Slaganje tereta na brodu - hrvatski Paviljon za Veneciju

[jadran2]

Jedan oficir KJRM i JRM je sezdesetih godina predavao na Pomorskoj skoli u Splitu sa specijalizacijom (u civilu)  - "Slaganje tereta na brodu", o cemu je objavio nekoliko knjiga.

Osobno ga s Palube moze znati vrlo malo ljudi (brodarski, ja-dran.....).

Kada sam vidio ovu fotografiju, neminovno sam se sjetio vrlog Ive Buljana.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Рашо]

I onda se pitaju zašto je ovaj paviljon doživio neslavan kraj...
Pravo je čudo kako je ovo uopšte i stiglo do Venecije.

[brodarski]

Teret je složen tako da može klizniti u more po najmanjem valu. Danas nisu važni zakoni struke već zakoni profita. Sigurnost ljudi i imovine na najnižoj je skalini u povijesti ovih prostora. Dekadencija vlada od vrha do baze piramide. Tko će još voditi računa o pravilnom slaganju tereta? Jedino novinari Nove TV. Ona ženska će uzviknuti: '' Šokantno. prevrnula se barža, teret propao u moru, nema poginulih, tko će platiti štetu? '' Da nije tih novinara kojima je šokantno i kad botun otpadne sa šlica, ne bi znali za događaj oko Venecije.

[Gazda]

nije slagano,vareno je,no nije mi jasno ko je ovakav teret,plovilo,šta je već pustio preko jadrana kad je svakome ko zna najosnovnije zakone mehanike jasno da bilo kakava smična sila može sve ovo okrenit u more.sreća da se paviljon skrivia po provi a ne po boku!!

[MORNAR]

Najveća šteta je NE biti na Bienalu u Veneciji.

[brodarski]

Netko će možda iz HR sudjelovati s manjim eksponatima. Moderni umjetnici imaju otkačene ideje i nije čudo da se ovo desilo. Ogromna količina mreža za betoniranje uspravno postavljenih bile su ko jedra. Sve je to otišlo u papar. Konceptualna instalacija. Sad jesi, sad nisi. Nema se za čime žaliti. Pametni će iskoristiti materijal za betoniranje.

[Minolovac]

Nisu to projektirali brodograditelji nego arhitekti. A njima se fundament ne pomiče. Ko da ja idem operirat slijepo crijevo...

[jadran2]

Arhitektonska instalacija se vise ne moze popravit - treba sve varove rezati; bude li se radila nova prezentacija - koristiti ce se move mreze; ove su u amortizaciji. Bit ce povoljna cijena.....

Ali, valjda postoji neka nadzorna lucka vlast koja daje dozvolu za isplovljavanje brodova pa i ovakvih maona u teglju.

[nyupnik]

Evo još malo slika te nezgode/sramote (zaokružiti prema raspoloženju)...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Inače, ja bih ga "ispravio" tako da bi ga objesio na n točaka, tj. da se ne dodiruje tlo. Prvo bi, naravno, trebalo vidjeti kolika je nosivost zavara...

[ML]

Koliko sam pročitao famozni pavilijon je rađen po ideji grupe arhitekta u Kraljevici i namjenski je rađen na barži-teglenici, on bi morao da ima bar koliko toliko čvrstu konstrukciju. Nije stvar pomorstva kako je izgrađen i postavljen na baržu, barža nema posade i ne vidim razlog da bi se kapetanija mješala u isplovljenje.
Da nije ekspedicija naišla na neverin verovatno bi čitav stigao u Veneciju. Valjda je neko pratio i prognozu?
Ako je konstrukcija bila tako slabašna i sva je sjela od mora nije se mogla ni ricat. Inače u unutrašnjosti bi se mogla ricati čeličnim sailama tako da se sprječi naginjanje, ali konstrukcija je verovatno i u vertikalnom smjeru bila upitne vrjednosti.
Kod same izrade se vidi da je donji dio dosta slabiji od gornjeg, a mora da nosi teži teret. Da je rađeno drukčije vjerojatno bi se pokvario umjetnički dojam lebdenja.
Inače ni arhitekte nisu podale nikakve izjave o incidentu.
Moje mišljenje je da bi poduhvat vjerojatno bio zadovoljavajuće izveden da se malo pripazilo na meteo uslove.<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/GcIWr3nYock?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[ML]

Evo šta piše u Jutranjem listu, izjave tvoraca:
http://www.jutarnji.hr/hrvatski-paviljon-brod-raspao-se-na-putu-do-venecije/881467/
- U neposrednom morskom susjedstvu Venecije, kao zemlja ljudi sa mora, Hrvatska je dobro pozicionirana i mogla je uspostaviti direktnu vezu sa gradom. Modrčin najbolje opisuje i prvi osjećaj kada ulazite u paviljon, a koji su nazalost imali prilike vidjeti samo Rijecani, ali ne i Venecijanci: imate osjećaj da ste ušli u crtež, koji je napravljen od žice. Gustoća je žica različita, prostor je fluidan i zapravo je svojevrsna kutija za osjećaje, koja kroz svaki otvor stvara razlicit pogled. Najbolje se vizure pri tom stvaraju dok su snažni valovi. Ovaj osjećaj nestabilnosti, čak i pomalo opasnosti, namjerno je potenciran, no ovoga puta do kraja. Modrčin je u pocetku bio zadovoljan: hrvatski su arhitekti, izjavio je izbornik, stvorili remek-djelo.

- Birao sam arhitekte koji su prisutni na međunarodnoj sceni – obrazlozio je Modrčin svoj izbor. Arhitekti-volonteri dolaze iz prakse: 3LHD, Randić-Turato, Studio UP, Franić, Rako, Helena Paver Njirić, Petar Mišković, te iz teorije: profesori Tonči Žarnić i Veljko Oluić, a najmlađi je predstavnik Pero Vuković, još student.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[jadran2]

Umjetnicki dojam, kazu da je bio upecatljiv, medjutim ovdje je netko ipak odgovoran - tko; regulirano je :

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

3878

Na temelju članka 10. stavka 3. i članka 244. stavka 2. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine« 109/07, 132/07), Ministar mora, prometa i infrastrukture, donosi

PRAVILNIK

O PLOVIDBI NA UNUTARNJIM VODAMA

(odgovoran je zapovjednik plovnog sastava, iako bi se moglo priupitati i Lucku kapetaniju kako stvari stoje u ovom slucaju)

[ML]

Šta su unutranje vode:
Pojedini pojmovi u ovom Zakonu znače:
1. unutarnje vode su rijeke, kanali i jezera osim rijeka jadranskog sliva u dijelu toka kojim se obavlja pomorska plovidba,
2. vodni put je dio unutarnjih voda na kojem se obavlja plovidba, klasificiran i otvoren za plovidbu,
3. plovni put je dio vodnog puta propisane dubine, širine i drugih mjera koji je uređen, obilježen i siguran za plovidbu,
4. plovilo je plovni objekt namijenjen za plovidbu ili plutanje unutarnjim vodama,

Inače za štetu je uvijek neko odgovoran, i zapovjednik tegljača odgovara ako je šteta nastala njegovim propustima.

[jadran2]

Odoh medju alase.

ZAKON O PRIJEVOZU U LINJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU (NN 33/06)

Imamo toliko Zakona i Pravilnika o reguliranju prijevoza da nema ni jednog detalja koji nije obuhvacen.

Iako nase novine govore o umjetnickom dojmu, svakako je doslo do stete u pomorskom prijevozu i netko je za stetu odgovoran.

Ukrca se npr. teret u Rijeci za Bakar; buduci je to pola sata voznje, kapetan odluci, a na osnovu lijepog vremena - naravno da tako mesto ne postoji, ali ipak pretpostavimo - teret samo ovlas postaviti na palubu. U Bakarcu ga uhvati nekoliko jacih iznenadnih udara bure i voluminozan, a lagani teret mu prevrne u more.

Nastala je steta; tko je za nju odgovoran? Zapovjednik broda prvenstveno (premda tu dvojim okolo uloge lucke kapetanije Rijeka). Da li je odgovoran onaj koji salje teret, onaj koji prima teret?

Za nepravilno slaganje tereta na (za to neadekvatnom) plovilu/brodu kao i moguce ostecenje istoga - netko je kriv. Ne ulazim u to da li je teret osiguran. Cak i da je, osiguravatelj ima pravo osporiti naknadu po zahtjevu onoga koji je (eventualno) osigurao teret.

[ML]

Ako je šteta nastala propustom zapovjednika tegljača onda je kriv zapovjednik tegljača, međutim treba specificirati po kakvim meteo prilikama maona može da se vuče.
Međutim kako je uočljivo maona i paviljon su praktički jedno tjelo, pavilion je nadgrađen na tjelo maone od strane radnika brodogradilišta i dobilo se neko novo plovilo za koga neko mora sankcjonisati režim upotrebe, što vjerovatno nije učinjeno. Pitanje je interesantno.
U svakom slučaju u samoj izgradnji morala je biti uvedena i brodograđevna struka, koja bi dala svoje mišljenje.