Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx‘Istranka’Ruzinava ljepotica ponovno bi mogla zaploviti
Tko je i zašto u akvatoriju Sjeverne luke u Splitu neovlašteno pomicao i tako znatno oštetio potopljeni 44-metarski povijesni brod “Istranka”, predmet je prijave koju je Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu protiv nepoznatog počinitelja podnio Hrvatski pomorski muzej Split, inače privremeni skrbnik broda.
Ravnatelj Muzeja Stjepan Lozo nije nam htio ni potvrditi ni komentirati ovu prijavu, napomenuvši kako s kolegama kustosima upravo radi na primarnoj zaštiti “Istranke” kojoj je krajnji cilj vraćanje broda u prvotno stanje i njegovo konačno prezentiranje javnosti. Podsjećamo, Muzej je prošle godine u zahtjevnoj akciji spasio “Istranku” s morskog dna i izmjestio je na siguran vez u luci Brižine u Kaštel Sućurcu, gdje se i sada nalazi.
–Godine 2007. “Istranka” je potopljena pod još nerazjašnjenim okolnostima u Sjevernoj luci u Vranjicu, na dubinu od sedam metara, između Žitnih silosa i tvornice “Salonit”. Time je prekršen Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara jer je i tada brod imao privremeni, a sada ima trajni status zaštićenog kulturnog dobra.
Mi kao skrbnici imamo dužnost brinuti se o brodu, a kako je mnoštvo pitanja u vezi s njim nejasno, pa i pitanje vlasništva, kaznena prijava bila je nužna da bi se sve raščistilo – kaže nam muzejski kustos Ljubomir Radić, koji također sudjeluje u konzervaciji ovoga povijesnog broda, koji će iduće godine napuniti 120 godina.
S obzirom na sve okolnosti, brod je sada u plovnom stanju. Ruzina i brojna oštećenja postoje, no muzealci su uvjereni kako će ga uspjeti spasiti od daljnjeg propadanja.
–Ove godine imamo projekt preventivne zaštite i konzerviranja broda, pod kapom Ministarstva kulture, pa pripremamo detaljan elaborat, troškovnik i sve potrebne materijale. U planu je pjeskarenje dijela palube, vanjski premaz, popravljanje jarbola i snasti, ograde, te zaštita unutrašnjosti, a angažirali smo i inženjere brodogradnje kako bismo ga posve rekonstruirali i na koncu ga prezentirali kao brod “Dalmat-Istranka” – doznajemo od kustosa Radića.
Intrigantna povijest
Zapravo, cijela priča o ovom brodu je intrigantna. “Istranka” je porinuta 1896. pod imenom “Ossero” u Trstu. Bila je u privatnom vlasništvu nadvojvode Karla Stjepana, a tri je godine poslije prodana ratnoj mornarici – tada mijenja ime u “Dalmat”. Nadvojvoda Franjo Ferdinand na svoje sudbonosno i posljednje putovanje u Sarajevo krenuo je iz Pule do Metkovića upravo ovim brodom, a nakon atentata njegovo tijelo, i tijelo supruge, istim je brodom prevezeno do ušća Neretve gdje ih je preuzeo brod “Viribus Unitis”.
Nakon Prvog svjetskog rata brod je bio u sastavu mornarice Kraljevine SHS i Jugoslavije pod nazivom “Vila”, za vrijeme talijanske okupacije “Fata”, a nakon 1945. zove se “Orjen”. Pod imenom “Istranka” bio je poznat kao brod-restoran u splitskoj luci, gdje je služio 18 godina. Poslije je prodan jednom Talijanu koji ga je zamalo izveo iz Hrvatske, što je spriječio splitski Konzervatorski odjel. Od 2003. godine nalazio se u remontnom škveru u Vranjicu gdje je propadao jer je vlasnik u međuvremenu umro, da bi 2007. zbog ljudskog nemara potonuo na morsko dno.
Da zaključimo, brod je služio u mornaricama pet država, preživio dva svjetska rata i za to vrijeme promijenio šest imena. Kako stvari stoje, konačno bi ova starina mogla zablistati starim sjajem.
Merien Ilić
foto: Ante Čizmić/ Cropix
Šteta dva milijuna kuna
Prošle godine Hrvatski pomorski muzej uspješno je organizirao (drugi) pothvat podizanja broda, kada su uočene brojne štete za koje se, rekonstrukcijom događaja, utvrdilo da su nastale zbog neovlaštenog pomicanja broda ispod mora. Navodno je brod pomican uz pomoć ronilaca i dizalice, no detalje tek treba utvrditi istraga. Počinjena šteta procjenjuje se na dva milijuna kuna, kaže nam Radić.
Ministarstvo daje 100 tisuća kn
U planu je izrada cjelovitog projekta prezentacije i konzervacije povijesnog broda “Istranka” u kojem će u okviru svojih mogućnosti sudjelovati i Ministarstvo kulture. Za ovu godinu Ministarstvo je osiguralo 100 tisuća kuna. Daljnje financiranje ovisit će o fazama radova i konačnoj odluci o smještaju i prezentaciji broda, a o čemu odlučuje vlasnik broda – odgovorili su nam iz Uprave za kulturnu baštinu Ministarstva kulture.
