23.3.2017.
OBNOVA HABSBURŠKE CARSKE JAHTE Istranka dobila 100.000 kuna za sanaciju
Malim, ali sigurnim koracima obnavlja se carska jahta na kojoj se okupljala europska elita s početka 20 stoljeća [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Autor: MAK JOVANOVIĆ / Foto: Miroslav Lelas
Habsburška carska jahta “Istranka”, nakon što je godinama bila potopljena kod Vranjica, počela je napokon brojati bolje dane. Izvađena je s dna 2014. godine na stotu godišnjicu početka 1. svjetskog rata, a upravo njome su, da podsjetimo, nakon sarajevskog atentata prevezeni posmrtni ostaci Franje Ferdinanda i Sofije od ušća Neretve do Metkovića. Nakon izvlačenja s morskog dna, puna mulja i kojekakve morske faune, otegljena je u ribarsku luku Brižine u Kaštel Sućurcu gdje se godinama pomalo obnavlja. Projekt vodi Stjepan Lozo, viši kustos Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita.
– Sedam je godina to plovilo izuzetne kulturne vrijednosti provelo na dnu kod Vranjica u akvatoriju splitske Sjeverne luke. Iz nje u prvoj fazi izvađeno 120 tona mulja, a kako smo dobili 100.000 kuna za njezina uređenje. To jesu znatna sredstva od kojima možemo napraviti dio posla i zahvate na ovom kulturnom dobru,dakako, to nisu ni približno dovoljni novci da brod bude doveden u stanje kojim bi opravdao svoju slavnu prošlost i opet zaplovio. Lani smo počeli s postupkom finog pjeskarenja i nanošenja zašite. Na linici – palubnoj ogradi, s unutarnje strane sanacija je pri kraju. Ove godine u dogovoru s konzervatorima napravit ćemo zahvate zaštite i pjeskarenja na pramčanom dijelu – naveo je Lozo.
Promjena imena i tršćanska krizaTa je čelična jahta po narudžbi nadvojvode Karla Stephana von Habsburg-Lothringena, nećaka cara Franje Josipa I, izgrađena pod imenom Ossero u Trstu 1896. godine. Duga je 44 metara, široka 6,2 metara, a mogla je preploviti Atlantik. Njome su prvih godina brodili plemenitaši, europski bogataši i uglednici. Legenda kaže da su na Istranki nadvojvoda Franjo Ferdinand i njemački car Vilim II kovali planove za početak Prvog svjetskog rata, te da je upravo na njoj po prvi put u Austro-Ugarskoj upotrijebljena bežična radiotelegrafija.
– Malo je u poznato da je Istranka bila i zapovjedni brod Jugoslavenske mornarice od 1954. do 1958. godine. Promjenjeno joj je ime iz tadašnjeg Orijen u “Istranku”, iz čega se lako dade iščitati politička poruka za tada razbuktalu tršćansku krizu, kad su bila previranja s Talijanima oko teritorija Istre i Trsta – ispričao je Lozo, inače autor monografije o Istranci.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Istranka je bila pretvorena u restoran ukotvljen u splitskoj gradskoj luci. Postavljene su joj ograde i nadgrađe koji su uvelike odudarale od izvornika. Uklonjeni su prije nego je brod potopljen.
Usidrena na splitskoj Rivi?– Namjera nam je Istranku rekonstruirati u izvornom obliku s dva manja nadgrađa, a ne iz perioda kad je bila restoran. Svako nam je želja vratiti i njezina dva jarbola, no, ako se bude išlo u složeniju sanaciju, bilo bi dobro osoviti joj i pogon. Postupak obnove traži vrijeme, a primarni je interes da je se spasi. Postoji mnoštvo ideja što se s njom može kasnije napraviti. Jedna od ideja,a tome trebaju drugi odlučiti, da bude matično vezano na Mletačkom mulu na splitskoj Rivi gdje je nekad i bila. Možda da bude muzejski eksponat na koji se može ući uz ulaznicu, ili pak može biti i prestižni ugostiteljski objekt s memorijalnim salonom. Naime, na tom brodu rado je boravio Franjo Ferdinand, njemački car Vilim II, industrijalac Krupp, mađarski plemić Esterhazy, krema Europe prije 1. svjetskog rata – rekao je Lozo.
Na Istranki odnedavno opet stoji i natpis s imenom, a rade se planovi i makete nadgrađa.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Dalmacija danas
