PALUBA

Pozdrav svima jos jednom!!
Interesuje me da li neko ima informacije o barkasama JRM-e. Znam da je par barkasa bilo ronilackih, druge su bile skolske ili hidrografske. Da li neko zna dimenzije i karakteristike ovih brodova i ako postoji neka slika?

Evo za tebe drugar ronilacka barkasa BRM-81 na zadatku.
TT podaci slijede naknadno.....

Barkasa Hidrografska BH-12 ..

[attachment=1]

Imati jednu takvu barkasu....ah !

Bile su dvije takve barkase hidrografske. Remontovane su u Lori u teh. radionici. Sječam se, da smo za njih nabavljali Hempelove boje. Zapovjednici su bili  (mi smo jih tako zvali) Gricko i Đoko.
Bila su i dva ČH, no, ne sječam se više brojeva.
Duje

Hvala na brzom odgovoru!!! Proslog ljeta sam sreo jednu od barkasa treso Buljarice, pa sam se zainteresovao za tako nesto,posto je u pitanju drveni brod, a drveni brodovi imaju dusu!! E da, da je imati jedan takav...

Sa slika sada vidim da se hidrografska verzija razlikuje po nadgradju prilicno od ronilacke,ali bi trup trebao biti isti. Dalje koliko znam da imaju dva motora i dvije propele, sa srednjom brzinom okolo 10cv. Tu se moje informacije zavrsavaju. Po odnosu duzina/sirina reklao bi se da prilicno valja kad ima mora, sto za sam brod ne predstavlja problem, koliko mozda za nenaviknute goste. Dalje dimenzije prilicno nagadjam, duzina otprilike 20m , sirina ne vise od 4m, gaz oko 1 m mozda?

Barkasa kao plovni objekat svrstava se u plovna sredstva, ne u brodove. Barkasa nema formacijsko mesto komandanta i k-dira V BO već komandira barkase i motoriste. Takođe, formacijski ova mesta popunjavaja podoficirski kadar (zast./zast.1.kl.), dok ostatak poade čine mornari.

U JRM postojalo je nekoliko tipova i podtipova barkasa. Prema dimenzijama, možemo ih podeliti na velike, srednje i male, pri čemu u velike spadaju Barkase Hidrografske (BH) i Barkase Školske (BŠ), srednje u koje spadaju Barkase Motorne (BM) i Barkase Ronilačke (BRM - veći tip) i manje, poput BRM - manji tip.

Najmasovniji tip u upotrebi bio je BM. Barkase u mirnodopskoj formaciji ne nose topovsko naoružanje dok prema planovima naoružavanja dobijaju svoje topove 20mm sa pripadajucim b/k koji se montiraju po pramcu i krmi sa sanducima za municiju. Formacijski imaju autonomiju kraćeg boravka na moru obzirom da imaju prostorije za kuvanje, spavanje kao i sanitarne prostorije. U mirnodopskim uslovima uključene su u sastav krupnijih jedinica prema potrebama, a u svakom VPS kao i u RL Lora postojala je po jedna četa plovnih sredstava u kojoj su bazirale barkase. Takve čete bile su pod neposrednom komandom mornaričkih pozadinskih baza. Barkase su bile pridodavane i samostalnim jedinicama kakva je recimo bio 16. protivminski divizion u Pločama ili 82.PC u Divuljama. Glavni namenski zadaci koji su izvršavani ovim plovnim objektima bili su mahom transport jedinica ili njihovih delova, kao i redovno snabdevanje isturenih objekata ili brodova ili razvoz starešina po ostrvima ili na druga radna mesta, prema radnim rasporedima unutar matičnog rejona baziranja. Za izvršenje takvih zadataka imale su neophodan transportno-smeštajni prostor na krmi dok su se sve ostale neophodne prostorije nalazile na prednjem delu broda. Velike barkase (BH i BŠ) su prostorno bile određene spram svojih zadataka tako da je BŠ imala mogućnosti prevoženja čitavog voda pitomaca sa njihovim predavačima i pratećim osobljem na više dana. Slično tome, BH su imale organizovane smeštajne kapacitete u više zasebnih kabina za duži boravak na moru za viže starešina/istraživača sa sve pratećom opremom.

Barkase - ronilačke (BRM):

[attachment=1]

[attachment=2]

Barkasa - školska BŠ-22 u sastavu Mornarice Crne Gore:

Iz kataloga Brodoprojekta - Barkasa Hidrografska:

[attachment=1]

U JRM bile su 2 barkase Tipa BH - BH-11 i BH-12. Obe su u Crnoj Gori. BH-12 je ustupljena Regionalnom centru za podvodno razminiranje u Bijeloj, a stats BH-11 mi nije poznat.

Evo TT podataka razlicitih tipova barkasa u JRM.

Barkasa motorna BM-61 (9)

Deplasman: 46 / 55 t
Dimenzije: 20,85 x 4,50 x 2,35 m
Gaz:
-pramac 1,44 m
-krma 1,67 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 2 x 118 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
10,5 / 13 čvorova
Daljina plovljenja: 450 M
Autonomnost: 2 dana
Broj članova posade: 8
Vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje: 1978 / 1984, Punat
Utrošak goriva (kg/h):
36 / 50
 Naoružanje:
-2 x 20mm M-71
Ratni bojevi komplet:
-20mm metak______2.000 kom.
-PDRB___________16 kom.
Brodske zalihe:
-vode 1,5 t
-goriva 2,2 t
Mogućnost krcanja:
-70 vojnika sa ličnim naoružanjem i opremom
-15 t tereta
Brodska sredstva i uredjaji:
-radar „DECCA“ 110
-magnetni kompas „KOMPAS“
-radio-primopredajnik RUP-12M
-radio-telefon UKT-FM 66/17

Barkasa ronilačka motorna BRM-31 (2)

Deplasman: 25,5 / 30,5 t
Dimenzije: 17,90 x 3,91 x 2,54 m
Gaz:
-pramac 1,20 m
-krma 1,50 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 1 x 114 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
8 / 10 čvorova
Daljina plovljenja: 490 M
Autonomnost: 2 – 3 dana
Broj članova posade: 4
Vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje: 1950, Punat
Utrošak goriva (kg/h):
16 / 27
Naoružanje:
-1 x 20mm M-71 (u ratu)
Brodske zalihe:
-vode 0,6 t
-goriva 0,88 t
Mogućnost krcanja:
-7 ronilaca (4 laka i 3 teška)
Brodska sredstva i uredjaji:
-radio-telefon UKT-FM 66/17


Barkasa ronilačka motorna BRM-41 (3)

Deplasman:
30,5 / 35,0 t
Dimenzije:
18,20 x 3,88 x 2,54 m
Gaz:
-pramac 1,50 m
-krma 1,66 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 2 x 66 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
8 / 10 čvorova
Daljina plovljenja: 890 M
Autonomnost: 3-4 dana
Broj članova posade: 10
Vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje: 1970 / 1974, Punat
Utrošak goriva (kg/h):
18 / 23
Naoružanje:
-1 x 20mm M-71
Ratni bojevi komplet:
-20mm metak______2.000 kom.
Brodske zalihe:
-vode 1,7 t
-goriva 1,12 t
Mogućnost krcanja:
-6 ronilaca (4 laka i 2 teška)
Brodska sredstva i uredjaji:
-radio telefon UKT-FM 66 / 17




Barkasa ronilačka motorna BRM-51 (2)

Deplasman: 30,5 / 35 t
Dimenzije: 18,20 x 3,88 x 2,2m
Gaz:
-pramac 1,66 m
-krma 1,80 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 2 x 66 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
8 / 10 čvorova
Daljina plovljenja: 1.080 M
Autonomnost: 4 dana
Broj članova posade: 10
Vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje: 1974, Punat
Utrošak goriva (kg/h):
10,5 / 22,5
Naoružanje:
-1 x 20mm M-71 (u ratu)
 Brodske zalihe:
-vode 1,7 t
-goriva 1,5 t
Mogućnost krcanja:
-6 ronilaca (4 laka i 2 teška)
Brodska sredstva i uredjaji:
-dubinomjer „ATLAS – 460“
-radio telefon UKT-FM 66 / 17


Barkasa ronilačka motorna BRM-81 (8)

Deplasman:
38,5 / 45 t
Dimenzije: 20,50 x 4,50x 2,40 m
Gaz:
-pramac 1,58 m
-krma 1,71 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 2 x 218 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
10 / 11,65 čvorova
Daljina plovljenja:
260 M
Autonomnost: 3 dana
Broj članova posade: 12
Vrsta gradnje. Drvo
Godina i mjesto gradnje:
1979 / 1983, Punat
Utrošak goriva (kg/h): 80
Naoružanje:
-1 x 20mm M-71
Ratni bojevi komplet:
-20mm metak_____2.000 kom.
-PDRB__________32 kom.
Brodske zalihe:
-vode 1,5 t
-goriva 2,1t
Brodska sredstva i uredjaji:
-radar „DECCA-110“
Magnetni kompas „KOMPAS“
-radio telefon UKT-FM 66 / 17
-radio primopredajnik RUP-12M




Barkasa hidrografska BH-1 (2)

Deplasman: 29 / 27 t
Dimenzije: 18,05 x 3,80 x 2,24 m
Gaz:
-pramac 1,10 m
-krma 1,53 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 2 x 66 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
7 / 9,55 čvorova
 Daljina plovljenja: 600 M
Autonomnost: 2-3 dana
Broj članova posade: 8
Vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje:
1975, Punat
Utrošak goriva (kg/h): 27
Brodske zalihe:
-vode 1,65 t
-goriva 1,7 t
Mogućnost krcanja:
-30 vojnika sa ličnim naoružanjem i opremom
Brodska sredstva i uredjaji:
-radar „RACAL-DECCA 110“
-žirokompas „ANSHUTZ – STANDARD“ VI
-žiro magnetni kompas „KOMPAS“
-radio telefon UKT-FM 66 / 17
-radio telefon „DEBEG“







Barkasa hidrografska BH-11 (2)

Deplasman:
 69,5 / 63 t
Dimenzije:
22,10 x 5,68 x 2,57 m
Gaz.
–pramac 1,70 m
-krma 1,90 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 2 x 118 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
10 / 10,8 čvorova
Daljina plovljenja: 954 M
Autonomnost: 5 dana
Broj članova posade: 10
Vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje: 1985, Punat
Utrošak goriva (kg/h): 30
Naoružanje:
-1x 20mm M-71
Ratni bojevi komplet:
-20mm metak______360 kom.
Brodske zalihe:   
-vode 5 t
-goriva 7 t
Mogućnost krcanja: 6 hidrografa
Brodska sredstva i uredjaji:
-radara „DECCA-370“
-brzinomjer „SAGEM –LHS“
-dubinomjer „SIMRAD“
-radio-telefon „DEBEG“
Hidrografska oprema:
-hidraulično vitlo na krmi od 300 kg
-hidraulično vitlo na pramcu od 200 kg
-soha portalna hidraulična



Barkasa školska BŠ-21 (2)

Deplasman: 60 / 72 t
Dimenzije: 22,10 x 5,50 x 2,75 m
Gaz:
-pramac 1,80 m
-krma 1,90 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 2 x 118 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
10,5 / 11,3 čvorova
Daljina plovljenja. 1.100 M
Autonomnost: 5 dana
Broj članova posade: 6
Vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje: 1985, Punat
Utrošak goriva (kg/h): 40
Naoružanje:
-1 x 20mm M-71
-lanser MTU-IV za „Strelu-2M“
Ratni bojevi komplet:
-20mm metak______360 kom.
-„Strela-2M“_______4kom.
 Brodske zalihe:
-vode 6,3 t
-goriva 7,1 t
-Mogućnost krcanja:
-18 pitomaca i 2 nastavnika
Brodska sredstva i uredjaji:
-radar „DECCA-370“
-brzinomjer „SAGEM-LHS“
-dubinomjer „KRUP-ATLAS-461“
-žirokompas „ANSHUTZ-STANDARD“ VI
-magnetni kompas „KOMPAS“
-radio primopredajnik RUP-12M
-radio telefon UKT-FM 66 / 17

[attachment=1]
Slikao je prošle godine na sajmu nautike u Šibeniku mobitelom.U policijskoj službi od  zarobljavanja.

Barkasa hidrografska BH-12 Mornarice Vojske Crne Gore.

Ophodni policijski brod Kakan.

ponovi, ako mozes, attachment....

Greška jadrane  koracima. Tekst se odnosi na barkasu slikanu u Šibeniku. To je ona druga odozgor.

Ček, ček, jeli BH-12 vraćena u sastav Mornarice CG nakon što ju je Davinić ustupio Centru? Ili je to bila 11-ka?

Evo i nekoliko barkasa u sastavu HRM.

Motorna Barkasa "Krasnica" (ex JRM BŠ-21)

[attachment=1]Izvor: Sliku postavio kolega MOTORISTA u temi Hrvatska Ratna Mornarica

Barkasa Motorna Teretna BMT-51 (ex JRM BRM-51)

[attachment=2]Izvor: Wikipedia

Motorna Roniteljska Barkasa MRB-83 (ex JRM BRM-83)

[attachment=3]Izvor: MORH web

Poslijednja fotografija (MRB-83) snimljena je jučer (28.01.2010) prigodom obilježavanja 18. obljetnice potonuća Barkase i stradavanja dvojice pripadnika HRM pred lukom "Lora" prilikom nailaska na minu. MRB-83 se nalazi u sastavu Protuminskog divizijuna Flotile HRM.
HRM je u svom sastavu imala još i BRM-81 i BRM-53. Zna li netko kakva je njihova sudbina te imali HRM u svom sastavu još neku barkasu?

FF, Centru u Bijeloj ustupljena je BH-11 koja danas plovi kao ronilacki brod "Explorer", a BH-12 je ostavljena u MCG.

Ima li iko fotke BM-58 Barbare i zna li se njena sudbina?

Prethodne dve poruke obrisane.

Molimo vas da se držite pravilnika foruma i da se vratimo priči o barkasama JRM.

Evo jedne prelepe marinerove fotografije iz jedne druge teme kod nas na forumu, a kojoj je mesto u ovoj temi.


[attachment=1]

Obrisane su poruke koje nisu u skladu sa pravilnikom i diskusija u vezi njih.

UPOZORAVAM sve članove da se drže PRAVILNIKA (https://www.paluba.info/smf/o-forumu/pravilnik-foruma-palubainfo/) naročito člana 11 koji kaže:

11. Zabranjeno je pokretanje diskusija o dogadjajima na teritoriji bivše Jugoslavije iz vremena gradjanskih ratova, uključujući i Drugi svetski rat.

Motorista, evo za tebe fotke BM-58 poznatije kao "Barbara". Nekada je izgledala ovako kao na prvoj slici, onda su je zapustili jer je dugo godina lezala u Arsenalu van upotrebe, da bi je prije dvije godine obnovili i sad nosi ovu "civilku"....
Brod je zvanicno vlasnistvo Opstine Tivta kojoj je Ministarstvo odbrane CG ustupilo "Barbaru" kada je Arsenal u ljeto 2007 zatvoren i prodat kanadskom biznismenu Piteru Manku. Grad je "Barbaru" dobio u spoemhn na desetljeca njene vjerne sluzbe po Boki Kotorskoj jer je "Barbara" jos od svog dolasdka iz Njemacke u eks Jugoslaviju krajem 20-tih godina 20 vijeka, sve do pocetka 21.vijeka, sluzila u Boki za prevoz radnika tivatskog Arsenala, a uz njih i gradjana, djaka, studenata itd... Inace, taj mali brod ima veoma interesantnu pricu iza sebe i cak 84 godine plovidbe za krmom. ;)

TT podaci....

Barkasa motorna BM-58 (1) (Barbara)

Deplasman 32 t
Dimenzije: 20,95 x 3,70 x 3,30 m
Gaz:
-pramac 0,75 m
-krma 1,65 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel 1 x 121 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
5,2 / 10,3 čvorova
Daljina plovljenja: 125 milja
Autonomnost: 1 dan
Broj članova posade: 3
Vrsta gradnje: čelik
Godina i mjesto gradnje: 1926, Njemačka
Utrošak goriva (kg/h): 18 / 26
Brodske zalihe:
-vode 0,4 t
-goriva 0,44 t
Mogućnost krcanja:
-50 vojnika sa ličnim naoružanjem i opremom
-3 – 4 t tereta
Brodska sredstva i uredjaji:
-magnetni kompas

Jedna od ex JRM barkasa tipa BMT koje su svojevremeno gradjene u tivatskom Arsenalu. danas je u vlasnistvu jednog penzionisanog kbb-a koji joj je u slai dao i dosta fancy ime -"Podgorka". ;D

Baš mi je drago da je još uvek u životu, prelepa je, stara gradnja a toga više nema. Obožavao sam da je gledam sa 152 svakog jutra dok je dovozila radnike Arsenala.

Hvala ti puno marinero. :super

Dakle, sudeći po ovim fotografijama, BRM 81 se ipak nije nikad nalazila u sastavu HRM.
Inaće informacija je iz Jane's Fighting Ships 2004-2005.

moze mi neko reci di su svrsile ove dvi brkase

@Jure, pročitaj celu temu, tu imaš tražene podatke o BH 11 i BH 12.

Koja barkasa je bila stacionirana na carinskom molu u Zelenici 1991/2 god.?

Koliko se sećam nije bila stacionirana ali često je dolazila na taj carinski mol, BRM-84.

Denasi, pre BRM 84 bila je jedna BM, ne mogu da se setim broja, ali sećam se da je komandir bio zastavnik, prezime Šicer ili tako nekako, umro je (obesio se valda) pre 15-ak godina. Bila je tamo od jeseni 91 do jeseni 92...

Nemogu da se setim te BM, sećam se raznih brodova, visokih delegacija, ukrcavanja PO... na carinskom molu pa čak i izvesnih stranih brzih čamaca u funkciji "međudržavne privredne saradnje" ali te BM nikako.

Zato sam i pitao jer ne mogu da se setim koji broj je imala ta barkasa.Tačno,zastavnik Ikl. Šicer je bio komandant broda.Na toj barkasi sam bio 2-3 meseca u proleće 1992. kao mornar mašinista.Dobro je bilo...Skoro svako veče su nam dolazile "glave" iz komande u Meljinama, na večeru.Baci se vreža,da uhvatimo nešto za salatu,riba se pekla na molu,sastavimo stolove ispred broda,pilo se vino.Obično su ovi iz komande donosili vino.Sede zajedno oficiri i mornari(nas 3-4).....Eeeh kad se setim..... Kasnije sam prešao na Hidrografsku barkasu u Kumboru,i ostao na njoj do "skidanja" 21.09.1992

Zdravo svima,bio sam mornar-palubarac 88-89, skoro ceo vojni rok na barkasi BM 67, koja je bila stacionirana u Kumboru,u ceti plovnih sredstava.Taj mi je brodic ostao u secanju,bas potpuno ista prica kao i longtrip,samo sto se radnja desavala u Kumboru,Dubrovniku i po celoj Boki-Divota!Zastavnici su bili Ljube i Raso,tako smo ih zvali.Ovaj drugi, Raso je,po zadnjim informacijama,negde u Igalu,sin mu radi kao majstor za pente.Za tog Sicera znam, bio je i tada.. on je bio na toj drugoj Barkasi u Dubrovniku ,cini mi se da je imala oznaku BM 66.Kada su oni bili u Kumboru,mi smo otplovljavali u Dubrovnik,i obratno..Prosle godine sam ,u Radovicima na letovanju,ugledao jednu barkasu u prilicno jadnom stanju blizu obale.Ocigledno je prodata i sluzi za ribolov.Ostaci vojne boje,a broj se i ne vidi.Nadam se da je remontovana,steta bi bilo da se rashoduje

Da Duje bili su ČH1 i ČH2. Na jednom od njih ČH1 služio je moj klasić pa sam ga zimi kada su bili u Lori viđao često.
To je bio život, odvuku ga do Cavtata i zadaju mu da vozi od do 3 meseca i povremeno ga posete da mu donesu provijant, a on kao na letovanju, uključi uređaj kojim je nešto merio po dnu i šparta pored plaže.

@motorista 57 klase, Duje govori o barkasama hidrografskim (BH), a ti o čamcima hidrografskim (ČH). To su dve klase brodova, namena im je vrlo slična, ali barkase su veće.

Pa bas na fotografiji koju je @Jure postavio vide se i camci hidrogravski i barkase hidrogravske.
Evo opet cu da postavim fotku.

[attachment=1]

Trpe ako pročitaš Dujetov post videćeš da kaže kako se seća o dva čamca ane seća se koje su im bile oznake pa sam zbog toga i napisao. Iako sam motorista razlikujem brodove bar po dužini.
pozdrav  :angel:

Sigurno mnogo bolje od mene. ;D ;D al na fotki se vidi i oznaka jednog od ovih camaca, pa ne smeta sto je ponovo postavljena. :D :D

Jedna ex barkasa JRM kao tursiticki brod u pratnji ex ML-121, takodje kao tursitickog broda.

Jako je lepo videti ih zajedno ... Da li se zna koja je ex barkasa u pitanju?

Evo je bivsa hidrografska barkasa BH-11, danas  ronilacki brod "Explorer".

evo slika

Ex BM-68, danas turisticki brodic "Vesna II".

Hvala marinero  :)

Evo jednu vratili u zivot! Clanak iz cg stampe od 21.maja....

Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO) Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG) juče je, povodom završetka obnove hidrografske barkase BH-12, organizovao promotivnu vožnju tog svog najvećeg plovila Bokokotorskim zalivom za predstavnike medija i pomorske privrede. Goste iz Lučkih kapetanija Kotor i Bar, Fakulteta za mediteranske poslovne studije u Tivtu, Uprave Pomorske sigurnosti Crne Gore iz Bara, Instituta za biologiju mora iz Kotora, „Morskog dobra“ Budva i Centra za obuku ronilaca i podvodno deminiranje iz Bijele, ugostili su direktor HMZCG mr Luka Mitrović i stručni savjetnih u SHO, mr Dušan Slavnić.
 Oni su ih upoznali sa tehničkim mogućnostima i opremom barkase BH-12, drvenog broda dugog 22 metra, deplasmana 70 tona koji je 1985 namjenski izgradjen u Puntu na Krku kao plovilo za vršenje hidrografskih i okeanografskih mjerenja na Jadranu. Brod je nakon ukidanja bivšeg Hidrografskog instituta Mornarice Vojske SCG bio zapušten, da bi ga prošle godine zajedno sa hidrografskim čamcem ČH-1, formalno preuzeo SHO, pa su uz ulaganja HMZCG i rad zaposlenih u SHO i članova posade koju je za barkasu opredijelila Mornarica VCG, plovila su remontovana, djelimično obnovljena i vraćena u radno stanje.
Podsjećajući da hidrografska djelatnost na Crnogorskom primorju ima tradiciju dužu od 200 godina, direktor HMZCG Luka Mitrović je naglasio da je ta instutucija u vrijeme kada niko u državnoj upravi nije želio da preuzme odgovornost za nekadašnji Hidrografski institut Mornarice, u svoj sastav uvrstila tu, za državu izuzetno važnu službu i oformila SHO koji formacijski treba da ima ukupno 16 radnika.
„Brodovi BH-12 i ČH-1 su sada u vrlo dobrom stanju i sačuvani su zahvaljujući ljudima koji su nekada radili u Hidrografskom institutu, a tu je i oprema koja je zanavljana do 2006 godine, tako da se sa postojećim sredstvima mogu obavljati osnovna hidrografska mjerenja plovnih puteva, akvatorijuma luka i marina i raditi poslovi od izuzetnog značaja za našu pomorsku privredu. Proizvodi hidrografske službe – nautičke karte, nautički godišnjaci i ostalo, su od izuzetne važnosti za bezbjednost plovidbe u našim vodama, a prije petnaestak dana usvojen je i novi Zakon o hidrografskoj djelatnosti koji će nam pomoći da ispunimo sve što od Crne Gore traže relevatne medjunarodne konvencije i standardi Medjunarodne pomorske IMO i Medjunarodne hidrografske organizacije IHO.“- kazao je Mitrović. On je naglasio da SHO sada uz pomoć dijela starih iskusnih kadrova nekadašnjeg Hidrografskg instituta, radi i na početnoj obuci novh kadrova, te da će uskoro biti zaposlen još po jedan mladi geodeta, geograf i kartograf, a podršku radu SHO dala je i Mornarica VCG angažovavši 4 svoja pripadnika kao posadu hidrografskih plovila. Mitrović je pozvao sve zainteresovane subjekte pomorske privrede Crne Gore – državne organe, obrazovne i naučno-istraživačke institucije, da saradjuju i zajedno koriste plovila SHO jer je to najekonomičniji način da svi zadovolje svoje potrebe za radom na moru, a naglasio je i da je SHO već pripremio i biznis-plan daljeg razvoja jer su hidrografski premjeri nešto što se u svijetu veoma skupo plaća, a postoji i mogućnost prekogranične saradnje sa srodnim institucijama u regionu, kroz IPA programe predpristupne pomoći EU.
Mitrović je dodao da je u završnoj fazi postupak prijema Crne Gore u članstvo Medjunarodne hidrografske organizacije IHO, jer je već dobijeno pedesetak od potrebnih 54 saglasnosti država-članica da i naša država postane član IHO. Inače, SHO HMZCG stalno radi na unapredjenju podataka o stanju u našim vodama, tako da je juče u rad puštena i novoinstalirana mareografska stanica u luci Kotor.
„To je izuzetno značajno jer imamo mareografske podatke za otvoreno more sa stanice u Baru, ali za Boku do sada nismo imali podataka o ponašanju morskih mijena unutar zaliva jer nije bilo mjerenja, pa smo zato u Kotoru instalirali novu automatsku maeografsku stanicu.“- istakao je direktor HMZCG.

Barkasa motorna tipa 41 u Komiži. Makar tenda zaklanja nadgrađe ponešto se i vidi.

Ex BM-69, danas turisticki brodic "Pajo" iz Herceg Novog.

Obje skolske barkase zajedno na vezu u Arsenalu Tivat, 1.marta 2007. Na pramcanom dijelu ograde BS-21 je vec rukoma napisano novio ime tog broda "Modra stina" jer je brod upravo tada prodat jednom privatniku iz HR, cini mi se iz Makarske....

Barkasa tipa BMT uz bok remorkera PR 41 u Arsenalu Tivat.

Nekadasnja hidrografska barkasa BH-11, sada ronilacki brod "Explorer".

Evo jedne fotografije iz onih vremena, sadašnja "Vesna II":

[attachment=1]

To je slika u Poljudu.Vidi se i školski remorker.

Koliko se secam,Primorka je bila na vezu ispred ovog LR ?

Primorka je bila na početku pomola, iza nje barkase, pa remorkeri, ML-117 pa kasnije Jadran.

Ex BM-58, poznatija kao "Barbara" na suvom vezu ovih dana u Bonicima kod Tivta.

evo jos oo barkasi bm-58 tekst od 18.08.1994 u listu "Vojska"[attachment=1]   

Drago mi je da vidim "Barbaru", pa makar i na klocnama.

Ex BM-69 u trci sa feribotom ;)

Barkasa tipa 41. Nekada u vlasništvu Jadrantursa iz Šibenika. Prevozila kupače na Jadriju.
Ovakva je nekad bila '' jahta '' komandanta mornarice u Šibeniku.

Evo malog priloga za barkase , bm 68, 70, i mislim 66 ... tivat remont

BRM 81 u Arsenalu Tivat.

Evo Barbare sredinom 60-tih u Risnu.

[attachment=1]

Uuuu, prelijepa fotka, bravo dred! :)
Ovo po provi "Barbare" bi mogao da bude drveni brodic "Bijela" brodogradilista iz Bijele koji je dugo gdoina prevozio njihove radnike na i sa posla.

hvala za sliku Barbare. Svi koji su bar neko vrijeme proveli u Boki, znaju vrijednost ovog broda

Pozdrav svima sa foruma.Dali neko nesto zna sta je sa barkasama BM-61 i BM-62 koje su pripadale ceti plovnih sredstava iz Pule(ostrvo Katarina i Mali Losinj)Sluzio sam vojni rok 1990-91 i bio sam na obe barkase.

Pozdrav @moskitoaco!

Obe barkase za koje pitaš prebazirale su u Boku, a kasnije rashodovane i prodane. Sad više ne mogu da se setim koje godine je koja prodata, a tek da me pitaš kome, pojma nemam.

Mislim da obei danas plove, preuređene za civilne namene. Ako si bio u 5. čps, sigurno se dobro sećaš Pirketa... :)

Ja sam bio 99 klasa u Karlo Rojc-u,prekomanda u cetu plovnih sredstava na Katarini gde smo se ukrcali na BM-62 i posle par dana otplovili na Mali Losinj(otkomanda)gde smo bili stalno stacionirani ili u kasarni ili na vezu u samom gradu.Negde u martu 1991 doslo je do kvara na jednom motoru na barkasi pa smo morali na popravku u Pulu,teglio nas je DTM koji je dolazio na Losinj i donosio namirnice,secam se da je more bilo veoma lose plus je DTM vozio cik-cak tako da je nasem kormilarcu otpala ruka motajuci kormilo levo-desno.U Puli smo se zamenili sa posadom na BM-61 i vratili se u Mali Losinj gde sam bio do kraja vojnog roka(naravno razduzio sam se u Puli 12. juna i sutradan zavrsio vojni rok). S obzirom da sam proveo malo vremena  na Katarini neverujem da se secam tog Pirketa(sem ako nemislis na komandira cete kapetana korvete,nesecam se kako se zvao,mali bio je smesan za medalju)Inace komandir na barkasi mi je bio vodnik Tanaskovic iz Kragujevca

Zaboravih da kazem,U Rojcu  VP 1159/95A a potom na Katarini  VP 5845/62

@moskitoaca, mislio sam upravo na tvog komandira, kapetana korvete. Trebao si da ga čuješ kad popije koju, pričao je piroćanski, ali tako brzo da ga niko ništa nije razumeo. Setiću se i njegovog prezimena...

Ej, tog se ja sječam, dolazio na DTM "provjeravati zalihe".

Jel se neko sječa kapetana Mrđe iz Pule, sa tim sam ja imao bliski okršaj.  :angel:

Hidrografska barkasa BH 12 jutros na vezu u luci Bar. Ovaj brod samo je jos formalno na Flotnoj listi Mornarice Vojske Crne Gore jer je predat Sektoru za hidrografiju i okeanografiju (bivsi HIRM) Hidrometeoroloskog zavoda Crne Gore.

Sećam se i Mrđe... A komandir ti je imao nadimak "Pirke", prezime mi još beži. I mislim da je ipak bio poručnik bojnog broda 1991.

jeli to boza bozilov?

Nije, prezime mu se završava na "ić", setiću se valda.

Ex BRM-41, danas brod-restoran "St. Pierre" u Baru.

Bova, bus, barkasa, ČM.

Kao posle Cunamija !

``ANITA II`` barkasa preuredjena za prevoz turista,mozda marinero moze pomoci oko oznake u RM

Nemam pri sebi spisak, ali cu ga naci kasnije i identifikovati je po broju koji je nosila u RM. Inace, ono sto sigurno znam je da pripada porodici Lakicevic sa Bjelila....

Sloznoj braci :)

E, bas njima!!!!

Za "Anitu II" u Registru brodova UPS Crne Gore nije navedeno izvorno ime (oznaka koju je nosila u JRM), postoji samo podatak da je gradjena 1983 godine u brodogradilistu Punat....

Barkasa tipa BMT,danas brodic za prevoz turista ``ANITA``
Po krmi je MIRNA,danas takodje brod za prevoz turista ``BUDVA``

Na FB profilu Jugoelovenska narodna armija, postavljene su nove fotografije koje je poslao KF Dusko Zujovic.
Na jednoj se vidi BM-68 i jedan lucki remorker. Na zalost ne mogu da vidim koji je broj.

[attachment=1]

Ista slika je i na starni 4 ovoga topica,al broj LR-a nije ustanovljen,a sa slike se def i ne moze ustanoviti
Slika se inace nalazi u knjizi CENTAR VISOKIH VOJNIH SKOLA RATNE MORNARICE MARSAL TITO

Imas pravo, nisam proverio.  :zid :zid

Izgleda broj kao LR72, LR73

I ja bih najprije rekao da je 72,mada tesko je suditi,da nema bokobrana preko druge cifre lako bi bilo uociti,ovako samo nagadjanja

Nije pricao Pirocanski nego Bugarski,jer je i bio Bugarin ......... toliko o kk o kome pricate ne zelim mu ime i prezime spominjati ..........sta je sa Spancem 82PC i BRM je li jos u funkciji :)

[attachment=1]

Na slici su pitomci 37. kl MVA Milinovic Miroslav i Znidar Ivan, a barkasa je iz Odreda skolskih brodova, lucica Poljud, MSC Split

Ex BM-69 jutros u Kotoru.

Ja sam ovu sliku grškom smestio kod patrolaca i dobio informaciju da pripada ovde.

Ulcinj 24.06.2011.
[attachment=1]

Marinero pomoc oko broja,trebalo bi da  je barkasa JRM
Jedno je sigurno,sada nosi naziv BUDVANKA

U Registgru brodova UPS ne navodi se njena izvorna oznaka kao barkase JRM, vec samo prethodno ime "Kosovka" koje je dobila nakon sto je sredinom devedesetih Mornarica prodata nekom privatniku. Mozda Boro zna nesto vise....

 ovo su na slikama preuredjene 63, 65 i 66 ....

BM 58

Na žalost, prošlo je previše vemena da bih mogao da se setim kad je koja barkasa prodana. Biće da je Vinta u pravu.

 :pilot ekskluziva za Palubu- Mljet '65

jos jedna starija fotografija, snimljena neposredno po kraju rata.
na poledjini napisano : "Borac Dinko Francic sa Raba - u stabskom motornom camcu"

[attachment=1]

jest da je detalj iz Sibenika, ali to nije nas borac.....

[attachment=2]

Ovaj u čamcu je partizan 100%
Slika je odlična. Mogla bi biti slika mjeseca na palubi.

Sjećam se odlično ovih čamaca, u žargonu '' čeemovi''. Svako jutro polazili su ispod autobusnog kolodvora U Šibeniku i odlazili prema Paninkovcu i Minerskoj. Čamcem je upravljao mornar razvodnik, a putovali su vodnici i građanske osobe. Kasnije su ih zamijenile barkase BMT.

Evo i od mene jedna stara slika risanskog pristanista i u njemu legendarna BM-58 Barbara.

Stara dobra Barbara, najlepša barkasa JRM.

[attachment=1]

Borbena uzbuna, satori samo prikupljeni, mornari u punoj spremi, starjesina samo sa zastitnom maskom,.. opustena atmosfera kao dio tradicije u tim jedinicama JRM, nesto poput dobrovoljnog vatrogasnog drustva,.. ali bili su majstori svog zanata..

Sjećam se ove barkase. To su bili brodovi za sve. Sve čestitke za postavljanje ove slike.

A na provi bicikla i romobil  ???

[attachment=1]

poz.

BM-43 i posada spremna za dekontaminaciju. Izvinjavam se za kvalitet fotografije, ali takvu sam je našao na netu.

[attachment=1]

Pa nije rat, a "BMW"-jac treba svaki dan. Ajde boga ti, barba "SOLE...". ;D

Pa vidi mi klasica :-).

Jos jedna slika Barbare u vrlo zapustenom stanju, neposredno pred prodaju MRTZ SAKO Piteru Manku.

A nesretnica, ali se ošugala.. ??? :'(

Ex BH-11.

BRM-84
godina izgradnje 1982
duzina preko svega 20,5m

sirina max 4,67m
bocna visina 2,40m
gaz max 1,42m
istisnina 45 t

pogon 2x famos 2f918a 160ks
pomocni motor torpedo 18ks

VESNA VI
Broj ce vjerovatno znati marinero

U registru brodova UPS Crne Gore nije navedeno izvorno ime (oznaka) Vesne VI, samo godina gradnje - 1984.

Izgleda da taj registar nije baš sretno napravljen...

Bas tako  :klap  :klap

Ma nikako nije napravljen, podataka u njemu ima svakakvih i tacnih i netacnih, ali mi je "najkrvavije' kada naidjes na prazna polja u raznim tehnickim podacima za jedan brod dok su ista ta polja za njegov sistership na drugom mjestu ispunjena....

Kanda da se na ovim prostorima ni jedan posao neće odraditi kako valja, jer se ti i takvi poslovi ma koliko na početku nekome izgledali nebitni - a na kraju ispali vrlo bitni, daju nekim mediokritetima kojima je jedina veza sa predmetnom materijom rodbinska veza sa nosiocem projekta.

Da je samo to, ni po jada. Kud god se okreneš ista priča.
Ko zna oće li se ikad išta i promjeniti na Balkanu. A kako da se
i promjeni kad se energija troši na gluposti tipa onog novog Bukvara
što ga juče priloži i mulj još toga. Nezna im se ni broj.. ???

Jedino što je nama balkancima ostalo od velikog rimskog imperiuma je "Panem et circenses".

To nam serviraju na svim frontama, da se raja ne bi počela bavit njihovim prljavim poslovima.

Stari '' čeemovi'',danas turisticki brodici

NINA

Vijesti
Piše: Siniša Luković
Objavljeno: 01.11.2011 u 11:29

RCUD NE KORISTI EXPLORER

Brod zbog kog je optužen Davinić, propada u Risnu

Javna ustanova Regionalni centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca iz Bijele već dvije godine ne koristi brod koji joj je 2005. godine doniralo Ministarstvo odbrane tadašnje SCG, a Vlada SAD uložila značajnu svotu novca u njegovu prenamjenu za potrebe RCUD.
Riječ je o ronilačkom brodu „Explorer“, nekadašnjoj hidrografskoj barkasi BH-11 Mornarice VSCG, koju je Centru u Bijeloj, u avgustu 2005, na prigodnoj svečanosti predao lično tadašnji ministar odbrane SCG Prvoslav Davinić.
U Srbiji je, inače, prije dvije godine protiv Davinića upravo zbog doniranja ovog broda, Više tužilaštvo u Beogradu podiglo optužnicu sumnjajući da je Davinić, donirajući barkasu vrijednu oko 50 hiljada dolara ustanovi pod kontrolom Vlade Crne Gore, zloupotrijebio službeni položaj.
On se branio da nije učinio ništa nezakonito, već da je postupao u skladu sa odlukama savjeta ministara SCG i Vlade Crne Gore koja se tada pitala sa sudbinom vojne imovine u Crnoj Gori.
" Ronilački brod „Explorer“ nema važeću plovidbenu dozvolu i ove godine nije isplovljavao. Zbog nemogućnosti da naplatimo dugovanja prema RCUD-u već dvije godine Centar nije u mogućnosti da izvrši redovni remont broda, zbog čega prošle i ove godine brod nije isplovljavao" potvrđeno je „Vijestima“ u RCUD-u.

Za remont amabasada dala 92 hiljade dolare

„Explorer“ se inače, već duže vrijeme nalazi na mrtvom vezu u luci Risan, a na njemu su sve uočljiviji tragovi zapuštenosti i neodržavanja.
Brod je posljednji put detaljno remontovan u jesen 2006, u bivšem tivatskom vojnom brodogradilištu “Arsenal”, i to sredstvima američkih poreskih obveznika.
Naime, za remont BH-11 i njeno pretvaranje u civilni brod, američka Vlada je preko ambasade u Podgorici tada donirala 92 hiljade dolara.
Tom donacijom, BH-11 je u tivatskom Arsenalu generalno remontovana i rekonstruisana u brod za podršku ronjenju i istraživanje podmorja, a njena inače vrlo skupa i vrijedna hidrografska oprema, zamijenjena je ništa manje vrijednom posebnom opremom za pretraživanje podmorja među kojom se posebno ističe tzv. side-scan sonar, odnosno uređaj za mapiranje morskog dna i potonulih objekata putem ultrazvuka.
Svečanosti primopredaje rekonstruisanog „Explorera“ održanoj 16. novembra 2006. u Tivtu, prisustvovala je i tadašnja otpravnica poslova ambasade SAD u Crnoj Gori Arlin Feril.
Ona je pri tom istakla da je „američki narod, preko Stejt dipartmenta i IFT - Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina iz Ljubljane, donirao je 92.000 dolara za opremanje broda i poslove prepravke koje je obavilo brodogradilište u Tivtu“.
" Jedan od najboljih aspekata ovog projekta je to što se ovaj brod koji je ranije bio korišten u vojne, sada koristi u mirnodopske svrhe" kazala je tada Arlin Feril, i podsjetila da je Vlada SAD do tada RCUD-u donirala oko 950 hiljada dolara.

Besparica ga vezala za dok

Direktor RCUD-a Vesko Mijailović kazao je tada će se „Explorer” koristiti za potrebe crnogorskih, ali i ronilaca iz cijelog regiona. „
Explorer“ je, međutim, narednih godina izuzetno rijetko korišten u te svrhe, a već dvije godine brod zbog kojeg Davinić ima problema sa sudovima u Srbiji, a Vlada SAD je u najboljoj namjeri potrošila pare svojih poreskih obveznika, ne izlazi iz risanske luke. Uzrok tome je, tvrde u RCUD-u, besparica.
" Centar nije u mogućnosti da izvrši redovni remont broda, zbog čega prošle i ove godine brod nije isplovljavao. Brod zbog starosti zahtijeva sve veća sredstva za održavanje, a pored toga ima dva stara i dotrajala „famosova“ motora i vrlo teško ga možemo koristiti za naše namjene i isplovljavanja van zaliva u stanju u kojem se trenutno nalazi.
Nadamo se da ćemo uspjeti da naplatimo dugovanja i sačuvamo brod od propadanja" saopštili su „Vijestima“ u RCUD-u.

Bio sam ronioc 1989 godine na brm-83, stacionirani na Brionu Malome.Bila je tamo i  brm-41.Na brodu 5 ronioca, jedan mašinista,zastavnik i stariji vodnik.Moglo je stati još ljudi a to je bilo samo kratko u vreme prekomandi.Pored nas posade sa ta dva broda bilo je još desetak ljudi u barakama na kopnu,kuhari i magacioneri.Mi smo ronioci ronili kondiciono svaki drugi, treći dan a u međuvremenu plovili smo okolo,prevozili materijal i ljude po pulskim kasarnama(Katarina,Fižela,u Duga Uvala,Fažana,komandu...) More, priroda i nikakva disciplina,može li bolje?
Zanima me dali netko zna nešta o čamcu koji je u to vreme prevozio starješine na posao-sa posla(Fažana-Brioni-Duga uvala) Bio je to željezni čamac
12m dužine izrazito šiljast,mislim da je bio još iz Austro-ugarske ?

Novosti o najstarijoj barkasi....


Piše: Siniša Luković
Objavljeno: 07.02.2012

Čuveni brod četiri godine nije zaplovio valovima zaliva

„Barbara” i dalje čeka šansu

Brodić je izgrađen daleke 1926. u Njemačkoj i do prije sedam-osam godina služio je kao motorna barkasa za prevoz radnika i materijala u tivatskom Arsenalu

[attachment=1]Skoro dvije godine "Barbara" samo na suvom

Opština Tivat, ni četiri godine nakon što joj je Ministarstvo odbrane ustupilo nekadašnju motornu barkasu tivatskog Arsenala BM-58 "Barbara", još nije donijela konačnu odluku šta će uraditi sa tim vrijednim brodom-oldtajmerom.

Lokalna samouprava je, nakon zatvaranja tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal, koji je Vlada prodala kanadskom milijarderu Piteru Manku, 2007. godine dobila "Barbaru" i djelimično je obnovila.

Taj izuzetno lijepi brodić izgrađen je daleke 1926. u Njemačkoj i sve do prije sedam-osam godina služio je kao motorna barkasa za prevoz radnika i materijala u tivatskom Arsenalu.

Decenijama, ploveći zalivom, prevozeći radnike Arsenala, đake i građane, "Barbara" je postala neodvojivi dio istorije Tivta, zbog čega je Ministarstvo odbrane, nakon zatvaranja Arsenala, staru barkasu poklonilo Opštini.

Od tada pa do danas, međutim, stara barkasa više nije zaplovila, iako su u lokalnoj upravi imali velike planove da „Barbaru“ preurede u plovilo za reprezentativne svrhe, iskoriste za odvijanje lokalnog brodskog saobraćaja, a pominjala se i ideja da barkasa služi kao svojevrstan školski brod za praktičnu obuku polaznika Centra za obuku pomoraca tivatskog Fakulteta za mediteranske poslovne studije, čiji je Opština Tivat jedan od osnivača i vlasnika.

Lokalna uprava nedorečena

Prije skoro dvije godine "Barbara" je iz mora izvađena na suvo, u marini kompanije "Navar" u Bonićima, gdje se i danas nalazi. Stručnjaci "Navara" i specijalizovane firme za tehničku inspekciju brodova "Invar", detaljno su pregedali stari brod, a tehnički direktor "Navara" i jedan od glavnih konstruktora u tom brodogradilištu Božo Zgradić je čak napravio i dvije verzije idejnog projekta obnove i rekonstrukcije "Barbare" za potrebe Opštine Tivat.

Lokalna uprava, međutim, do danas je ostala nedorečena šta namjerava da uradi s tim brodom, odnosno kako bi ga koristila, sa čime je u direktnoj vezi i količina novčanog iznosa koji bi trebalo izdvojiti za vraćanje "Barbare" na more.

[attachment=2]
Prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", u Centru za obuku pomoraca Tivat izradili su i predlagali prilično jeftinu varijantu postepene obnove broda koji bi se prvenstveno koristio kao školsko plovilo i ljeti za prevoz turista, zarađujući tako sam za nastavak obnove.

Početna varijanta remonta i osposobljavanja broda koštala je oko 5.000 eura, a budući da je u sredstvima koje je Mankova kompanija "Adriatic Marinas" 2007. donirala Tivtu bilo i oko 25.000 eura namijenjenih obnovi „Barbare“, u Centru su se nadali da će ona ubrzo zaploviti, što se, međutim, do danas nije desilo.

Sa druge strane, "Navar" je napravio idejno rješenje obnove broda kao reprezentativnog plovila sa višestrukom namjenom korišćenja, što bi podrazumijevalo i značajno veće radove na „Barbari“ i veća finansijska ulaganja.

"Napravili smo neko simpatično i, rekao bih, optimalno rješenje i bili smo u nekim preliminarnim pregovorima sa opštinskim službenicima kojima se to rješenje dopalo. Kada smo, međutim, stavili na papir koliko bi to sve koštalo, ispala je jedna pozamašna suma. Opšina za to trenutno nema novca, pa će, kako stvari stoje, stanje sa ’Barbarom’ i dalje biti ovakvo kako je sada“, kazao je "Vijestima" Zgradić.

On je dodao da su i analize i defektacija koju je obavio „Invar“ pokazale da trup osamdesetšestogodišnjeg broda i nije u toliko lošem stanju, osim par kritičnih djelova na krmi, oko takozvane pete kormila, koji zahtijevaju ozbiljniji zahvat rekonstrukcije.

Djelovi trupa u najlošijem stanju

Zgradić je kazao da je dodatni problem i specifična tehnologija izgradnje „Barbare“, čiji su limovi trupa međusobno spojeni zakivkama, jer 1926. godine, kada je napravljena, nije postojala tehnologija elektrolučnog zavarivanja metala. Danas se sa remontom brodova zakovičaste konstrukcije bavi samo par brodogradilišta u Evropi, ali bi se i to u slučaju „Barbare“ moglo premostiti specifičnim tehnološkim rješenjima kojima bi se sanirali djelovi trupa koji su u najlošijem stanju.

Ipak, najveća ulaganja u eventualnoj obnovi „Barbare“ bila bi u dovođenju broda u stanje da odgovori standardima SOLAS i MARPOL konvencija, koje se primjenjuju kod takvih brodova.

Prema nezvaničnim informacijama, to bi sve, uz dodatno luksuzno opremanje unutrašnjosti broda, koštalo oko 300.000 eura, što Opština Tivat u ovom trenutku sebi teško da može dopustiti.

[attachment=3]
„Na kraju krajeva, vlasnik broda je taj koji treba da vidi koliko novca ima na raspolaganju i on stoga treba da donese i konačnu odluku šta će napraviti sa brodom i u kojoj mjeri“, istakao je Zgradić.

Gradski oci Tivta posebno sada, u izbornoj godini, nijesu skloni da u remont i obnovu „Barbare“, koja je i svojevrsni pokretni spomenik tehničke kulture, ulože par stotina hiljada eura, tako da se u ovom trenutku kao najvjerovatnija nameće varijanta da se brod do daljeg smjesti na suvo unutar marine „Porto Montenegro“, kao još jedan od nepokretnih izložbenih eksponata tamošnje muzejske zbirke pomorskog nasljeđa Arsenala, gdje bi „Barbari“ na obali „društvo pravile“ dvije podmornice, nekadašnje JRM – velika dizel električna podmornica P-821 „Heroj“ i mala podmornica P-912 „Una“.

Izvor: VijestiOnline (http://www.vijesti.me/)

Šta god, samo da je ne iseku.

BM-69 `PAJO`,sigurno najbolje odrzavana barkasa

A vi mislite da je u tivatskoj gradskoj vlasti nekome baš mnogo stalo do barbare. Puca njima svima prsluk za taj brod. Odahnuli bi kad bi sutra izgoreo., kad već ne može otvoriti vodu i potonuti na klocnama. Ne kažem da je 300.000 EUR malo novca, daleko od toga.

Registrira sam se na ovi forum samo zbog ove teme, vidjevši da nigdje nije spomenuta barkasa koja je bila u najgorem stanju od svih, BM67.

Evo je, ovako je izgledala 20.2.2007.

[attachment=1]

Ovako izgleda danas.  8)

[attachment=2]

Pozdrav svima.

Čišcenje barkase 82 [attachment=1]

evo od mene par sličica

i još koja...

"Pajo" danas na svom sidrištu blizu vale Zagreb u Tivatskom zalivu.

On nema svoje stalno sidriste,nerijetko je vezan i u Zelenici na Zmijicama.
Zanimljivo bi bilo slikati onu malu barkasu "Podgorka"(ako se ne varam),izvadjena je u Lucici Kalimanj.

"VESNA II" ex BM-68

"Dulsinea" Bar, ne znam tacno koja je ovo ex BM.

Nadstresica na pramcu kao kod "Anite II"

"VESNA II" ex BM-68 danas u prolazu kraj rta Sveta Nedjelja,nagnuta na lijevi bok,niko ne mari za tim :D

Pa nije ni 5 gradi nagnuta.  ;)
A i tako je to kad se prevoze ljudi, svatko uvik negdi šeta, ne možeš ti vezat ljude u klupe i da nitko ne mrda. Meni je često da svi pobignu na jednu stranu od sunca, aj ti sad nekome reci da se vrati u sunce.  ::)

Evo da predstavim jednu rekonstrukciju barkase BM67, možda će nekome bit zanimljivo vidit.  ;)

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

...

Pozdrav, Filip.

Zanimljo jes,  jer se ne vidi attacment  :)

Slučajno sam izbrisa album na imageshack, za poludit.  ::)

Evo nove slike.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Gdje se ovo radi,posto vidim da su prve dvije slike iz Bonica-Tivat,a ostale su iz meni nepoznatog okruzenja?? :D

Do predzadnje slike sve OK, a šta mu ona ograda na zadnjon fotografijo? Vozit če stoku po otocima?

To u opste i nije ograda,vec krov tj suncana paluba,sto se moze zakljuciti i po ljudima koji stoje na brodu,a u ostalom na 9toj stranici ovog topica pri dnu ima slika kako barkasa sada izgleda!

Znam znam, ono je bilo sa malo sarkazma. Bilo šta da je, grubo/grdo/ružno je i bit če takvo. Kako mi se vidi opet rade kadu za strpat što više "stoke" i musti je.

Pa i ne izgleda to tako lose a i funkcionalno je. Svaka barkasa koja je prepravljena za prevoz turista mora imati nadstresicu-krov tj zaklon od sunca (kao i svi ostali brodici za prevoz turista) s tim da na brakase ugradjuju tvrde krovove da bi time dobili i suncanu palubu(isto vazi i za "mirne"  koje su preuredjene za turizam).

Ne znam jeli i Vi posjedujete koji brod pa znate koliki su godišnji troškovi drvenog broda. Pokažite mi jednog privatnika koji ima dovoljno para da napravi brod koji mu ne će bit ekonomski isplativ, već će ić samo na ljepotu brodu. Blago takvome, jer današnji sistem je doveo do toga da sve šta imaš moraš "musti", pa tako i brod, prošla su vremena jedrenjaka i ostalih brodova koji su rađeni samo za izgled.

A uz to, kakve goste ljeti vozim, od Vas ni sam ne bi moga nać prikladniji naziv za njih.  ;)

Imam nekih 24 metara ali ne drvenog, ni u snu si ne bi priuštio to, jer je preskupo. Svejedno se brod može napraviti ovako ili onako ali neki su stvarno ružni iako bi se jih moglo napraviti drugačije. Ova konstrukcija na palubu se meni vidi ružno, možda sam u krivome, jer ne vidim, kako če izgledati završeno.

To o gostima se slažem potpuno, tačno znam kakvi znaju biti, vjerovatno ništa bolji (ako ne i gori) od onih, koje smo vozili prije nekih 20+ godina u Portorožu, trebali bi nam dati dodatak za krmljenje i pojenje stoke.

 Izvinite G-do, mali privrednici, vlaasnici trajekata, brodica, čamaca. . .  Plovila za prevoz " Stoke" A da se i pored svih troškova i ostalog ne živi od toga??? Ja možda i jesam stoka, ali,  bašmi se ni svaka štala ne sviđa. A da se razmisli o tome malo ? Možda malo poštovanja prema " stoci"!?

Ja mislim, da nije bilo govora o takvim putnicima, kad sam ja to radio, zbilja su neki bili ništa bolji od stoke. Poslije par sati takvih na brodu, maniga je radila na puno, da smo sve oprali. Nije to bila plovidba po valovima, čista bonaca.

Da imam poštovanje prema talijanima koji mi skoču u more s broda dok san u manovri? Prema istim takvima nakon kojih nađen urezano "FORCA CATANIA" u stol? Mislim da ne.

Uz dužno poštovanje svim kulturnim i normalnim gostima.

Šta je ovo, veselo gdje god pogledam.  :laugh:

Dajte, znate onu, gost je uvjek u pravu   ;) 

poz.

Rat se vodi na forumu! Baš i ja to isto gledam.  ;D
Bolje kad se raspravlja, zanimljivije je.  ;)

Malo smo otišli OFF sa ovim, al eto, sad će se nastavim samo s barkasama.  :marinero

Kako pricamo o putnicima "stoki" tako mozemo pricati i o posadi i tzv. privrednicima "stoki". Mozemo se dotaknuti sigurnosti brodova, tehnicke ispravnosti tj neispravnosti, nepostivanja pomorskih propisa, redovitog zagadjivanja mora, prodaji karata na crno, prekobroju putnika, sverca dizela, nepostivanja pomorskih uzanci u odredjenim portima, ostecenju tudje imovine i drugih brodica itd itd.

Imaju ameri jednu dobru "clean up your own backyard first" ...a za ono "stoka" dala bi se primjenit i ona "don't bite the hand that feeds you". :jok

 Ljudi, izvinite! Vraćamo se temi na čelu samnom. Dosta OFF-a!

BRM 88 u remontu pod nadstresnicom sinhro lifta Arsenala Tivat.

Koji je ono brod iza barkase na prvoj slici?

PB 201 poznatiji kao Pueblo.... ;D

Jesu li oni to odlučili da renoviraju Puebla (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5157.0)?

Pa učinio mi se poznat, ali kad sam vidio kako izgleda kad su ga vadili iz mora... Ne mogu vjerovati da će ga srediti. Može koja fotka?

Nažalost.

https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5157.msg27911#msg27911

poz.

Vidio sam te slike, zato me i čudi. Koliko vidim na ovom komadiću prove, on se obnavlja.

Slika barkase na sinhroliftu je iz vremena dok je Arsenal bio vojna brodoremntna ustanova - verovatno nastala između 2000. i 2005.

Mislio sam na ovo.


poz.

 :'(

Slika je iz 2003, zao mi je sto to odma nisam naglasio, pa se ne bi ni povela sva ova uzaludna rasprava o pokojnom Pueblu....

BM 61.

Gledam razglednicu Pule. Ima se tu što vidjeti. Interesanti su ovi čamci za koje pretpostavljam da su iz JRM.

Za ovog u sredini fotografije, vezan je bokom, mislim da je policijski brod. Mislim da vidim na kabini slovo M, a broj ne mogu baš razaznati.
Evo link na galeriju jednog sličnog

http://www.hrcappuccino.org/articles/retrovizor/brzi.htm

Danas stigla u Tivat joj ce joj do daljnjeg biti home port. Prodali smo jos jedan komad drzave - kasarnu Kumbor Azerbejdzancima, pa se svi vojni i drugi drzavni efektivi iz iste, moraju povuci na rezervni polozaj.....

Desno od njega trebalo bi da budu brodovi Lučke kapetanije, možda ex-JRM tipa "ČM".

Jedna БХ, sada pod imenom Eksplorer, vezana je dugo u Risnu. Nikad je nisam video da se pomerala odande.

A ovde je odred hidrografskih brodova, slikan 2010. u Nirvani, Kumbor. Znalci sastava mornarice CG mogu odrediti koji su brodovi tačno na slici, vidim da ima i nekih civilnih brodova.

To je ex BH-11... Pisale i novine prije neki dan  njoj. Evo teksta u nastavku:

Javna ustanova MUP-a Crne Gore uopšte ne brine o donaciji zbog koje je Prvoslav Davinić bio pred sudom, a Amerikanci dali desetine hiljada dolara

        „EXPLORER“ NAPUŠTEN TRUNE U RISNU

Ronilački brod „Explorer“ koji pripada javnoj ustanovi „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje, pružanje pomoći, spašavanje i kontrolu na moru“ (RCUD), već skoro tri godine propada na mrtvom vezu u Risnu. Brod zbog kojeg je nekadašnji ministar odbrane SCG Prvoslav Davinić u Beogradu išao na sud, a Vlada SAD dala desetine hiljada dolara za remont i preuredjenje, potpuno je zapušten i pokazuje vidljive znake propadanja i nebrige.
Prema tvrdnjama mještana Risna, „Explorer“ koji je vezan u mandraću risanskog pristaništa, nema redovnu posadu, niti ga više iko od osoblja RCUD-a obilazi. Plovilo na kome nema istaknute ni državne zastave Crne Gore, djeluje gotovo sablasno, kao uostalom i svaki drugi napušteni brod po svijetu.
Na nadgradju i djelovima glavne palube „Explorera“ rastegnuta je najlonska folija kako bi se koliko-toliko, spriječilo da kiša kroz trule daske ulazi u unutrašnjost broda. Madijeri, kordun, razma i drugi djelovi trupa ovog drvenog broda na više mjesta su istrulili i imaju oštećenja, boja se ljušti, na palubi umjesto pravih mesinganih čepova otvora za krcanje goriva i vode na brod, zabijeni su privremeni drveni klinovi, a metalni djelovi broda nagriženi su korozijom. Sve to zajedno, daje izuzetno tužnu i ružnu sliku sudbine broda koji skoro nikada od kada ga je preuzeo RCUD, nije korišten u svrhe za koje ga je rukovodstvo te JU čiji je osnivač MUP Crne Gore, svojevremeno tražilo i dobilo od Ministarstva odbrane SCG. Zbog toga je u Srbiji protiv tadašnjeg ministra odbrane Prvoslava Davinića godinama vodjen sudski proces jer se sumnjalo da je Davinić, donirajući barkasu BH-11 RCUD-u, zloupotrebio slubeni položaj, a proces je okončan tek nedavno oslobadjajućom presudom zbog „nedostatka dokaza“.
 Na činjenicu da je Vlada SAD prije pet godina donirala značajna sredstva za remont „Explorera“ danas podsjeća samo izblijedjela naljepnica na vratima kormilarnice, na kojoj stoji amblem američkog Programa za humaniratno deminiranje. „Exlorer“, nekadašnja specijalno opremljena hidrografska barkasa BH-11 Mornarice SCG, je posljednji put detaljno remontovan u jesen 2006 u bivšem tivatskom vojnom brodogradilištu Arsenal, i to sredstvima američkih poreskih obveznika.
Naime, za remont BH-11 i njeno pretvaranje u civilni brod, američka Vlada je preko ambasade u Podgorici tada donirala 92 hiljade dolara. Donacijom je BH-11 u tivatskom Arsenalu generalno remontovana i rekonstruisana u brod za podršku ronjenju i istraživanje podmorja, a njena inače vrlo skupa i vrijedna hidrografska oprema, zamijenjena je ništa manje vrijednom posebnom opremom za pretraživanje podmorja medju kojom se posebno ističe tzv. side-scan sonar, odnosno uredjaj za mapiranje morskog dna i potonulih objekata putem ultrazvuka.
 Svečanosti primopredaje rekonstruisanog „Explorera“ održanoj 16.novembra 2006 u Tivtu, prisustvovala je i tadašnja otpravnica poslova ambasade SAD u Crnoj Gori Arlin Feril. One je pritom istakla da je „američki narod, preko Stejt dipartmenta i IFT - Medjunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina iz Ljubljane, donirao je 92.000 dolara za opremanje broda i poslove prepravke koje je obavilo brodogradilište u Tivtu.“
“Jedan od najboljih aspekata ovog projekata je to što se ovaj brod koji je ranije bio korišten u vojne, sada koristi u mirnodopske svrhe.”- kazala je tada Feril i podsjetila da je Vlada SAD do tada RCUD-u donirala oko 950 hiljada dolara. U medjuvremenu, američke donacije RCUD-u su nastavljene da bi na kraju dostigle ukupna iznos od čak 1,75 miliona dolara. Amerikanci su medjutim, prije skoro godinu, “ potpuno zavrnuli slavinu” kada su vidjeli da RCUD kojim od osnivanja direktruje Veselin Mijajlović, nije odgovorio na svoju osnovnu misiju – čišćenje podmorja Crne Goire od neeskplodiranih ubojnih sredstava.
Iz RCUD-a su inače, svojevremeno objašnjavali da “Explorer” koji više nema ni važeće plovidbene dozvole, nisu koristili  jer “brod zbog starosti zahtijeva sve veća sredstva za održavanje, a pored toga  ima dva stara i dotrajala „Famosova“ motora i vrlo teško ga možemo koristiti za naše namjene i isplovljavanja van zaliva u stanju u kojem se trenutno nalazi” kao i da nemaju novca za remont broda zbog svojih “nenaplaćenih potraživanja”.                                 Zanimljivo, druga javna institucija države Crne Gore koja ima mnogo manja ovlašćenja  izvore prihoda od RCUD-a – Sektor za hidrografiju Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, u medjuvremenu je uspio da potpuno remontuje, sredi i očuva brod blizanaac “Explorera” – hidrografsku barkasu BH-12. Brod koji je isto tako star i opremljen kao onaj koji Mijajloviću ne valja “zbog starosti i dotrajalih motora”, hidrografska barkasa BH-12, danas je zahvaljujući brizi i naporima osoblja SHO HMZCG, u odličnom stanju i redovno se koristi u svojoj osnovnoj namjeni.

JEDNA OD NAJMLADJIH BARKASA JRM

„Explorer“ je drveni brod deplasmana 69,5 tona, dug je 22 metra, širok 5,7 a gaz mu iznosi 1,9 metara. Izgradjen je 1985 godine u brodogradilištu Punat na ostrvu Krk, kao jedna od najmladjih barkasa u JRM. Brzinom od 10 čvorova pokreću ga dva motora ukupne snage 320 konja. Na njemu ima mjesta za smještaj 15-tak ljudi, a bilo je planirano je da pored opreme koja mu je ugradjena prilikom rekonstrukcije, „Explorer“ dobije i jednu malu rekompresionu komoru za ronioce.

S.L.

27 godina starosti BH-12 nije ništa za drveni brod od dobre građe - ako se dobro održava.

kumbor, apsolutno si u pravu, ali ovaj brod je u rukama RCUD, i to je posebna okolnost .....

Da je na dnu mora i da je pun amfora, već bi odavno bio ''lociran'' i ''istražen''.

Ovako, kada je na površini mora - roniocima nije interesantan.

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]Evo da i ja napokon pstavim neke slike.Kasarna Kovcanje,Mali Losinj,maj 1991.godine, BM-61

Stara fotografija Kotora i BM-58 Barbara vezana na Luži....

Mislim da ova fotografija nije bila na forumu... iz aprila 2004, BRM 88 ispred Herceg Novog. Ustupio gospodin Goran Lazarević i ovom prilikom mu se zahvaljujem.

[attachment=1]

BRM-88 je bila u sastavu 16.DML-a.

Egipatski pilotski brodovi,po meni veoma slicni nekadasnjim čeemovima.

[attachment=1][attachment=2]

Fantasticno! Mojih fotografija svuda ima i svi ih svagdje nalaze.... ;D

Nasao sam sasvim slucajno neki forum o JNA u kojem naravno, ima i dio posvecen JRM a na njemu, masu, masu, masu naših fotografija sa palube i naravno podataka sa našeg foruma, a sve to uz ne-navodjenje palube kao izvora. E, posto tamo ima i masu mojih fotografija, onda sam ja metodom "tamte za vamte" uzeo odatle ono sto mi se svidjalo i sto mi na palubi nismo imali. Prve dvije tako "pozajmljene" fotke stavljam upravo ovdje a rijec je o barkasama tipa BMT kakve su svojevermeno gardjene u tivatskom Arsenalu.

Jesu li podsecali deo slike sa logom foruma ili?

Najcesce da!

Bezobrazluk... čist.

Ne znam što je ljudima teško da dodaju rečenicu - izvor je sajt paluba.info. U skladu sa lošim stanjem naše pravne regulative, materijali sa sajta su praktično opštedostupno dobro, pa je znak domaćeg vaspitanja dodati makar ono olinjalo "by courtesy of...".

Jedno vreme smo ujutro i na kraju radnog vremena sa BMT-6 (ili 9 - ne znam tačno) putovali iz Kumbora na Pristan, na posao.
Bilo je zaista užasno, posebno u zimskim mesecima i kada je kišno vreme; motor izuzetno loš, teško je palio, znao je u sred vožnje da se ugasi, a u malom prostoru ispod pocepane cerade nas tridesetak nagužvani, bez ikakve opreme za spašavanje (za ne daj bože).
Tek kad je BMT definitivno riknula organizovani transport prema Pristanu, Rakitama i Špiljicama su preuzele BM.

BRM 85 slikana danas u Kumboru

He ono sam mozda ja ispred moje kabine :)

Imam par slika BRM-81 na kom sam sluzio 2004 i BRM-85 komadni brod posle prodaje PB-201 :)
Slike su iz 2009 i moje posete bivsoj jedinici sada u sastavu VCG :)
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Ostatak fotografija kolege @PashaR4 koje nisu stale u prethodni post.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Ova valjda nije bila
[attachment=1]

Bila je na početku sage o barkasama. Neka je opet.

Sad tek vidim da je Dread postavio povecanu....

ANITA II

Zna li neko koliko je bio EX naziv i broj ANITE II?

Ex BM-68 je i dalje VESNA II  ;)

Vidjeh danas na apolloducku da je Anita II na prodaju, cijena 59 hiljada....

http://www.autodiler.me/auto_oglasi_brod/117971 ;D ;D

EXPLORER vezan u JBB

EXPLORER ex BH-11 u malom doku JBB,u malo je reci ocajnom stanju,mada i ne cudi s obzirom da je godinama nepomicno trunuo na vezu u Risnu

Vinta je bio vrijedan  ;D

Gdje su "Gricko" i Đoko" komandiri barkasa BH-11 i BH-12, pa da vide u kakvom stanju je barkasa, nebi im bilo lako.....

Sa BH-12 sam se skinuo u Kumboru septembra 1992.Bio je u pristojnom stanju!Isplovili smo samo dva puta čitavo leto,koliko sam bio na njemu.Naravno vozikali neke "čvarke" po Boki  ;D

Bravo vinta sjajne slike! Bas je Blesko lijepo udesio BH 11!  >:(

Jedna od ex BRM u Baru.

Jedan od ex BRM starijeg tipa, takodje u Baru.

Da li je pk-pf Lunić tada službovao?

Oprostite što upadam u diskusiju!

Pregledao sam cio topik ali nisam uspio zaključiti koja barkasa (ili barkase) je korištena za prevoz Pula-Katarina.Naime,negdje 1965.g.,smo ih koristili za prevoz u grad i nazad.Od onog restorana na obali( sa staklom prema moru),do Katarine.Pošto onda nije bilo baš puno kola ili autobuskog prevoza.
Čak smo ponekad i išli pešice okolo pored stanice.Predpostavljam da se nisu upotrebljavale samo za taj prevoz nego su verovatno bile ili ronolačke ili diverzantske.Ulazilo se na krmenom delu kroz onaj otvor stepenicama prema dole.

Bilo bi mi drago ako netko zna koje su ili koja je to barkasa bila i šta je sa njima bilo.Kako je vreme odmicalo (ja sam otišao iz Pule negde1968.),sve manji broj ljudi se vozio njima tako da neznam da li su i kad ukinute kao prevoz.

Hvala i pozdrav!

Jes' da nije barkasa nego ČM, ali s obzirom da nemamo topik o njima (bar ne još) neka ga ovdije. ČM 72, snimljen jula 1951 prilikom posjete JBT Boki.
Lokacija : Lepetane
Izvor : digitalna foto arhiva Muzeja Istorije Jugoslavije

Vezan na tzv. poštanskom mulu....

Ej, koliko vezivanja na postansko mulo smo imali, svanki odlazak u skaldiste lepetane znacilo je vezivanej na mulo.

Pregledajući topik nešto mi je poznato ovo simpatično ime.Medjutim ja sam znao za dvojicu pa sam u dilemi o kome se radi.Da nije to onaj što je diplomirao na NS fakultetu.Vidite šta znači završiti pravi fakultet.

Pozdrav!

Taj je Karlo, taj je... Jos je pridodao sebi i titulu magistra sa nekakvog Cranfield univerziteta u Velikoj Britaniji, gdje medjutim, nisu ni culi za njega, a jos su ga manje tamo gledali kao studenta i magistranta... No, da ne opterecujemo ovu temu sa time!

Hvala @marinero!

Tek kada sam video fotke u doku čini mi se da je to poprilično velika barkasa.Sobzirom i na tehničku opremljenost,učinilo mi se da to nemože bataliti neka sitna riba,nego neko sa velikim obrazovanjem ko rješava svjetske probleme,pa mu ovo dođe kao nepotrebno opterećenje.No da ne odvlačim temu u neželjenom pravcu zaista mi se čini da se radi o ozbiljnom plovilu.
Kao laik nisam uspoređivo recimo te  granične brodove u okolnim državama,a znam da se tu na primorju kuburi sa po sada novopostavljenom sistemu sa tim brodovima obalne straže,zaista mi je neverovatno da je ovkav brod sa takvom opremom jednostavno odbačen. Koliko je recimo imao autonomiju i broj posade,te naoružanje i tehnička opremljenost, ne mogu skontati nikako ovakvu sudbinu.

Ja ih nisam video uživo pošto sam iz RM otišao 10 godine prije njihove izgradnje.Istina dolazio sam na odmor do 90-tih ali posle ne jer sam ja zec pa dok ne dokažem ko sam odoše j....

Pozdrav!

EXPLORER i dalje u JBB

BRM 81 na suvom u luci Bar

Koji je razlog da je na suvom (osim onih poznatih ima li i oficijelnih?)

[quote author=

Usteda, ne trosi slanu vodu uronjena u more, ne treba joj piturivanje,..postojeca pitura ce otpasti sama, nema trsoskova skidanja, posada nema dodatak na ukrcanje jer je brod na suhom, u planu je naplacivanje ulaznica za posjet barkasi (na svoj rizik) tako da postaje i profitabilna. Uvijek je na oku komandi, mogu je vidjeti durbinom sa zgrade komade, znacajno smanjena potrosnja goriva i ulja. Ista ima tako ukotvljena i znacajno psiholosko djelovanje na neprijatelja, faktor je odvracanja isto kao i parne lokomotive muzeji ispred zeljeznickih stanica. Ronioci kada rone, mogu to raditi na suhom, ne placa se ronilacki dodatak. Ne trose se sredstav za vanjsko ciscenej broda, kisa to odradi samo od sebe, ne trosi se na metle i druga sredstava za skupljanje prasine, vjetar cini svoje (iskoristivost prirodnih sila maksimalno).
Obuka kormilara je puno jednostavnija, nema otpora vode i sile strujanja kada brod plovi, tako da kormilar lakse kormilari, a i instruktor ne mora biti na brodu, vec moze preko mobilnog izdavati komande. Ne treba trositi ljudske resurse na podizanje i skidanje zastave, dobili su izuzece od PBS u nastajanju.
Top koji je na pramcu, sluzi za blisku PVO sidrista, ..Ima jos, ali za nas palubski nivo je dovoljno.. ;)

Čini se da je top na brodu iza barkase.

tako je, top je na nekom pomočnom brodu a ne na barkasi..

Rekao bih da je to bofors 40 mm na pramcu PO 91.....

I to Bofors L60. Svakako ovako će biti lakše iseći jadnu barkasu, ne moraju je vaditi iz mora, već samo uzeti motorku i početi. Možete poćeti. Šteta broda, drveni je, nije truo, lako se opravlja u našim krajevima, mogao bi se prodati za sitne novce, ali kad pameti nema, što ćemo se mi prtit` tune ...

BRM-81 je oglašena na  prodaju,zadnja cijena je bila 22000 €.

I ja sam ju video. Ulošem je stanju. Govorim o trupu. Za "iznutricu" neznam. Cjena 22000 eur je previsoka.
A služio sam na njezinoj sestri BRM 82. To su jako dobri brodovi bili. Dobri po maritimnim sposobnostima i funkcionalnosti. Fapovi radili ko singerice. Kompresor za ronilački zrak JUNKERS BOKSER vrhunski. Ali j... ga!

Ipak se nesto moze sacuvati...

http://www.tvboka.com/

Legendarna motorna barskasa BM-58 „Barbara“ koja je pripadala nekadašnjem Mornaričko-tehničkom remontnoim zavodu „Sava Kovačević“ iz Tivta i decenijama je prevozila njegove radnike i građane duž obala zaliva Boke, biće novi eksponat u Muzejskoj zbirbi pomorskog nasljeđa Arsenala, koja se nalazi u tivatskoj marini Porto Montenegro.

[attachment=1]
„Barbara“ – brod oldtajmer izgrađen daleke 1926 godine u Njemačkoj, jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala i biće postavljen na platou ispred zgrade Zbirke pomorskog nasljedja u Porto Montenegru u ovoj godini kada se obilježava 125-godišnjica osnivanja tog nekada čuvenog vojnog brodogradilišta koje je zapošljavalo veliki broj Bokelja. Desetljećima ploveći zalivom, prevozeći radnike Arsenala, đake i građane, „Barbara“ je postala neodvojivi dio istorije Tivta, zbog čega je Ministarstvo odbrane Crne Gore nakon zatvaranja Arsenala 2007. godine, staru barkasu poklonilo Opštini Tivat.

Od tada do danas, međutim, barkasa više nije zaplovila, iako su u lokalnoj upravi imali velike planove da „Barbaru“ preurede u plovilo za reprezentativne svrhe, iskoriste za odvijanje lokalnog brodskog saobraćaja a pominjala se i ideja da barkasa služi kao svojevrstan školski brod za praktičnu obuku polaznika Centra za obuku pomoraca tivatskog Fakulteta za mediteranske poslovne studije čiji je Opština Tivat jedan od osnivača i vlasnika.

Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš potvrdio je da je, nakon sveobuhvatne finasijske analize, procijenjeno da bi troškovi obnove „Barbare“ od najmanje oko 300 hiljada eura, njenog dovodjenja na moderne standarde za putničke brodove, zapošljavanja ljudi koji bi na njoj plovili i same dalje upotrebe broda, u ovom trenutku bili preveliki za lokalnu upravu najmanjeg bokeljskog grada.

Stoga je odlučeno da se „Barbara“ koja je već tri godine izvađena na suvi vez u brodogradilištu „Navar“ u Bonićima, konzervira i vrati joj se spoljašnji stari izgled iz vremena kada je bila u službi JRM i Arsenala. Za te svrhe Opština je obezbjedila 15 hiljada eura, a brod će nakon konzervacije biti prebačen u Porto Montenegro i postavljen na postament na platou ispred zgrade Zbirke pomorskog nasljedja gdjeće se „Barbara“ pridružiti već afirmisanim muzejskim eksponatima – podmornicama P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“.

"Barbara", je uz jedrenjak “Jadran” bila najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ a kasnije i u Mornarici VCG. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja. Godina njene izgradnje je 1926, a za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu izgradili njemački učenici kao diplomski rad.

Koliko uspješno su to učinili svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945 bila rekonstruisana u putničku barkasu, od kada "Barbara" egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku.
BLOG COMMENTS POWERED BY DISQUS

Sjajna vest! :super :super :super

URA. Spašen je još jedan delić pomorske istorije.

Ovo je bilo jedno od idejnih riješenja za rekonstrukciju Barbare....

Ovo je predivna vijest za ovu narednu novu godinu. Bas mi je zbog ovog drago. Punu deceniju
s njom sam svaki dan prelazio na relaciji Zavod-Kamenari i obratno, a ona nastavljala prema ostalim
mjestima prema Kotoru, da nepricam o istorijatu iste. Polako se Tivat izistinski pretvara u svojevrstan
muzej Pomoracke povijesti Istocnog Jadrana. Cestitam...

Drago mi je da je još jedan djelić povijesti spašen.Barbara je to i zaslužila.A da se Tivat pretvara u muzej pomorske povijesti Istočnog djela jadrana je ipak malo pretenciozno.Boka je puma pomoračke povijesti poče od I.Visina nadalje.

Barkasa hidrografska.

Barkasa koja je 1994. bila u vlasništvu poduzeća Spužvar iz Brodarice. Mislim da se zvala Crveni koralj.

Nekadašnja barkasa JRM u službi MUP-a RH.

Znaš li možda koja je ovo BRM?

BRM-85 na Pristanu.

У луци Бар. [attachment=1][attachment=2]

Slika sa foruma my-city, koju je postavio član Petar Pan. BRM-88 u maskirnoj šemi.

[attachment=1]

Лука Бар. [attachment=1]

Koliko je barkasi operativno u CG RM?

Samo jedna - BRM-85 . Preostale dvije (BRM-81 i BMR-22) izvucene su na obalu u Baru i ponudjene na prodaju. U losem su stanju obje, potpuno su se rasusile....

Šta je sa BRM-88?

Ustvari, to BM-43 glumi u filmu "Plamen nad jadranom" odakle je taj isečak. Evo još jednog isečka iz istoimenog filma, na obe fotografije primetni ukrcani "nemci" na barkasi.

 :D hvala na sugestiji ! Pa odličan film ovaj " PLAMEN NAD JADRANOM".

Relja Bašić, Zvonko Lepetić ..... volim stare filmove i puno jih pogledah ali ovaj još nisam video. Izgleda, da je to bila neka koprodukcija.

Uz ozbiljnog Radu Markovića. Film nije baš dojmljiv. Što Nijemci rade u filmu? Zar nisu trebali biti Talijani?

Tul`jani su bili 1941-43., a do 1945. Nemci.

Radi dojma Nijemaca koji ostavljaju na Francuze; da su Talijani ne bi bilo efekta.
Film je  - za mene, povijesno promasen, sama fabula, gluma, tehnika - ispod svakog nivoa.

Da istina je. Stvarno nije neka kvaliteta scenaria. Recimo isto kao scenarij i gluma u Partizanjskoj eskadrili.

Evo ih obje,stanje blago receno katastrofalno

Sada da ih spustiš u vodu potonule bi kao kamen.

Шта Црна Гора намерава да ради са баркасама пошто видим да их је извукла на суво? Да ли ће их ремонтовати?

Kao sto kolega marinero napisa na jednom drugom forumu-Da i od loseg uvijek moze biti gore svjedoci sledeci primjer Ex BRM-41,danas brod-restoran "St Pierre". Izgleda da je luka Bar kobna za barkase,uglavnom propadaju!

Bogami je St.Pierre i pukao. Sada je ova barkasa dobra samo za furdu.


Na fotografiji BM-22 u donjem desnom uglu je školska P-20/21/22?

Mozda ju je vlasnik planirao za ogrijev...
Al' da nije sve tako crno u Baru po pitanju barkasa,svjedoci i dosta solidna DULSINEA (barem na oko)

U dobrom je stanju DULSINEA,prodao bi  bi je vlasnik za 45 000 €.Šnjuham nešto u  zadnje dvije godine da i ja nešto "registrujem", ali se težina odlučiti šta i kako.

Pajo

Barkasa "45" ,u uvali Kaliman, Tivat, Dogovor o ručku za taj dan ,godina je 1957-1958

[attachment=1]
vlasnik fotografije Branko Bogovič

BUDVANKA

Bivsa VESNA II,sada brod PETAR

Sa "okcem" "na grčki".

Izvor,fb.

[attachment=1]

U avgustu je nekoliko puta na mandrać u Kumboru pristajala BH-12, barkasa hidrografska. Izgleda da brod više nije jedinica RMVCG jer na boku nadgrađa piše HMZCG - tj. hidrometeorološki zavod. Ta je barkasa valjda jedna od najnovijih iz serije tih skromnih i korisnih brodića bivše JRM. Rekao bih da je trup u relativno upotrebljivom stanju, ali me je iznenadilo čak i od Crne Gore da su površinska oštećenja palube i mesta gde je na nadgrađu otpala boja, kao i ivice vrata - oblepljeni lepljivom trakom, onom običnom širokom, braon boje. Zar je mnogo uzeti komadić staklenog pletiva i kanticu smole, pa zamazati, potom obrusiti, ako već nemaju novca angažovati kvalifikovanog brodarskog stolara? Sećam se da su nekada te BH-11 i BH-12 bile pune raznovrsne opreme za istraživanje obalnog mora, ali ja ovaj put od te opreme ne videh ništa na krmenoj palubi.

Nekad, u vrijeme JRM, su se te barkase /BH-1 i BH-2/ te ČH1 i ČH2  pituravale samo hempelovom bojom!! Njihovi zadnji zapovjednici su bili sjećam, ih se samo po nadimcima, Gricko i Đoko - zastavnici I.kl.

Zavisi ko ima u upravljanju brod. Kakav ima odnos do tehnike. A zna se, da drveni brodovi imaju reovno održavanje svake godine  (vađenje pranje bojanje , male stolarske popravke... a na tri godine veliki remont i inspekciju trupa. A sumnjam da se u DHMZCG to izvadi. Mornarici CG sve barkase istrunule zbog neodržavanja - mnajka novca za održavanje.

Nije da sam "company man",al' mislim da nema sredjenije barkase od ove (na prostoru CG barem)

Vozio sam se na njoj, pa mogu potvrditi da dobro izgleda.

60-tih godina bio sam ronioc sa upotrebom BRM-16 u Šibeniku u V.P.7657., da li netko zna išta o sudbini barkase?

U životu je nisam vidio.

Ja je se sjećam komandir Susović(purger) tako smo ga zvali kasnije je bio na LD na sidrištu II.

Janez ! Ja sam služio u V.P. 7657 isto kao ronioc 1989. Tvoje barkase tada više nije bilo. Voli bi ako nešto o svom služenju vojnog roka napišeš u topiku 8. MIOZPD.
Ajde molim te. I koju slikicu pošalji  ;)

Da je samo do novca, novac bi se nekako i namakao, njima se dosle kraja rukovodioci zaposleni po "burazerskoj" liniji, koji ni spoznaju nemaju koji dragulj su imali u rukama. Tesko se od hajduka pomorac pravi.

Ovo sam fotografiju napravio u Verudi u avgustu 2014. Zna li neko koja je to EX BRM i ko je sada vlastnik? Ukratko zanima me njena sudbina od cunamija do danas. Ako neko zna bilo što bio bi zahvalan.

Moja Barkasa u Splitu 15.8.1958.

[attachment=1]

Tvoja barkasa i tada ti več ukrcan ili prije tvog ukrcavanja?

Na slici je vlasnik slike ukrcan na barkasi.Barkasa je vezana na minolovac a u daljini se vidi zgrada banovine.Znači Split.

Po  svemu sudeći, tad 1958 god, nešto plovni objekata u Splitu su se vezali ovde, jer Lora nije bila ni gotova.

Da se možda ne radi o Omanu koji je kasnije službovao na podmornicama ? Podoficir je bio. No još je sada samo je u penziji.

Tako je,pa valjda svi znamo kada je bilo otvorenje ratne luke Lora.

Neznamo. Niko dosad nije naveo tačan datum otvaranja Lore i kojim povodom.
Zato bi te molio ako imaš saznjanja o tome da to malo opišeš i ovde nam prikažeš.
Čekamo.... :dosada

U razgovoru sa g.Omahen J.otkrili smo pogrešku koja se odnosi na brod na kome se nalazi.Naime radi se o ML-112 a ne barkasi lokacija i godina ispravne.

http://www.bokanews.me/djir-kroz-boku/barbara-se-vraca-na-prostor-arsenala/

„Barbara“ se vraća na prostor Arsenala

Opština Tivat definitivno je zbog visokih troškova, odustala od namjere da rekonstruiše i u plovno stanje vrati brod-oldtajmer, nekadašnju vojnu motornu barkasu BM-58 „Barbara“. Umjesto toga, brodić koji je neizbrisivi dio novije istorije Tivta jer je više od osam decenija služio za prevoz materijala, a potom putnika- radnika u nekadašnjem tivatskom vojnom brodogradilišu Arsenal, biće konzerviran i izložen kao muzejski ekponat u Zborci pomorskog nasljeđa u elitnom nautičkom centru Porto Montenegro što se gradi na mjestu nekadašnjeg Arsenala.

Na taj način „Barbara“ će se poslije sedam godina izbivanja iz nje, vratiti u svoju matičnu luku – Arsenal i ubuduće generacijama mladih Tivćana i turistima koji posjećuju grad, svjedočiti o bogatoj brodograditeljskoj tradiciji ovog kraja.
Opština Tivat je staru barkasu dobila na poklon od Ministarstva odbrane 2007 godine kada je država zatvorila Arsenal i prodala ga Piteru Manku radi gradnje Porto Montenegra, a mali i lijepi brodić sa bogatim istorijom, od tada je trulio na suvom vezu u marini u Bonićima gdje ga je Opština privremeno smjestila, razmišljajući o njegovoj daljoj sudbini. Gradski oci su procijenili da bi im projekat obnove „Barbare“ kao plovila za reprezentativne svrhe lokalnog protokola, ali i potrebe odvijanja brodskog saobraćaja u Tivatskom zalivu, bio preskup, kao i kasniji troškovi eksploatacije i održavanja broda, odnosno plaćanja stalne posade.
„Stoga smo se opredijelili da „Barbaru“ konzerviramo i zaštitimo od daljeg propadanja. Unutrašnjost broda, kabine, komandni most , motorni prostor, biće zaštićeno i konzervirano u aktuelnom obliku, dok će spoljašnjost broda biti vraćena u izgled koji je „Barbara“ imala svih proteklih decenija i u kojem je pamte generacije građana Tivta.“- kazao je direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović. Istakavši da „Barbara“ ima ogromnu sentimenatalnu i istorijsku vrijednost za Tivćane, on je dodao da je sa Porto Montenegrom postignut dogovor da se barkasa nakon konzervacije, prebaci na plato ispred Zbirke pomorskog nasljeđa gdje će brod ostati na suvom vezu, kao stalni muzejski eksponat zajedno sa podmornicama P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“ koje se tamo već nalaze. Konzervacija barkase koštaće 17 hiljada eura što je Opština obezbjedila u budžetu za ovu godinu.

Obradović je dodao da će posao biti okončan do maja, te bi „Barbara“ već pred početak glavne ljetnje turističke sezone, trebalo da dopuni zbirku muzeja u Porto Montenegru koji govori o nautičkoj i brodograđevnoj prošlosti Tivta.

PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić potvrdio nam je da su postigli sporazum sa Opštinom i da se veoma raduju što će brodo-oldtajmer dodatno povećati atraktivnost njihove muzejske zbirke.
„Barbara“ je brod oldtajmer izgradjen daleke 1926 godine u Njemačkoj i jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja.

Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili ,svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945 bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku.

Bolje i na suvom nego pod vodom...

Ostaci jedne od starih barkasa tipa BRM 51 koja je dugo godina propadala na suvom u Boničima, prije nego što je u potpunosti pretvorena u drvo za ogrijev....

Evo njene najstarije sestre. Nekada i danas.

Na Smokvici Rogoznički.

Evo je i danas. Uređena.

Što se "Barbare" tiče sve je bolje od propasti, kao što kaže poznata pjesma...

http://youtu.be/7qrKWr-BJ4o

Jedna ex BRM i jedna ex BMT, sada u vlasništvu familije Lakičević sa Bjelila kod Tivta.

Ova EX BRM bila šibenska  - 8. MIOZPD - BRM82.

Jedna ex BRM tipa 51 koja je svojevremeno pregrašena u brod restoran "St. Pierre", otpisna propada na suvom u Baru.....

Gruska luka...
(http://)

Jučer popodne u Jelsi na otoku Hvaru ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

te jutros pri isplovljavanju ;

[attachment=4]

Kada je bila u službi JRM u 8.MIOZPD-ju u Šibeniku kao ronilačka barkasa nije imala zadnju krmenu platformu a ni krmenu rolltendu koja je vjerovatno funkcionalna ali isto tako ružna u " p..du m....inu ".
Za tako stare i očuvane barkase valjalo bi malo razmisliti što to na nju paše a što ne!

Pri kraju obnova kao muzejskog eksponata, najstarije barkasa ex JRM . Čuvena BM-58 "Barbara" napunila je 90 godina....

PAJO juce u voznji zalivom

Ova prva slika, djeluje kao da je slikana u Splitu (Lora), zna li netko??

U pitanju je Kumbor.

Bivša "BRM-87" danas "Neviđanka" ;

[attachment=1]
[attachment=2]
izvor : fb
         http://skrokovplov.freshcreator.com/hrv/pocetna-stranica

Ljepa. Zadržala je svoj oblik. Ta barkasa bila je na brionima.

Nekadašnja BH-11 otplovila je na žalost, u vječna lovišta.... :'( :'( :'(
http://www.bokanews.me/featured/prilikom-vadenja-unisten-brod-explorer/#comment-15845

Da li je ovo posledica nestručnog vadjenja broda? Ne verujem da nisu mogli da je izvade sa dna bez lomova?

Sve ti pise u tekstu Rade. Kreteni su je vadili kao da je drvena klada, a ne brod,pogledaj samo kako su je potpasali! :zid :zid :zid

Ето, дошли смо до тога да не знамо ни барку из мора извадит... још један каменчић у мозаику бокешке пропасти... Није ни чудо, с обзиром да се Бока интензивно додатно "култивише", на катунски начин...

Svaka im čast, sve "stručnjak" do "stručnjaka".

Kao i oni što su potapali Vis.

EXPLORER...

Re: Explorer's Drydocking

Majko moja, treba biti stvarno vjest i "odrzavanjem" uporopastiti takav brod koji je radjen i rodjen  "sa dusom".
Da je brod pravilno odrzavan, pogresno postavljene potpase, ne bi ugrozile njegovu konstrukciju, cak ni u slucaju da dizalice nisu sihronizirano podizale teret.

Sve su te barkase iztrunule. Neimaština više nego nemar. Drvani brod zahtjeva 12 mjesečno održavanje. Ti brodovi nisu imali nimalo pažnje ni brige oko toga. Šteta in sramota za onoga kome su date na zaduženje. :( :(

Da znaju za sramotu, znali bi i za postenje.  Nista od toga.

Zali boze broda ! dali su ga nekome ko to nije zasluzio !
kad je dat RUCD , eu ili neko strani je dao pare da se brod sredi za njihove potrebe ali pare su kao i brod isparile ko zna dje ! tako su sve brodove u mornarici CG unistili  :komp

BRM-85 u Baru, 22.januar 2017.

Hvala Bogu da neka jo uvek plovi!

Baš, što kažeš Boro, hvalo bogu da makar i jedna plovi. Bili su to prelepi brodovi.

Živo me interesuje koliko drvenih barkasi još uvek plovi u CG RM.

Pitanje je koliko se godišnje vodi računa o održavanju drvenog trupa podvodnog i nadvodnog djela. Održava li se kompresor JUNKERS za punjenje ronilačkih aparata. Kakav je nivo srevisa motora ? Kakvo je stanje interjera te naravno opreme za navigaciju.

A brod po funkciji i izgledu sjajan je. Imao sam tu čast, da sam se kao mornar u to uvjerio.

Zna li se šta je sa BRM-88? Živa li je ili je otišla u dženet?

Ex BM-58 priprema se da postane muzejski eksponat u Tivtu.

Lepotica.

Brod koji ima dušu.

Malo da se vratimo u istoriju: snimak sa vezbe desantiranja 1951. godine iz fonda Media centra odbrana (bivsi foto-centar JNA).

[attachment=1]

A levo od nje i iza nje Kusten Jegeri.

06.06.2018.

DIPLOMSKI RAD NJEMAČKIH ĐAKA

'Barbara' konačno stigla u muzej

[attachment=3]
Piše Siniša Luković/Boka News

Nakon komplicirane akcije koja je potrajala čak dva dana, brod-oldtimer „Barbara“ prebačen je jučer cestovnim putem iz marine Bonići u Porto Montenegro gdje će ubuduće taj 92 godine stari motorni brodić biti muzejski eksponat.

Velika dizalica podgoričke tvrtke „Elevator“ prekjučer je oko 14 sati „Barbaru“ spustila na prethodno već napravljeni postament na platou ispred Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, gdje će stara motorna barkasa ubuduće biti stalni eksponat u društvu podmornica P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“.

Transport „Barbare“ od Bonića do Porto Montenegra vrijedan je devet tisuća eura i financirala ga je Općina Tivat koja je vlasnik tog broda što joj ga je poklonilo Ministarstvo obrane 2007. godine, nakon zatvaranja vojnog brodogradilišta Arsenal. „Barbara“ je  desetljećima u Arsenalu služila kao putnički tender za prijevoz radnika koji su ovim malim brodićem dolazili na posao u Arsenal iz mnogih mjesta duž obala zaljeva Boke.

Motorna barkasa BM-58 „Barbara“ jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala i neodvojivi dio novije pomorske povijesti ovog kraja. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja, prenosi Pomorac.net

[attachment=2]
Za “Barbaru” se priča da su je u Nürnbergu 1926. izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili, svjedoče desetljeća njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine tisuća nautičkih milja u raznim vremenskim uvjetima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa s još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih godina 20. stoljeća, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruirana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku.

Nakon zatvaranja Arsenala, brod je preuzela Općina Tivat ali ga je vrlo brzo zapustila jer nije znala što da s njime zapravo radi. Napravljeno je nekoliko idejnih rješenja po kojima se atraktivni ploveći oldtimer trebao pretvoriti u luksuzno plovilo za protokolarne svrhe i prijevoz putnika u lokalnom prometu, ali je Općina od toga odustala smatrajući takav vid korištenja “Barbare” preskupim. Nakon više godina ležanja u Bonićima, “Barbara” je u tamošnjem brodogradilištu “Navar” najvećim dijelom obnovljena u oblik u kakav je pamte generacije Bokelja dok je ona desetljećima služila kao putnički tender Arsenala, i od prekjučer je smještena na plato ispred muzeja u Porto Montenegru gdje će ubuduće svjedočiti o dijelu pomorske i brodograđevne povijesti Tivta.

Sam cestovni transport broda od oko tri kilometra udaljenih Bonića do Porto Montenegra nije protekao bez komplikacija, pa je prve noći kada je on pokušan između subote i nedjelje, “Barbara” morala biti vraćena na polaznu poziciju jer specijalna prikolica na koju je brod bio ukrcan, nije mogla savladati jednu usku krivinu u Istarskoj ulici. Preksinoć je stoga specijalni transport pod pratnjom policije, išao alternativnom trasom Jadranskom magistralom, ali je, da bi brod mogao proći ispod nadvožnjaka iznad magistrale kod zgrade stare Općine, s “Barbare” privremeno morala biti demontirana kormilarnica i jarbol, što će se ponovno vratiti na brod sada kada je on stigao na svoje odredište u Porto Montenegro.

[attachment=1]
Slobodna Dalmacija (https://www.slobodnadalmacija.hr/)

Odlična vest! Srećom nije propala kao mnogi drugi brodovi koji su zaslužili da budu sačuvani.

Zaista odlična vest. :)

Lepo!  :super  :super  :super

Srećom da je Barbara malih dimenzija, inače bi i nju prodali. Ovako, nije bila inetresantna za "putničku liniju" ka Italiji.

Vraćeni i oznaka i broj. Po propisu - ćirilicom na desnom, a latinicom na lijevom boku. Još samo da vrate i jarbol na svoje mjesto....

Sjajno!!! :super :super :super

Inagurisan novi atraktivni muzejski eksponat Zbirke pomorskog nasljeđa  Porto Montenegra u Tivtu
 „BARBARA“ SE VRATILA KUĆI
Novi muzejski eksponat Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu- brod oldajmer, motorna barkasa BM-58 „Barbara“, zvanično je inaugurisan preksinoć na svečanosti kojoj su prisustvovali čelnici grada Tivta i Porto Montenegra i brojni građani koji su emotivno vezani za „Barbaru“.                                    
Motorna barkasa BM-58 „Barbara“ jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala i neodvojivi dio novije pomorske istorije ovog kraja. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio je dizel motor snage 165 konja. “Barbaru” su u Hamburgu 1926. izgradili njemački studenti brodogradnje kao svoj diplomski rad. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih godina 20.vijeka, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada "Barbara" egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku i decenijama je sve do početka 2000-tih služi za prevoz radnika Arsenala, ali i generacija drugih građana Boke duž obala zaliva.                           
“Danas nas je ovdje okupio ovajj mali brodić koji na originalan način reprezentuje istoriju Tivta i Boke. Ova stara dama svjevrsni je industrijski spomenik, svjedok jednog vremena i načina življenja, upravo zato ona dana spostaje jedan od najaktraktivnih muzejskih eksponata Zbirke pomorskog nasljeđa, kako bi prošlost Tivta i duh jednog vremena svojom pojavom, prenosila svim budulim generacijama.”- kazala je gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijevič podsjećajuči da je Opština uložila 17 hiljada eura za remont i konzervaciju “Barbare” u brodogradilištu “Navar”” u Bonićima, te 10 hiljada eura za transport broda od Bonića do Porto Montenegra gdje se “Barbara” kao eksponat koji govori o ovdašnjoj pomorskoj I brodograđevnoj prošlosti, pridružila podmornicama P-821 “Heroj” i P-912 “Una”. Dobrodošlicu “Barbari” i sretan povratak kući jer Porto Montenegro egzistira na etmeljima bivšeg Arsenala u kome je ona služila decenijama, starom brodu je poželio kustos Zbirke pomorskog nasljeđa, istoričar Dražen Jovanović.                                       
Ističuči da se malo koja marina za super jahte na svijetu može pohvatili tolikim istorijskim nasleđem koje danas baštini Porto Montenegro, član Borda direktora komapnije Adriatic Marinas  Predrag Leković kazao je da “Barbara”, “Heroj”, “Una” i upravo obnovljena nadstrešnica nekadašnjeg sinhro lifta za remont brodova, predstavljaju omaž industrijskoj i pomorskoj istoriji ovog kraja i nekadašnjem Arsenalu.                     
“Menadžment naše kompanije, kroz izgradju Porto Montenera nastoji da valorizuje ovu istoriju i da u sinergiji sa lokalnom zajednicom, kreira jedan novi projekat koji je i projekat svih građana Tivta i da zajednički stvaramo jedan grad budućnosti.”- istakao je Leković.         
Nakon ceremonije, otvorena je i izložba dokumnetarnih fotografija autora Dražena Jovanoviča, pod nazivom “Boka-tvrđava i baza”, posvećena vojni-pomorskoj prošlosti zaliva u Austro-Ugarskoj, te Kraljevini i socijalističkoj Jugoslaviji.

Još malo.

Svaka cast :super
Da li je na ovom brodu iznad kabine bio ikakav jarbol sa antenama ili signalizacijom?

[attachment=1]

Svaka čast! Lipo su to napravili.

Jeste, vratiće i njega na njegovo mjesto u narednih par dana. Nisu dospjeli da to urade za sinoćnju inauguraciju zato što je bio problem sa varenjem jer su i jarbol i kabina na kojoj se nalazio, od alumijuma, pa se to nije moglo odraditi običnim varilačkim aparatom.

Dopisnik CNN-a iz Prčanja javlja da barkasa nije mogla proći kroz ulicu i da je jarbol zapeo za žicu o letrike na magistrali.

"Za žicu o letrike!" Bravo Šibenčanin! :)

Poslednji pozdrav, kažu ode na rezanje....sa ovog broda sam se skinuo septembra `92

[attachment=1]

Nema tu šta da se reže - sve samo trulo drvo ....  :-\

... sigurno je tako...ipak, tužan sam

Sramota je  slaba rijec, veleizdaja tradicije, kriminal kao posljedica verbalnog delikta politicira

Čudo da je do sada niko nije kupio.

Ima tu posla.. sada se vise nema sto kupiti (citiram @lovca)

Sada nema; ne verujem da je tek sada proglašena neperspektivnom.

Pozdrav svima,
da li netko zna ča je bilo s barkasama BRM sa Katarine, služio sam na jednoj kao laki i teški gnjurac 1984.-85. ("augustovac"). Za taj me period vežu lijepa sjećanja.

BRM-85.

[attachment=1]

znači, na loženje..

Nema tu šta da se loži:
trulež nagrižena morem i raznoraznim crvima...

Zar hoce crv u slano drvo?

Gde neće. Može da upropasti brod za kratko vreme.

ima, ima, zivim pored mora, pa svake godine odem pred zimu, na plazu uzeti malo drva koje je izbacilo more. Bude dobro osuseno, odlicno za brzo postizanje topline, a drvo (u zavisnosti od vrste) koje ej duze bilo u moru, gori duze, postojanije

 Malo van teme - Barkase.
 Na rekama je izvlačenje stabala koja plutaju vrlo unosan posao . A ima čovek  izrađuje nameštaj od tog drveta . http://www.moravskocudo.com/
 Tako da ima koristi i od Barkasa što se tiče loženja ili nečeg sličnog.

Malo o brodotočcima.

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9648

https://morski.hr/2020/12/25/morski-strah-i-trepet-ubili-vise-mornara-nego-gusari-i-morski-psi-zajedno/

Svasta, prvi put cujem.za ovu pošast. Kakav je kao ješka?

ANITA I

POSEIDON je završio svoj radni vijek...

Možda i nije. Mogiče je, da se neko nađe i vrati ga na posao.

Model barkase BM-58 "Barbara" u postavci Muzeja i galerije Tivat.