Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 062
|
|
« on: July 13, 2009, 08:40:05 pm » |
|
Mina je ubojno-razarajuće sredstvo koje se sastoji od određene količine eksploziva i upaljača. Namenjena je da svojim dejstvom onesposobljava ili uništava živu silu, borbena i druga vozila, tehnička sredstva i objekte.
Mina se sastoji od tela, eksplozivnog punjenja i upaljača.
Telo mine štiti eksplozivno punjenje od mehaničkih oštećenja (kod nekih mina i od vlage) i povezuje sve delove mine u jednu celinu. Olakšava prenošenje i postavljanje mina. Izrađuje se, zavisno od namene mine i tehničkog rešenja (konstrukcije), od različitih vrsta materijala. Za izradu tela mine najčešće se koristi metal, drvo i plastični materijali. Kod nekih tipova mina parčad rasprsnutog tela, prilikom dejstva mine, imaju ulogu da neposredno nanose gubitke živoj sili. Eksplozivno punjenje (određena količina eksploziva) stvara odgovarajući efekat pri detonaciji (eksploziji) mine. Formira se od razarajućih (brizantnih) eksploziva, a najčešće se koristi trotil. Zavisno od vrste i tipa mine, odnosno njene namene, eksplozivna punjenja su različite težine. Upaljač služi da izazove detonaciju eksplozivnog punjenja (dejstvo mine).
Mine i upaljači se izrađuju kao standardna inžinjerijska sredstva, ali mogu da se i improvizuju (izrade na mestu upotrebe od raznih priručnih sredstava) kada nedostaju standardna inžinjerijska sredstva. Osnovna sredstva za izradu minsko-eksplozivnih prepreka su standardne mine.
Zavisno od vrste (konstrukcije) mine, svoje dejstvo na živu silu i tehnička sredstva ispoljavaju snagom detonacije (razorno dejstvo) i parčadima tela mine. Dejstvo mine snagom detonacije (razorno dejstvo) oštećuje ili uništava tehnička sredstva i živu silu usled pritiska koji nastaje prilikom detonacije. Mine sa većom količinom eksploziva ispoljavaju redovno veća oštećenja (uništenja) tehničkih sredstava i nanose veće gubitke živoj sili. Dejstvo mine parčadima tela mine nanosi gubitke živoj sili.
Prilikom dejstva protivpešadijskih rasprskavajućih mina, parčad rasprsnutog tela mine nanose gubitke živoj sili u krugu čiji prečnik zavisi od vrste mine. Zavisno od udaljenosti žive sile od mesta dejstva mine, parčad rasprsnutog tela imaju ubitačno ili ranjavajuće dejstvo. Pod ubitačnim dejstvom podrazumeva se takvo dejstvo mine kod koga će na određenom odstojanju nezaštićeni vojnik (lice) biti sigurno pogođen bar jednim parčetom rasprsnutog tela mine koje ima ubitačnu snagu (parče tela mine koje na tom odstojanju probija jelovu dasku debljine 25 mm). Pod ranjavajućim dejstvom podrazumeva se takvo dejstvo mine kod koga će na određenom odstojanju nezaštićeni vojnik (lice) biti sigurno pogođen bar jednim parčetom rasprsnutog tela mine koje ranjava (parče tela mine koje se na tom odstojanju zabada u jelovu dasku).
Prema nameni, mine mogu biti: protivpešadijske, protivtenkovske i mine specijalne namene. Protivpešadijske mine su namenjene uništavanju i onesposobljavanju žive sile koja se kreće peške (pešadije). Neke od njih mogu da se koriste i za oštećenje vozila i si. Težina eksplozivnog punjenja protivpešadijskih mina kreće se do 500 g. Po načinu aktiviranja, mogu da budu nagazne, potezne, potezno-popusne i nagazno-potezne. Protivtenkovske mine su namenjene onesposobljavaju oklopnih i drugih borbenih i transportnih vozila. Težina punjenja kod ovih mina kreće se do 6 pa i vise kg. Aktiviraju se nagazom (pritisak od 100 do 500 kp). U mine specijalne namene spadaju rečne rnine, mine iznenađenja, fugase, vežbovne mine i školske mine, a obrađene su u posebnim pravilima (uputstvima). Vežbovne i školske mine su po obliku i težini iste kao i bojeve mine. Umesto eksplozivnog punjenja imaju inertnu masu (beton, šamot, drvo i sl). Pored toga, vežbovne mine imaju dimni uložak koji, prilikom aktiviranja mine, stvara dim. Za naoružavanje vežbovnih mina upotrebljavaju se vežbovni upaljači, a za naoružavanje školskih mina, školski upaljači. Po izgledu se razlikuju od bojevih mina po tome što preko tela imaju traku određene boje (vežbovne mine imaju traku žute boje), a školske mine mogu imati i izbušena tela. Postupak u rukovanju ovim minama i mere tehničke zaštite su isti kao i pri rukovanju bojevim minama obrađenim u ovom pravilu.
Zavisno od namene, vrste upaljača i konstruktivnih osobina, mine mogu da se aktiviraju (stave u dejstvo) nagazom, potezom, otpustom i zatvaranjem strujnog kola (uspostavljanjem kontakta, elektro indukcijom, magnetnim dejstvom, vibracijom, svetlosnim dejstvom i drugim načinima). Zavisno od vrste upaljača, mine mogu da se aktiviraju trenutno, ili sa određenim vremenskim usporenjem. Za trenutno aktiviranje mina upotrebljavaju se upaljači trenutnog dejstva (nagazni, potezni, otpusni, električna detonatorska kapsla i dr.) Ova vrsta upaljača ima najširu primenu. Za aktiviranje mina sa određenim vremenskim usporenjem upotrebljavaju se upaljači koji aktiviraju minu posle određenog (izabranog) vremena. Ti upaljači se obično stavljaju u dejstvo (tempiraju) u toku naoružavanja mine, a aktiviranje mine dolazi u određeno (izabrano) vreme bez spoljnog uticaja. U tu svrhu najviše se koriste razne vrste vremenskih hemijskih upaljača i upaljači sa satnim mehanizmom. Najčešće se primenjuju za naoružavanje mina iznenađenja.
Aktiviranje (izazivanje detonacije) mine odvija se ovim redom: određeni uticaj izaziva dejstvo upaljača; dejstvo mehanizma upaljača (mehaničkog, električnog, hemijskog, satnog i dr.) inicira eksplozivni deo upaljača, a ovaj detonaciju eksplozivnog punjenja mine. Dejstva upaljača ostvaruju se na jedan od sledećih načina: - pritiskom na upaljač (nagazno dejstvo); - potezanjem žice za potezanje (potezno dejstvo); - presecanjem zategnute žice, vezane za osigurač upaljača, ili podizanjem tereta sa upaljača (otpusno dejstvo); - zatvaranjem kola struje; - hemijskim putem (hemijsko dejstvo); - kombinacijom navedenih načina, satnim mehanizmom i dr.
Dejstvo mehanizma upaljača i iniciranje eksplozivnog dela ostvaruje se udarom ili trenjem. Udarom, kada se u mehaničkom delu upaljača oslobađa udarna igla koja izaziva paljenje podsticajne kapsle, a ova svojim plamenoudarnirn impulsom pali detonatorsku kapslu. Trenjem, kada se trenjem (frikcijom) izazove paljenje zapaljive smeše u upaljaču koja pali detonatorske kapsle.
Ojačanje mina eksplozivom ili postavljanjem dve ili više mina jedne iznad druge (na sprat) vrši se tako da se poveća dubina ležišta mina za onoliko koliko je potrebno za smeštaj dopunske količine eksploziva, odnosno mina (bez upaljača). Neposredno na dopunsku količinu eksploziva, odnosno minu, postavlja se i naoružava mina
Izvor: Pravilo o protivpešadijskim i protivtenkovskim minama, izdanje 1970. godine
Očigledno je da se mina, ukoliko se naidje na nju u mirnodopskim uslovima, ne treba dirati - već samo obeležiti i izvestiti. Postoje stručni ljudi koji će je ukloniti ili uništiti...
|