PALUBA

Pošto je prije neko dan bo izvršen pokušaj otmice broda Ariella Splošne plovbe Portorož, prilika je, da se nešto više napiše o tom slovenskom brodaru. Starije podatke o tom brodaru, brodovima koje je imao, slike itd. nisam uspjeo dobiti. Iz uprave tog brodara su mi javili, da toga u elektronskom obliku nemaju. Uputili su me na izložbu, koja če biti otvorena krajem ovog mjeseca u Ljubljani.

Sploša plovba formirana je 22.oktobra 1954 godine. U njen sustav  ušao je brod od 525t. Danas raspolaže ili upravlja sa 20 brodova od 798.699t. Splošna plovba upravlja i sa sljedečim društvima:
-Genshipping Corporation, Monrovia, Liberia
-Genshipping Pacific Line Pte Ltd, Singapore
-Lucija Shipping Company Limited, Marshall Islands
-MV Glen Mooar Shipping Limited, Isle of Man
Firma je registrirana za međunarodni pomorski promet i usluge u pomorskom prometu.

Krenimo po abecednom redu sa brodovima koje posjeduje ili upravlja sa njima:

Ariella je brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 15.01.1983, Kanada, Shipbuilding, Kure Japan
nosivost: 32.441t
broj skladišta: 5/5
dizalice: 5x25t
brzina: 14čv
dužina: 182,85
širina: 27,60
gaz: 10,87
motor: IHI Sulzer  6RLB66,  8700KW,  135okr.

AROSIA, brod za prevoz rasutih tereta:
Godina izgradnje: 15.05.1983, Kanada, Shipbuilding, Kure, Japan
-nosivost: 32.454t
-broj skladišta: 5/5
-dizalica: 5
-brzina: 13,5čv
-dužina:182,85
-širina: 27,60
-gaz: 10,87

BOHINJ, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 24.januar 1984, A.E. Sevilla, Španija
-nosivost: 34.942 MT
-broj skladišta: 5/5
-dizalice: 4x16t
-brzina: 13čv
-dužina: 197,60m
-širina: 24,20m
-gaz: 11,19m
-motor: B&W 5L67GFCA, 8000KW, 123okr.

Bitno je da su ljudi živi i zdravi. Imaju gorko iskustvo. Žalosno da se ovo događa u današnje vrijeme. Tendencija ovakvih slučajeva je u stalnom porastu. Gdje je tu kraj?

IZOLA, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 10.septembar 1997 godine Halla Eng. and Heavy Industries Ltd. Samho Južna Koreja
-nosivost: 45.897MT
-broj skladišta: 5/5
-dizalice: 4x30t
-brzina: 13čv
-dužina: 189.50m
-širina: 30,40m
-gaz: 11,617m
-motor: B&W 6S50MC, 7546KW, 112okr.

KAMNIK, brod za prevoz generalnih tereta.
Godina izgradne: 30.maj 1977, Osaka, Japan
-nosivost: 18.439M
-broj skladišta: 4/7
-dizalice: soha 12x10t, 1x40t, 1x12ot
-brzina: 13,5čv
-dužina: 147,70m
-širina: 22,86m
-gaz: 9,63m
-motor: B&W 7K62EF, 6.913KW, 140okr.

Evo još jedne slike ARIELE.[attachment=1]

Duji, historijske priloge o Splosnoj......

spomenuti brod od 525 tona je "M. Krpan"

[attachment=2]
[attachment=1]

KOPER, brod za pevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 22.april 1993, Saiki Heavy Ind. Co. Ltd. Japan
-nosivost: 22.150MT
-broj skladišta: 5/5
-dizalice: 4x30t
-brzina: 12,5čv
-dužina: 157,50m
-širina: 25,0m
-gaz: 9,115m
-motor:Asaka Diesel, 6UEC45LA, 5.295KW, 158okr.

Lipa ti je ova krma. Mogu reći i da nije baš česta slika ovog broda bila s krme. Ti su brodovi bili dosta česti u Šibeniku. Imali su ogromni Triglav i malu crvenu zvizdu na srebrnom dimnjaku. Sve to utopljeno u Jadranskom moru. Originalno i zanimljivo rješenje jedne ciminjere.

LIPICA, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 14.januar 1998, IHI, Kure,Japan
-nosivost: 42.556MT
-broj skaldišta: 5/5
-dizalice: 4x30t, 4x10m3
-brzina: 13čv
-dužina: 181,50m
-širina: 30,50m
-gaz: 11,337m
-motor: DU Sulzer, 6RTA 48T, 6.990KW, 110okr.

LJUBLJANA, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 14.mart 1997, IHI Tokyo, Japan
-nosivost: 42.717MT
-broj skladišta: 5/5
-dizalice: 4x30t, 4x10m3
-brzina: 14,5čv
-dužina: 181,50m
-širina: 30,50m
-gaz: 11,373m
-motor: Sulzer DU 6RTA48T, 6.990KW, 106okr.

Hvala svima. koji dopunjuju priloge o Splošnoj plovbi. Sutra nastavljam sa trenutnim popisom brodova.
Duje

Tko je imao srca oduzeti tako "sitne" brodove Ankaran, Mornar i Smarje u kolektiviziratei ih u "Splosnu"....

Nešto iz istorije:
U vrijeme osnivanja Splošna plovba je imala tri manja broda koja su se uglavnom upotrebljavala u kabotaži i to:
MARTIN KRPAN,ROG,GORENJSKO.
Splošna plovba je registrovana kao brodarsko preduzeče 1955 godine i sjedište je imala u Kopru.
1956 godine se sjedišče seli u Portorož i preuzima u svoju organizaciju i brodgradilište u Piranu, brodogradilište je imalo samo navoze i kasnije se odvojilo i preselilo u Izolu gdje se i sada nalazi, preseljenje je uslovljeno i dolaskom plovnog doka za koji su bile potrebne dubine mora 14m.
56 57 godine dobila je  trampere Bihač,Ljubljanu,Neretvu,Kornat,Goricu(ex Marija Petrinović Jugoslovenskog Lloyda) i Dubrovnik, kupuje još tri broda Pohorje,Zelengoru i Goricu(prije spomenutu Goricu je več prodala radi dotrajalosti)
Krajem 57godine imala je u sastavu 11 brodova prekomorske plovidbe i 13 obalne plovidbe.
59 godine nabavlaj tri broda blizanca Bled,Bohinj i Bovec koji počiju djelovati na linijskoj plovidbi za SAD.
65 godine su prebačeni na liniju za Južnu Ameriku.
Širi se luke zapadne Afrike kao prvi jugoslovenski brodar brodovima Bela Krajina i Piran a do kraja 1965g organizuje i linijsku službu za to područje.
To su bili početci ovog velikog brodara.

LUCIJA, brob za prevoz rasutog tereta
Godina izgradnje: 10.oktobar 1995 Hyundai H.I. Co. Ltd, Shipjard Ulsan, Južna Koreja
-nosivost: 43.193MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x25t
-brzina: 13čv
-dužina: 185,05M
-širina: 30,50M
-gaz: 11,216M
Motor: MAN B&W 6S50MC, 7.781KW, 122okret.

NANOS, brod za prevoz rasutog tereta.
Godina izgradnje: 05.jul 2002 Mitsui Engineering & Shipbuilding Co., Ltd. Japan
-nosivost: 50.296MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x30,5t, 4x12m3
-brzina: 14čv
-dužina: 189,80m
-širina: 32,26m
-gaz: 11,925m
-motor: Mitsui MAN B&W 6S50MC-C, 8.090KW, 127okr.

NOVA GORICA, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 20.august 2008 Dayang Shipbuilding Co. Ltd., Yangzhou, Kina
nosivost: 53.321MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x35t, 4x18m3
-brzina: 14čv
-dužina: 189,99m
-širina: 32,26m
-gaz: 12,490m
-motor: Doosan MAN 6S50MC-C, 9.480KW, 127 okr.

NOVO MESTO, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 15.novembar 2005, Zheijang Shipbuilding Co. Ltd., Ningbo, Kina
-nosivost: 53.626MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x35t, 4x18m3
-brzina: 14čv
-dolžina: 189,89m
-širina: 32,26m
-gaz: 12,490m
-motor: STX MAN B&W 6S50MC-C, 9.480KW, 127okr.

PIRAN, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 17. mart 1987, Uljanik Pula, Hrvatska
-nosivost: 18.231MT
-skladišta: 4/4
-dizalice: 4x25t (u paru 2x50t)
-brzina: 12,5čv
-dužina: 151,75m
-širina: 23,21m
-gaz: 9,01m
-motor: Uljanik MAN B&W 4L60MCE, 5.280KW, 111okr.

PORTOROŽ, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 06.novembar 1985 godine, Chiba, Japan
-nosivost: 42.647MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x25t, 4x8m3
-brzina:12,5čv
-dužina: 182,80m
-širina: 30,50m
-gaz: 11,215m
-motor: Mitsui B&W 6L60 MCE, 6.192KW, 102okr.

POSTOJNA, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 05.novembar 1998 godine, Oshama Shipbuilding Co., Nagasaki, Japan
-nosivost: 46.570MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x25t, 4x8m3
-brzina: 14,3čv
-dužina: 183,0m
-širina: 30.95m
-gaz: 11,808m
-motor: DU Sulzer 6RTA 48T, 7.487KW, 114okr.

SEA MIROR, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 15.jun 1990, Oshima Shipbuilding Co. Ltd., Japan
-nosivost: 42.025MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x30t, 4x9m3
-brzina: 13,0čv
-dolžina: 180m
-širina: 30,50m
-gaz: 11,228m
-motor: Sulzer 6RTA 52,  6.230KW,  990kr.

SLAVNIK, brod za prevot rasutih tereta.
Godina izgradnje: 05.novembar 1998godine, Oshima Shipbuilding Co., Nagasaki, Japan
-nosivost: 46.570MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x25t, 4x8m3
-brzina: 14,3čv
-dolžina: 183,0m
-širina: 30,95m
-gaz: 11,808m
-motor: DU Sulzer 6RTA 48T,  7.487KW, 114okr.

SLOVENIJA, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 11.februar 1985, Mitsui Eng.&Shipbuilding Co., Japan
-nosivost: 41.526MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x25t
-brzina: 12,5čv
-dužina: 182,80m
-širina: 30,50m
-gaz: 11,015m
-motor: B&W 6L60 MCE,  6.192KW,  102okr.

TRIGLAV, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 16.februar 1998, IHI Kure, Japan
-nosivost: 42.527MT
-skaldišta: 5/5
-dizalice: 4x30t, 4x10m3
-brzina: 13,0čv
-dužina: 181,50m
-širina: 30,50m
-gaz: 11,337m
-motor: DU Sulzer 6RTA 48T,  6.990KW,  110okr.

VIPAVA, brod za prevoz rasutih tereta.
Godina izgradnje: 04.decembar 1998, Oshima Shipbuilding Co., Nagasaki, Japan
-nosivost: 46.570MT
-skladišta: 5/5
-dizalice: 4x25t, 4x8m3
-brzina: 14,3čv
-dužina: 183,0m
-širina: 30,95m
-gaz: 11,808m
-motor: DU Sulzer 6RTA 48T,  7.487KW,  114okr.

Lijepa i moderna flota.

Ovo bi trebao biti parobrod GORICA. Splošna plovba ju je prodala Japancima  kao staro željezo. 4. maja 1959 isplovila  je na svoje poslednje putovanje iz Pirana preko Tunisa (Sfax), gdje su utovarili fosfat za Japan. Kapetan broda bio je Mladen Vlajki. Ranije ja Gorica plovila pod engleskom zatavom kao Imperial Monarch. Zadnja luka, gdje ju je naša posada predala japancima bila je Osaka.

Prvi brod, Martin Krpan:

Gornji parobrod "Gorica" je bio tri godine u "Splosnoj" od 1956-1959.
Na samom pocetku Imperial Monarch do 1948, zatim Aetholia do 1951 i Paz do 1956.

Fotografija prikazuje tu "Goricu" koja pred masom naroda stize 7.12.1958. kao prvi prekooceanski brod u novootvorenu luku Koper.

[attachment=1]

Mogao bi se zvati i Gorica II.

Bila je i Gorica, izgradjena 1918.  (War Citadel, pa Efstathios od 1920-24, zatim Marija Petranovic od 1924-46, Jugolinijina Gorica do 1956, pa zatim Gorica Splosne Plovbe, zatim Cheik Boutros).

[attachment=2]

Na fotografiji je dok je bila u vlasnistvu Jugolinije.

70.godina je bila izgrađena još jedna Nova Gorica za Splošnu plovbu.

Kada je Gorica pristajala u Kopru, je udarila o mol. Čuo sam, da su želeli pokazati agilnost i visoku sposobnost manovre...
U prilogu još jedna lepa fotografija uprave SPP, kada je ono zadnje P značilo Piran i ne Portorož, kao danas. Uprava SPP se nalazila u Piranu i tek se kasnije preselila u današnje prostorije u Portorožu na elitnu lokaciju.

[attachment=1]

Drugi nabavljen brod: Gorenjska. Nab. 1954, izgradjena 1947 (Cantieri riuniti del Adriatico, Monfalcone, Italija)  i prodata 1965. 398 BRT, nosivost 1.312t.

Treći brod i prvi prekookeanski: Rog, nosivosti 10.310t. Izgradjen 1944 u Halifax Shipyards Ltd. Kanada, kupljen (SPP) 23.10.1954, max. brzina 10,5 čv, parni stroj snage 1.838 kW, dužina 134,6m, posada 32 članova (od kojih 6 kadeta), prodat 1966.

  Rog je istovremeno prvi Slov. brod koji je došao u Kinu, Kinezu su im napravili veliki doček, reko je tadašnji kapetan, da ih je zbunilo sve to. Onda je bilo na Rogu prvo zasedanje prvoga Slov. pomorskoga radnog svijeta a bio je i prvi Slov. brod, da je išao kroz tajfun.

Kroz decentralizaciju flote u 1955 je SPP dobila od Jugolinije brodove: Bihač, Ljubljana, Neretva i Kornat. naknadno još Gorica (I), koja bi već trebala u staro željezo. Svi ti brodovi su bili u lošem stanju, pa je zato u SPP doneta odluka, da se Goricu proda, a s tim novcem nabavi drugi brod. Medjutim, jer to tad nije bilo tako jednostavno, trebalo je praviti molbu na Savezno izvršno vjeće tadašnje države. Ovo je dozvolilo prodaju Gorice i bio je to prvi brod SFRJ, da je bio prodan u inozemstvo.

Bihač: gradjena 1930, Lithgows Glasgow, GB / nab.: 1956 / prod.1967 / 5.092 BRT / nos.: 9.618t

Ljubljana (ex Karpat) : gradjena 1912, W.Dobson Co., Newcastle, GB / nab.: 1956 / prod.1963 / 4.478 BRT / nos.: 8.026

Kornat: gradjena 1911, Short Bros Ltd., Sunderland, GB / nab.: 1956 / prod.1959 / 5.285 BRT / nos.: 8.172t

Neretva: gradjena 1930, Lithgows Glasgow, GB / nab.: 1956 / prod.1959 / 3.933 BRT / nos.: 6.663t

[attachment=1]

Nakon prodaje Gorice, Neretve i Kornata, nabavi se brodove: Gorica (II), Pohorje i Zelengora. A Bihač se iste godine preuradi na uljne kotlove.

Gorica(II): gradjena 1926, Nappier & Miller Ltd., Glasgow, GB / nab. 1956 / prod. 1959 / 5.918 BRT / nos. 9.300t.

Pohorje: gradjena 1945, John Redhead & Sons., South Shields, GB / nab. 1956 / prod. 1967 / 7.307 BRT / nos. 10.100t.

Zelengora: gradjena 1943, W.Gray & Co., West Hartlepool, GB / nab. 1956 / prod. 1971 / 7.052 BRT / nos. 10.190t.

Godine 1957 SPP naruči prvu novogradnju: brod Piran, izgradjen u bdg. Hakodate Dock Co., Hakodate, Japan. Isporučena 1959, prodata 1986, 10.562 BRT, nos.: 16.076, pog. stroj Sulzer IHI Sumitomo.  Navodno je za neki period to bio najveći YU brod.

Piran usidren pred svom gradom (Piran):

Lijepa prezentacija, Galebe.

Još jedna slika Pirana:

Novogradnja br. 242 klizi u more - utorak 24.2.1959.

Godine 1959 SPP nabavi u Belgiji, sa kreditom belgijske banke 3 polovna broda blizanca, zvali su ih "troje-B": Bled, Bohinj, Bovec. Belgijska kompanija Companie Maritime Belge jih nije više trebala, a plovili su za nju na liniji Belgija- B. kongo.
    Sa njima SPP po prvi put ide u linijsku plovidbu, u saradnji sa Jugolinijom na liniji Jadran - SAD.
  Izgradjene 1945 (Bohinj 1946) u J.Cockerill s.a., Hoboken, Belgija. Prodate 1970 (Bohinj 1972). 7.761 BRT - Bled / 7.766 BRT  - Bovec / 7.724 BRT - Bohinj. Nosivost: 8.325/8.189/8.189t. Pog. stroj B&W Cockerill. Brzina 14,5 ČV.

Stižu prve novogradnje iz domaćeg bdg. U uljaniku su u 1959/1960 izgradjeni 3 brodovi blizanci: Goranka, Korotan (oboje 1959) i Trbovlje (1960). Prodati su bili 1984, te 1983 (Trbovlje).  Sa Gorankom u floti, SPP dobi preko 100.000 tona nosivosti (ukupna flota). Sa tim 3 brodova, SPP otvara novu liniju oko svjeta. Ka suradnji pozove Atlantsko plovidbo i Jugooceanijo, zbog razloga, da bi bili sa više brodova štoviše u istim lukama svjeta. I saradnja je išla, po prvi put 3 YU kompanije zajedno.

8.645 BRT / 8.644 BRT (Trbovlje). Nosivost (Gor/Kor/Trb): 13.427/13.614/13.577 t. Dužina 148,8m, brz. 14,5čv, pog. stroj B&W Uljanik.

Velenje

Velenje je jedan iz serije 5 brodova tipa Mitsui Concord 18 gradjenih za SPP 1976-1977 u  Mitsui Shipbuilding & Engineering Co., Osaka, Japan. Ostalih 4:  Celje, Kamnik, Kranj i Maribor. Čini mi se da je jedan bio već izrezan, Velenje se nasukalo u nevremenu u Kanadi a ostali još plove.

12.117 BRT, nosivost 18.487 t (Celje i Kamnik 57t manje) . Dužina 147,7m, brz. 15čv, pog. stroj B&W Mitsui.

Brodovi su nakon primopredaje SPP plovili na liniji Jadran-zapadna obala SAD-Jadran.

Nastavljam priču o SPP gde sam ju prošli put završio: 1960. U Uljaniku su te godine naručene još 2 novogradnje: Ljubljana i Ljutomer.  Brodovi modernije koncepcije od serije Trbovlje-Goranka-Korotan.

Izgradjene: 1964-Ljubljana / 1965-Ljutomer. 8.082 BRT / nosivost 8.996t (Ljutomer 8.976t) / pog. stroj B&W Uljanik / brz. 17,5 čv. Prodate: 1986-Ljubljana / 1988-Ljutomer

Brodovi su bili uključeni na liniju oko svijeta.

1961-te stiže iz Uljanika prvi YU bulkcarrier i tad najveći brod: Bela krajina.

13.152 BRT / nosivost 19.578t / duž. 173,5m / pog. stroj B&W Uljanik/ brz. 14,5 čv. Prodata 1973.

Godine 1965 SPP nabavi brod Bočna (ex Rose of Lancaster), izgradjen 1957 u W. Gray & Co. Ltd, West Hartlepool, Velika Britanija. Bio je to poslednji parni brod SPP i jedini sa parnom turbinom. Brod je plovio do 1978, kad je prilikom plovidbe uz rijeku Kongo izgorio kotao. Plovio je na liniji za zapadnu Afriku i prevozio drvene balvane.  4.931 BRT / nosivost 7.408 / duž. 134,4m / brz. 14 čv / pog. stroj: parna turbina Gen. Marine Engines Works.[attachment=1]

1966 je od Atlantske plovidbe kupljen kao zamena za Pohorje parobrod Naprijed tipa Liberty , izgradjen 1944 u W. Gray & Co. Ltd, West Hartlepool, Velika Britanija. Prodat samo 2 godine kasnije. 7339 BRT / nosiv. 9.711t / duž. 136,5m / brz. 9,4 čv. / pog. stroj: Duncan Stewart & Co. Ltd.

Naprijed je tipično britanski brod. Nije Liberty. Atlantska plovidba kupila je 1959.  parobrod Naprijed od  10150 brt. Izgrađen je 1944. godine  u brodogradilištu Gray, West Hartlepool kao novogradnja 1166 i porinut kao EMPIRE LABUAN, teretnjak tipa C. Opremljen je kao brod za podršku i popravak  ratnih zrakoplova i predan je Kraljevskoj mornarici kao HMS Holm Sound.  Prodan je 1949. godine kompaniji Aviation & Shipping (Purvis Shipping) i nazvan AVISBAY. U njenom vlasništvu  zadržao se kratko i 1950. godine kupuje ga kompanija Elder Dempster. Pod njezinim znakom plovit će punih devet godina kao PRAH.

onda je greška u monografiji SPP, jer tako piše u njoj.
-----------------------------------------------------------
1967 dvije novogradnje tipa bulkcarrier iz Belgije, bdg. Jos.Boel & Fils, Tamise: Koper i Krpan. 9.081 BRT / nosivost 14.498t / duž. 149,4m / brz. 12 čv./ pog. stroj: B&W Cockerill.  Oba broda prodata 1987.

1967 i 1968 stižu još 2 novogradnje iz Uljanika: Postojna i Portorož. 8.388 BRT (Portorož 5t manje) / nosivost 11.175t (Portorož 11.053t) / duž. 147,8m / brz. 17,4 čv. / pog. stroj B&W Cockerill.  Pog. stroj ovih brodova je bio nabavljen u Belgiji, jer je to bio dio uvjeta kod nabave brodova Koper i Krpan. Postojna prodata 1989 a Portorož 1984.

Lipa kronologija u slikama. Odlično Galebe.

Hvala.
------------------------------------------------------------------------
1968 je u Uljaniku izgradjen brod Kras, brod sa "nekonvencionalnim" pramcem. Nisam vidio ni jednog broda s ovakvim pramcem. Izgradjen kao bulkcarrier, kasnije (1974) preuredjen za prevoz drvenih balvana, plovio na liniji za zapadnu Afriku. 8.648 BRT / 14.710t / duž. 138,5m / brz. 13 čv. / pog. stroj B&W Uljanik. Prodat 1991.

1969-te SPP nabavi 2 novogradnje: Litija i Logatec. U flotu ulazi samo Litija, a Logatec je prodat već tokom gradnje i dobi novo ime Pag za Jugoliniju.

Izgradjena u: Bazan El Ferrol, Španjolska. 8.502 BRT, nosivost 10.493 t, duž. 148,6 m,  brz. 18 čv. Pog. stroj: Sulzer 6 RD 76. Prodata 1989.

1970-te stižu iz Rotterdama 3 polovna broda blizanca: Borovnica, Branik i Brežice.
     Borovnica: gradjen u bdg De Schelde Vlissingen; NL, 7.207 BRT, nosivost 7.786 t, duž. 140,1 m, brz. 16 čv., prodat 1982.
     Brežice: gradjen 1957 u bdg Jan Smit Ablassevdamm, NL,  7.207 BRT, nosivost 7.663 t, duž. 141,1 m, brz. 16 čv., prodat 1982.
     Branik: gradjen 1958 u bdg Flendwerke Lübeck, DE,  7.213 BRT, nosivost 7.753 t, duž. 140,1 m, brz. 16 čv., prodat 1982.  Pogonski stroj u sva tri broda je Werkspoor 2 SCSA-KEBS 689/125.

Iste godine prodata sta u staro željezo 2 od 3 broda BBB: Bled Italiji i Bovec Kini a Bohinj če još da plovi do 1972.

Ljubljana je sestrinski brod M/B Normannia (ex Batu) za kojeg sam 5 godina bio odgovoran.
Samo je 4 broda u seriji sa ovim dizalicama napravljeno. Komplicirane i skupe za odrzavanje.

Evo i slike za usporedbu.
[attachment=1]

Ovi brodovi su se zvali Koper i Krpan.
Koper i Krpan su prodani Dalmatisnkoj plovidbi Vela Luka isto kao i Kidric i Krajger.

S obzirom na greške evo točnih podataka:

Krpan   
IMO 6617661
12/3/1994
Scrap alang

 Name: Krpan
 Year: 1966
Builder: Boel
Location of yard: Tamise
Yard no: 1427
 
Type: Bulk carrier
 Tons: 9081
  
DWT: 14270/14498
Length overall: 149.4
LPP: 140.0
Beam: 19.0
Number of screws/MCHY/Speed (Kn): 1D-12
 
Flag: YS
Subsequent history:
 93 Riha Trader
Disposal data:
Bu Alang 12.3.94


Koper   
IMO 6621014
6/10/1993 Vessel reported crack in bottom while at Kaohshiung on ON 6/10
10/12/1993
Scrap Bombay

Name: Koper
Year: 1967
Builder: Boel
 Location of yard: Tamise
Yard no: 1428

Type: Bulk carrier
Tons: 9081

DWT: 14270/14498
Legth overall: 149.4
 LPP: 140.0
Beam: 19.0
Number of screw/MCHY/Speed(Kn): 1D-12
 
Owner as completed:
Flag: YS
Subsequent histiry:
 93 Riha Transporter
Disposal data: Bu Bombay 10.12.93

Kidric B.
 IMO 7234387
Name: Kidric B.
Year: 1973
Builder: Tirreno e ruini
 
Location of yard: Riva trigoso
 Yard no: 291

Launch date: 13.12.72
Date of completion: 3.73
Type: Bulk carrier
Tons: 1470
DWT: 25200
Lenght overall: 178.4
LPP: 169.9
 Beam: 23.0
Number of screws/MCHY/Speed(Kn): 1D-14.5
Owner as completed: Flag: YS
Subsequent history:
88 Ana – Dalmatinska Plovidba
93 Aris –
93 Melodia
Disposal data: Bu Alang 20.7.98

IMO 7329950
Name: Kraigher B.
Year: 1973
Builder: Tirreno e Riuniti
Location of yard: Riva trigoso
 Date of competion: 9.73
Type: Bulk carrier
Tons: 14700
DWT: 25199
Leght overall: 178.4
 LPP: 169.9
Beam: 23.0
Number of screws/MCHY/Speed(Kn): 1D-17
Material of build:
Ownet as completed: Splosna Plovidba
Flag: YS
Subsquent history:
88 Pluton –Dalmatinska Plovidba
93 Alex –Allied Maritime
93 Dias –
 93 Destino
Disposal data: Bu Alang 23.7.98

Postojna u Rumunjskoj 1989. godine.

Evo Postojne

Izgleda kao da plovi Postojna po Dunavu ?

Godine 1971 nabavljen je brod Logatec, izgradjen 1968 u bdg Kanashashi ship build. Co. Ltd. Shimizu, Japan.  9635 BRT, nosivost 15.758 t, duž. 148,9m, brz. 14 čv. Stavljen je na liniju za zapadnu Afriku za prijevoz drvenih balvana. Prodat je 1993. Pog. stroj  B&W Mitsui.

Razglednica je iz Rumunjske.

1972-te nabavljen je Nanos, brod za rasute terete, plovio je u slobodni plovidbi u Meditaranu. Gradjen 1968 u Skibsvaers AB, Švedska, a prodat 1976 , 3.100 BRT, nosivost 566t, duž. 42,3m, brz. 8,5čv., pog. stroj B&W Alpha.

1973-te nabavljena su 2 broda blizanca, gradjena u bdg Cantieri navali del Tirreno e riuniti, Riva Trigoso, Italija: Kidrič B. i Kraigher B. 14.699 BRT, nosivost 25.200t, duž. 178,5m, brz. 14,5čv. Pog. stroj Fiat 785 S. Oba broda prodata 1987.

Kočevje: gradjen 1969 u Onomichi Shipyard Co. Ltd. Onomichi, Japan, nabavljen 1975, prodat 1992. 10.894 BRT, nosivost 16.562t, duž. 153,9m, brz. 14,7čv.  Pog. stroj B&W Hitachi.

Vrhnika: gradjen 1968 u Namura Shipyard Co. Ltd. Osaka, Japan, nabavljen 1975, prodat 1989. 11.218 BRT, nosivost 18.473t, duž. 149,9m, brz. 14čv.  Pog. stroj Sulzer GRD 76.

Nova gorica: gradjen 1972 u Kanashashi ship. bild. Co. Ltd. Osaka, Japan, nabavljen 1975, prodat 1996. 19.651 BRT, nosivost 32.678t, duž. 182m, brz. 15čv.  Pog. stroj B&W Mitsui.

Novo mesto: gradjen 1970 u Sumitomo Shipb. & machinery Co. Ltd. Yokosuka, Japan, nabavljen 1975, prodat 1992. 19.857 BRT, nosivost 34.803t, duž. 180m, brz. 15,3čv.  Pog. stroj Sulzer Sumitomo.

I da nismo pomorci, naša je familija malo vezana na brod Nova Gorica. Kada je 1976. godine brod prvi put uplovio u svoju novu matičnu luku Koper, u Novi Gorici su formirali delegaciju, koju bi posjetila nov brod istog imena. Poklon je bio velik grb grada za kapitanov salon. Taj grb je napravio moj tata od hrasta u veličini 1,5 x 1,0m i bio i on pozvan u Koper. P

Nova Gorica ostavila je trajni znamen kod vile Moj mir na Južnom turnu. Udarila je o stijene i to je puklo ko grom u rano ljetno jutro. Srića da tad još nije bilo Zelene akcije.

Na prijemu kod komandanta protokl je predstavio sve prisutne u stilu: predsednik opštine taj i taj,predsednik izvršnog vječa, sekrtari partije,direktori, inženjeri itd. , dok nisu predstavili oca: Vižin Ivan- radnik. Cjela je sala utihnula i pogledala šta radi ovaj radnik između njih.

Nova Gorica do vrha nakrcana austrijskom piljenom gradjom u bandlovima (vjerojatno) za Emirate.
[attachment=1]

Jadran veoma malo je bilo austrijske piljene građe, uglavnom se i iz naših luka izvozilo pod firmom Allinger mattner naše drvo samo su se na naše banderse ispisali njihovi inicijali. Inače luke ukrcaja su bile Kopar, Raša, Šibenik (Šipad) Ploče i Dubovnik. Vozilo se uglavnom u arapske zemlje.

Prinova u floti je brod "TAMAR"

Brod za prevoz rasutog rereta
datum izgradnje: 25.05.2010  Kina
nosivost: 56.663,57t
skladišta: 5
dizalice: 4x30t      grabilice 4x12m3
brzina: 13,2čv
dužina: 189,99m
širina: 32,25m
gaz: 12,80m
motor: Doosan MAN B&W 6S50MC-C  9.480KW   127 okr.

Još nekoliko fotografija sa primopredaje.

još primopredaja

Največi brod Splošne plovbe?

Boris Krajger

Koper je bio preuzet sa strane Dalmaplova 88. To znam, jer sam se tada ukrcao na njega ka asistent. Posada je bila sigurno jedna najluđih.
Kidriča i Krajgera kupio je, barem koliko se ja siječam, neki njemac i dao jih na uporabi Dalmaplovu a imena jim je promjenio v Pluton i jiš jedan lik iz crtiča. Nekako mu naši heroji nisu odgovarali.

povijest:
Bela Krajina --> Agia Fotini --> Corinthian Star --> Pontos Mariner --> rez 1981. u Piraeus (GRC)

Povijest:
Lake Star --> Golden Trader -->--> Pohorje --> Cielo d Istria --> Ariella --> Heng Shun DA --- još uvijek plovi

Povijest:
Bohinj --> Angel 1 --> još plovi

Posada je bila sigurno jedna najluđih (na Kopru)  >>> u kom smislu ?

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

[attachment=1][attachment=2]

Prvi brod prekomorske plovidbe Martin Krpan isplovljava iz Pirana.[attachment=1]

Bravo! Ovo se zove dokumentarni snimak i ne vidi se svaki dan.

da, dobra slika; vidim imaš i Ti knjigu "30 let slovenskega pomorstva"

Svakako.

donja slika "Iskrcaj balvana u l.Koper 2428x1908":  brod je Logatec, balvani iz zapadne Afrike (verovatno Côte d'Ivoire-port Abidjan ili Kamerun, istoimenski port, tamo su plovili)

U Kamerunu se najčešče krcalo u Douali, mogao bi biti i Port Gentile pa Takoradi, onda Kongo river... još masu portova. Ajde, najpoznatiji barba Spl. Plovbe na liniji zapadne Afrike
Hint: jedva je vidio u radar zbog visine.

jedva je vidio u radar zbog visine......Hiršn Koloman

Nije, ajmo dalje, sim bi pre ??? godina poginuo motorom. Isto bio pomorac.

Douala, bravo !  Zaboravio sam ja. Moj brat je bio sa SPP i na toj liniji, i bili su u Abidjanu i Douali. A za barbu, mogao bih ga pitat...(na brodu je, samo dugo više ne za SPP).

  Bio je pre dve subote obširan članak u glavnim nacionalnim novinama o SPP. Pročitao sam samo par rečenica, SPP je nakon krize u 90-im dobro se oporavila, pomladila flotu i pojačala....samo što je nekad to bilo ZAISTA naše, a sad je naše, a i NIJE naše, ali tako je to u kapitalizmu...Kompaniju je pre nekoliko godina kupio Njemac koji ima sam nekih 300 brodova čini mi se. Sad, šta je tu je ali malo nostalgično ipak ....bili smo jaka pomorska (i brodogradjevna) država nekad, pa onda je nestala velika kompanija iz Rijeke, pa Kotorska, pa Prekookeanska...

Bio je to stari Šteblaj iz portoroža, odličan barba, velik čovjek jako niskog rasta.

Prodao bi njemac Peter opet nama SPL, da mu neko ponudi fer cijenu ali u ovoj našoj političkoj klimi, nekako mi se čini, da je Peter jedini, koji je neka sigurnost za SPL i pomorce, koji navigaju tu. Da to naša parapolitička bagra dobije u ruke (nezavisno koje boje bagra), pokrali bi sve, što nije zabijeno i zašarafeno a za ostalo bi se poubijali (da barem) i obtuživali vlastite sjene. Dok mi ne odrastemo, neka nam SPL čuva pametan njemac Peter.

Pošto je bila Zapadna Afrika moja prva plovidba još kao špic (praksa u školi) pa i kasnije još nebroj puta, evo više manje svi žani porti, gdje se krcalo balvane a ponekad i crne s njima. Sječam se, da jih je uspjela Postojna jednom u Takoradiju pokupit 17 i dovest jih sve do Kopra.
Potrovi na Google maps (http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF&msa=0&msid=201857093319668858240.00049a6156b390c3eeb6b)

...sad mi je jasno. Koloman je bio izuzetno visok!!!! a Štebljaj nizak!!
Sin je poginuo autom. Bili smo zajedno u školi.....

Poslije 34 godine plovidbe za Splošnu plovbu je 08.03.2011   brod "KAMNIK" prodan u  indijskom rezalištu brodova (Alang).  To je prvi brod iz serije pet jednkih (Celje, Maribor, Karanj i Veleje)

Odlicno, sa odusevljenjem sam procitao ovu konstataciju, pozdravljam

Prošle godine sam u muzeju u Kopru povodom razstave 30 godina od smrti Tita gledao kratki film, kad je 1976 došao Castro u posjet. Iz Briona stiglu su s "Podgorkom" u Koper.  I tako stoje Tito i Castro na platoju iznad luke a ispod vezan glanc novi brod Velenje. Slučajno ili... ?

100% nije slučajno, ako su ikako mogli, vozili so nove brodove na "uvid" kad god je moglo.

Eto, vidiš, u eskortu "Podgorke" su bila dva (možda tri TČ). Jedan je bio 215, na kojeg sam bio ja ukrcan. Sječam se, da smo imali nekih problema sa pogonom (valjda je bila previsoka temperatura ispušnih plinova) Ni na pamet nam nije palo, smanjiti brzinu i izaći iz eskorta.
Još jedan detalj. Mi na mostu smo morali imati otkopčana gornja dva dugmeta na dolamici (ratno radnih odjela nije bilo), tako da se je vidila bijela košulja i crna kravata. Bilo je zimsko vrijeme. Ja sam onda zaradio tešku upalu pluča i tek kad smo se vratili u Split  odvezen sam u Vojnu bolnicu, gdje sam odležao tri tejdna. (Imao sam 68 kg a visina 185cm)
Ostalo mi je u sječanju, da smi se vračali unutrašnjom rutom (kroz Kornate) i to svojim pogonom (što je bilo rijetko, jer se moralo štediti gorivo).

Več tad se štedjelo gorivom ? A kako bi se inače išlo - mislim u teglju ali koji brodom, remorker ?

mozda je to bilo pri ovom susretu? "Velenja" na fotografiji, steta, nema.

[attachment=1]

Da tegalj, ako smo imali sreče, remorker (tipa PR 36), teglio je jedan TČ, no, obično dva TČ.  Brzina tegljenja je bila 4-5čv(koliko se sječam). Mislim, da je do Pule trajalo 23 sata (naravno, trebalo je kočit osovine ili "produvati" motore. Pa straža na pramcu, mornar sa pilom i sjekirom, uslučaju, da treba hitno prekinuti tegalj.
Mislim, da se onda nije  štedilo samo sa gorivom, nego i sa pogonskim satima motora. 

nisu mi poznati ti brodovi, pa ako ima neko komentar....dobrodošao je

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Na zadnoj dole je Kočevje.

I ja mislim, balvanaš za zapadnu Afriku.

a onaj zeleni?

Piran.

Piran je spp-2 (može se pročitati)
ali brod na slici spp-1?

i mene interesira spp-1

polozaj dizalica (uz sami lijevi bok) je tipican i u postojecoj floti SPP nema ni jednog broda s takvim razmjestajem. (?)

u medjuvremenu, lijepa slika ranijeg Pirana

[attachment=1]

(sad vidio da je Galeb vec postavio ovu fotku.....)

"Piran" sasvim desno, 8.7.1966. Milwaukee dokovi, Wisconsin

[attachment=1]

Onaj na SPP2 je Piran II (http://www.splosnaplovba.com/sidra-nasega-casa/vecnamenske_ladje.html), iz 87 godine. Oni na prvoj ni meni ne izgleda kao brod SPP. Ni po dizalicama ni po boji.

Na ciminjeri spp-1 je definitivno znak spp
west africa line......da ga prebacimo u nepoznate brodove? ;D

SPP-1 je - čini mi se tako - jedan od brodova, koje je SPP iznajmila i imali su strana imena tipa Arosia, Ariella, Cielo d'Istria...  Zato vam se i čini, da brod nije tipičan brod SPP. Ali tačno ne znam, jer nisam pratio brodove posle 1990, kako me noviji brodovi ne interesiraju.

ssp 1 je  charter WESTERLAND

Yard No:    826
IDNo:    8100698    Year:    1981
Name:    WESTERLAND    
Type:    Containership
Launch Date:    18.9.81
Flag:    DEU    
Date of completion:    11.81
Tons:    7897    
DWT:    11708    
Length overall:    133.3    
LPP:    123.0    
Country of build:    DEU
Beam:    20.2    
Builder:    Sietas
Location of yard:    Neuenfelde
Speed(kn):    1D-16    
86 MAERSK ASTRO - 88 EAGLE CLOUD - 90 WESTERLAND - 97 JAYA MERCURY - 99 SAIPAN CARRIER

http://ships.astralion.com/index.php?topic=2618.0

Ovo je Kassamba. Bivši Njemački brod, prodat u Angolu a naši su im pružali tehničko pomoč, tako da su oficiri bili od SPP, zajedno sa angolskom posadom. Plovio je tad i moj brat kao secondo makine sa njima. Brod je bio dobar, sa modernom strojarnicom, a saradnja nije bila baš najbolja, nekako se nisu naši i njihovi uklapali zajedno. Posle, kad se Angolci u cijeloti preuzeli brod, je zbog neke greške došlo do potapanja broda.

bravo pp1972 i hvala na informaciji

Da ne kažete da vam prodajem sviću za rog. Ovo je pravi rog nađen svićom. Pečat je s jednog sudskog spisa.

Još neki brodovi koji su kasnije ušli u sastav SPP i nisu u ovoj rubrici:

Brod "Tolmin"

namjena: više namjenski brod za suhe terete
datum izgradnje: 19.o1.1998. Denizcilik Bankasi T.A.O. Camialit Tersanesi, Istanbul Turska
nosivost: 7.579,9MT
skladišta: 3/3
brzina: 10,5čv
dužina: 107,57m
širina: 18,20m
gaz: 6,63m
gl. motor: MAN-B&W 6S26MC (2 stoke) turbo charged, 2400KW, 250 okretaja

Vir:SSP

Brod "Trenta"

namjena: za prevoz rasutih tereta
datum izgradnje: 15.03.2010, Jiangsu Hantong ship heavy industry, Tongzhou city kina
nosivost: 56.837MT
skladišta: 5/5
oprema: dizalice 4x30t, grabilica 4x12m3
brzina: 13,2čv
dužina: 189,99m
širina: 32,26m
gaz: 12,80m
gl. motor: Doosan MAN B&W 6S50MC-C, 9.480KW, 127okretaja

Vir: SPP

Brod "LOA"

namjena: prevoz kontejnera
datum gradnje: 11.03.2005, China Shipbuilding Corp. R.O.C. Kaohsiung, Tajvan
nosivost: 52.683MT
skladišta: 7/14
kapacitet: 4043 kontejnera (879 hlađeni)
brzina: 21čv
dužina: 268,80m
širina: 32,20m
gaz: 12,50m
gl. motor: Sulzer 7RTA96C_B, 40.040KW, 102okretaja

Vir: SSP

Brod "LICRAY"

namjena: za prevoz kontejnera
datum izgradnje: 27.02.2006, China Shipbuilding Corp. R.O.C. Kaoshung, Tajvan
nosivost: 52.683MT
skladišta: 7/14
kapacitet: 4043 kontejnera (879 hlađeni)
brzina: 21čv
dužina: 268,80m
širina: 32,20m
gaz: 12,50m
gl. motor: Wartsila-Sulzer  7RT-flex 96 C-B 40.040KW, 102 okretaja

Vir: SSP

"Splošna plovba Portorož" trenutno raspolaže sa 21 brodom, ukupne nosivosti 906.878t.
raspolaže sa sledečim brodovima:

Izola, Koper, Lipica, Lircay, Ljubljana, Loa, Lucija, Nanos, Nova Gorica, Novo Mesto, Piran, Portorož, Postojna, Sea Miror, Slavnik, Slovenija, Tamar, Tolmin, Trenta, Triglav i Vipava.

Nekadašnji Kras snimljen 1968. godine.

Dobra slika. Jedini (?) brod s ovakvom provom, a bio je i spor.

Takvu formu prove imali su ledolomci. Možda je brod bio ojačane oplate ili imao neku klasu za plovidbu kroz lomljeni led.

malo podataka..

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Prije 1974 je plovio za Velika jezera, naručen je bio za Skandinavsku firmu, ali ga nije preuzela. Nisu samo pramac i krma "odrezani", nego je imao na komandnom mostu duple komande, a jedan motor. U biti je bio svojevrstan brod.

I sidro na krmi, ako se dobro sječam.

Prinova u Splošnoj plovbi

Novi brod  zove se Portorož i izgrađen je u Kini

 
Vrsta broda: za prevoz razsutih tereta
Datum i kraj izgradnje: 29.11.2011, Jiangsu Hantong Ship, Heavy Industries Co., Ltd, Nantong, Kitajska
Nosivost: 56.632 MT
Br. skladišta: 5/5
Oprema: dvigala 4 x 35t, grabilci 4 x 12m3
Brzina: 14,2 vozlov  
Dužina: 189,99 m
Širina: 32,26 m
Gaz: 12,80 m  
Glavni motor: DOOSAN MAN B&W 6S50MC-C1, 9.480 kW, 127 rpm

Jedan brod iz povijesti.

danas sam preživio dan na ručku kod stare morske kuke, koji je svoje vreme plovio na SPP i čuo dve priče. Da ne padnu  zaborav:

Kraj je Rijeka. Brod je "Bohinj". Petak je 13-og u mesecu 1960 i neke godine. Ukrcaj je gotov i barba bi da krene, ali momci bi ostali i još potrošili koji novac u gradu. Petak je 13! Barba insistira i brod kreče za Afriku. Tri su se im stvari desile:
Dole u nekoj luci (zaboravio sam ime) prekrcavaju temeljac dizala - izuzetno težak teret. Brod se nagnuo zbog težine tereta. Kada je teret visio iznad bande, popustila je igla i dolazi do padanja tereta. Trojica je lučkih radnika stradalo.
U Genovi pokvasio im se teret od 200 T kave.
A treče je bilo, da im je propustio balastni tenk.
Baksuzan viaž.

Druga priča je iz Japana. "Trbovlje" je na sidru. Izuzetno je maglovito i puše jak vetar (zanimljiva kombinacija). Iz magle naiđe japanski kitolovac i udari jih na puno. Od udara je pao iz kreveta. Osim materialne štete je ostalo prošlo dobro. Posada se raduje uskorom dokovanju!
Sutradan stiže na brod grupa Japanaca. Ogleduje štetu i meri te zapisuje. Prođe još jedan dan, kada dođu opet Japanci sa plovečom dizalicom sa izrađenim novim oštećenim delom broda. Nema druge, ko da su radili preko noči! Odseku oštečeni dio broda i stavljaju novi. Na kraju prebarvaju i odu. I to sve prije, negoli se završio utovar. Nije bilo ništa od toliko očekivanog dokovanja. Japanci....
 

Zanimljive priče...
Ono o vjetru i magli...... Ne treba daleko poći...sidrište Venecija....zimsko doba.....Nema problema..stalna kombinacija

Staro Pohorje

Najstariji brod u floti "Splošne plovbe" Portorož, brod "Slovenija", izgrađen 1985., prodan je za 4,9 milijuna USD i najvjerojatnije će biti izrezan.

Stari "Portorož"

E, Portorož, Ljubljana, Postojna, Litija, ovi su se mi svidjali, brodovi lepih linija, osim Litije, svi iz iz Uljanika.

SPP prelazi u nemačke ruke. Agencije, koje predstavljaju državni dio u vlastniškoj strukturi SPP su pristale za prodaju svog 25% dela. Tako če Hamburški brodar Döhle postati 75% vlasnik SPP. R.I.P.

Ono što se je gradilo 60 godina, bit će nepovratno uništeno ovom prodajom.
Posle burnih polemika izgleda konačna odluka o prodaji Splošne plovbe. Istočna strana Jadrana če biti  osiromašena za još jednog brodara, a Slovenija za jedinog.
Iz Primorskih novic:
Hamburški ladjar naj bi v kratkem prejel obvestilo, da bosta Slovenska odškodninska družba (Sod) in Kapitalska družba (Kad) unovčili prodajno opcijo za 25-odstotni delež Splošne plovbe. Po pisanju Primorskih novic bosta sklada ob izpeljavi posla v dveh mesecih dobila 60 milijonov evrov kupnine, Döhle pa bo s 75-odstotnim deležem povsem obvladoval Splošno plovbo, tako da bi lahko tudi sedež Splošne plovbe kadarkoli prenesel iz Portoroža v Hamburg.[attachment=1]

Šta to znači za pomorsko usmjerenje Slovenije ne treba ni govorit.

U ovoj državi više ništa ne iznenadjuje jer je to "normalno stanje" ili kako se još kaže, pilimo granu na koji sjedimo, mada zvuči to nelogično. Boli me glava ako pomislim, da ovde ima firmi, koje su od osnivanja pre više decenija uvijek bile vučni konj ekonomije, a onda u samo nekoliko godina "neko" poništi to, što su generacije s dobrim radom stvorile.

Da osvježimo... Naletih na ovu fotku, valjda nisam promašio topik  :-X

uspomena na neka druga vremena
ravnilo je i tad bilo puknuto - sečam se, kad sam bio mali!

[attachment=1]

  Ja sam kod kuće imao poster, kojeg sam maznuo na stijeni u osnovnoj školi. Propaganda za srednju pomorsku školu u Piranu a na posteru velika i krasna slika Litije u plovidbi. Davno je 1982 - 30 godina - i poster je nestao, kako li bi ga imao sada u mansardi, uh.

Jedno pitanje za sve stručnjake slovenskih brodara:
Zna li itko kakva je bila zastava i znak na dimnjacima (ciminjerama) Obalne plovbe "Koper", Koper, a koja je postojala kao MOP kratko vrijeme od 1958. do 1961.
Hvala na bilo kakvom pojašnjenju.

Pre dva dana preminuo je Davor Kosec, kapetan duge plovidbe. Sa 28 godina je postao tada najmlađi kapetan duge plovidbe SPP u bivši zajedničkoj državi. Tada se postalo kapetan običajno sa 40 godina. Znan po poštenju.
U jednom trenutku je odlučio ploviti na strancu. Razgovor na SPP je išo odprilike ovako:
- idem ja na sreaca
- ali zašto, Davor?
- zbog plate. Tu nikada neču moči uzeti ništa osim plate.

Rodom iz Kostrene.

Zar nismo imali tu oznaku iz pomorskog godišnjaka?

Foto: Zdravko Primožič/Fpa

"Portorož" slike iz "Primorske novice"!
http://www.primorske.si/Naslovnica

Zar postoji još 1 takav pramac na svijetu ?

"Rog"

Kraigher B. Bdg Riva Trigoso, 28.07. 1973. Novogradnja br. 293.

[attachment=1]

[attachment=2]

iz dokumentarca o 70 g pomorske škole portorž

jedna lepa iz dokumentarca "pluti je treba" - navigare necesse est o SPP:

[attachment=1]

Piran iz ranog obdoblja. Luka Koper ima još mnogo da se izgradi.

Dubrovnik

Srdačan pozdrav!
Volio bih znati imate li ikakav podatak o plovbama trampera Ljubljana u periodu 1975-76  za Angolu. Imam samo ime kapetana duge plovidbe MIRO (prezime?), koji je postao narodni heroj Angole u to vreme, a kasnije je živio u Lobito!

Jedno pitanje  za znalce, u čemu je razlika između "Splošna plovba" Portorož i "Splošna plovba" Piran?

Da li je to ista firma?

Obe su firme za prevoz "generalnog (opšteg) tereta", obično suvog, a razlikuju se što je jedna iz Portoroža, a druga iz Pirana.

SPP je ista firma, koja je preselila upravu iz Pirana (fotografija na stranici 3) u novu zgradu u Portorož (fotografija na stranici 10).
P je ostao
P kao Piran
a kasnije P kao Portorož
to je ista firma

Kukador, hvala na objašnjenju. Tek sam posle video da si već dao taj podatak  :)

Nekoliko ranije postavljenih razglednica, ovog puta u malo većoj rezoluciji.




[attachment=1]

[attachment=1]


[attachment=2]


Razglednica sa Bledom je putovala, šteta, neko je skinuo markicu.


[attachment=3]


Detalj iz teksta, pisano dana 27.10.1966.

"Ovo je moj začarani, ploveći otok, koji već 14 dana prede kao mačor i puzi, puzi prkoseći gigantskim ojujama Atlantika. Ovaj put će mi ostati u večitom sećanju, po udobnosti i lepoti"

Moguće je da ova Goranka nije bila do sad u temi.


[attachment=1]

Ranije postavljeni Korotan i Trbovlje.


[attachment=1]


[attachment=2]

Сећам се да је Трбовље била приказана и у Политикином забавнику. негде 1975-6.

Takođe, ranije postavljena Bela Krajina.


[attachment=1]


Sve ove razglednice pozadi imaju odštampano Splošna plovba Piran, otud moje prvobitno pitanje.

@Kukador
Još jednom, hvala na pojašnjenju  :)

nema na čemu Dread
služim Palubi
evo još nešto tada veoma populrano (stavlja se ispod čaša, ne poznam naziv)
očito iz perioda selitve iz Pirana u Portorož, jer su oba navedena

[attachment=1]

Evo jedna fotografija iz moje kolekcije, ovog puta Zelengora.


[attachment=1]

Štampana američka razglednica, Long Beach, Kalifornija, trudio sam se da iz nje izvučem najbolje što mogu.

Zanimljivo je da je Korotan završio na njoj i čak da je dobio i potpis na pozadini, zajedno sa promocijom kompanije iz Pirana  :)



[attachment=1]


[attachment=2]

jugo brod na američkoj razglednici - interesantno
imam svoju razlagu, ali nije tu sad mesto...
zašto su tri bačve na "korotanu" vezane preko bande?

Bacve na krmi po strsni su se drzale za otpatke od hrane .

ok
hvala!

"Rog" SPP iza jugolinijinog "Sarajeva", luka Rijeka.



[attachment=1]


[attachment=2]

Nije "Sarajevo" nego "Skopje"
a onaj mali iz bele flote uz rivu je ..... ?

   p/b Pašman

Martin Krpan silazi sa navoza Piranskog brodogradilišta.

Bočna, poslednji parni brod SPP, još u početku 80-ih mislim, da su ga imali.

Goranka , brodogradilište Izola

kap Jože Utenkar i monografija o SPP

[attachment=1]