala odijela za kišu uobičajna u pomorstvu.

Akselbenderi za ađutante.
 
Akselbenderi za trupne ađutante su od dvostrukog zlatnog gajtana, debljine 0.5 cm. a dužine 30 cm. Krajevi su utvrđeni za ovalnu pljosnatu pletenicu dužine 5.5 cm. Više nje su dva pljosnata dugmeta, širine 1 cm, od kojih je jedno pokretno i ima gajtančić, da bi se znak zakačio za dugme. Za suprotan kraj pletenice, po dužini, gdje je takođe utvrđeno jedno pljosnato dugme iste veličine kao gornje, utvrđeni su gajtanima dugačkim 4 cm, a iste debljine dva metalna pipka, a poviše njih po jedno okruglo dugme prečnika 1.2 cm. Dugmad su pletena i zlatna. Pipci su dugački 8 cm., imaju pokretne glavice u vidu krune, boje kao i gajtani i pisaljku, koja se izvlači pomoću zavrtnja.

II. Odjeća za ađutante i ordonans oficire Nj.V. Kralja i počasne ađutante Nj.V. Kralja.

Ađutanti Nj.V. Kralja i ordonans oficiri nose propisanu odjeću kao i ostali pomorski oficiri; sem toga nose akselbendere i monogram Nj.V. Kralja na epoletama i epoletuškama.
Akselbenderi imaju dva kraka: prednji kraći a zadnji duži. Oba se sastoje iz po jedne pletenice od dva gajtana koji su debeli su 0.5 cm. i iz po jednog gajtana iste debljine, oko pletenice. Na donjim krajevima pletenice visi o jednostavnom gajtanu po jedan metalni pipak sa pokretnom glavicom u vidu krune. Akselbenderi su zlatni.
 
III. Odjeća za stručne oficire, enonomske oficire, adminn-strativne oficire ekonomske struke, inžinjer oficire, mornaričko tehničke oficire, sanitetske oficire, tehničke poslovođe i kapelnnke.
Stručni oficiri, ekonomski oficiri, administrativni oficiri ekonomske struke, inžinjer oficiri, mornaričko tehnički oficiri, sanitetski oficiri, tehnički poslovođe i kapeliici, nose odjeću kao pomorski oficiri sa sljedećim razlikama:

1. Distinkcije, na rukavima su istoga oblika kao kod pomorskih oficira, samo što su distinkcije  i donji dio Eliotovog oka postavljeni svilom, tako da ova prelazi gornji rub distinkcije za 0,6 cm. Svila je sledeće boje:
- za stručne oficire - otvoreno mrke („braun”),
- za ekonomske oficire - zatvoreno crvene,
- za administrativne oficire – otvoreno zelene,
- za inžinjer-oficire - višnjeve boje,
- za mornaričko-tehničke oficire – otvoreno sive,
- za sanitetske oficire - crne boje,
- tehničke poslovođe nose distinkcije istog oblika kao pomorski oficiri samo bez Eliotovog oka, a postavljene su svilom  zatvoreno sive boje.
 Kapelnici nose distinkcije istoga oblika kao tehničke poslovođe samo postavljene svilom zatvoreno crvene boje.

2. Epoletuške su postavljene čojom iste boje kao distinkcije, a jednake su kao kod pomorskih oficira, samo bez amblema.
Epoletuške za tehiičke poslovođe i kapelnike izrađene su od srebrnih širita. Više zvijezdica tehničke poslovođe nose znak „zubčanika" a kapelnici znak „lire" od žutog metala.
Sanitetski oficiri nose na epoletuškama i preko Eliotovog oka na rukavima „Eskulapov štap".

3. Epolete su iste kao kod pomorskih oficira sem epoleta za tehničke poslovođe i kapelnike, koje su na gornjoj strani pokrivene srebrnom tkaninom.

4. Ešarpa je postavljena čojom iste boje, kao distinkcije na rukavima.

5. Šinjel je istog kroja kao kod pomorskih oficira. Na prednjim krajevima jake nalazi se po jedna latica u obliku koplja iz baršuna boje postave distinkcija na rukavima, širine 3 cm, a dužine 7 cm. Blizu gornjeg kraja latice prišiveno je po jedno malo marinsko dugme.

Za neukazna lica odnosno  pitomce Pomorske Vojne Akademije, podoficire i mornare te podoficire čina vođe, detalje o odjeći ću postaviti narednih dana

Odjeća neukaznih lica

I. Odijeća za pitomce Pomorske Vojne Akademije

Praznčka odijeća

Praznička odijeća je zimska i ljetnja.

U zimsku prazničku odijeću spada: kapa, sako, pantalone, prsluk, bijela košulja, ovratnik, ogrlica, cipele, bod i rukavice. Uz ovu odijeću ide šinjel.
 
U ljetnju prazničku odijeću spada: bijela kapa, bijela bluza,epoletuške, bijele pantalone, košulja, ovratnik, bijele cipele, bod i rukavice.
 
Kapa je istog oblika kao kod nižih pomorskih oficira. Podbradnik je od crne svile.
 
Sako je od tamno-plave čoje, istog kroja, kao kod pomorskih oficira. Distinkcije se sastoje iz zlatnih širita u obliku tupoga ugla od 120°, koji su udaljeni 0,5 cm jedan od drugoga. Dužina krakova iznosi 3 cm, a širina 0,7 cm. Distinkcije su postavljene crnom svilom i prišivene na gornjem dijelu lijevog rukava, sa vrhom ugla skrenutim na niže.
Mornar I. klase pitomac nosi jedan širit, podnarednik pitomac dva, a narednik pitomac tri širita. Iznad distinkcije je jedno zlatom vezeno sidro, ovijeno užetom i nadvišeno Kraljevskom Krunom. Visina sidra sa krunom je 5 cm.
 
Pantalone i prsluk su od iste čoje od koje je i sako, a kroja kao kod pomorskih oficira.

Košulja je od bijelog platna sa glatkim tvrdim prsima i manžetama.

Ovratnk je tvrd, kod zimske odjeće dvostruki, a kod ljetnje jednostavan.

Ogrlica je od crne svile široka 2-3 cm, a veže se u kratku mašnu.
 
Cipele su kod zimske odjeće duboke od crne kože a kod ljetnje odjeće plitke i od bijelog platna.
 
Bod je isti kao za oficire samo je bez temnjaka.
 
Rukavnce su od bijele kože za zimsku, a od bijelog pamuka za letnu odijeću.
 
Šinjel je kao za pomorske oficire. Na šinjelu nose se epoletuške kao kod bijele bluze.
 
Bijela kapa istog je kroja, kao i zimska, samo je tjeme prevučeno bijelim piketom i bijelim platnom.
 
Bijela bluza je ista kao za pomorske oficire.
Epoletuške su izrađene od crne čoje dužine prema ramenima i podešene za skidanje. Gore na uglovima epoletuške su malo zasječene. Odmah ispod gornjeg kraja nalazi se malo marinsko dugme. Na donjem kraju prišivene su distinkcije sa vrhom ugla prema vani i iznad njih je zlatom vezeno sidro, ovijeno užetom, sa Kraljevskom Krunom iznad njega. Epoletuške su prišivene na crnu čoju i obrubljene su tankom zlatnom vrpcom širine 0,2 cm.
 
Bijele pantalone su kao za pomorske oficire.

Praznička odijeća služi ujedno i kao svečana, a izrađuje se po mjeri.

Svakodnevna odijeća 
 
U svakodnevnu odijeću spada: mornarska kapa i prevlaka za istu, plavo mornarsko odijelo, mornarsko platneno odijelo, zimska i ljetna maja, šal, cipele, mornarički nož na vrpci, paleto, a po potrebi i radno odijelo i kišno odijelo.

Kapa je kroja kao kod mornara. Vrpca za kapu ima natpis: „Pomorska Vojna Akademnja", a umjesto kokarde na kapi se nalazi zlatom vezena Kraljevska Kruna.
 
Plavo odijelo je kroja kao za mornare, samo je jaka od iste tkanine od koje je i bluza, a obrubljena je sa tri bijele trake. Distinkcije su kao i na prazničkoj odijeći.

Platneno odijelo i kapa istoga su kroja kao i plavo odijelo, a izrađeni su od plavog platna. Distinkcije i sidro utiskani su žutom bojom na komadu plavog platna, koje se prišiva na spoljnjoj strani gornjeg dijela lijevog rukava, 10 cm ispod gornje ivice rukava.

Zimska maja je kao za mornare.
Ljetna maja je pletena od bijelog pamuka. Istog je oblika kao i zimska maja, sem rukava koji su dugi samo 12 do 14 cm. Ljetna se maja nosi u toplo vrijeme.
Noćna košulja je od bijelog platna, a uobičajnog je kroja,

Gaće su od bijelog platna, a običnog su kroja.

Maramice su od bijelog platna.

Cipele su kao kod praznnčke odjeće.
 
Paleto je istog kroja kao kod mornara, a izrađen je od tamno-plave čoje. Distinkcije su kao na prazničkoj odijeći, a dugmad kao kod oficira.

Šal, mornarski nož sa gajšanom, radno odijelo i kišno odijelo isto je kao kod mornara.

II. Odijeća podoficira i mornara.
(Odijeća za podoficire čina narednnčkog pa na niže mornare, pitomce podofncirskih škola mornarnce i đake).[/i]

Odijeća se sastoji iz:
 1. kape i prevlake za istu ili šešira,
 2. plave bluze i plavih pantalona,
 3. platnene bluze i platnenih pantalona,
 4. radne bluze i radnih pantalona,
 5. paletoa,
 6. zimske i ljetne maje,
 7. gaća,
 8. čarapa,
 9. flora,
 10. šala,
 11. cipela,
 12. kaiša za hlače,
 13. noža sa opasačem, i
 14. rukavica.
 
Rekvizite se sastoje iz:
 1. vreće za odijeću,
 2. rupca za odijeću,
 3. vrećice za cipele,
 4. vrećice za efekte,
 5. porcije i pribora za jelo,
 6. vrča za vodu (čuturica),
 7. torbice za hleb,
 8. kutije za legitimaciju,
 9. mornarskog noža na gajtanu,
 10. pištaljke,
 11. maramice, i
 12. ručnika.

 Vanredna odijeća se sastoji nz:
 1. odjeće za kišu, i
 2. stražarskog odijela (šinjela).

Odijeća

Kapa je izrađena od tamno-plave čoje i sastoji se iz tjemena, donjeg dijela, vrpce i podbradnika.
Tjeme je nešto ovalno, postavljeno organtinom i tamno-sivim platnom.
Donji dio je visok 5 cm. i postavljen crnom kožom. Između tjemena i donjeg dijela umetnuta su dva srednja dijela, koji su sprijeda visoki 5.5 cm. i spojeni u velikoj osi kape.
Prednji je dio na unutrašnjoj strani pojačan komadom lima dugim 7 cm. a širokim 1 cm.

Vrpca je tanka iz pamuka i svile, široka je 3.5 cm. a duga 100 cm. Ona ima na sebi velikim slovima i žutom svilom utkani natpis i to:
a) Kod podoficira i mornara ukrcanih na jedinicama - ime jedinice, na kojoj su ukrcani, uz oznaku - „Kr. Brod," odnosno  „Kr. Torpiljarka," na pr. „Kr. Brod Vila," odnosno  „Kr. Torpiljarka T5"; i
b) Kod podoficira i mornara na službi kod kopnenih komanada i ustanova - „Kraljevska Mornarica".
Vrpca je provučena kroz  4 končane zamke tako, da natpis dođe sprijeda, a krajevi natrag slobodno vise.
Podbradnik je od elastike širine 0.5 cm. a prišiven je na unutrašnjoj strani donjeg dijela.
Podoficiri nose na kapi kokardu propisanu za podoficire Vojske.
Prevlaka za kapu je izrađena od bijelog platna tako, da se može prevući preko modre kape.
Slamnjati šešnr u tropskim krajevima nose mornari i podoficiri od narednika na niže. Slamnjati šešir je sa obodom širokim 12 cm. i vrpcom, kakva je propisana za kapu samo dužine 150 cm

Plava bluza izrađena je od tamno-plave čoje. Ona se sastoji iz glavnog dijela (štoka) i rukava.
Glavni dio sastoji se iz prednjeg i zadnjeg dijela koji su ušiveni međusobno sa strane do rukava i na ramenima od rukava. Na prednjem dijelu je prsni izrez, a oba dijela imaju na donjem kraju porub kroz koji se provlači crna vrpca širine 0,5 cm. za pritezanje bluze oko pojasa.
Na rukavima su narukavlja koja su na donjem dijelu tako prorezana, da se mogu nadviti. Narukavlje se zakopčava sa dva mala marinska dugmeta. Dugmeta su od mesinganog lima.

Značke grane službe nose se na spoljnoj strani gornjeg dijela lijevog rukava 12 - 15 cm. ispod ramena. Oni su utkani crvenom vunom u komadu tamno-plave čoje širokom 8 cm. a dugom 12 cm.
Značke za pojedine grane službe jesu:
- za artiljerisku granu: dvije prekrštene  topovske cijevi;
- za torpednu granu: goruća bomba;
- za minersku granu: nisko sidro;
- za pomorsku vazduhoplovnu granu: dva letačka krila i dvokrilni vijak;
- za telegrafsku granu: snop munja
- za signalnu granu: dvije ukrštene signalne zastave;
- za brodarsku granu: sidro ovijeno užetom i kormilo;
- za disciplinsko-administrativnu granu: dvije ukrštene puške;
- za palubnu granu: sidro;
- za mašinsku granu: trokrilni vijak okružen zubatim kolom, a za specijalizirane električare: trokrilni vijak i snop munja;
- za ložačku granu: trokrilni vijak;
 - za vojno zanatlijsku granu: dvije ukrštene sjekire;
- za sanitetsku granu: crveni krst;
- za provijantsku granu: dva ukrštena klasa;
- za kuhinjsku granu: vaga;
- za muzičku granu: lira.
Distnnkcije se sastoje iz srebrnih širita u obliku tupoga ugla od 120°, koje su udaljene 0.4 cm. jedna od druge. Krakovi distinkcije dugi su 3 cm. a širiti su široki 0.7 cm.
One su prišivene na istom komadu čoje u kome su utkane značke grane službe, a ispod ovih tako, da je vrh ugla okrenut na niže.
Mornar I klase nosi jedan širit, podnarednik dva, narednik tri širita.
Narednici i podnarednici na 2., 3. i 4. ponovnom roku službe nose na spoljnoj strani desnog rukava 12-15 cm. a ispod ramena jedan žuti širit, dužine 8 cm. a širine 2 cm.
Oni koji su na 5. ponovnom roku i dulje nose zlatan širit.    

Plava jaka se sastoji iz jednog četvorouglastog dijela, dva prsna dijela i povijene prečke.
Svi ovi dijelovi izrađeni su od otvoreno plavog platna (gradla) i postavljeni bijelim platnom.
Jaka kao i oba prsna dijela obrubljena su sa tri bijele pamučne trake. Trake široke su 0.3 cm. a na „jaci“ tako prišivene da je spoljna traka udaljenja 0.7 cm. od spoljnjeg ruba jake.
Trake su jedna od druge udaljene 0.3 cm.
Na prečci se nalazi pet rupa za dugmeta, a na unutrašnjoj strani izreza bluze nalaze se odgovarajuća dugmeta, pomoću kojih se plava jaka pričvršćuje na bluzu.

Plave pantalone su od tamno plave čoje i sastoje se iz nogavica, preklopca i stražnjeg dijela.
Nogavice su u sredini sašivene, a na prednjim stranama otvorene su 17 do 18 cm, čineći time preklopac. Preklopac u vijencu je platnom postavljen, a zakopčava se sa 4 dugmeta, koja su pričvršćena na struku.
U struku su koso urezana dva džepa, platnom postavljena.
Struk se sprijeda zakopčava sa dva crna dugmeta.
Na pojasu hlača nalaze se četiri prečage, kroz koje se provlači kaiš.

Platnena bluza izrađena Je od bijelog ili kaki platna a istog je oblika kao plava bluza.
Na obje strane prednjeg dijela u visini prsiju prišivena su dva džepa bez preklopca duboka 17 cm. a široka 15 cm Na izrezu, koji je na unutrašnjoj strani pojačan, prišivena su dugmeta pomoću kojih se zakopčava plava jaka za bluzu.
Značke grane službe istog su oblika kao kod plave bluze sa razlikom da su utisnute tamnoplavom bojom na komadu bijelog platna, širokom 10 cm., a dugom 14 cm. koji je okviren utisnutom crtom crne boje tako da ostaje bijelo polje od širine 8 cm., dužine 12 cm. a sa značkom u sredini.
Distinkcnje su istog oblika kao kod plave bluze, sa razlikom da su izrađene od vrpce tamno-plave boje.

Platnene hlače izrađene su od iste tkanine od koje je bluza a istog su kroja kao plave hlače.

Radna odijeća sastoji se iz bluze i hlača. Izrađena je od nebijeljenog platna, a istog je kroja kao platnena odijeća.
Dimenzije radne odjeće su takve, da se ista može obući preko plave odjeće.

Paleto je izrađen od tamno-plave čoje, a sastoji se iz glavnog dijela, jake i rukava.
Glavni dio je podstavljen tamno-plavom vunenom tkaninom, a rukavi sivim platnom.
Sprijeda su dva reda po 5 velikih marinskih dugmadi, gornje je dugme prišiveno 4 cm. ispod jake. Kod zatvorenog paletoa oba su reda dugmadi udaljena 12 do 13 cm. jedan od drugoga. Dugmeta su od mesinganog lima. Na spoljnoj konveksnoj strani nalazi se u ovalu sa horizontalnim brazdicama, znak sidra ovijenog užetom.  Dugmeta su oko ovala obrubljena rubom sličnim užetu.  Polje između ovala i vanjskog ruba dugmeta je glatko.Sa obje strane bokova nalazi se po jedan džep sa preklopcem širok 18 cm., a na prednjoj strani dva koso urezana džepa iste širine ali bez preklopaca. Rukavi su šiveni iz jednog komada bez narukavlja.
Jaka je izrađena od iste čoje i na unutarnjoj strani nalazi se čojana spojka i odgovarajuće dugme.
Na paletou prišivene su značke grane službe i distinkcije kao na plavoj bluzi,
Paleto se nosi zakopčan.

Zimska maja je bijela od čiste ovčje vune a sastoji se na glavnog dijela i rukava.
Glavni dio ima oblik košulje priljubljene uz tijelo, a na gornjem dijelu ima izrez, tako da se kroz njega može provući glava.
Izrez, donja ivica maje kao i rubovi rukava dvostruko su pleteni.
Zimska se maja nosi u hladno vrijeme.
Ljetna je maja ispletena od bijelog i plavog pamuka sa horizontalnim naizmjeničnim plavim i bijelim brazdama. Ona je istog oblika kao i zimska maja, sem rukava koji su dugi samo 12 do 14 cm.
Ljetnja se maja nosi kad se ne nosi zimska maja.

Gaće su izrađene od prostog platna, a sastoje se od nogavica, pojasa i proreza.
Nogavice su duge i sužuju se prema donjem kraju.
Pas se sastoji od dva dijela, koji se na stražnjoj strani sužavaju, a zakopčava se sprijeda sa dva dugmeta, a pozadi jednom trakom.
Prorez je unutra pojačan.

Čarape su ispletene od crnog ili plavog pamuka ili vune,

Flor je od crnog kašmira u obliku pravougla dug 140 cm. a širok 22 cm. Na rubu uže strane prišivene su u sredini dvije bijele trake duge 15 cm.
Flor se nosi previjen tri puta po dužini i tako previjen ovije se ispod jake oko vrata, a obje slobodne trake vežu se u mornarski čvor. Bijele se trake vežu u jednu mašnu, a slobodni krajevi flora stave u prsni izrez.
Šal je dvostruko ispleten od crne ovčije vune, širok 25 cm. a dug 150 cm., i nosi se u hladno i zimsko vrijeme, dva puta obavijen oko vrata.
 
Cipele.
Duboke cipele izrađene su od kravlje kože po utvrđenom obliku.
Na kopnu se nose duboke cipele, a na brodovima samo kad je ružno vrijeme.
Brodske cipele su plitke a izrađene su od kravlje kože.
Opanke su izrađene od kože mrke boje, nose se u na signalnim i bežičnim stanicama u brijegovatim i kršnim krajevima.
Ložači nose u službi drvene cipele sa sarama od asbesta, platna ili kože.
 
Kaiš za hlače izrađen je od mrke kože, dug 100 cm., a širok 2.6 cm.  Zakopčava se kopčom (prečicom).  

Nož i opasač su modela Manliher: opasač je zakopčan sa dvije kvake u vidu ocmice.
Nož i opasač nose se u službi preko bluze. Van službe nose nož samo podoficiri, i to ispod bluze, a kad se nosi paleto, preko paletoa.

Rukavnce.
Pri paradama nose podoficiri u stroju bijele pletene rukavice.
Podoficiri i mornari mogu nositi zimske rukavice. Zimske rukavice su mrke boje pletene ili kožne, a mogu biti postavljene. Zimske rukavice nabavljaju o svome trošku.

Odijelo se izrađuje u sedam, a kapa i obuća u osam veličina.

Rekvizite.

Vreća za odijelo izrađena je od mrkog platna u obliku valjka. Visina vreće iznosi 115 cm. a prečnik 38 cm.  Gornji je kraj vreće porubljen i na njemu se nalazi 12 rupa obrubljenih metalom na odstojanju 10 cm. jedna od druge.
Vreća se zatvara ivicom dugom 184 cm. koja se provlači kroz gore navedene rupe.

Rubac je platnen, plave, crvene ili žute boje. Kvadratnog je oblika sa stranom dugom 72 cm., a služi za umotavanje složene odjeće, kad se stavlja u vreću.

Vrećica za cipele izrađena je od cviliha. Dužina vrećice je 36 cm., a prečnik 17 cm.
Vrećica je na gornjem kraju porubljena, a zatvara se jednom trakom.

Vrećnca za efekte izrađena je od cviliha.
Ona je istog oblika kao i vrećica za cipele. Dužina je vrećice 35 cm. a prčnik 20 cm. Gornji je rub prečice porubljen. Vrećica se zatvara trakom, koja je kroz gornji porub provučena.

Porcija je presovana iz jednog komada lima i ima utvrđen oblik. Pribor za Jelo sastoji se iz noža, viljuške i kašike obične izrade.
Prevlaka za porciju izrađena Je od mrkog cviliha takvog oblika, da se može prevući preko porcije.
Čuturica za vodu presovana je iz jednog komada aluminijuma, i ima utvrđen oblik.
Torbica za hleb izrađena je od platna ili cviliha, dužine 35 cm. a širine 30 cm. sa preklopcem dužine 15 cm. Na torbici prišivena su dva dugmeta a na slobodnom rubu preklopca nalaze se odgovarajuće rupe, tako da se preklopac može zakopčati. Torbica visi na širitu od platna ili cviliha širokom 4 cm. a dugačkom 150 cm. Širit je jednim krajem prišiven na torbicu a na drugom kraju ima rupu koja se zakopčava na odgovarajuće dugme na torbici.
Prilikom nošenja širit se prebacuje preko desnog ramena tako da torbica visi uz levi bok.

Kutija za legitimaciju sastoji se iz dvije mjedene korice koje su sastavljene pomoću šar-nira.
Kutija se nosi oko vrata ispod bluze, na jednoj crnoj traci.

Mornarskn nož je po obliku sličan običnom džepnom nožu (perorezu).
On se sastoji iz oštrice, drške, karike i trake.  Oštrica je od čelika duga 11.5 cm., a široka 2.2 cm, Ona je na vrhu zaokružena.
Drška je od crnog drveta; duga 11.5 cm., široka kod oštrice 1.3 cm., a na kraju 2.8 cm.
Na dršci je pričvršćena mjedena karika za koju se veže gajtan.
Gajtan za nož je dug 172 cm. širok 0.5 cm. i ispleten je od dvostrukog bijelog pamuka.

Pištaljka je izrađena od pakfonga i sastoji se iz jedne cijevi 10 cm. duge i jedne prazne krugljice sa okruglim otvorom.
Širina cijevi iznosi na kraju 0.9 cm. a kod kruglice 0.4 cm.
Cijev i krugla pojačani su jednom pločicom obliku lista. Na pločici se nalaze dvije rupe za koje se privezuje traka. Traka je crne boje.

Maramnca je platnena, bijele, plave ili žute boje u obliku kvadrata sa stranama dugim 40 cm.
Peškir je od bijelog platna dug 75 cm. a širok 54 cm.

Vanredna odijeća

Odijeća za kišu sastoji se iz šešira, kaputa i čizama za kišu.

Kapa za kišu (sidvijester) je izrađen od impregniranog platna, koje je na spoljnoj strani premazano crnom uljenom bojom.
Ona se sastoji iz tjemena, oboda i postave.
Tjeme je izrađeno iz četiri jednaka dijela, koji su kao segmenti prošiveni.
Obod je od dvostrukog impregniranog platna, sa čoškom od jute. Obod se sastoji iz prednjeg dijela širokog 5 cm. i stražnjeg širokog 11 cm, a porubljen je jednim širitom od istog platna širokim 1 cm.
Kapa je postavljena tamno plavim flanelom. Sa obje strane kape nalazi se po jedan komad flanela širok 7 cm. na čijem je rubu pričvršćen podbradnik.

Kaput je od istog impregniranog platna kao i šešir a sastoji se iz glavnog dijela, rukava i jake.
Glavni se dio sastoji iz dva prednja i dva stražnja dijela. Rubovi prednjih dijelova su od jake do donjeg ruba obrubljeni kožom. Na peševima prednjih deijlova nalaze se po 4 rupe za dugmeta, pojačane crnom kožom. Odgovarajući tim rupama prišivena su na oba prednja dijela po dva reda dugmadi.
Rukavi su krojeni iz jednog komada, i prišiveni samo jednim šavom. Na 9 cm. od ruba podstavljeni su istim platnom, a dalje tamno plavim flanelom i porubljeni su kožom.

Jaka je od istog platna kao kaput, i iznutra je podstavljena tamno-plavim flanelom. Na njoj je jedna spojka sa odgovarajućim dugmetom.

Pantalone su od istog platna kao i kaput i sastoje se iz nogavica i pojasa. — Nogavice su krojene iz jednog dijela i sašivene na unutrašnjoj strani. Spijreda se nalazi jedan prorez dug 50 cm, koji se zatvara jednom spojkom i dugmetom.  Na gornjem kraju nogavica nalazi se pojas. Kroz pojas je provučena jedna traka, pomoću koje se pantalone zatvaraju.
Na brodovima i na malim jedinicama „nosi momčad odijeću za kišu samo u službi i po potrebi“.

Čizme za kišu uobičajenog su oblika.

Stražarsko odijelo sastoji se iz stražarskog šinjela i iz stražarskih rukavica.
Stražarski šinjel izrađen je od jakog tamno-plavog platna i postavljen je krznom.
Stražarski je šinjel tako krojen, da se može navući preko paletoa.
Stražarske rukavice izrađene su od kože i postavljene krznom, krojene su tako da se palac i kažiprst mogu zasebno micati, a ostala tri spojena su.

Pitomci Podoficirskih Škola Mornarice nose odijelo istog kroja kao i ostali mornari. No za razliku imaju:
 a) Pitomci „Mašinske Podoficirske Škole" na lijevom rukavu plave bluze i na paletou, šaku ispod ramena, svileni žuti širit dužine 8 cm. a širine 1 cm. a na platnenoj bluzi isti znak od žutog platnenog širita.
 b) Pitomci „Brodarske Podoficirske Škole" na lijevom rukavu plave bluze i na paletou, "šaku ispod ramena"  svilene bijele širite, dužine 8 cm. a širine 1 cm, a na platnenoj bluzi isti znak od zatvoreno plavog platnenog širita.  

Pitomci đaci nose odijelo kao mornari, a kao značke, s lijeve strane prsnog izreza plave i platnene bluze i na prednjim krajevima jake paletoa, ukrštene mačeve u vidu slova X.  Značke su izrađene od presovanog mesinganog lima a dimenzija 2/2.5 cm.

III: Odijeća za podoficire čina vođe.

 Odijeća podoficira čina vođe sastoji se iz:
 1) Plave odjeće,
 2) Bijele odjeće,
 3) Paletoa.

Plava odijeća se sastoji iz kape, sakoa, prsluka, pantalona, košulje, ogrlice, ovratnika, cipela od crne kože, sablje na kajasu i rukavica. U službi dodaje se ovom odijelu opasač.

Kapa je izrađena od tamno plave čoje i sastoji se iz krova, donjeg dijela, suncobrana, podbradnika i kokarde.
Donji dio odgovara obimu glave, a visok je 4 cm.
Krov je širi od donjeg dijela u prečnkku za 8—10 cm. a s ovim je spojen pomoću „paspoalšava“.
Oko donjeg dijela kape ovijena je crna svilena vrpca široka 4 cm.
Suncobran je od crnog laka.
Podbradnik je od crnog laka pričvršćen za kapu sa dva mala marinska dugmeta.
Podoficiri čina vođe nose na kapi kokardu, propisanu za podoficire Vojske.

Sako je izrađen od tamno-plavo čoje. On je uobičajnog kroja sa dva reda po 4 velika dugmeta.

Dugmeta su od mesinganog lima. Na vanjskoj konveksnoj strani nalazi se u ovalu sa horizoitalnim brazdicama znak sidra ovijenog užetom.
Dugmeta su obrubljena oko ovala, rubom sličnim užetu.
Polje između ovala i vanjskog ruba dugmeta je glatko.

Značke grane službe nose se na spoljnoj strani gornjeg dijela lijevog rukava 12-15 cm. ispod ramena.  One su istog oblika kao kod mornara ali sa Kraljevskom krunom iznad njih i zlatom su vezane.

Distinkcije su prišivene na donjem dijelu rukava, paralelno sa ivicom rukava, a udaljene od nje svojim donjim rubom za 7 cm. a sastoje se:
 a) za vođu III. klase iz jednog zlatnog širrita dužine 8 cm. a širine 1.2 cm.
 b) za vođu II. klase iz dva zlatna širita, na odstojanju od 0.2 cm. jedan od drugoga;
 c) za vođu I. klase iz tri zlatna širita u međusobnom odstojanju od 0.5 cm.
 Na prednjem kraju širita prišiveno je jedno malo marinsko dugme dok je stražnji kraj zasječen u obliku tupoga kuta.

Prsluk i pantalone su izrađene od iste čoje kao i sako i običnog su kroja.

Košulja je od bijelog platna sa glatkim prsima.

Ogrlica je dvostruka.

Ovratnnk je od crne svile ili atlasa, i veže se u kratku mašnu.

Cipele su istog kroja kao i za momčad.

Sablja je ista kao i za pomorske oficire, samo što je kanija izrađena od crno lakiranog lima umjesto kože.
Kajas za sablju isti je kao za oficire; visak je od crnog laka.

O pravilnom nošenju propisane odjeće, dopisati ću sjutra, ili danas ali malo kasnije :)

O nošenju odjeće,

Svečana odijeća van stroja nosi se:
Prilikom državnih praznika, kad trupe ne učestvuju;
Pri pojedinačnom javljanju Njegovom Veličanstvu Kralju;
Na zabavama, koje oficiri priređuju u čast vladara ili članova Njegovog Doma;
Kad međunarodni ceremonijel to zahtjeva ili kad se naročito naredi - a može se nositi u  svojim privatnim svečanostima.
Za vrijeme državnih praznika, ova se odijeća nosi samo za vrijeme crkvenih ceremonijela, a potom preko dana nosi se praznička odijeća.
 
Svečana odijeća za stroj nosi se:
Uvjek kad je parada i to oficiri koji su u stroju, kao i oficiri koji prisustvuju paradi.
Pri svečanostima u kojima učestvuju trupe, ovu odijeću nose kako oficiri u stroju tako i oni koji prisustvuju učešću trupa i ako su van stroja;
Pri polaganju zakletve;
Pri predstavci i javljanju prvi put u novoj Komandi starješinama, kojima se javlja prema pravilima službe;
Prilikom slave Mornarice;
Prilikom Vidovdanskog Parastosa i
Kad međunarodni ceremonijel to zahtjeva ili kad se naročito naredi.
Za vrijeme državnih praznika ova se odijeća nosi samo za vrijeme crkvenih ceremonijela i vojničkih svečanosti, a potom se nosi preko dana praznička odijeća.
Lica ukrcana na podmornicama i inim malim jedinicama koje nemaju zasebnih oficir-skih kabina, ne nose ni na kopnu ni na brodu svečanu odjeću nego mjesto ove prazničku odijeću.

Ađutant Njegovog Veličanstva Kralja (dejstviteljni i počasni) i ordonans oficiri nose akselbendere o desnom ramenu na redengotu i sakou,a na bijeloj bluzi samo kod formalnih (poluzvaničnih) prilika.
Trupni ađutanti nose akselbendere na redengotu sakou i šinjelu, na bijeloj bluzi samo kod formaliih (poluzvaničnih) prilika,
Gajtančići sa pokretnog dugmeta zakače se o desno gornje dugme (na bijeloj bluzi o prvo gornje dugme), zatim se drugo ili treće dugme provlači kroz gajtan i haljina zakopčava, da gajtani ostaju napolju, a pletenica sa pipcima preko gajtana.

Dekoracnje se nose sve na svečanoj odijeći (ko ima više grudnih dekoracija, nosi ih na daščici).
Na prazničnoj odijeći mogu se nositi najviše tri domaće dekoracije i to jedna o vratu, druga o drugom dugmetu „ozgo“ na redengotu, a treća na prsima.
Karađorđeva zvezda 4. reda sa mačevima nosi se na redengotu o drugom dugmetu odozgo.
Na svečanoj odjeći nosi se samo jedan orden, odnosno medalja o vratu ili na grudima, prema rangu dekoracija, koje dotični ima.
Akademski znak nosi se uvjek na svakoj odijeći.
Avijatički znakovi nose se na gornjem dijelu grudi i to na redengotu i sakou levo između drugog i trećeg dugmeta, a na bijeloj bluzi u odgovarajućgj visini.
Dekoracije stranih država nose se prema stepenima kao i domaće i to samo sa svečanom odijećom, a sa praznnčnom onda kad se odaje počast predstavnicima dotičnih država i kad se naročito naredi.
Grudne dekoracije nose se na lijevoj strani prsiju tako, da gornja ivica daščice (na kojoj su dekoracije) bude za 2 cm. ispod prvog gornjeg dugmeta na redengotu i sakou i tako da ne budu pokrivene reverom.

Šinjel se nosi u kišno vrijeme i zimsko doba sa svakom odijećom sem ljetnje.
U danima parada i državnih svetkovina uopšte, a kada su oficiri u šinjelima nose se preko šinjela: ešarpa, lenta sa odgovarajućom zvijezdom (plakom), ili samo zvijezda (plaka) sa odgovarajućim ordenom o vratu, odnosno samo odgovarajući orden o vratu ko nema zvijezdu (plaku) a reveri šinjela treba da budu otvoreni.
Oficiri koji nemaju lentu, zvijezdu (plaku) ili orden o vratu, nosiće preko šinjela samo ešarpu.
U službenoj odijeći odnosno službenim prilikama nosi se ešarpa preko šinjela.

Ogrtač se nosi van stroja po potrebi sa svakom odijećom. Nu u svečanoj odijeći samo do časa kada počinje svečanost ili parada.

Paleto se može nositi samo sa svakodnevnom odijećom sem na mjestima i u prilikama gde to ne dolikuje. Kod formalnih (poluzvaničnih) prilika i u varošima ne smije se nositi paleto.

Mekintš se nosi po potrebi sa praznnčnom i svakodnevnom odijećom.

Odijeća za kišu i čizme nose se na način opisan za nošenje šinjela, paleta, ogrtača, mekintoša i odjeće za kišu kod ukaznih lica.
Bod se nosi sa praznnčkom, svakodnevnom, ljetnom odijećom a nosi se sa praznnčkom odijećom na pojasu preko redengota.  (u službenim prilikama na ešarpi). Sa svakodnevnom ljetnom odijećom nosi se bod ispod sakoa odnosno bluze.
Sablja se nosi prema već pomenutim pravilima.

Rukavice se nose sa svečanom n praznnčkom odijećom bijele, sa svakodnevnom — mrke, a sa ljetom odećom mrke ili bijele boje.
Na brodovima u svakdanjim prilikama, kod pomorskih radnji kao i u vršenju čisto pomorske službe uopšte, preporučuje se nenošenje odnosno kaže: „ne treba nositi rukavice“.
Pri javljanju i raportima u kancelarijama i u salonu uopšte, skida se desna rukavica a pri igranju se navlači i desna.
 
Flor oko lijevog rukava: oficiri mogu nositi flor oko lijevog rukava kad imaju smrtni slučaj u porodici. Takođe, nose crni temnjak oko i preko bodeža i sablje.

Kaljače se mogu po potrebi nositi u svima prilikama i sa svakom obućom, sem u stroju.

Oficiri i vojni činovnici mogu u zemlji nositi građansko odijelo „u banjama, u lovu, športovima i pri viteškim utakmicama“.

Rezervni oficiri moraju imati svečanu odijeću za stroj, svakodnevnu i ljetnju. Mogu imati i prazničku i svečanu odijeću van stroja.

Posade ratnih brodova u inostranstvu, kad idu na kopno, nose odijeću i to:
Oficiri i vojni činovnici nose uniformu samo kad istupaju zvanično; inače nose građansko odijelo odnosno po odredbama koje vrijede za dotičnu državu.
Podoficiri i mornari izlaze na kopno u uniformi, ali bez oružja, sem ako istupaju zvanično u stroju, a o tome postoji   sporazum sa nadležnom vlašću dotične države.

Oficiri, vojni činovnici, podoficiri i mornari moraju nositi građansko odijelo kad putuju za inostranstvo, sem slučaja, kad se naročito drugojačije naredi.

Kako će odijelo i kada nositi pitomci Pomorske Vojne Akademije, naređivaće Komandant Pomorske Vojne Akademije. Pod oružjem a i kod formalnih prilika,  pitomci nose svakodnevno odijelo.
 
Činovnici, zvaničnici i služitelji građanskog reda nose građansko odijelo..

Ako nastupe izvanredne prilike kao što ih donosi služba na moru i u ekstremnim klimama i slične, ovlašćen je nadležni komandant da za podređeno osoblje naredi nošnju odijeće i sve što je s tim u vezi u svakom pogledu po vlastitom nahođenju, a u duhu ove Uredbe.

Uredba je objavljena 11.01.1924. no, umjesto načelnog ili njome utvrđenog vacatio legisa, ostavljeno je Ministru vojske i mornarice u prelaznim i ujedno završnim odredbama, diskreciono pravo da odredi trenutak kada je dotadašnja odjeća u mornarici postala iznošenena i kada se zvanično zamjenjuje odjećom koja je ovdije opisana.

Na jednoj od tema je pokrenuto pitanje trenutka ozvaničenja naziva: KR.BROD...., KR.TORPILJARKA..., KR.PODMORNICA...
U Uredbi iz 1924. pominju se dva tipa naziva plovnih jedinica na mornarskim vrpcama: brod i torpiljarka, pri čemu se ne navodi na kojem pismu će biti natpisi, niti se pominje istovremena upotreba ćiriličnih i latiničnih natpisa. Prema ovoj Uredbi, vrpca ima dimenzije 35x1000mm.
Nemam u kompletima narednu Uredbu, iz 1936, jer je objavljena kao dodatak SVL i nije sačuvana, ali po podatcima iz Morelovog teksta u Semper Fidelis njene dimenzije su tada bile 33X1100, što znači da je nakon 12 godina postala nešto uža i duža. Takođe, osim KR. BROD i KR:TORPILJARKA Uredba iz 1936. uvodi natpis KR.PODMORNICA (koji je vjerovatno a nezvanično postojao i prije 1936.), te za podoficire i mornare na brodovima Nj.V. Kralja natpis: NJ.V.BROD... U ovoj Uredbi se za natpis KRALJEVSKA MORNARICA na vrpcama podoficira i mornara u službi na kopnu, navodi da je napisan latinicom i ćirilicom.
Što se tiče odjeće i detalja na njoj prije januara 1924. ta oblast je jako slabo proučena, vjerovatno najslabije od svega što se odnosi na prvo petogodište mornarice južnoslovenskih naroda. Vrlo je malo dostupnih izvora pa i prostora za nagađanja. Izvjesno je da, makar što se vrpci na kapama tiče, korišten naziv RATNA MORNARICA, što potvrđuju i rijetke sačuvane fotografije iz tog perioda. Ove dvije su iz privatnih zbirki, prva je nastala 1923., a druga 12.01.1924.
[attachment=1]
[attachment=2]

Kada je zvanično uvedena vrpca sa natpisom RATNA MORNARICA, nijesam uspio da nađem
29.11.1919. donijeta je prva Uredba kojom su, kao privremeni, uvedeni znaci prepoznavanja i razlikovanja mornara i nižih oficira:
a)   na kapi (šajkači) za mornare nosi se sidro od pozlaćenog lima, za podoficire isto sidro sa kokardom, a za stručne podoficire – sidro vijencem zaokruženo sa kokardom.
b)   na lijevom rukavu bluze  šinjela, šaku ispod ramena nalazi se sidro od crvene čoje  
Za kokardu je propisano da će biti oblika oficirske kokarde suvozemne vojske.
U pogledu činova, propisano je da podificiri I mornari nose zvijezdice saobrazno činovima kopnene vojske I to : mornar I klase jednu, podnarednik dvije I narednik tri zvijezdice.
Za vođe i stručne oficire za koje nema odgovarajućih činova u kopnenoj vojsci propisano je da na rukavima, šaku ispod ramena, nose širite zatvoreno plave boje, 8cm duge I 1cm široke sa tim da budu ušiveni koso na više od spoljašnje ivice prema unutrašnjoj. Vođa ima jedan, podoficir II klase dva a podoficir I klase tri širita. Dozvoljeno je da nose “zlatni” širit, ali da ga nabave o vlastitom trošku
Vrpca sa natpisom RATNA MORNARICA se u ovoj, prvoj uredbi o označavanju u mornarici SHS - ne pominje.

Što se tiče oficira i činovnika ratne mornarice, istog dana, 29.11.1919. donesena je posebna Uredba koja je privremeno uređivala izgled činova i oznaka na kapama. Propisano je da na tadašnjim, dakle K.u.K Kriegsmarine uniformama nose epoletuške sa zlatnim širitima  koje su identične nižim i višim oficirima kopnene vojske, sa dodatkom sidra i srebrene krune iznad - koji su u ovoj Uredbi prvi put navedeni kao znak za Ratnu Mornaricu. Takođe, umjesto dugmadi kakva se nosi na epoletuškama kopnene vojske, ovdje je propisano nošenje marinskog dugmeta.
Razlikovanje struka, izvršeno je različitim bojama na ispusku epoletuške, odnosno:
-   za admirale: đeneralske sa crnom postavom
-   pomorski oficiri: epoletuške sa crnom ispuskom
-   pomorski inženeri: crvenom ispuskom
-   strojoupravitelji i tehničke poslovođe: sa sivom ispuskom, sa razlikom štto strojoupravitelji nose zvijezdice a tehnički upravitelji rozete.
-   intendantski oficiri:otvoreno plava ispuska
-   administrativni oficiri: sa zatvoreno plavom ispuskom
Razlikovanje admirala, viših i nižih oficira realizovano je standardnim dvoredim i jednoredim lovorovim vijencem na suncobranu kape. Ovom Uredbom je inače ustanovljen amblem od “vezenog zlata” za kape oficira: sidro zaokruženo zlatnim lovorovim vijencem u kojem je ušiven crni oval sa Kraljevim monogramom i krunom.
Bilo bi svakako zanimljivo vidjeti takav komad na fotografiji, sa monogramom Petra I (monogram Aleksandra I je uveden 02.01.1922.). Realni komadi najvjerovatnije nijesu sačuvani.

Vladimire, hvala na detaljnom i istrazivackom uvidu u ovu veoma zanimljivu temu o kojoj je malo pisano.

Jesu li ove kokarde viđane na nekoj od fotografija?

[attachment=1]

Kratak je pa slabo, a i teško istraživ period "bijelog usijanja" prve jugoslovenske mornarice. Hrvatski list od 01.11.1918. obavještava da su na jučeranji, primopredajni dan, mornari poskidali vrpce K.u.K. KRIEGSMARINE i stavili vrpce sa natpisom JUGOSLAVIJA, "izrađene u Laginjinoj tiskari", znamenitog odvjetnika Dr Matka - Mata Laginje.
[attachment=1]