PALUBA
March 28, 2024, 03:51:56 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 [287] 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299   Go Down
  Print  
Author Topic: Zanimljivosti  (Read 1122236 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4290 on: November 21, 2020, 04:16:55 pm »

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4291 on: November 26, 2020, 03:27:27 pm »

25.11.2020.

Metalni monolit među crvenim stenama u Juti, ne zna se odakle on tamo
AUTOR: Beta/AP

Duboko u nepristupačnom crvenkastom pustinjskom pejsažu, nalik Marsu, u američkoj državi Juta, stoji misterija: blistavi metalni monolit. Glatka, visoka struktura nađena je tokom helikopterske patrole, objavile su vlasti.



Posada Odeljenja za javnu bezbednost i Odeljenja za resurse divljih životinja iz Jute uočila je blistavi predmet iz vazduha 18. novembra i sletela da ga proveri. Otkrili su da je trostrani predmet od nerđajućeg čelika visok nešto manje od četiri metra i čvrsto ukopan u tlo. Ali nisu otkrili tragove o tome ko ga je mogao zabiti u stenovito tlo među talasastim crvenim stenama ili zašto je to učinio.

"Ova stvar nije iz drugog sveta", uveren je poručnik Nik Strit iz patrole Odeljenja za javnu bezbednost u Juti. Ipak, jasno je da je trebalo planiranja i rada da bi se konstruisao monolit od skoro četiri metra, doneo i ukopao u stenu. Mesto gde je monolit je toliko udaljeno, da ga službenici ne otkrivaju, zabrinuti da bi radoznalci mogli krenuti da ga vide i izgubiti se, te bi ih trebalo spasavati.

Mada blistav i srebrn, monolit izgledom i položajem podseća na crni iz filma Stenlija Kjubrika "2001: Odiseja u svemiru". Iako bi se moglo reći da je to umetnički predmet, nelegalno je postavljen jer za to nije tražena dozvola savezne vlasti SAD, u čijem vlasništvu je to javno zemljište. Službenici Biroa za upravljanje zemljištem istražuju koliko je dugo tamo, ko ga je mogao napraviti i da li ga treba ukloniti.

Izvor: www.n1info.com
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 879


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #4292 on: November 26, 2020, 03:42:16 pm »


Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #4293 on: November 26, 2020, 08:37:39 pm »

Nekadašnji Titov šef kabineta o Titu, SFRJ ...

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4294 on: December 07, 2020, 03:44:48 pm »

Automobilska trka na Mesecu
IT Autor:Ksenija Prodanović 04. Dec. 2020

Kompanija Ilona Maska za svemirska putovanja SpejsEks planira da organizuje trku automobila na Mesecu.

Kompanija planira da na Mesec pošalje nekoliko automobila kojima bi se daljinski upravljalo. Ti automobili neće služiti za vožnju astronauta po površini Meseca, već za nešto što nitko dosad nije ni pokušao – trku automobila. Kako se navodi u saopštenju kompanije Intuitiv Mašing, plan je da postanu prva privatna kompanija koja će sletei na Mesec uz pomoć SpejsEksove rakete Falkon 9.

Raketa će ujedno na površinu Meseca doneti dva mala, otprilike tri kilograma teška, automobila na daljinsko upravljanje koji bi potom trebalo da se trkaju po površini Meseca. Automobile će delom dizajnirati i njima upravljati timovi američkih srednjoškolaca koji su se prijavili na konkurs i uspešno rešili niz pitanja i zadataka. Oni će prilikom dizajniranja automobila morati da vode računa o posebnim uslovima koji vladaju na Mesecu – od filtriranja prašine, gravitacije, težine, materijala, izdržljivosti i stabilnosti samih vozila, pa do osmišljavanja sistema koji bi pomogao vozilima da se vrate u početni položaj ako se preokrenu na krov ili bok jer na Mesecu neće biti ljudi koji bi u tome pomogli, piše Zimo.hr Takmičari će svojim “automobilima” upravljati daljinski, i to po teškom terenu, a sve će se snimati.

Trka, koja bi trebalo da bude održana oko peščanih dina Okeanus Procelaruma, bila u skladu sa pravilima automobilskog sporta a stazu će dizajnirati poznati dizajner staza u Formuli 1 Herman Tilke. Tačan datum trke još nije poznat.

Izvor: www.nova.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4295 on: December 12, 2020, 04:52:25 pm »

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4296 on: December 17, 2020, 05:39:31 pm »

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4297 on: December 28, 2020, 09:21:21 pm »

Demon Kratije

Robovi su išli polako jedan za drugim. Svaki je nosio uglačan kamen. Kretali su se pod prismotrom stražara u četiri kolone dužine kilometar i po, što su se protezale od kamenoloma pa sve do mesta gde su započeli graditi grad – tvrđavu. Na desetak  je robova dolazio jedan naoružani stražar. Sa strane s koje se kretala povorka robova, na vrhu trinaest metara visokog veštačkog brda od obrađenog, uglačanog kamenja, sedeo je Kratije – jedan od vrhovnih žreca. Tokom četiri meseca ćutke je motrio na dešavanja. Niko ga nije uznemiravao, niko čak ni pogledom nije smeo da ga prekine u razmišljanju. Robovi i straža prihvatali su veštačko brdo sa tronom na vrhu kao nedeljivi deo krajolika. I na čoveka, čas sedećeg nepokretno na tronu, čas ustumaralog tamo-amo po zaravni na vrhu brda, više niko nije obraćao pažnju. Kratije je postavio sebi zadatak da reformiše državu, da na hiljade godina učvrsti vlast žreca, potčinivši njima sve ljude Zemlje. Da načini od svih, uključujući i vladare država, robove žreca.

Jednom je Kratije sišao, ostavivši na tronu svog dvojnika. Žrec je promenio odeću, skinuo periku. Naredio je načelniku straže da ga poput najobičnijeg roba prikuju lancima i stave u kolonu iza mladog i snažnog roba Narda.

Posmatrajući lica robova, Kratije je primetio da pogled tog mladića odaje radoznala čoveka koji ume da rasuđuje, za razliku od mnogih drugih robova, koji su bili odsutni, otuđeni… Lice Narda bilo je čas usredsređeno-zamišljeno, čas uznemireno. Žrec je zaključio da on pravi nekakav svoj plan i hteo je da se uveri u tačnost svoje procene. Kratije je dva dana pratio Narda ćutke tegleći kamenje. Sedeo je pored njega u vreme obroka i spavao zajedno s njim na daščanom ležaju.Treće noći, čim je začuo naredbu za odlazak na spavanje, Kratije se okrete prema mladom robu i upita ga šapćući, s gorčinom u glasu i izrazom očajanja, ne navodeći na koga se pitanje odnosi: „Zar će se ovako nastaviti sve do groba?“ Žrec je video kako se mladi rob trgao i istog časa se okrenuo prema njemu. Oči su mu blistale. Svetlucale su čak i pri mutnoj svetlosti plamička lojanice u velikoj baraci.

– Neće se još dugo ovo nastaviti. Smišljam plan. Starče, i ti se možeš pridružiti – šapćući je odgovorio mladi rob.

– Kakav plan? – nehajno i uz uzdah upita žrec. Nard  vatreno i samouvereno poče objašnjavati:

– Starče, i ti, i ja, i svi mi uskoro ćemo biti slobodni ljudi, a ne robovi… Izračunaj: na deset robova dolazi po jedan stražar. I petnaest robinja koje spremaju hranu i šiju odeću, nadgleda takođe jedan stražar. Krenemo li svi u dogovoreno vreme na stražu, pobedićemo je. Nije bitno jesu li stražari naoružani, a mi u lancima. Ima nas desetak na svakoga stražara, a i lance možemo upotrebiti kao oružje protiv mača. Razoružaćemo sve stražare, vezati ih i oteti im oružje.

– Eh, momče – ponovo je uzdahnuo Kratije i tobože ravnodušno rekao: – Nisi do kraja razradio plan. Razoružaćeš stražu koja nas čuva, ali vladar će ponovo poslati novu, možda čak i celu armiju, pa će pobiti pobunjene robove.

– Razmišljao sam i o tome, starče. Treba odabrati vreme kada neće biti vojske. Ukazaće se pogodan trenutak. Vidimo da se armija sprema za pohod. Priprema se vojnička hrana za tri meseca puta. Znači da će armija za tri meseca stići u naznačeno mesto i započeti bitku. Vojska će oslabiti u borbi, ali će pobediti i uhvatiće puno novih robova. Za njih se već grade nove barake. Mi treba da savladamo stražare u trenutku kada vojska našeg vladara započne borbu sa drugom armijom. Glasnicima će trebati mesec dana ne bi li razglasili vest o neodložnom povratku. Oslabljena vojska će se vraćati najmanje tri meseca. Za četiri meseca uspećemo da se pripremimo za susret. Neće nas biti manje od vojnika. Okovani robovi će biti uz nas kada shvate šta se desilo. Sve sam tačno unapred predvideo, starče.

– Da mladiću, svojim planom ćeš razoružati stražare i pobediti vojsku – sada već ohrabrujuće govorio je žrec i dodao – ali šta će posle robovi raditi i šta će biti vladarima, stražarima i vojnicima?

– O tome sam malo razmišljao. Sada mi jedino pada na pamet to da će robovi prestati biti robovi. Svi koji nisu bili robovi, postaće robovi – razmišljajući naglas, odgovorio je ne tako uvereno Nard.

– A žrece? Reci mi mladiću, kada pobediš, hoćeš li žrece poslati u robove ili ćeš ih ostaviti slobodne?

– Žrece? Ni o tome nisam razmišljao. Ali neka žreci ostanu tu kao i do sada. Slušaju ih i robovi i vladari. Iako ih je teško katkad razumeti, mislim da su bezopasni. Neka pričaju o bogovima, a mi sami znamo kako je najbolje živeti.

– Kako je najbolje – dobro je tako – odgovorio je žrec i napravio se kao da mu se jako spava.

Ali Kratije te noći nije spavao. Razmišljao je: „Najjednostavnije je obavestiti o zaveri vladara i ukloniti mladog roba koji je očigledno glavni pokretač ostalima. Ali to neće rešiti probleme. Robovi će uvek želeti oslobađanje od ropstva. Pojaviće se novi predvodnici, razrađivaće se novi planovi, što znači da će glavna pretnja državi uvek dolaziti iznutra.“ Pred Kratijem je bio zadatak: razraditi plan pokoravanja celog sveta. Znao je da to ne može postići samo fizičkim nasiljem. Treba psihološki uticati na svakoga čoveka i čitave narode. Misao čoveka treba izmeniti i usaditi u njega: ropstvo je najveća sreća.Treba staviti u pogon samorazvijajući program koji će navesti na pogrešan put – u prostoru, vremenu i poimanju. I ono najvažnije – više neće imati ispravnu predstavu o stvarnosti.

Kratije je sve brže mislio. Više nije osećao telo i teške okove na rukama i nogama. A onda mu je iznenada bljesnula ideja programa! Doduše, nije bio još u celosti razrađen i shvatljiv, mada je izgledalo da može pobuditi široke narodne mase. Kratije se osetio kao apsolutni vladar sveta. Žrec je ležao okovan u lancima na daščanom ležaju. Bio je oduševljen samim sobom i razmišljao je: “Sutra ujutru, kada povedu sve na rad, daću ugovoreni znak, načelnik straže će me izvesti iz kolone robova i skinuće mi okove. Razradiću svoj program, izgovoriću nekoliko reči i svet će početi da se menja. Neverovatno! Samo nekoliko reči – i celi svet će mi se pokoriti, meni i mojoj misli. Bog je zaista obdario čoveka silom kojoj nema ravne u Svemiru! Ta sila je – ljudska misao. Kao rezultat te sile nastaju reči. Izgovorićemo ih i promeniti tok istorije. Ukazala se veoma povoljna situacija. Robovi su pripremili plan pobune. On je bio mudro smišljen i nesumnjivo bi mogao da dovede do pozitivnog ishoda za njih. Ali ću ja sa svega nekoliko rečenica primorati ne samo njih, već i potomke današnjih robova, kao i vladare zemaljske, da budu robovi u budućim milenijumima. “

Ujutro je na ugovoren znak načelnik straže skinuo Kratiju okove. Već sledećeg dana je na njegovu zaravan za osmatranje bilo pozvano ostalih pet žreca i faraon. Pred okupljenima je Kratije započeo svoj govor:

– To što ću sad reći, niko ne sme zapisati, niti kasnije prepričavati. Oko nas nema zidova i moje reči niko osim vas neće čuti. Smislio sam način kako ću sve ljude na Zemlji pretvoriti u robove našeg faraona. To je nemoguće učiniti uz pomoć mnogobrojne vojske i iscrpljujućih ratova. Učiniću to sa nekoliko rečenica. Proći će samo dva dana i videćete kako svet počinje da se menja. Pogledajte dole kolonu robova okovanih u lance, od kojih svaki nosi po jedan kamen. Čuva ih mnogo vojnika. Uvek smo mislili da je za državu bolje da ima što više robova. Ali, što više robova, tim više strepimo od njihove pobune. Robove moramo dobro hraniti, inače neće moći da obavljaju težak fizički rad. Ali oni su bez obzira na to lenji i skloni pobuni. Pogledajte kako se sporo kreću, a lenji stražari ih ne teraju bičem, pa ne udaraju čak ni zdrave i snažne robove. Ali oni će se kretati znatno brže i neće im trebati straža. Stražari će takođe postati robovi. Evo kako se to može postići: Neka danas u suton glasnici razglase faraonovu naredbu: „U zoru novoga dana svim robovima se daruje potpuna sloboda. Slobodan će čovek dobiti po jedan novčić za svaki kamen donesen u grad. Za novac će moći dobiti hranu, odeću, kuću, dvorac u gradu, kao i sam grad. Od sada ste vi – slobodni ljudi.“
Kad su žreci shvatili Kratijeve reči, jedan je od njih, onaj najstariji, rekao:

– Ti si demon, Kratije. Zahvaljujući tvojoj zamisli zavladaće demonske metode nad mnogim narodima na Zemlji.

– Neka budem i demon, a to što sam zamislio, neka ljudi ubuduće zovu – demokratijom.

***

Robovima je u smiraj dana objavljena naredba. Bili su oduševljeni i mnogi nisu spavali celu noć pri pomisli na srećan život što će ga započeti.

U jutro sledećeg dana, žreci i faraon ponovo su se popeli na zaravan veštačkog brda. Zadivila ih je slika koju su ugledali: hiljade ljudi, bivših robova, vuklo je ono isto kamenje od pre, trudeći se da preteknu jedan drugoga. Mnogi su obliveni znojem, nosili i po dva kamena. Ostali, koji su nosili po jedan kamen, trčali su i dizali prašinu. Neki su stražari takođe nosili kamenje. Ljudi koji su osetili slobodu, pošto su im skinuli okove, trudili su se da dobiju što više žarko željenih novčića, da bi mogli početi srećno živeti. Kratije je još nekoliko meseci proveo na zaravni, na mestu s kojeg se pružao pogled na okolinu. Zadovoljno je posmatrao šta se dole dešavalo. Došlo je do velikih promena. Jedan deo robova udružio se u omanje grupe. Napravili su kolica koja su do vrha napunili kamenjem. Gurali bi ih obliveni znojem.

“Još će mnogo sprava izumeti“ – zadovoljno je razmišljao Kratije. "Evo, među njima su se već pojavili i oni koji pružaju usluge, nosači vode i hrane. Deo robova jeo je bukvalno u hodu. Nisu želeli da troše vreme da bi stigli do baraka sa hranom. Nosačima bi za hranu plaćali u novcu. Zamislite, i lekari su se pojavili: direktno su u hodu ukazivali pomoć nastradalima, takođe za novac. I saobraćajce su izabrali koji će nadgledati kretanje. Uskoro će između sebe izabrati načelnike, sudije… Neka ih i biraju – jer, nisu li slobodni, iako je suština ostala ista, i zapravo i dalje nose kamenje?…“

Proći će milenijumi i oni će i dalje tako trčati, u prašini, obliveni znojem, tegleći teško kamenje. I danas, potomci tih robova nastavljaju svoju besmislenu trku…
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4298 on: December 31, 2020, 06:13:21 pm »

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4299 on: January 10, 2021, 03:32:53 pm »

Nil Šihen otkrio kako je došao do dokumenata koji su uzdrmali Ameriku iz korena
Novosti online 10. 01. 2021.

NAJNOVIJE tajne vezane za 7.000 stranica tajnih vladinih dokumenata, u kojima je objašnjeno kako je američka administracija pogurala rat u Vijetnamu, sve vreme sluteći da ta vojna akcija neće biti uspešna, konačno su objavljene.

Izveštaj pod nazivom "Pentagonski papiri" objavljen je 1971. godine u "Njujork tajmsu", zbog čega je administracija tadašnjeg predsednika SAD-a Ričarda Niksona preuzela pravne korake. Ipak način na koji je Tajmsov novinar Nil Šihen došao u posed ovih dokumenata uvek su bili misterija, piše Gardijan.

Ove nedelje, godinu dana nakon Šihenove smrti, konačno je i to otkriveno. U intervjuu koji je snimljen 2015. godine, a koji je Šihen tražio da ne bude objavljen za njegovog života, on je četiri sata govorio o tome kako je naveo Danijela Elsberka, bivšeg analitičara sektora bezbednosti, da mu dozvoli da pročita (ali ne i kopira) dokumente koje je Elsberg nedozvoljeno kopirao dok je radio u Rand korporaciji, nevladinoj organizaciji koja se bavi istraživanjem i analizom Oružanih snaga SAD-a. Šihen je zapravo tajno odneo papire iz stana u Masačusetsu, gde ih je Elsberg sakrio, a potom ih kopirao. Duplikate je sakrio u ormariću na autobuskoj stanici.

- Morao sam da uradim ono što sam uradio - rekao je Šihen u intervjuu za Njujork Tajms, dodavši da se Elsberg plašio da dopusti da dokumenta budu objavljena, strahujući za svoju bezbednost - Bio sam vrlo uznemiren kada mi je Elsberg rekao da mogu da pročitam dokumenta, napravim beleške, ali ne i da ih kopiram. Nije shvatio da sam ja već procenio da te papire ne smem da ostavim u njegovim rukama. Bili su previše važni i previše opasni.

"Kopiraj ih", rekla mu je njegova žena, Suzan Šihen, novinarka časopisa "Njujorker". Dok je Elsberg bio na putu, ostavio im je ključ od stana, a par je počeo da kopira papire. Prijavljivali su se u hotele pod različitim imenima, pravili kopije i skrivali ih na autobuskoj stanci i bostonskom Logan aerodromu. Pre nego što su dokumenta objavljena, on je otišao kod Elsberga i zatražio od njega da mu preda papire.

- Možda je to bilo licemerno s moje strane, ali želeo sam da ga na neki način upozorim.

Ipak, Elsberg je nakon objave bio zapanjen, a ubrzo je i otkriven kao izvor. Njih dvojica su se kasnije sreli, a Elsberg je Šihanu kazao da je njegova "dvoličnost ogromna". Niksonova administracija probala je da zaustavi dalje objave ove priče, shvativši koliko je važna.

- Iz ove besmislice izašla je jedna jasna stvar... Ne možete verovati svojoj vladi. Ne možete verovati u ono što kažu. Ne možete se osloniti na njihov sud. A implicirana nepogrešivost predsednika, koja je u Americi postojala, ovim je veoma uzdrmana - rekao je Niksonu šef administracije Bele kuće HR Haldeman.

Nikosnova administracija izgubila je sudsku bitku da spreči slobodu govora novinara. Nikson je, ipak, nastavio svoju kompanju protiv Elsberga. Bela kuća je sprovela svoju istragu koja je na kraju dovela do Votergejt skandala i Niksonovog impičmenta.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4300 on: January 15, 2021, 10:36:27 am »

Diže se pobuna?
IZVOR: TANJUG PETAK, 15.01.2021.

Meksiko Siti -- Predsednik Meksika Andres Manuel Lopez Obrador obećao je da će voditi međunarodne napore u borbi protiv onoga što on smatra cenzurom društvenih medija.

Ti mediji koji su na udaru Obradora su zapravo oni koji su blokirali ili suspendovali račune američkog predsednika Donalda Trampa. Administracija predsednika Obradora obraća se drugim vladama kako bi formirale zajednički front po tom pitanju, prenosi AP.

„Mogu da vam kažem da ću na prvom sastanku G20 koji imamo, dati predlog po ovom pitanju. Da, društveni mediji ne bi trebalo da se koriste za podsticanje nasilja i sve to, ali ovo ne može da se koristi kao izgovor za suspendovanje slobode izražavanja“, rekao je predsednik Obrador. On se zapitao kako jedna kompanija može da se ponaša kao da je svemoćna, "kao neka vrsta španske inkvizicije".

Sekretar za spoljne odnose Marselo Ebrard rekao je da Meksiko počinje da gradi međunarodnu kampanju oko tog pitanja.

„S obzirom na to da se Meksiko preko našeg predsednika oglasio, odmah smo stupili u kontakt sa drugima koji misle isto“, rekao je Ebrard, napominjući da su se čuli sa zvaničnicima iz Francuske, Nemačke, Evropske unije, Afrike, Latinske Amerike i jugoistočne Azije.

„Predsednikova naređenja su da stupi u kontakt sa svima njima, podeli tu zabrinutost i poradi na izradi zajedničkog predloga“, rekao je Ebrard.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je među onima koji su javno kritikovali akciju protiv Trampa. Njen portparol rekao je u ponedeljak da kancelarka smatra da je "problematično" to što menadžeri preduzeća mogu nekome uskratiti pristup prema pravilima koja nisu definisana zakonom. Poljski premijer Mateuš Moravjecki pozvao je kasnije na nove propise koji će regulisati upotrebu Fejsbuka, Tvitera i Instagrama u Evropskoj uniji. Ne pominjući Trampov slučaj, rekao je da „vlasnici korporativnih giganata ne bi trebalo da odlučuju koji su stavovi ispravni, a koji ne“.

Izvor: www.b92.net
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #4301 on: January 15, 2021, 06:47:16 pm »

Сумњам да ће успети да велике интернет корпорације потчине правилима држава. Прво, зато што менаџмент тих интернет корпорација делује у тесној вези са неким од светских политичара. Друго, јер је за то потребна светска солидарност највећег броја држава, а тога нема. Ценим да ће понашање ових интернет гиганата и неких великих држава натерати друге да сами праве своје сличне "државне" платформе, за своје грађане и државе, као што то већ и ради Кина, а следи је изгледа и Русија. А следиће их и други.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #4302 on: January 27, 2021, 11:50:49 am »

OD BALTIKA DO SAVE


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


„Živeti se ne mora, ploviti se mora"


Negde početkom 1936. godine, veselo beogradsko društvo je uživalo u kafani slušajući priču Dimitrija Vasiljeviča Sirotkina (1864-1953) o njegovom životu u Carskoj Rusiji pre Oktobarske revolucije, gde je kao jedan od najvećih brodovlasnika, u čijem je posedu bilo više stotina brodova, zauzimao značajne pozicije i igrao važnu ulogu u poslovnim krugovima, te je čak bio i gradonačelnik Nižnjeg Novgoroda od 1913. do 1917.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Dolaskom u Srbiju, ovaj multimilioner i vlasnik više rudnih koncesija zlata širom Evrope, nije klonuo duhom već je odmah od čukaričke opštine uzeo u zakup plac na početku Makiša i tu pokrenuo radionicu za izradu brodova iz koje je već 1923. izašao prvi motorni čamac „Kosta” nazvan po njegovom sinu, a naredne godine, uz svečanost i veselje, Sirotkin spušta u Savu prvi brod izgrađen u Srbiji nakon Velikog rata - putničko-transportnu lađu, pod imenom „Volja”, dužine 40 metara sa mogućnošću da u 70 luksuznih kabina primi 300 putnika i 3 vagona robe.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Prepričavajući tako dogodovštine, Dimitrij Sirotkin se priseti i svoja dva broda koja je platio i naručio u Švedskoj, još pre rata, a koja su ostala na tamošnjem brodogradilištu, te sa velikom nostalgijom diže čašu u to ime i nazdravi: za „Iran” i „Indus” - te je po ruskom starom običaju ispi do dna.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


- 'Ajde da ih dovezemo u Beograd? - uzviknu trgovac J. Marković i izazva lavinu smeha u kafani.

- Ih, pa nisu to automobili da ih tako prebacujemo - uzvrati Sirotkin objašnjavajući okupljenom društvu da su to veliki brodovi sa rečnim koritom (plitak gaz) namenjeni isključivo za reke, te da bi plovidba uzburkanim okeanima i morima bila pogubna. (Tada nije postojao rečni prolaz Rajna-Majna-Dunav)

- Poznajem ja kapetana na Jadranu koji te brodove može da preveze do Beograda - uporan je bio Marković.

E sad, veliko je pitanje ko je bio zapanjeniji - direktor brodogradilišta Ekensberg kod Stokholma, čuvši pitanje Sirotkina da li su spremni njegovi brodovi „Iran” i „Indus” koji stoje već 20 godina u toj luci, ili stari kapetan Vilim Mikuličić (1887 - ? ) iz Bakra pored Rijeke kada je čuo Markovićevu ideju.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


„Živjeti se ne mora, ploviti se mora” - citirajući rimskog vojskovođu Pompeja, stigao je odgovor iskusnog moreplovca, pomorskog kapetana Mikuličića, nakon mesec dana koliko je tražio da razmisli o svemu i napravi plan ovog nesvakidašnjeg puta. Dobio je potpunu slobodu za odabir mornara, procenu najpovoljnijeg godišnjeg doba za plovidbu, tehničkih i ostalih potrepština, te se početkom juna 1936. godine, sa 21 članom posade pojavio u pomenutoj luci kako bi preuzeo plovila.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Iako su pravljeni pre 20 godina, brodovi (remorkeri) su bili u solidnom stanju. „Indus” je bio manji, dužine 37 metara, sa motorom od 400 konjskih snaga, koji je uz malu intervenciju brzo proradio, a „Iran” se prostirao na 68 metara dužine i 19,5 metara širine, sa motorom od 1500 konjskih snaga, ali zbog nedostatka određenih delova nije bio u funkciji. Kapetan je sa svojom ekipom desetak dana ispitivao i proveravao brodove, osmišljavao najboji način plovidbe, te najzad odlučio da na put krene u „teglećem sastavu” tako što bi „Indusom”, manjim, vukao - teglio veći, sve do Beograda.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Tačno u 18:00 časova, 10. juna 1936, kapetan Mikuličić, koji je ujedno bio zapovednik oba broda, dao je znak da se krene iz Stokholma ka Kopenhagenu. Usklici i aplauzi sa obale, uz zvuk sirena sa okolnih brodova ispratilo je ovu čudnovatu hrabru ekipu mornara - avanturista. „Iran” je bio zakačen debelom čeličnom sajlom dužine 180 metara za „Indus”, međutim, čim su izašli na otvoreno more strahovita magla se spustila na njih, što je dodatno otežavalo manevrisanje i plovidbu. Tri dana kasnije stigli su u Kopenhagen, a već sutrdadan krenuli put Kiela gde ih je pratilo strašno nevreme, zbog čega su ih, lučke vlasti u Brunsbutelu, zatečene prizorom koji vide, zadržale do 17. juna kako ne bi ušli u Severno more uzburkano velikim talasima.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Doverski tesnac su prošli 18. juna, a narednog dana i kanal Lamanš gde ih je strahovito nevreme primoralo da ponovo pristanu i prenoće u engleskoj luci Portland. Prolazeći „Veliko groblje brodova” poznatije kao Biskajski zaliv, 21. juna tokom noći, vetar se naglo promenio, oluja se razbesnela i tada im se čelično uže prvi put pokidalo, te je „Iran” ostao da nekontrolisano pluta. Usledila je očajnička borba ljudi sa prirodom, pokušavajući da priđu jedan drugom kako bi se ponovo zakačili dok ih je morska struja strahovito vukla ka plićaku i spomeniku - „Devica brodolomaca”. Četiri puta im se tu noć kidala sajla, a kada su na jedvite jade, iscrpljeni i iznemogli, pristali u luku Milert tamošnji radnici su ostali u čudu ne verujući šta i koga vide. Četrnaest dana, koliko su prinudno ostali u toj luci, čekajući da prođe uragansko nevreme, iskoristili su za oporavak, opravku pokidanih užadi i ostalih elemenata na brodu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Rt Finister i otok Sisargu su prošli uz gustu maglu, a pred lukom La Coruna ponovo ih je dočekao orkanski vetar, koji je tog dana, 8. jula, potopio na stotinu španskih ribarskih brodića i usmrtio 40 ribara. Da su ovi pustolovi, kojim slučajem, taj dan ostali na pučini, po rečima kapetana zabeleženim u njegovom brodskom dnevniku, zbog malog gaza brodova od 0,5 m, a velike visine trupa 5 do 7 metara - spasa im sigurno ne bi bilo (ribarski brodovi koji su tada potonuli imali su gaz 4 - 5 m, a visinu trupa 3-5 metara).

Gibraltarski moreuz su preplovili 14. jula u 21:00 čas, a iz luke Almerie su pobegli glavom bez obzira gledajući 18. jula kako počinje Španska revolucija. Put ih je dalje vodio duž obale sve do rta Gata, gde im je put preprečila španska vojna podmornica i uz čitav niz peripetija, objašnjavanja ko su, šta su i odakle su, jedva ih pustila dalje. Zatim Alžir, pa kroz Malteški kanal, pored obale Sicilije prema rtu Spartivento, da bi 26. jula ušli u luku Patras, a već 28. su plovili Egejskim morem, ali opet zbog jake oluje prekidaju put na tri dana i svraćaju u Grčki zaliv Karistos. Ko god ih je video i sreo - dugo ih je pamtio.


[attachment=10]


Istanbul su prošli 2. avgusta i kroz Bosfor uplovili u Crno more, a 7. u 10:00 pristali su u glavno stecište delte Dunava - luku Seline, gde su ih sa svim potrebnim rečnim dozvolama, dokumentima, ali i flašama šampanjca u raširenim rukama, čekali presrećni Dimitri Sirotkin i trgovac J. Marković.














* žp1.png (890.47 KB, 1066x516 - viewed 5 times.)

* žp2.png (447.87 KB, 495x599 - viewed 0 times.)

* žp3.png (492.33 KB, 988x577 - viewed 1 times.)

* žp4.jpg (462.53 KB, 2232x1164 - viewed 5 times.)

* žp5.jpg (656.14 KB, 1932x1302 - viewed 4 times.)

* žp6.jpg (853.4 KB, 1950x1320 - viewed 1 times.)

* žp7.png (562.04 KB, 710x510 - viewed 1 times.)

* žp8.png (334.32 KB, 760x519 - viewed 2 times.)

* žp9.png (391.2 KB, 743x531 - viewed 2 times.)

* žp10.png (424.58 KB, 865x447 - viewed 0 times.)
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #4303 on: January 27, 2021, 11:52:10 am »

...nastavak


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Dunavskoj internacionalnoj komisiji, koja ih je pregledala i overila dozvolu za dalji put, satima su prepričavali doživljaje, a narednih sedamnaest dana, uz piće, iće, pesmu i veselje, ploveći uzvodno Dunavom do Beograda, ali sada privezani bočno, jedan uz drugi, „Indus” i „Iran”, 24. avgusta tačno u 14:00 časova, nakon dva i po meseca plovidbe i više od 12.000 pređenih kilometara (oko 6.500 nautičkih milja), sa preko dvadeset prinudnih stajanja, nebrojanog pucanja sajli i nekoliko oborenih rekorda, konačno su, uz veselu pompu i svečani doček, uplovili u Savu i pristali na Beogradsko pristanište - kapetan morske plovidbe Vilim R. Mikuličić sa svojom herojskom posadom, ostvarivši nestvarni, a stvarni podvig ploveći - od Baltika do Save.

 ---------------------------------------------------

*U kapetanovom brodskom dnevniku imena ove posade ispisana su krupnim slovima:

„ - Zapovjednik „Indusa” i ujedno zapovjednik teglećeg sastava - Vilim R. Mikuličić;

- Posada na „Indusu”: I časnik Makso Pavešić; kormilari: Mirko Stok, Viktor Udovičić, Ladislav Makori, Mirko Ročak; kuhar Anzelmo Grohovac, konobar Josip Zonka, I strojar Vlade Margitić, II strojar Antun Mavrinac, III strojar Anđelo Bruketa, vođa stroja Vinko Akačić, ložači: Dušan Matešić, Ante Matešić i Josip Dražić.

- Posada na „Iranu”: kapetan Abdan Glavan, zapovjednik; kormilari: Anton Winkler, Mate Kapović i Josip Jurašić; kuhar Milan Gržetić; I strojar Vladimir Mikuličić; ložač Ivan Grgurić.”


pisao Živojin Žika Petrović


* žp11.png (222.43 KB, 449x254 - viewed 58 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #4304 on: January 27, 2021, 05:36:46 pm »

Како су завршала ова два брода касније...?
Logged
Pages:  1 ... 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 [287] 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.043 seconds with 22 queries.