PALUBA
May 02, 2024, 06:28:02 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 [238] 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 ... 300   Go Down
  Print  
Author Topic: Zanimljivosti  (Read 1134505 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #3555 on: March 04, 2016, 10:06:17 am »

Čiju je sliku Hitler držao na stolu? Neverovatne činjenice o Drugom svetskom ratu koje sigurno niste znali
Express.hr , T. Č.   04.03.2016.

Možda niste znali koliko je godina imao najmlađi američki vojnik u Drugom svetskom ratu, da je Hitlerov sestrić služio vojsku u američkoj mornarici ili da je najmlađi američki vojnik koji je učestvovao u ratu imao je samo 12 godina.

Ovo su neke zanimljive, a neke čak i bizarne činjenice koje niste znali o Drugom svetskom ratu:

1. Prvog nemačkog vojnika koji je poginuo u Drugom svetskom ratu ubio je Japanac.

2. Prvog američkog vojnika koji je poginuo u Drugom svetskom ratu ubio je Rus.

3. Više od 100.000 članova posade savezničke avijacije poginulo je iznad Evrope.

4. Više je američkih vojnika poginulo u vazduhoplovnim jedinicama nego u kopnenim snagama.

5. Poljska katolička babica, Stanislava Lezinska, pomogla je rođenju oko 3.000 beba u u logoru Aušvic za vreme holokausta.

6. Tokom Drugog svetskog rata, britanski vojnici dobijali su tri lista toalet papira dnevno, a američki 22.

7. Četiri od pet poginulih nemačkih vojnika poginuli su na Istočnom frontu.

8. Samo 20 odsto muškaraca rođenih u Sovjetskom savezu 1923. godine su preživeli Drugi svetski rat.

9. Najmlađi američki vojnik koji je učestvovao u ratu imao je samo 12 godina. Koliko zaista ima godina priznao je lekarima tek kada je bio ranjen.

10. Jedan od četiri mornara koji su služili u podmornicama preživeo je Drugi svetski rat.

11. Tokom opsade Staljingrada poginulo je više Rusa, nego američkih i britanskih vojnika zajedno tokom celog Drugog svetskog rata.

12. Hitlerov sestrić, Vilijam Hitler, u Drugom svetskom ratu je služio je u američkoj mornarici.

13. Hitler i Henri Ford su na svojim radnim stolovima držali sliku od jedan drugoga.

14. Najveći japanski špijunski centar u Drugom svetskom ratu se nalazio u Meksiku.

15. Stopa smrtnosti u ruskim kampovima za zatvorenike je bila 85 odsto.

16. Da Japan nije potpisao kapitulaciju, sledeći grad na koji bi bila bačena atomska bomba bio bi Tokio.

17. Prva bomba koja je bačena na Berlin prvo je ubila slona u zoološkom vrtu.

18. Kada je 1945. Tokio potpisao kapitulaciju, potporučnik Hiro Onoda nije poverovao u tu vest i mislio je da se radi o neprijateljskoj propagandi, pa je nastavio da vodi gerilski rat. Tek 1974. kada je njegov bivši zapovednik lično doputovao na Filipine gde je Onoda nastavio sa svojom gerilom i dao mu naređenje da ga osloboađa dužnosti, Onoda se "predao".

19. Pretpostavlja se da je ukupan broj žrtava u Drugom svetskom ratu bio između 50 i 70 miliona ljudi. Oko 80 % tih žrtava su bili stanovnici samo četiri države - Nemačke, Rusije, Kine i Poljske. Više od 50 odsto žrtava u Drugom svetskom ratu su bili civili.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #3556 on: March 05, 2016, 06:48:41 pm »

Nek' se nađe , može nekom zatrebati  Grin , Imao bih da dodam dosta toga iz lične kolekcije ali ću se uzdržati, i ovo je dovoljnod


Kako izazvati tuču i vređati nepoznate ljude na devet stranih jezika



Bez obzira na to koliko vremena u životu ste potrošili na jogu i kontempliranje, ponekad je poštena psovka jedina stvar koja može da razreši zeznutu situaciju – koju uzvikneš iz petnih žila, pravo u božje uši. Kada udariš mali prst na nozi, kada rajfešlusom uštineš genitalije, i kada se nađeš u saobraćaju, a ispostavi se da tu ima i drugih ljudi: psovanje i kletve su odgovor. Ako je ikako moguće, za svoju nesreću kriviš druge, ali pesnica u lice neprijatelja nikada nije odgovor. Dobro sročena nasilna uvreda može da povredi mnogo više.

Psovanje je svima nama usađeno, i to je ono što nas ujedinjuje kao ljudska bića. Ali način na koji psujemo može mnogo da se razlikuje od zemlje do zemlje. Zamolili smo naše VICE kancelarije po Evropi da nam približe svoje bogate tradicije psovki, kletvi i vređanja drugih do srži.


ITALIJA

Jedna od najfacinantnijih stvari kod psovanja u Italiji je to što je vokabular toliko bogat, da gotovo da možeš da vodiš smislen razgovor koristeći samo psovke. Italijanske ružne reči se obično koriste umesto zareza, ili umesto čitavih rečenica, i pokrivaju širok spektar emocija: „kaco" ili „minćia" (kurac), „merda" (govno), „figa" (pička) mogu da znače bilo šta, od razočaranja, preko iznenađenja, do ekstremnog zadovoljstva. Međutim, ako je namera da se neko uvredi, velika većina psovki je usmerena na članove porodice: „filjo di putana" (kučkin sin), ili „mortaći tua" (čime se psuju preminuli članovi porodice neprijatelja).

Psovanje boga, Bogorodice ili Gospoda je takođe svojstveno Italijanima, uglavnom tako što se ova imena uparuju sa svakom mogućom uvredljivom reči, imenom ili vrstom životinje. Za razliku od drugih oblika psovanja u Italiji, ove bogohulne psovke su generalno složene, artikulisane i rečite – što duže, to bolje.

Međutim, najbolja psovka na italijanskom jeziku dolazi iz centralne Italije i glasi: „Li mortaći tu, de tuo nono, de tua madre, e dei ¾ palacina tua", što bi u prevodu bilo „Jebem ti mrtve rođake, babu i dedu i mater, i tri trećine kvarta u kome živiš".


SRBIJA

Ako Srbija u nečemu ne oskudeva, to su psovke. Čuveni srpski prosvetitelj Vuk Karadžić, koji je svojeručno reformisao srpski jezik, sastavio prvi rečnik i preveo Novi zavet na maternji jezik, takođe je bio i prvi koji je priznao naše psovačko nasleđe, popisavši sve srpske narodne psovke.

Ljudi koji su nam najmiliji podnose teret naših psovki: naša porodica, a posebno naše majke. „Jebem ti mater" je majka svih psovki, od koje su sve druge izvedene. Generalno, mnoge od naših psovki vrte se oko vagine: „Pizda ti materina", na primer. Varijacije na ovu temu uključuju „Jebem ti krvavo dete u pičku" i „Jeb'o ti pas mater u pičku". Ako želiš nekome da udariš na muškost, možeš da pribegneš homofobičnim uvredama i kažeš „Da bogda ti se pička ogadila". Jednostavno nazvati nekoga „Siso smrdljiva" takođe je jedna od opcija.

Međutim, ako hoćeš to da uradiš kako treba, moraš nekome da opsuješ čitavu porodičnu lozu: Možeš da kažeš „Jebem ti sve mrtve i porod i pretke", ili malo otmenije, „Jebem ti seme i pleme", ili „Jebem ti prvi red na sahrani".

Učtivije ali takođe uspešne psovke su „Serem ti se u usta" ili „Serem ti se na leđa". Međutim, najneshvatljivija psovka u našem jeziku bi bila „Jebem ti kurac u pičku". Generacije stručnjaka su pokušale i zakazale u tome da shvate kako bi to moglo da se izvede.


FRANCUSKA

Francuske psovke danas su prilično blage u poređenju sa onima koje smo počeli da koristimo u srednjem veku. Od tih dana, pa sve do 18. veka, svi, od seljaka do plemstva, su uzvikivali reči kao što su „gorgandin" (prostitutka), ili „sakrblu", što je teško prevesti – to je manje-više francuski ekvivalent za „božje rane". To su bila uzbudljivija vremena, kada su Francuzi uzvikivali stvari kao što su „žan-fotr", što znači „opak", ali je veoma teško prevodivo.

Danas su Francuzi manje kreativni kada psuju: samo koriste homofobične uvrede kao što su „fiot", „tarluz", ili bazičnije stvari kao što su „konard" (dileja), „pute" (drolja), ili „salop" (kurva). Srećom, Francuzi ipak još uvek koriste izraze koji su malo elokventniji, kao što je „Va te fer metr" – što bi moglo da se prevede kao „Idi i odradi sam sebe", i obično se koristi kada moraš da kažeš nekome da odjebe.


RUMUNIJA

Kultura psovanja u Rumuniji se zasniva na tri stuba: oralni seks, majke i Isusa Hrista. Najčešća ružna reč u Rumuniji je „muie", koja bi grubo mogla da se prevede kao „sisaj kurac". Takođe koristimo i izraz „kurac moj" kada želimo nešto da istaknemo u normalnom razgovoru, kao što Poljaci koriste reč „kurva".

Najkreativnija rumunska psovka vezana za majku je „Sa ma fut in ma ta", što se prevodi kao „Hoću da se jebem sa tvojom majkom". U svetlu toga, nikoga ne bi trebalo da iznenađuje to što je, prema statistikama rumunskog Pornhaba, „mama" reč koja je već godinama najtraženija na tom sajtu.

Najkontroverznije poljske psovke se odnose na religiju. Iako 81% Rumuna sebe smatraju pravoslavnim hrišćanima, mnogi ljudi ovde koriste „futu-ti Hristosi si dumenzeli ma ti", što u prevodu znači „Jebem ti bogove i Hristose majčine". Uzgred, ovo nije slovna greška. To je množina od Hristos.


HOLANDIJA

Za razliku od većine istočnih i južnih evropskih zemalja, uvreda majke nije toliko velika stvar za Holanđane. Mi koristimo direktniji pristup, tako što subjektu našeg psovanja poželimo da oboli od niza smrtonosnih bolesti. Tokom godina, psovke i kletve koje uključuju „klere" (koleru), „pest" (kugu), „tifus", „tering" (tuberkulozu) i „poke" (male boginje) su sve bile popularne.

U poslednje vreme, „kanker" (rak), je postao najpopularnija ružna reč kod Holanđana, iako takođe ostaje najkontroverznija, jer je rak danas veći problem u svetu nego što je to, recimo, kuga. To je raznovrsna psovka, zato što može da se koristi kada shvatiš da si ostao napolju, zaključan, a telefon ti je u kući („kanker!"), ali takođe može da se kombinuje i sa drugim rečima. Tip koji ti se ne dopada je „kankerlui" (rakov kurac), a njegov ženski ekvivalent je „kankerhoer" (rakova kurva).

Ove bolesti takođe mogu da se koriste u superlativu i u pozitivnom smislu. Ako je u teretani ekstremno velika gužva, reći ćeš da je „teringdruk" (tuberkulozno zauzeto), a ako se sjajno provodiš s nekim, možeš njemu ili njoj da kažeš da je bilo „kankergezelig" (zabavno kao rak).


AUSTRIJA

Kada nas u Austriji neko baš iznervira, mi povičemo „fure", što znači kurva i koristi se na sličan način kao „jebote".

Važna kategorija u psovkama u Austriji je korišćenje delova tela. Nekada kažemo nekome da je „bejdl" – što znači čmar, ali se često koristi kao sinonim za kurac – i kao i mnoge druge velike svetske nacije, nazivamo jedni druge seronjama ili dupeglavcima.

Mnogi Austrijanci će ljude koje ne vole nazvai „švučtel" ili „mongo" – pogrdni izrazi za gej i hendikepirane ljude, tim redosledom. Ali ove psovke mogu da budu uperene i preme predmetima, pošto Austrijanci misle da stvari takođe mogu da budu gej ili hendikepirane. Očigledno je da su Austrijanci najgori i da im treba reći da odjebu. Ili, kao što bi to Austrijanci rekli: „Ge šajzen" (Idi kenjaj).


DANSKA

Sve ozbiljne danske psovke uključuju to da te neko strašno stvorenje pojede. Stvari kao što su „satanedme" (neka me pojede Satana) i „kraftedme" (neka me pojede rak). Recimo da neko naleti na tebe i zbog njega ispustiš knjigu bajki Hansa Kristijana Andersena. Na to ćeš odgovoriti: „Ovo je previše, neka me pojede Satana".

A tu je i čitav splet tužnih danskih izgovora za psovke: prevodi pravih psovki na engleskom, kakvi se pojavljuju u filmskim titlovima. One uključuju bisere kao što je „skidespreler" (tresač govana), „kors i raven" (krst u dupe), i „ravbanan" (banana u dupetu), i to je izgleda najbliže što danski jezik može da priđe jednostavnim ali efikasnim rečima kao što su „jebote", „sranje" i „dileja".

Ovo je stvarno i potrebna nam je pomoć. Svete, ako slušaš: pošalji nam svoje daleko superiornije psovke. Postoje nedužna danska deca koja su u realnoj opasnosti da poveruju da tačan danski prevod legendarne replike Brusa Vilisa iz filma „Umri muški" „Jipikajej, jebem ti mater" glasi „Hvala i zbogom, brate govno". Molimo vas, pošaljite pomoć.


GRČKA

Grčka i psovke su jednostavno jedno za drugo. Jedna od naših najčešće korišćenih reči je „malakas", što znači „drkadžija", ali uglavnom se koristi umesto reči „prijatelju, „brate", ili „batice". Manje prijateljski izraz bi bio „Serem ti se na grob", koji ne bi trebalo koristiti tek tako, jer Grci zbog toga umeju da se potuku.

Još jedna uobičajna kletva je „Da bog da te pare potrošio na lekara", što koristiš kada bi u radnji želeo da kupiš nešto što ti je isuviše skupo. Okreneš se vlasniku radnje, i u suštini mu kažeš da, kada dođe neka druga mušterija i kupi to za čim žudiš, te pare treba da potroši na lekara da ga izleči od ludila. „Na se pane teseris" je još jedan izraz koji ne može tačno da se prevede, ali odnosi se na trenutak kada ležiš u mrtvačkom kovčegu i četvorica ljudi te nose do groba. Dakle, to u suštini znači „Crkni".

I na kraju, fraza koja je bila veoma popularna osamdesetih i devedesetih godina glasi „Da bogda ti izgoreo video rekorder". Ako ne shvatate težinu ove kletve, onda nemate predstavu koliko su u to doba video rekorderi bili skupi i kul.


NEMAČKA

Većina ljudi bi očekivala da mi imamo dobre psovke, uzimajući u obzir kako naš jezik zvuči, ali naša psovačka tradicija je relativno dosadna i pitoma. Klasične nemačke ružne reči ili psovke često zvuče kao da je neko neprilagođeno dete pokušalo da kaže nešto bezobrazno, ali ne zna baš kako se to tačno radi. Kao što su „Dume kuh" (glupa kravo), na primer, ili „Pisenelke (reč koja u isto vreme znači i „maslačak" i „dosadna, smerna devojka"), ili „Flakcange" (što u isto vreme znači „pljosnata klešta" i „idiot").

U poređenju sa drugim zemljama, Nemačka se više fokusira na izmet i dupe nego na seksualne činove. Prva nemačka reč koju svaki stranac nauči je „šajze" (sranje), dok je „aršlok" (čmar) takođe popularna.

Ali kada smo već kod toga, naše najbolje psovke su, prirodno, našle put do našeg jezika preko nemačke rep muzike. Reperi su Nemačkoj predstavili koncept međusobnog jebanja majke, sa rečima kao što su „hurenson" (kučin sin) i „Ih fike dajne muter" (jebem ti mater). Takođe su uzdigli nemačku tradiciju benignih psovki koje to u stvari i nisu na sasvim novi ironični nivo, izmišljajući uvrede kao što je „du lauh" (praziluku jedan). Da, ono povrće.
Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #3557 on: March 07, 2016, 06:33:12 pm »

Treba im dati nagradu jer su odradili tudj posao Smiley

PUK'O IM FILM ZBOG ZAVEJANIH ULICA: Ukrali kamion pa čistili sneg po Žabljaku!


 Crna Gora
13:03, 07.03.2016


Snegočistač žabljačkog komunalnog preduzeća bio je "u akciji" jutros oko tri sata kada su nepoznate osobe njime čistile gradske ulice
.



Snjegočistač se nalazio na proširenju pored ulice Vuka Karadžića u Žabljaku.

Nepoznate osobe, za kojima policija traga, upali su u vozilo marke “FAP” sa kosim nožem, prošli kroz centar grada, pored Autobuske stanice i zaobilaznicom gde su ga u blizini sportskog centra ostavili.

Dosadašnjom istragom policajci su utvrdili da su "izvršioci sve vreme uklanjali sneg sa kolovoza", te da se "najverovatnije radi o avanturizmu izvršilaca".

(Vijesti.me)

Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #3558 on: March 07, 2016, 08:43:14 pm »

Naleteo sam na ovaj video na You tube, pa me je zainteresovalo šta ti momci rade.



Očito je da se radi o prekopavanju poprišta nekadašnjih bitaka na teritoriji bivše SSSR. Vidim, nađe se tamo svega, od posmrtnih ostataka, do zarđalih delova vojničke opreme (i nemačke i sovjetske).
Nisam baš uspeo da skontam šta biva sa iskopanim stvarima? Da se proda u otpad - malo je za neku ozbiljniju zaradu. Da se proda kao antikvitet - čini mi se da su iskopane stvari u veoma lošem stanju. 
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #3559 on: March 08, 2016, 01:00:49 pm »

Inače ovo je iz stvarnog priručnika o ,,dobroj ženi,, koji se štampao u Americi 60-tih godina! Iako je poruka politički obojena, nije mi to bila namera ,već da prikažem sadržaj.

Logged
banebeograd
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 276



« Reply #3560 on: March 08, 2016, 06:40:24 pm »

Naleteo sam na ovaj video na You tube, pa me je zainteresovalo šta ti momci rade.
bave se traganjem sa metal detektorom,
ovi konkretno obilaze mesta gde su se vodile bitke za vreme 2sr,
skupljaca militarije ima po celom svetu, kad se nadje nesto bolje ocuvano ide u kolekciju i za birane kupce,
ono sto je losije ide na kilo,
a zamisli koliko se uzme kad nalete na tenkove i drugu tesku artiljeriju.
ima toga dosta i kod nas naravno i sve vise tragaca....
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 840


« Reply #3561 on: March 09, 2016, 01:00:51 am »




   Kod nas u Sremu je svojevremeno bio Sremski front ali se mnogo više istražuju militarije iz rimskog, keltskog i srednjevekovnog perioda. Bronzane sekire, mačevi, kacige a pogotovu novčići decenijama su predmet interesovanja arheologa-amatera koji sa metal detektorima i vojničkim ašovčićima pretražuju vojvođanske i mačvanske njive prodajući potom u bescenje nađene metalne artefakte poznatim kupcima koji to istorijsko nasleđe iznose iz zemlje i preprodaju stranim kolekcionarima po višestruko većim cenama. Posle "uspešno" izvedene tranzicije većini tragača je ovo ujedno i jedini izvor prihoda mada je uvođenjem restriktivnih propisa ovo postalo jako opasno i sve manje unosno zanimanje.


Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #3562 on: March 09, 2016, 03:46:27 pm »

KO JE BRŽI, VOZ ILI AUTOMOBIL? Neobična opklada kralja Aleksandra i šefa železnice


Pre skoro stotinu godina sklopljena je jedna nesvakidašnja opklada o kojoj i danas postoje pisani zapisi. Iako su se kladili jedan ozbiljan kralj i jedan vrstan direktor železnice, trag o tom događaju danas je sačuvan u dalekoj Kanadi.


Ovu neobičnu priču Novostima je ispričala Branislava Đorđević, u Kanadi poznatija kao Branka Nakaniši, vrstan istoričar umetnosti i dama koja čuva spomen na svoje snažne, beogradske korene, koja nam je ispripovedala ovu priču i sačuvala dokumente koji je potkrepljuju.

Moj deda Milivoje Đorđević bio je visoki službenik ondašnje železnice, precizno upravnik Bolničkog fonda, koji je bio neka vrsta preteče zdravstvenog osiguranja.  Njegov ujak bio je Miladin Đorić, direktor Srpske državne železnice. On je sačuvao priču koja seže do današnjih dana, a vezana je za događaj koji se odigrao 1920. godine – kaže Branislava, a prenose Novosti.

Tada su se direktor Đorić i prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević sporečkali oko toga da li je brži solidan automobil onog doba ili železnica, i odlučili su da sve utvrde kroz burnu opkladu.
 
Naime, dogovor je bio da će prestolonaslednik dati svoju zlatnu tabakeru direktoru Železnice, ukoliko dvorski voz brže prevali distancu od Subotice do Novog Sada, nego njegov novi automobil.
 
– Radilo se o "fijatu breveti", modelu otvorene karoserije koji su zvali i "kralj Belgije". Na kraju, prestolonaslednik je izgubio opkladu, a voz je trijumfalno stigao u stanicu pre "fijata" – nastavlja Branka Đorđević priču svog pretka.
 
Istini za volju, predratni putevi ne bi mogli da se porede sa današnjim, tako da je vozač automobila bio u znatno težoj situaciji, jer je kolski put bio krajnje neprijatan za brzu vožnju. Železnica je u to vreme bila mnogo komfornija za putovanje, ali je ona do danas "sačuvala" drugu falinku: nije menjala brzinu već stotinak godina.

Epilog priče odigrao se tako što je Aleksandrov ađutant uskoro pobedniku doneo tabakeru i uz nju i prateće pismo, koje sagovornica Novosti i danas pažljivo čuva.
 
– Nažalost, usledila su burna vremena i tabakera sa kraljevskim grbom negde je netragom nestala, tako da u porodici više niko ne zna kako je, i gde okončala. Ipak, ostalo je pismo koje i danas čuvamo kao spomen na agendotu i opkladu svoga dalekog pretka – zaključuje Đorđevićeva.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #3563 on: March 14, 2016, 03:27:52 pm »

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
14.03.2016.

OTKRIVENA JEDNA OD NAJVEĆIH TAJNI NA PLANETU Znanstvenici tvrde da su riješili misterij Bermudskog trokuta

Otkriće ogromnog podvodnog kratera na dnu Barentsovog mora moglo bi biti objašnjenje nestanka brodova u Bermudskom trokutu. Znanstvenici nagađaju da su ovi krateri široki po 800 metara nastali zahvaljujući velikim količinama metana, koji je najverovatnije došao s obala plinom bogate Norveške, koje su se dugo taložile da bi na kraju eksplodirale ostavljajući za sobom ogromne rupe.

Područje s kraterima je vjerojatno najveće žarište metana koje se oslobađa u plitkoj morskoj vodi, piše Daily News Wire . Krateri nastali eksplozijom predstavljaju potencijalno velik rizik za plovidbu brodova u Barencovom moru.

Oni također mogu predstavljati uzrok nestanka brodova i letjelica, tvrde znanstvenici. Ovo područje se proteže od sjevera Atlanskog oceana, preko Floride, pa do Portorika. Ruski znanstvenik Igor Yeltsov je izjavio da je Bermudski trokut nastao kao posljedica reakcija podvodnog plina.

"Ove reakcije mogu biti izuzetno snažne poput nuklearnih", napominje i dodaje, "to doprinosi zagrijavanju oceana i potonuću brodova u vodama pomiješanim s velikom količinom plina", kaže Yeltsov.

Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #3564 on: March 15, 2016, 04:34:22 pm »

Nije mi jasan mehanizam kako krateri na dnu okeana, nastali zbog prisustva metana, mogu uticati na sigurnost aviona u vazduhu, i koji lete na visinama od nekoliko pa do 10 hiljada metara.

Da je u pitanju eksplozija metana - to bi se sigurno detektovalo, i povezalo sa nestankom pojedinig aviona, ali da nestanu cele eskadrile, bez da se zabeleži neka velika eksplozija - nije baš najjasnije.

Mislim da je ova vest čista novinarska senzacionalistička glupost: udarni naslov - privlači čitaoce.
Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #3565 on: March 17, 2016, 06:18:56 pm »

Ovo se zove istraživačko novinarstvo

Inače 1 KM = 62.96 Din
1 KM = 0.51 €
1 KM = 3.87 Kuna

30 gradova u svijetu sa najjeftinijim pivom: Banjaluka i Sarajevo na listi

Kako je danas nezvanični "Svjetski dan piva", Dan Svetog Patrika, došli smo do podatka da su Banjaluka i Sarajevo 29. odnosno 30. mjesto na spisku gradova gdje je najjeftinije pivo u svijetu. Do podataka smo došli koristeći statističke podatke stranice Numbeo.com, a prema ovoj listi u regionu najbolje kotira Niš. Možda najpopularnije i jedno od najstarijih alkoholnih pića u svijetu je pivo. Pravi se od kvasca, hmelja, ječma i vode, a ubraja se u slabija alkoholna pića. Sajt numbeo.com svim ljubiteljima avanture, koja između ostalog, podrazumijeva i potragu za jeftinim pivom daje odličan uvid u njegove cijene. Za vas smo izdvojili trideset gradova koji imaju najjeftinije pivo.

Izvor: http://www.nezavisne.com/


   R.br.      Grad (država)      Domaće pivo (market)      Uvozno pivo (market)       Domaće pivo (kafić, restoran)       Uvozno pivo (kafić, restoran)       Prosječna cijena    
   1      Lavov (Ukrajina)       0.74 KM      1.76 KM      0.82 KM      2.04 KM      1.34 KM   
   2      Dnjipropetrovsk (Ukrajina)   0.77 KM      2.03 KM      0.89 KM      1.98 KM      1.4175 KM   
   3      Almati (Kazahstan)       0.96 KM      1.47 KM      1.79 KM      1.54 KM      1.44 KM   
   4      Harkiv (Ukrajina)      0.88 KM      1.89 KM      0.90 KM      2.19 KM      1.465 KM   
   5      Kijev (Ukrajina)       0.87 KM      2.02 KM      1.03 KM      2.10 KM      1.505 KM   
   6      Odesa (Ukrajina)       0.87 KM      2.01 KM      1.26 KM      1.91 KM      1.5125 KM   
   7      Niš (Srbija)      0.89 KM      1.32 KM      1.91 KM      2.38 KM      1.625 KM   
   8      Čisinau (Moldavija)       1.09 KM      1.67 KM      1.33 KM      2.49 KM      1.645 KM   
   9      Asunsion (Paragvaj)       1.43 KM      1.54 KM      1.54 KM      2.15 KM      1.665 KM   
   10      Ho Ši Min (Vijetnam)       1.32 KM      2.30 KM      1.21 KM      1.95 KM      1.695 KM   
   11      Hanoi (Vijetnam)       1.19 KM      2.07 KM      1.35 KM      2.37 KM      1.745 KM   
   12      Kali (Kolumbija)       1.19 KM      2.16 KM      1.23 KM      2.51 KM      1.7725 KM   
   13      Olomouk (Češka)       0.95 KM      1.86 KM      1.81 KM      2.53 KM      1.7875 KM   
   14      Ostrava (Češka)       1.12 KM      1.67 KM      1.95 KM      2.42 KM      1.79 KM   
   15      Arad (Rumunija)       1.31 KM      1.93 KM      1.31 KM      2.62 KM      1.7925 KM   
   16      Plovdiv (Bugarska)       1.04 KM      1.67 KM      2.00 KM      2.50 KM      1.8025 KM   
   17      Tirana (Albanija)       1.19 KM      1.84 KM      1.66 KM      2.60 KM      1.8225 KM   
   18      Varna (Bugarska)       1.40 KM      1.49 KM      2.00 KM      2.50 KM      1.8475 KM   
   19      Tbilisi (Gruzija)       1.53 KM      2.10 KM      1.53 KM      2.29 KM      1.8625 KM   
   20      Goa (Indija)       1.52 KM      2.30 KM      1.57 KM      2.09 KM      1.87 KM   
   21      Brno (Češka)       1.01 KM      1.78 KM      2.17 KM      2.53 KM      1.8725 KM   
   22      Konstanta (Rumunija)       1.31 KM      1.65 KM      2.18 KM      2.40 KM      1.885 KM   
   23      Vindhok (Namibija)       1.69 KM      2.19 KM      1.70 KM      1.98 KM      1.89 KM   
   24      Novi Sad (Srbija)       1.03 KM      1.69 KM      2.38 KM      2.46 KM      1.89 KM   
   25      Durban (Južna Afrika)       1.35 KM      1.76 KM      2.20 KM      2.42 KM      1.9325 KM   
   26      Kampala (Uganda)       1.70 KM      2.10 KM      1.83 KM      2.10 KM      1.9325 KM   
   27      Bitola (Makedonija)       1.35 KM      1.65 KM      2.22 KM      2.54 KM      1.94 KM   
   28      Medeljin (Kolumbija)       1.21 KM      2.69 KM      1.11 KM      2.79 KM      1.95 KM   
   29      Banjaluka (BiH)       0.92 KM      1.50 KM      2.50 KM      3.00 KM      1.98 KM   
   30      Sarajevo (BiH)       1.31 KM      1.62 KM      2.00 KM      3.00 KM      1.9825 KM   
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 544



« Reply #3566 on: March 17, 2016, 06:40:21 pm »

Nije to dobro ispitano. Kod mene u selu u prodavnici ima domace pivo (Apatinsko) od 0,5 l za 35 dinara. To dodje priblizno 0,28 evra ili oko 0,56 KM
Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #3567 on: March 17, 2016, 07:09:24 pm »

Nije to dobro ispitano. Kod mene u selu u prodavnici ima domace pivo (Apatinsko) od 0,5 l za 35 dinara. To dodje priblizno 0,28 evra ili oko 0,56 KM

Dobro Kuzma nisu mogli zalaziti  po svim selima Grin nemoj da si na kraj srca. Rcimo u Tesliću  cijena za domaće pivo je u rasponu od 1.50 KM - 2.00 dok za strana cijena se kreće od 2.00 - 7.00 KM (pod domaća brojim i pivo sa ex-Yu prostora sem Slovenačkog koje je neopravdano skupo i Makednskog koje nije prisutno na tržištu)
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 19 039


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #3568 on: March 17, 2016, 07:50:29 pm »

Svet je poludeo, niko ne može da provali koliko devojčica je na ovoj fotki!

Prošle nedelje švajcarski fotograf Ticijana Vergari je na Instagram postavila fotografiju devojčica koje sede u sobi. Ljudi širom sveta su ostali zbunjeni. Koliko osoba je na slici? Trik je u ogledalu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Mnogi su ovu fotku prokomentarsiali kao odličnu, ali većinu korisnika Instagrama muči samo jedno pitanje: Koliko je zapravo devojčica na slici?

Odgovori su različiti, neki misli da ih ima dve, a drugi 13.

Posle gomile komentara, gospođa Vergari je potvrdila da su na fotografiji samo dve devojčice za koje se veruje da su joj ćerke.

Izvor: 24sata


* koliko devojčica je na ovoj fotki.jpg (98.16 KB, 597x557 - viewed 62 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #3569 on: March 17, 2016, 08:07:10 pm »

Nije to dobro ispitano. Kod mene u selu u prodavnici ima domace pivo (Apatinsko) od 0,5 l za 35 dinara. To dodje priblizno 0,28 evra ili oko 0,56 KM

Dobro Kuzma nisu mogli zalaziti  po svim selima Grin nemoj da si na kraj srca. Rcimo u Tesliću  cijena za domaće pivo je u rasponu od 1.50 KM - 2.00 dok za strana cijena se kreće od 2.00 - 7.00 KM (pod domaća brojim i pivo sa ex-Yu prostora sem Slovenačkog koje je neopravdano skupo i Makednskog koje nije prisutno na tržištu)

Kuzma, nemoze selo bit na listi gradova. Wink

Al nesto drugo nije dobro, o kojoj kolicini se radi? Je li u pitanju 0,33 ili 0,5 ili nesto trece?
Logged
Pages:  1 ... 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 [238] 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 ... 300   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.07 seconds with 23 queries.