PALUBA
March 29, 2024, 05:36:14 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Razminiranje  (Read 8069 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
morest
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 461



« on: June 28, 2010, 09:45:44 pm »

Nedavno sam nabavio jedan zanimljiv lot, pa eto da ga podijelim s kolegama palubarcima Smiley
Radi se o lotu od 10 fotografija koje prikazuju pripadnike JRM pri čišćenju Jadrana od mina.
Prema oznakama i činovima period je 1944.-1946. Vjerojatnije da je nakon završetka rata.
Nažalost fotografije su razvijene dosta kasnije nakon što su slikane, po meni, tj. po papiru negdje 1960tih.



« Last Edit: June 29, 2010, 09:40:27 am by MOTORISTA » Logged
morest
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 461



« Reply #1 on: June 28, 2010, 09:52:44 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U potrazi za minom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
mina je nađena

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
i detonirana


* 2a.jpg (154.8 KB, 1184x1680 - viewed 349 times.)

* 1a.jpg (173.72 KB, 1184x1712 - viewed 337 times.)

* 4a.jpg (169.51 KB, 1200x1744 - viewed 323 times.)

* 3a.jpg (183.86 KB, 1136x1712 - viewed 316 times.)
Logged
morest
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 461



« Reply #2 on: June 28, 2010, 09:56:55 pm »

Malo fotografija posade i priprema
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Zanimljiva tropska kapa sa petokrakom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 5a.jpg (200.26 KB, 1728x1120 - viewed 324 times.)

* 6a.jpg (200.21 KB, 1184x1712 - viewed 138 times.)

* 7a.jpg (166.37 KB, 1728x1104 - viewed 152 times.)

* 8a.jpg (145.38 KB, 1728x1200 - viewed 160 times.)
Logged
morest
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 461



« Reply #3 on: June 28, 2010, 09:58:20 pm »

I evo posljednje dvije fotke iz lota.
Posada pozira
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 9a.jpg (167.89 KB, 1712x1120 - viewed 152 times.)

* 10a.jpg (216.61 KB, 1728x1168 - viewed 159 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #4 on: June 28, 2010, 10:04:18 pm »

Fantastične fotografije, hvala što si jih podjelio sa nama.

7a je radna zamjena gambeta i anela na plutači. Još jednom sve pohvale za prilog.
« Last Edit: June 30, 2010, 06:55:26 pm by Broker » Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #5 on: June 28, 2010, 10:28:15 pm »

M<islim da ovo jos niko nije pominjao, a mislim da bi se trebalo sjetiti ovih ljudi.....

Parni remorker »R-2« Arsenala Tivat 5.maja 1945 godine u 20.20 sati u Baru odletio je u vazduh naišavši na protivbrodsku minu. Tom prilikom stradali su zapovjednik broda Mijo Barada, prvi strojar Maks Vurcinger, strojar Franc Korošec, ložači Anton Raste i Milan Koluvija, te mornari Ivo Tripović i Frano Bralić. Nakon eksplozije, brod je potonuo u akvatorijumu današnje barske luke. Tragedija remorkera »R-2« i potonuće parobroda »Cetinje« 10.decembra 1944 godine u Tivatskom zalivu kada je po službenim podacima poginulo 87, a nezvaničnim oko 150 ljudi, najveće su pomorske nesreće na Crnogorskom primorju izazvane protivbrodskim minama zaostalim iz Drugog svjetskog rata.
Logged
morest
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 461



« Reply #6 on: June 29, 2010, 05:55:03 pm »

Drago mi je da Vam se fotografije sviđaju Smiley Može li netko reći nešto detaljnije ili stručnije o njima?
Znaći da je na 7 fotografiji parni remorker R-2, koji je potonuo na način koji je opisao marinero? Znaći ove fotografije su slikane prije toga vremena?
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #7 on: June 29, 2010, 06:24:44 pm »

Na 5a su sidra Njemačkih EMC mina, na 9a su EMC mine.
Sferične kontaktne  mine diametra 1.12m , 300kg eksploziva, imale su 7 Hertz rogova.

Na 10a je bar mislim sidro od EMA ovalne kontaktne mine 1,6 x0.8m ,eksplozivno punjenje 150 kg, 5 rogova
« Last Edit: June 30, 2010, 06:54:48 pm by Broker » Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #8 on: November 08, 2010, 09:37:49 am »

                                                                           Protivminska  odbrana
     Protivminska odbrana( mine countermeasures) ,je deo ukupnog minskog ratovanja ( mine warfare) usmerena ja na neutralisanje uticaja protivničkih operacija miniranja ( minning operationas) preduzetih u sopstvenim, međunarodnim ili protivnikovnim teritorijalnim vodama. Mine položene od strane protivnika , su opasnost  za površinske ratne brodove ,podmornice  i transportne brodove koji plove miniranim područjem. Osim toga , plutajuće mine na rekama , nošene strujom rečnog toka, ugrožavaju i mostove, usidrena brodove, lučke objekte, hidromeliorazicione sisteme i posebna hidroenergetska postrojenja. Najnovije uppravljive  pokretne mine , daljinski  vođene ili samonavođene na  cilj,značajno ugrožavaju vredna postrojenja za eksploataciju nafte iz podmorja. Klasična pomorska mina ,koja je oduvek bila jedno od najmoćnijih oružja ratne mornarice , danas značajno usavršena primenom naučnih dostignuća i tehnološkog procesa  se od oružja koje je bilo namenjeno da uništi  „ ako može“ ,pretvara u fleksibilno i teško predvidivo sredstvo za vođenje rata na moru i rekama. Nekadašnja protivminska odbrana, okrenuta relativno jednostavnim minama , prinuđena je da u stopu prati razvoj minskog oružja  kako bi se osigurao nužni stepen osiguranja sopstvenih snaga. Od nekadašnjih jednostavnih mera i sredstava za odbranu od mina , savremena protivminska odbrana je postala složena služba i prema savremenim klasifikacijama se deli na dve grane:
                                        a.   Protivminske operacije ili aktivne postupke
                                        b.   Pasivne protivminske mere


        Kroz  protivminske operacije ili tipične borbene aktivnosti snaga ratne mornarice  treba se postaviti prema mini kao prema svakom drugom elementu borbenog poretka protivnika , nastojeći da jednom od navedenih aktivnosti Unište minu- svaku pojedino, samo na određenom plovnom putu, minsko polje  ili u celom akvatorijumu.
       Za razliku od ovog aktivnog odnosa prema mini kao protivniku, pasivne protivminske mere u okviru protivminske odbrane , primenjuju se na svim elementima borbenog poretka koji su potencijalno izloženi delovanju protivničkih mina, sa ciljem da se izbegna  ili u što većoj meri umanji rizik od kapitalnih oštećenja usled delovanja mine. Pri  tome se nastoji da do aktiviranja mine uopšte ni nedođe-ako se može izbeći izlaganje njenom delovanju, dok jeminimalni cilj pasivnih protivminskih mera u tome da izazvana eksplozija mine izazove što manja oštećenja.
    Nagli razvoj minskog oružja i negova diversifikacija se potpuno odražava i na protivminsku odbranu, koja zbog toga postaje sve složenija u odnosu na prethodni period.Nekadašnji pojmovi i termini iz ovog područja postaju preuski i nedovoljno obuhvatni. U svetu nepostoji ujednačen pristup ovoj problematici, sreću se pojmovi „ defanzivna ptotivminske mere“  , “ protivminska zaštita“  , itd. , Ipak, na trenutnom stepenu tehničkog razvoja , najpogodnija klasifikacija protivminske odbrane je ona  koja polazi od aktivnog odnosa  protivminskih operacija i pasivnog odnosa pasivnih protiv minskih mera.
                      1.   Protivminske operacije
     Protivminske operacije preduzimaju specijalizovane snage  Ratne Mornarice. Prema stanju tehnike dele se na četiri vrste aktivnosti i borbenih postupaka:
                      a.   Razminiranje minolovkama
                      b.   Lov mina
                      c.   Intervencija ronilaca
                      d.    Kontramere
    Pojedinačna mina, kao i minsko polje u celini , predstavlja aktivno oružje velike razorne moći,teško predvidljivog delovanja , posebno zaštićeno protiv pokušaja neutralizacije usled čega će sve aktivnosti usmerene na uništenje mine biti veoma stručni zahvati koje mogu preduzimati samo specijalizovane i adekvatno opremljene snage ratne mrnarice.
            1.1   Razminiranje minolovkama
    Razminiranje minolovkama ( minesweeping) je najstariji aktivni postupak za uništavanje mina . Primenjuje se odmah  posle pojave sidrenih kontaktnih mina  sa ciljem da se minolovkom , koja se tegli po krmi minolovca , podreže sidreni konop ili da se mina odvuče na plitko pa da se onda uništi eksplozivom ili pomoću vatrenog oružja.Klasične minolovke – mehaničke ( wire sweep) – prvobitno namenjene protiv sada retko korišćenih kontaktnih sidrenih mina ,nalaze punu primenu i danas za uništavanje sidrenih nekontaktnih mina položenih na većim dubinama.
  Pojava protivpodmorničkih – pri dnu vezanih  mina ( bottom tethered mines) dodatno komplikuje konstrukciju mehaničkih minolovki koje treba tegliti na velikim dubinama, sa što širim zahvatom i kvalitetnim mehaničkim ili eksplozivnim rezačima ili reznim konopima velike prekidne čvrstoće. Savremene mine nekontaktnog delovanja su  višekanalne, zbog čega se po krmi minolovca vrlo retko tegli samo mehanička minolovka .Zbog povećanja verovatnosti  uništenja mine , osim mehaničke po krmi se tegli magnetna i akustična minolovka.
    Magnetna minolovka ( magnetic loop sweep) , uvedena nakon pojave nekontaktnih indukcionih mina sa paljbenim mehanizmom koji deluju na poremećaj homogenog magnetskog polja zemlje pri nailasku  feromagnetske mase broda, nosilac je namerno stvorenog magnetskog polja  usmerenog prema dnu da aktivira indukcioni (magnetski ) senzor mine.  Magnetni  senzor mine je uslovio , osim potrebe za novom minolovkom, i  značajnu promenu minolovca. Za uspešno tegljenje mehaničke minolovke , brod – minolovac  je morao dobiti osobine tegljača, bez posebnih drugih zahteva, izuzevši opremu za ispuštanje i prikupljanje minolovki ( vitla, sohe, itd. ) i zahtev za minimalnim gazom. Minolovac  koji prelazi preko mine pre minolovke, mora biti sasvim siguran od  aktiviranja mine , što u slučaju indukcione, neopozivo znači da brod mora imati minimalna feromagnetna svojstva( magnetic significance) , znatno manja od drugih brodova na čiji magnetizam su postavljene  osetljivosti  indukcionog kanala mine. Nekadašnji čelični trup minolovca obavezno je zamenjen trupom od drveta,  aluminijuma  ili od stakloplastike, Osim toga, minolovac je potrebno  opremiti  i  uređajima i sredstvima pasivne zaštite od preostalog dela magnetnog polja ugradnjom uređaja za smanjenje brodskog magnetizma ( degausing).  Magnetna minolovka može biti pontonska ili petljasta,u oba slučaja se sa minolovca ,preko jakih kablova dovodi  istosmerna struja kojoj se po posebnoj šemi menja jačina i smer, tako da minolovkom stvoreno magnetno polje verno oponaša dinamičke promene magnatnih poremećaja koji nastaju pri prolasku realnog broda iznad mine. Oprema za napajanje magnatne minolovke strujom i za programsko menjanje njenog delovanja dodatno usložnjava nekada jednostavan brod za tegljenje samo mehaničke minolovke.
  Uvođenje mina sa akustičnim kanalom koji deluje na akustično polje broda nameće potrebu i za novom – akustičnim minolovkom- generatorom zvuka velikog intenziteta. Nekadašnje jednostavne naprave sa čegrtaljkama, batovima, što su stvarale zvučne talase prema dnu ,ne mogu se efikasno koristiti protiv mina sa selektivnim akustičnim kanalima. Savremena akustična minolovka mora što vernije simulirati akustični spektar određenog tipa broda, za koji se predpostavlja da je postavljen selekcioni kanal akustičnog senzora mine. Akustične minolovke različitih konstrukcija tegle se po krmi minolovca , redovno u centru magnetnog polja minolovke i predstavljaju snažne izvore zvuka širokog frekvencionog spektra ( nekoliko Hz do nekoliko stotina  kHz ), sposobne da generišu složeni spektar ,određen pomoću sintetizatora, koji je za upravljanje radom minolovke smešten na minolovcu.  Savremene akustične minolovke sa sintentizatorom zvučnog spektra za određeni brod  pružaju  bitnu prednost u protivminskoj odbrani sopstvenih brodova tako, što je moguće snimiti prifil i karakteristike zvučnog spektra za svaki od tipova sopstvenih brodova , a ovaj reprodukovan preko sintetizatora pruža veliku sigurnost da je prolaz kroz minsko polje posle prelaza minolovca , otvoren za taj tip broda uzimajući u obzir i broj prelaza.  Akustični senzor u minama se takođe odražava i na izradu minolovaca- brod dodatno mora imati i nisko akustično polje – što upućuje na niz novih i složenijih tehničkih radnji pri izradi minolovca.
      Razminiranje minolovkama, kao aktivni postupak u borbi protiv mina ,uspeva održati korak sa razvojem minskog oružja do trenutka kada su pored indukcionog i akustičnog kanala uvedeni novi senzori koji deluju na hidrodinamičko  i gravitaciono polje broda, za koje nije moguće ostvariti odgovarajući  mehanizam simulacije konstrukcijom  odgovarajuće monilovke.  Minolovac ,koji se kao posebna vrsta ratnog broda razvio od relativno jednostavnog plovila do složenog i skupog broda nije u stanju da se bori sa najnovijim višekanalnim minama koje svoje delovanje zasnivaju na novim fenomenima.  Minolovac i njemu pridružene jedinice za razminiranje ostaju u sastavu ratnih mornarica za izvođenje operacija ali više ne kao njihov glavni oslonac , nego kao dopuna novom tipu broda i protivminskog delovanja – lovcu mina i lovu na njih ,posebno kada su u pitanju savremene mine.       
Logged
mandalina
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 152

bilo nekad i nevratilo se


« Reply #9 on: August 30, 2022, 10:38:22 am »

https://www.glasistre.hr/pula/dugi-tragovi-pulske-krvave-nedjelje-vergarola-zrtve-izmedu-dva-zrvnja-595347

Ima li podataka o tome čega svega je tamo na Vargaroli bilo. Kako je išlo čiščenje tih NEEXPLODIRANIH UBOJNIH SREDSTAVA poslje kada je JRM preuzela ove objekte kad je međudržavnim sporazumom Istra pripala Jugoslaviji.
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.027 seconds with 22 queries.