PALUBA

Kraljevina Jugoslavija

[attachment=1]
_zastava
[attachment=2]
_{plamenac komandanta broda}

SFRJ

[attachment=1]
_zastava
[attachment=2]
_{pramčana zastava}
[attachment=3]
_{zastava graničnih jedinica}
[attachment=4]
_{plamenac komandanta broda}

Srbija i Crna Gora

[attachment=1]
_{vojnopomorska zastava}
[attachment=2]
_{pramčana zastava}
[attachment=3]
_{zastava graničnih jedinica}
[attachment=4]
_{plamenac komandanta broda}

Srbija

[attachment=1]

interesantno,a mozes li mi reci nesto vise o pramcanoj zastavi sfrj,jrm,jna,gde je grb sa sest buktinja ali su buktinje razdvojene i svaki plamen je za sebe inace takvu sam skoro poslao za rusiju

Stvarno Rade, na pramčanoj zastavi iz doba SFRJ ima pet baklji?! Greška ili nešto drugo?

u pitanju je pramcana fnrj jer je zastava fnrej sa 5 buktinja

Hvala Vojvodo Vuče! Nisam to znao.

Šesta buktinja je dodata kade se je Jugoslavija preimenovala u SFRJ (i na starim ešarpama je bilo tako) Broj buktinja trebao bi predstavljati broj republika, a broja plamena broja naroda.
Duje

koliko sam ja upoznat a moguce je i da gresim priznavanjem bosne i hercegovine kao republike,je dobijeno set republika i preduslov za stvaranje sfrj,neka me neko ispravi ako gresim

Posle dosta traganja, našao sam zastavu JRM  :marinero znam da nije najbolje očuvana ali je meni veoma draga.

[attachment=1]

Mali doprinos ka temi, zastave iz moje kolekcije.

Zastava admirala flote
[attachment=1]

Zastava granicnih jedinica
[attachment=2]

Pramcana zastava
[attachment=3]

Zastava generala
[attachment=1]

Zastava SSNO
[attachment=2]

Zastava JRM
[attachment=3]

Žao mi je samo da neznam iz kojih su brodova...

Zastave nisu rađene namjenski za pojedini brod. Rađene su u različitim veličinama (za brodove različitih veličina). Razarač i TČ nisu imali zastave iste veličine. 
Koliko znam, ima Muzej SV komplet zastava JRM. Komplet su nabavili suradnjom sa jednom od vojski nastalom poslije raspada JNA.
Zastavu JRM, koju sam imao i koja se je vila na TČ 215,  poklonio sam tom muzeju.

Duje hvala na objašnenju. Moje zastave so velicine I. i II.

PRAVO ZASTAVE I UVJETI ZA DRŽAVU PRIPADNOSTI BRODOVAPo brodsko,  zastavi raspoznaje se država pripadnosti broda. Nijedan brod na moru na smije ploviti bez zastave, jer broda bez državne pripadnosti ne može biti. Zastavom brod stječe pravo na nesmetanu međunarodnu plovidbu (sloboda mora). Pravo na vijanjeodređene državne zastave, pa po tome I pravo zastave (right of flag) dokazuje se brodskim ispravama, u  prvom redu upisnim listom. (JLZ, 583)

Zastava
Raznobojni  tekstilni simbol, redovito četvrtast, istaknut na krmenom zastavnom koplju, jerbolu ili sošnjaku, kao vanjski znak pripadnosti broad određenoj državi. Pripadnost državi poklapa se pravom I obavezama vijanja zastave dotične države. (JLZ, 582)
Pve zastave od tkanine upotrebljavali su kinezi  1000 godina pre naše ere, te Indijci, Asirci, Židovi, Perzijanci….. brodovi su nosili određene znakove na svojim jedrima I takav način se održao do konca srednjeg vijeka pa I kasnije. Najstarijom  zastavom , još iz 1218. godine , smatra se današnja  danska zastava (“danska marama”- bijeli križ na crvenoj podlogi) Spomije se u jednom dokumentu  ugovora između engleskog kralja Edvarda I flandrijskog vojvode  Vida iz 1297. Godine, gdje je bilo određeno  da če brodovi isticati zastavu svog vladara I imati ispravu o tome s pećatom svoga grada, ali bez podataka o obliku zastave. (JLZ, 582)

U ovoj temi  mislim predstavit zastave (bez signalnih), koje su vili brodovi  JRM. Svaka dopuna teme je dobrodošla.

Zastava se je na brodu u luci vila 08.00 do zalaska sunca, a u vožnji uvjek. Zastava se je dizala (Lora) na signal “najstarijeg broda”. Obično je to bio PB-Vis. Prilikom isplovljenja se je zastava na krmenom koplju spustila, a digla na mostu. Pri dolasku na brod i odlasku sa broad, se je zastava pozdravljala rukom.

U JRM su postojale :
-Vojnopomorske zastave
-Komandne zastave
-Rangovne zstave
-Plamenci

-Prva jugoslovenska ratna  zastava iz 1942. godine (pomorski muzej Split)
-Zastava JRM (vojnopomorska zastava) 
  

Zastava graničnih jedinica (vojnopomorska zastava)

Pramčana zastava (vojnopomorska zastava)

Zastava Predsjednika Republike (komandna zastava)

Zastava državnog sekretara za narodnu obranu - ministar obrane) (komandna zastava)

Kada i na kojim brodovima se dizala pramčana zastava?

Neka najprije postavim sve zastave, pa ču kasnije odgovarat ;)

Zastava komandanta ratne mornarice (komandna zastava)

Zastava admirala flote (komandna zastava)

zastava admirala (komandna zastava)

zastava viceadmirala (komandna zastava)

zastava kontraadmirala (komandna zastava)

[attachment=1][attachment=2]http://zeljko-heimer-fame.from.hr/home.html

Rangovna zastava predsjednika savezne skupštine

zastava članova Saveznog izvršnog viječa (Vlade) i predsjednika skupština soc. Republika. (ran)
zastava opunomočenika predsjednika Republike (ran)

Rangovne zastave generala
-generala
-generala armije
-general - pukovnika
-general - potpukovnika
-general - majora

Komandni plamenci:
-komandanta flotile (brigade)
-komandanta diviziona
-komandanta odreda
-najstarijeg komandanta na sidrištu
-komandanta broda

Nedjeljom, praznik, za posjeta stranim lukama, za vrijeme podizanja male i velike zastavne gale, za zalosti,.. nisam siguran za posjetu Vrhovnog Komandanta vojnom  brodu u luci..

Pramčana zastava se dizala nedjeljom i praznikom. Na kojim brodovima nebi mogao točno odgovorit. U principu na svim ratnim  brodovima, pa čak i na čamcima, koliko me sječanje ne vara.

Evo jednog crteža razarača sa malom zastavnom galom (velika zastavna  gala je ukjučivala i signalne zastave-od pramca do krme)

Baš zbog toga pitam, jer se nikako ne mogu sjetiti, da bi je ikada dizali, a zastave so bile pod mom (bb1 - kormilar) staratelstvom. Ni kada smo bili preko vikenda u ne-vojnim lukama, recimo Portorož. Sječam se, da je na brodu bila, a to je sve.

Koliko mene služi sjećanje,pramčana zastava je sastavni dio male gale, a mala gala je sastavni dio velike gale. Velika gala se dizala za državne praznike i posebne prigode (svečana događanja na brodu - npr. primopredaja dužnosti k-danta, dan jedinice, dan JRM), a mala gala se vijala u te dane, ali u plovidbi (nezgodno je vijati veliku galu u plovidbi).

Danas sam razgovarao po tom pitanju sa čovjekom, koji je služio sa mnom i uistinu, sječa se, da so na praznike dizali pramčanu zastavu a galu nikada. Istina je i da smo bili u svojstvu "trajekta ili RoRo" dosta u plovidbi, pa je možda i to uticalo, da se to izostavljalo ponekad. Siječam se da se je rigorozno držalo tradicije pozdravljanja "starijeg" broda u susretanju na moru sa spuštanjem "indeksa"??? i pištaljkom kako i dizanje zastavu komandanta i ostalih više rangiranih oficira.

Molim, nemojte me lovit na terminologiju.

Možda je pitanje broja baklji ostalo nejasno pa da razjasnim za svaki slučaj. Po Ustavu iz 1946. grb ima pet baklji koje simboliziraju pet konstitutivnih naroda. To je rješenje Bosnu i Hercegovinu dovodilo u nejasan položaj. Zato je 1963. dodana šesta baklja da bi se simbolizirala konstitutivnost šest republika. To ne treba dovoditi u vezu s priznavanjem Muslimana kao nacije. Sva tumačenja promjene grba iz 1963. ukazuju da je napušten princip naroda kao konstitutivnog elementa i da je preuzet princip republika kao konstitutivnih elemenata. Po opisu grba iz Ustava iz 1974. plamen baklji spaja se u jedan plamen.

Prema članu 3 Ustava SFRJ iz 1963, za državni grb između ostalog piše da  „usred polja nalazi se šest koso položenih buktinja buktinja čiji se plamenovi spajaju u jedan plamen“. Jedan plamen za šest buktinja je dakle utvrđen Ustavom iz 1963 a ne iz 1974, koji u članu 6 sadrži identičan opis državnog grba. Ustav FNRJ (član 3) takođe sadrži odrebu o jednom plamenu, ali za pet buktinja.
Značenje baklji i plamena ne pominje ni jedan od ustava socijalističke Jugoslavije.
U Ustavnom zakonu za sprovođenje Ustava iz 1963, usvojenom istog dana kad i Ustav, utvrđena je obaveza promjene grba, pečata i štambilja saveznih organa u roku od jedne godine. Što se tiče novca, vrijednosnih hartija, dokumenata, knjiga i drugih stvari koje sadrže državni grb ili njegove elemente – promjena je obavezna prilikom nove emisije odnosno izdanja. U praksi, to je značilo recimo da su se letački znaci sa grbom SFRJ pojavili tek osamdesetih, da se recimo Orden bratstva i jedinstva sa šest buktinja pojavio takođe u to vrijeme itd. Promjena nije ostvarena automatski sa Ustavom iz 1963., tako da je vrlo nepouzdano period nastanka predmeta sa grbom SFRJ vezivati za određen datum. Izvjesno je jedino da su nastali nakon aprila 1963.

Svi su ustavi na podjednak način opisivali grb, ali sam spomenuo Ustav iz 1974. jer je posljednji bio na snazi.
Točno je da se nijedan ustav ne upušta u tumačenje značenja baklji i plamena. Tumačenjima i inače nije mjesto u ustavnim tekstovima. Kada sam spomenuo tumačenja mislio sam na obilnu literaturu izdavanu u FNRJ/SFRJ povodom ustava, kako političko-naučnu tako publicističku, ali i ustavnopravnu. Budući da sistem nije bio višepartijski na tu se literaturu (nastala do sredine 80-tih) može gledati i kao na autentično tumačenje Ustava. Ta se tumačenja praktično ne razilaze povodom grba. Kasnije, Ustav iz 1974. jest različito tumačen u različitim republikama, ali ne povodom grba nego povodom tema koje već spadaju u T. 11.

U Ustavu iz 1974.,  Skupština odnosno Savezno vijeće ili Vijeće Republika i Pokrajina mogu dati autentično tumačenje zakona, već prema tome koje od Vijeća je donijelo zakon ali autentično tumačenje Ustava nije bilo Ustavom prepušteno ni njegovom tvorcu, a kamoli literaturi. 
Ima raznih literatura, u kojima se navodi svašta, međutim: Ustav FNRJ nigdje ne pominje koji narodi tvore tu državu. U članu 2 navodi šest republika (tada narodnih) redoslijedom od najveće ka najmanjoj (NR Srbija – NR Crna Gora). Uz njih navodi i Autonomnu oblast Vojvodinu i Autonomnu kosovo-metohijsku oblast. U članu 3 Ustava FNRJ baklji je pet, a plamen je jedan.
Takođe, ni Ustav SFRJ iz 1963. nigdje ne pominje koji narodi čine državu. U članu 2 navodi takođe šest republika (tada socijalističkih) azbučnim redoslijedom (SR BiH – SR CG). Autonomne pokrajine ne pominje. U članu 3 – baklji je šest, a plamen takođe jedan.
U literaturi se nailazi na informacije da je Ustav FNRJ priznao svojstvo naroda crnogorcima – međutim toga u Ustavu FNRJ nema. U literaturama postoje sporenja da li su muslimani „priznati“ Ustavom iz 1946 ili 1963, a naročito se insistira da je to učinjeno Ustavom 1974, iako toga u nijednome od navedenih ustava nema – uključujući upravo i taj iz 1974.

Nova pramčana zastava Rečne flotile Vojske Srbije tokom poslednje vežbe RF na Tisi.

[attachment=1]

Izvor: Skyscrapercity (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?p=115504871#post115504871)

Лепа је, тзв. "мали" грб на црвеном пољу.

Не изгледа лоше.

Broj plamena u grbu Jugoslavije je bio prvo pet i kasnije šest . Ovako velika promena za zaštitni znak države bi morala biti obrazložena onda kada je uvedena.
Verovatno toga ima u obrazloženju ustava .

https://sh.wikipedia.org/wiki/Grb_SFRJ
simbolizuje šest republika !? Toliko ih je bilo i pre 1974...

Образложење може бити да су пет буктиња симболизовали пет конститутивних народа. Уставом из 1963. број буктиња повећан је на шест. Тихо је промењено и дошло се на то да конститутивни елемент федерације нису народи, већ републике. Тиме су право на самоопредељење добили не народи, већ управо републике. Републике су тиме постале државе.  1974. је и фактички и теоретски озакоњена федерација са многим конфедералним елементима. Како се прича завршила, сви знамо.

Ili je vezano na to:


Mi smo se učili 6 naroda i 6 republika u jedno.

Božo, tako sam i ja učio, krenuo sam u školu 1972. Ti si i mlađi od mene, pa ništa čudno. Stvari stoje kako sam napisao gore. Kovanice iz 1963 (relativno retke) i 1965. već imaju šest buktinja i naziv SFRJ. Kovanice iz 1955. imaju pet buktinja.

9 godina mlađi, to u naše doba izgleda ko par dana ;)

Pet buktinja u grbu nemaju zvanično značenje.
Prema izvornom sjećanju Đorđa Andrejevića koji je u drvorezu uradio likovno rješenje budućeg državnog grba za potrebe II zajedanje AVNOJ, pred zasjedanje, dok su on i Augustinčić dekorisali salu, na sastanku sa Predsjedništvom AVNOJ predloženo je - Andrejević ne navodi od koga - da se za osnovni element grba uzme pet buktinja koji predstavljaju pet nacionalnosti jugoslovenskih naroda. Koliko mi je poznato, ne postoji nijedno drugo, posebno ne bilo kakvo zvanično objašnjenje značenja broja buktinja u grbu FNRJ ali, obzirom da ovo - jedino dostupno tumačenje - potiče od njegovog autora, može se uzeti kao "autentično tumačenje" njegovog značenja. Andrejević ne navodi da li je  na pomenutom sastanku sa Predsjedništvom AVNOJ bilo govora da buktinje koje predstavljaju pet nacionalnosti jugoslovenskih naroda istovremeno simbolizuju i njihovo jedinstvo. Izvornik grba nije sačuvan, tako da je svo vrijeme trajanja FNRJ/SFRJ bilo aktuelno pitanje njegove izrade, čuvanja i korišćenja. Grb koji znamo kao kao državni grb FNRJ i SFRJ, zapravo je rad vajara-partizana, meštrovićevca Mirka Ostoje koji ga je, po usmenom predanju Andrejevićeve ideje, isklesao ljeta 1944. na zgradi oblasnog NOO na Visu.
Kao što je poznato, Ustav SFRJ 1963. uvodi promjene u sastavu i izgledu dotadašnjeg grba FNRJ. Umjesto pet buktinja koje se spajaju u jedan plamen izražavajući ujedinjenje pet jugoslovenskih naroda, unijeto je šest buktinja u grb kao izraz šest ujedinjenih republika - kako se navodi u zapisnicima tokom rada Komisije.
Teze koje se, posebno po netu, vrte potonjih godina, o šestoj buktinji kao muslimanskoj, nastale su iz predpostavki bez ikakvog dokaza.
Otvoriću, kad uhvatim vremena, posebnu temu o državnim amblemima i javnim oznakama u SFRJ.

Hvala Boškoviću na lijepom objašnjenju.

poz.

Hvala vladimir bošković!

LPB

Neznam koliko ću pomoći mojim sjećanjima.Kao osnovac sjećam se da sam učio pjesmicu:

Pet buktinja plamte da pričaju svima
da u našoj zemlji pet naroda ima ....itd..

Kasnije,ali tačno kada,ne sjećam se,mislim da je posle 70-te,ovo izmjenjeno.Mislim da se to poklapalo sa pojavom muslimanske nacije.Imao sam kolege,tada već starješine,koje su se ranije izjašlavale drugačije a u to vrijeme su prešli na izjašnjavnje-Musliman.

Pjesmica je tada izmjenjena:

Šejst buktinja plamte da pričaju svima
da u našoj zemlji šejst naroda ima .....itd...

Možda se radi o prvotnoj pjesničkoj slobodi ali se republika u tom stihu ne spominje.Također,išla je i priča da je ta promjena u vezi sa Muslimanima kao narodom (nacijom).

Poz.

[attachment=1]


[attachment=2]


Izvor: www.arhivyu.gov.rs

Augustinčić nije radio idejni nacrt grba, "zajedničkim radom umetnika Đorđa Andrejevića Kuna i Antuna Augustinčića..." kako se navodi na sajtu Arhiva Jugoslavije, uradio je reljef kojim je ukrašen Dom Kulture - prema Andrejevićevoj skici. Da je rješenje postupno nastalo, potvrđuje i Augustinčić: "...Kun je načinio nacrt žita, a poslije smo u njega stavili pet baklji...". Andrejević navodi da je, nakon što mu je naručeno idejno rješenje, napravio nekoliko "ne baš najsrećnijih rešenja", pa je na drugom sastanku sa Predjedništvom AVNOJ "predloženo da se uzme pet buktinja kao osnovni element grba, koji predstavlja pet nacionalnosti naših naroda...". Još na prvom sastanku Predsjedništva AVNOJ i Andrejevića, uslovljeno je da na grbu bude upisano 29.IX.1943. Kao što sam u ranijem postu naveo, u svom sjećanju Andrejević ne navodi ko je to predložio, a dr Milan Popović koji se svojevremeno najviše bavio državnim amblemima SFRJ kaže "po idejnoj zamisli Tita i drugova" ali za takvu tvrdnju ne navodi izvor.
Augustinčićev grb nije sačuvan, kao što nije sačuvan izvornik Andrejevićevog rješenja. Šapirografisano je u nekoliko primjeraka, neki tvrde čak 100. Mirko Ostoja je, u ljeto 1944. sačinio svoju skicu grba, po Popoviću na osnovu šapirografisanog primjerka, po prazničnoj Politici i tekstu "Zagrljaj u klasju" na osnovu usmenog predanja, uklesavši ga na zgradu oblasnog NOO na Visu. To je grb koji znamo kao grb FNRJ/SFRJ. Kako je izgledao Augustinčićev grb - nijesmo imali prilike da vidimo. Inače, Augustinčićeva bista Tita i Ostojin reljefni grb na Visu su jedine dvije plastike urađene tokom NOB.