PALUBA
March 29, 2024, 07:03:05 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24   Go Down
  Print  
Author Topic: Riječno brodarstvo  (Read 260880 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
boda
mornar
*
Offline Offline

Posts: 3


« Reply #240 on: September 30, 2014, 07:21:11 pm »

evo malo i na ovoj temi ,za ljubitelje i maketare

poz.

super su nacrti ,šteta što mogu otvoriti samo prvu sliku
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #241 on: September 30, 2014, 07:26:35 pm »

Neka se Talijan ne snebiva. Ima i u Italiji škovaca samo što on svoje ne primjećuje.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #242 on: September 30, 2014, 09:48:28 pm »

evo malo i na ovoj temi ,za ljubitelje i maketare

poz.

super su nacrti ,šteta što mogu otvoriti samo prvu sliku

Baaau, četiri godine ko bi rekao, ovo je bio onaj neki krš na forumu, trebaju ti ?

poz.
Logged
boda
mornar
*
Offline Offline

Posts: 3


« Reply #243 on: October 02, 2014, 09:06:31 pm »

evo malo i na ovoj temi ,za ljubitelje i maketare

poz.
super su nacrti ,šteta što mogu otvoriti samo prvu sliku
Baaau, četiri godine ko bi rekao, ovo je bio onaj neki krš na forumu, trebaju ti ?
poz.
zanimljive su
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #244 on: October 02, 2014, 09:50:47 pm »

Probati ću ih naći po disku.

poz.
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #245 on: October 04, 2014, 09:10:47 am »

Neka se Talijan ne snebiva. Ima i u Italiji škovaca samo što on svoje ne primjećuje.

Činjenica je da se ne vodi računa o odlaganju smeća. Pored smederevske tvrdjave, u vodi, takodje smeća koliko hoćeš. Stoka baca smeće gde stigne.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #246 on: October 04, 2014, 10:09:21 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
ЕУ од свог ђубрета сваке године заради 24 милијарде евра. O sole mio сhe bella cosa...


* ђубре на Дунаву.jpg (53.91 KB, 620x396 - viewed 148 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #247 on: October 04, 2014, 06:34:12 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ako se nekome da pobrisati ovaj post klik.

poz.


* r-b-1.jpeg (387.17 KB, 2297x1429 - viewed 200 times.)

* r-b-2.jpeg (294.93 KB, 2254x1183 - viewed 201 times.)

* r-b-3.jpeg (346.38 KB, 2283x1313 - viewed 191 times.)
Logged
boda
mornar
*
Offline Offline

Posts: 3


« Reply #248 on: October 04, 2014, 09:02:20 pm »


Ako se nekome da pobrisati ovaj post klik.

poz.
hvala Smiley
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #249 on: November 22, 2014, 10:54:59 am »

Mozda sam vec ranije i pisao da je Muzej za recno brodarstvo dobio 1958.g. detaljan materijal o samom nastanku i radu Direkcije recnog brodarstva (misli se na razdoblje neposredno poslije I SR pa do 1921).
Iz tog bi se materijala moglo saznati zanimljivih podataka.  Valjda postoji ......
« Last Edit: November 22, 2014, 11:00:40 am by jadran2 » Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #250 on: December 08, 2014, 04:00:54 pm »

Odmah posle oslobođenja dela svoje teritorije od Turaka u Srbiji je počela izgradnja sopstvenih plovnih objekata i regulisanje plovnih puteva. Zemlja daleko od mora vrlo je vodila računa da vlada i vodenim prostranstvima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Početkom 19. veka oslobođena Srbija imala je samo nešto malo rečnog saobraćaja, i to na pograničnim rekama: Dunavu, Savi i Drini. Uz Dunav je uglavnom donošena so, a niz Dunav su bosanski begovi na drvenim brodovima male nosivosti prodavali suve šljive, kruške, med i druge proizvode koje su dobijali sa svojih spahiluka. Tada je Dunav predstavljao opasnost za plovidbu. U kazanima između Poreča i Oršave uvek je postojala mogućnost da se lađe razbiju o podvodno stenje ili da ih vrtlozi progutaju, naročito one manje. Zato su kod nizvodne plovidbe morali da se uzimaju dobri poznavaoci Dunava u Đerdapu – locevi – koji su krmanili brodovima, a uzvodno su lađe vukli konji, volovi i ljudi.
Zanimljivo je da knez Miloš, kome je 1834. godine Francuz Boale-Kont savetovao da ukloni teškoće koje je stvarao Đerdap, nije poslušao sagovornika, bojeći se da će trgovina između Austrije i Turske, koja je tada išla kroz Beograd, proći Dunavom bez ikakve koristi za Srbiju i da će Srbija izgubiti 12 do 15 hiljada franaka godišnje koje je dobijala za sprovođenje brodova kroz klisuru.
Te iste godine prvi put Dunavom, pored Srbije, počeli su da plove parobrodi austrijskog parobrodarskog društva.

Gospodska kuća na gvozdenom koritu
Prvi parobrod, kako su pisale „Novine Serbske”, za koji se nije znalo ni čiji je ni kako mu je ime, pojavio se na Dunavu, pred Beogradom, u proleće 1827. godine. Viđen je sa Dorćola i izazvao je veliku uzbunu kod građana, koji su pojurili na dunavsku Jaliju, kod kule Nebojše, da vide neviđeno čudo: „lađu koja krilima (točkovima) lupa po vodi, dok joj iz dugačkog vrata (dimnjaka) suklja gust i crn dim”. Jevreji su tvrdili da je to čudotvorna kula čarobnjaka Belimonta iz Biblije, a Turci su prestravljeno govorili da to stiže đavolja naprava, koju je izumeo Moskov (Rus) i šalje je da ih sve uništi. Nestao je sa vidika i o njemu se više ništa nije čulo. Kao duh ili „ukleti Holanđanin”.
Prvi parobrodi koji su prošli srpskim delom Dunava bili su „Duna” i „Karolina”, vlasništvo Prvog dunavskog parobrodarskog društva (DDSG). Oni su od 1834. godine saobraćali na liniji Beč–Oršava, ali nisu pristajali u Beogradu. Vezu s našim gradom prvi je održavao austrijski brod „Argo”, o kojem je u „Novinama Serbskim” pisalo:
„Paroplov zove se takova lađa, koja pomoću same pare s najvećim teretom i uz vodu i niz vodu brže i ugodnije plovi nego ikakova druga lađa”. Srpski živalj, inače, nije imao poverenja u ove brodove, jer nije verovao da tako silovitom rekom može ploviti „sama gospodska kuća na gvozdenom koritu pomoću nekakve pare”.

Kada je na beogradsku obalu pristao parobrod „Erchercog Ludvig”, 1841. godine, bio je to veliki događaj, pa su na obalu stigli i Srbi i Turci, čak i ceo pašin harem.
Pre 1815. godine najveći deo dunavske flote bio je u posedu turskih trgovaca. Među njima je bilo i Grka, Jevreja i Srba. Poznati su podaci o radu brodogradilišta u Lapovu 1823. godine, gde su građene skele, a kasnije i brodovi. Majstori su dovođeni sa strane, a pored njih zapošljavani su i domaći, koji su polako preuzimali posao.
U Šapcu je radila radionica za popravak brodova i skela 1829. godine, a u njoj su popravljani dunavski brodovi iz Poreča i Gradišta. Posle tridesetih godina počela je i izgradnja brodogradilišta u Poreču, u kome su često popravljani brodovi oštećeni u plovidbi Dunavom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Morska lađa iz srpskih šuma
Jačanjem i razvojem trgovine u oslobođenoj Srbiji rasla je i potreba za plovidbom Dunavom, pa se pojavljuju brodogradilišta u Dubravici kod Smedereva, kojima rukovodi Nikola Kefala, Grk koji gradi prvi veliki srpski brod tipa korvetice (u nekim izvorima to je brig) koji je dobio ime „Srbija”. Bio je dugačak 80 stopa, širok 22,5 stope, dubok 12 stopa i sa 250 tona nosivosti, namenjen plovidbi morem. Zaplovio je 30. aprila 1833. godine, pod srpskom zastavom, mada Srbija kao pomorska sila nije priznata. Gradnja je predstavljala podvig i ubrzo je krenula gradnja više brodova – naručena je jedna galija, topovnjača, za potrebe turske vlade.
Nema tačnih podataka o plovidbi „Srbije”, ali zato ima o plovidbi prvog broda koji je bio naoružan. Bio je to „Knez Mihailo”, sagrađen u Brzoj Palanci, koji je pripadao tipu korvetica. Imao je dva jarbola, dugačak 72 stope, širok 27 stopa i visok 16 stopa. Po proračunu, na njemu je bilo mesta za 18 topova.

 Odmah po izgradnji, 1840. godine, brod je zaplovio niz Dunav. U Galcu je snabdeven jedrima i potom produžio za Crno more. Za slučaj potrebe mogao je da bude naoružan pomenutim topovima, pa je to bio i prvi srpski ratni brod, i to pomorski, ali kao takav nije registrovan. Srpsku zastavu brodu je poklonio lično knez Mihailo. „Novine Serbske” su tom prilikom zabeležile:
„...Ovo istina nije prva morska lađa koja je od drva iz srpskih šuma načinjena, ali je ona prva od našeg drva koja će sa srpskim barjakom po moru ploviti”.
Kasnije je knez Mihailo sagradio još dve korvetice za plovidbu po Crnom moru, da bi na taj način pokazao Turcima u Carigradu koju bi korist imali kada bi brodove gradili u Srbiji.
Godine 1836. donesena je i prva uredba za poboljšanje uslova za rečni saobraćaj. Njom je naređeno čišćenje svih obala Dunava, Save, Drine, a sve da bi se omogućilo vučenje lađa uz ove reke. Knez Miloš bio je posebno zainteresovan za plovidbu Moravom, kao središnjim plovnim putem kroz Srbiju. Savom je vođena trgovina uglavnom sa Bosnom. U Beograd su, na otkrivenim lađama, „čamovima”, dovožena drva i drvena građa, a takođe i na splavovima. Njih su terale „čamdžije”. Plovidba i saobraćaj počinjali su u proleće i „Liman” kod Beograda ubrzo bi bio pun brodova.
I Drinom, od ušća do Zvornika, dokle je ona bila dovoljno duboka i široka oko sto metara, plovile su prilično velike lađe. Međutim, Velikom Moravom nije se plovilo zbog panjeva, iako su nizvodno od Ćuprije mogle da plove i lađe od 30-40 tona nosivosti. Pred kraj vladavine knez Miloš je nameravao da reguliše Veliku Moravu radi plovidbe i navodnjavanja, pa je zbog toga u Srbiju dovodio strane stručnjake.
Za njegovo vreme u Srbiji je bilo oko 200 manjih i većih lađa. Mnoge od njih plovile su od ušća Drine do Carigrada. Najviše ih je bilo u Donjem Milanovcu, glavnom sedištu plovidbe u Srbiji.
Godine 1850. Jovanu Kumanudiju poveren je zadatak da osnuje „Društvo parobrodarsko u Knjaževstvu Srbiji”, ali do osnivanja nije došlo. Naredni pokušaj bio je posle Pariskog mira, a predlagači su bili Miša Anastasijević, Jovan Kumanudi i Ilija Milosavljević koji, marta 1857. godine, knezu podnose predlog, ali do ostvarenja nije došlo zbog nedostatka novca.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Panjevi na Moravi
Sanstefanskim mirom (3. marta 1878) predviđena je autonomija Bosne i Hercegovine, ali je na Berlinskom kongresu (13. jun–13. jul 1878) Austrougarska dobila dozvolu da je okupira. Zamenom turske vlasti austrijskom nastupila je još veća eksploatacija tog područja, te je Austrija u više navrata vodila pregovore sa Srbijom o regulaciji Drine, a zatim izvršila i potrebne radove.
Prvi parobrod u vlasništvu Karla Šajbla bio je „Vag-Duna” od 78 KS na vijak, koji je Drinom zaplovio 29. novembra 1886. godine prema Zvorniku, gde je 6. decembra i prispeo. Kako regulacioni radovi nisu otklonili plovidbene teškoće, to je januara 1887. godine brod potopljen nedaleko od Zvornika, kasnije izvađen i popravljen u Rači. Godinu dana kasnije preduzeće je sedište imalo u Brčkom, a 1891. godine raspolagalo je sa sedam parobroda („Bosna”, „Drina”, „Lim”, „Zvornik”, „Vrbas”, „Sarajevo” i „Una”), 14 gvozdenih teretnjaka i 14 drvarica. I ovaj plovni park otkupio je DDSG 1894. godine i otvorio plovidbu svojim brodom „Kazan” do Zvornika, a zatim konačno prestaje plovidba na Drini.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

I u Vojvodini početkom šezdesetih godina 19. veka postoji parobrod „Srećko”, remorker „Napredak” i „Feniks” i veći broj teretnjaka u vlasništvu poznatog žitarskog trgovca Jovana Forovića iz Novog Sada. Forović je 1862. godine parobrodom „Napredak” prvi put prebrodio Kupu i uplovio u Karlovac. Posle njegove smrti ovaj je brod plovio pod srpskom zastavom.
Moravom je 1867. godine zaplovio parobrod „Morava”. Njegova pojava izazvala je uzbuđenje među stanovništvom Pomoravlja, posebno među vodeničarima. Srpska vlada uputila je ovaj brod da bi izvršio ispitivanje koliko i kakvih radova je potrebno izvesti da bi Moravom mogao da se obavlja redovan saobraćaj. Prema objavljenoj skici brod je bio sa prostranom palubom, krma je bila kao kod dereglija, a dimnjak uzan i visok. Na probnoj plovidbi, pored posade, bili su i predstavnici vojnih i građanskih vlasti. Brod je nailazio na klade i sprudove. Iako su mu put otežavale vodenice, ipak je stigao do Ćuprije i vratio se na Dunav. Godine 1869. bila je preduzeta druga, i poslednja, ekspedicija parobrodom po Moravi.

Zastava na vetru morala
Đerdap i njegovo priobalje odigrali su važnu ulogu u srpskoj istoriji, a plovidba kroz njega uvek je predstavljala teškoću. Za saobraćaj kroz Đerdap korišćeni su razni plovni objekti. Prelasci s jedne na drugu obalu obavljali su se najjednostavnijim objektima. Za prevoz na kraćim deonicama služile su skele. Od plovnih objekata najčešće su upotrebljavani čunovi ili kopanice, pa oranice, primitivne vrste plovila načinjenih od izdubljenog stabla, koji se pominju još kao staroslovenske, arhaične vrste plovnih objekata. Pominju se i čunovi oranice sa razapetim jedrima, a Turci su svoje kaike 1833. godine predali Srbima. Ovi brodići, pod nazivom četokaik, sa topom, spominju se u Prvom srpskom ustanku.

U Srbiji kneza Miloša nije bilo mnogo lađa za prevoz putnika, robe i vojske. Osim čamova, od Beograda do Fetislama (utvrđenja pored Kladova) plovile su i druge vrste lađa, takozvane „rastovače”, sagrađene od hrastovog drveta, a u literaturi se pominju i „beglučke lađe” na kojima su bosanski Turci u Đerdap dovozili svoje proizvode.
Godine 1835. sultanovim fermanom Kneževina Srbija dobila je pravo da na brodovima istakne svoju državnu zastavu. Fermanom od aprila 1838. godine precizirano je da zastava bude crveno-plavo-bela i izmenjena je utoliko što je na crvenom polju dobila četiri zvezde, a na srednjem plavom polju srpski nacionalni grb. Kasnije, na parobrodu „Deligrad”, kupljenom 1862. godine, vijorila se zastava potpuno slobodne Kneževine Srbije.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U Srbiji su do Prvog svetskog rata trgovački brodovi nosili trobojni barjak, sa nacionalnim crveno-belo-plavim bojama. Na zastavi se nalazio nacionalni grb na plavom polju. U toku rata na brodovima improvizovane rečne ratne flotile i na ratnom brodu „Srbija”, kupljenom na Krfu 1916. godine, vijorila se nacionalna zastava, iako Srbija nije priznata kao pomorska zemlja – zastava je opravdavana činjenicom da služi za podizanje morala srpskih vojnika.


PRVI PAROBRODI NA DUNAVU
Prvi parobrod na Dunavu zaplovio je kod Beča, 21. marta 1817. godine. Zvao se „Karolina”, a sagradio ga je 1816. godine Anton Brehard iz Osijeka. Drugi je sagrađen 1818. godine i zvao se „Duna”. Sagradio ga je Francuz Sen Leon. Bio je brži od „Karoline”. Pokušaj Breharda i Sen Leona da razviju parobrodarstvo na Dunavu i njegovim većim pritokama nije uspeo. Ali, deset godina kasnije, u Beču se pojavljuju dvojica Engleza, Džejms Endruz i Džozef Pričard, koji od Austrije dobijaju privilegiju da samo oni mogu da plove parobrodima po Dunavu. Dve godine kasnije, 1830. godine, njih dvojica osnivaju Prvo dunavsko parobrodarsko društvo (DDSG), sa sedištem u Beču, koje i sada postoji. Prvi parobrod ovog društva zvao se „Franjo Prvi”, kojim počinje redovni saobraćaj 17. oktobra 1830. godine između Beča i Budimpešte. Taj parobrod je 1832. godine plovio od Beča do Stare Moldave, vozeći nadvojvodu Ferdinanda da bi obišao mesta u Đerdapu, gde je trebalo obaviti najneophodnije hidrotehničke radove za nesmetan prolazak parobroda kroz klisuru. Tada su Srbi parobrode nazivali paroplovi.

Izvor: Politikin zabavnik,
autor: Boško Antić


* 01.jpg (68.99 KB, 555x275 - viewed 164 times.)

* 05,2.jpg (59.62 KB, 555x338 - viewed 164 times.)

* 4,2.jpg (105.09 KB, 555x363 - viewed 177 times.)

* 5,1.jpg (65.13 KB, 555x284 - viewed 155 times.)

* zastava.jpg (25.82 KB, 555x258 - viewed 166 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #251 on: December 08, 2014, 04:30:41 pm »

Eto, kako je izneseno prva plovidba obavljena 17.9.1830. Wien - Budapest i to:
Probrod "FRANZ I", Wien - Budapest za 14 h 15 min, i Budapest - Wien za 48 h i 20 min.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Kaiser_Franz I.jpg (15.92 KB, 180x135 - viewed 332 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #252 on: December 08, 2014, 09:08:49 pm »

Riječni plovni putevi ex YU


* riječni plovni putevi ex YU.jpg (236.33 KB, 758x379 - viewed 151 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #253 on: December 08, 2014, 09:12:40 pm »

.


* fc4e5113-11e7-408d-ae2c-a60d941bee9e_zpsc187b13f.jpg (508.67 KB, 645x856 - viewed 154 times.)

* 3f259ed9-c40a-4d85-a38d-d6ce0d4771ea_zps56edf75b.jpg (381.44 KB, 758x468 - viewed 177 times.)
« Last Edit: December 08, 2014, 09:16:03 pm by duje » Logged
gemini21
mornar
*
Offline Offline

Posts: 5


« Reply #254 on: March 09, 2015, 11:38:22 am »

Imali netko podatke koji prevoznik i s kakvim plovilima obavlja prevoz umjetnog gnojiva iz luke Vukovar?
Znam da samo dva do tri puta tjedno odlazi vlak iz Kutine za Vukovar.
Logged
Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 23 queries.