zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
 Offline
Gender: 
Posts: 9 844
|
 |
« Reply #45 on: June 12, 2013, 12:00:57 pm » |
|
Ova slika je super i ako je malo "zamućena", s njom si mogu pojasniti neke
pozicije danas na istom mjestu baterije. Hvala.
Da li možda imate neku staru kartu ili plan cijelog postrojenja s baterijama? |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #46 on: June 12, 2013, 08:58:30 pm » |
|
Topničko naoružanje obalne artiljerije.
Haubica 420mm [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Merzer 305mm u akciji [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Obalni top 280mm [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #47 on: June 12, 2013, 09:05:58 pm » |
|
Do sada smo dosta napisali i postavili slika o bateriji haubica Gomila.
Ja bih sada za usporedbu postavio i par slika da vidimo kako ta pozicija
danas izgleda ili što je ostalo?
Na žalost samo ruševine. Talijani su za vrijeme svoje vladavine ovim
krajevima sve objekte minirali da bi iz njih izvadili čelik, negdje početkom
tridesetih godina, tako govore stariji ljudi koji su onda bili živi.
Evo pogledajmo.
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #48 on: June 12, 2013, 09:09:45 pm » |
|
I nastavak, strojarski kompleks u gradnji i nakon miniranja i čupanja
željeza i čelika.
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #49 on: June 12, 2013, 09:14:53 pm » |
|
I nastavak, strojarski kompleks u gradnji i nakon miniranja i čupanja
željeza i čelika.
U nastavku bih dodao da u okolici Pule i šire u Istri ima mnogo Austrougarskih utvrda koje su miniranjem oštećene ili uništene za vrijeme talijanske vladavine, a ono što je ostalo bilo je nekako sačuvano zahvaljujući tome što ih je JRM i JNA koristika više kao pomoćne objekte ili skladišta, a vrlo rijetko za ono što su bili građeni. Na kraju ih je vrijeme pregazilo. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
MOTORISTA
Global moderator u penziji
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #50 on: June 13, 2013, 12:49:25 am » |
|
Bila su ova oruđa i na Krimu 1941/42 ako se ne varam.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #51 on: June 13, 2013, 12:38:01 pm » |
|
Bila su ova oruđa i na Krimu 1941/42 ako se ne varam.
Mislim da jesu, čini mi se da sam pročitao u nekoj knjigi od autora ruskih generala da su ih koristili kao opsadna oruđa prije dolaska novijih opsadnih topova još većeg kalibra. |
|
|
|
« Last Edit: June 13, 2013, 12:39:48 pm by Рашо, Reason: sređivanje citata »
|
Logged
|
|
|
|
|
kosmonaut
Guest
|
|
« Reply #52 on: June 13, 2013, 02:08:23 pm » |
|
Zanimljiva slika haubice bez gornje oklopne kupole. Vjerojatno je slika načinjena na nekoj od lokacija kopnenog bojišta, okolina ne sliči poziciji na Gomili kod Pomera. Briancon,granica Italije i Francuske,1326m nadmorske visine, snimljeno 1944/45, posada topa su Njemci, koji su ga preuzeli od italijana, a ovi opet od A-U 1918g. Ja bih sa fotogrfije zaključio da se radi o KuK vojnicima? |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #53 on: June 16, 2013, 03:47:32 pm » |
|
Još malo detalja o nekadašnjem i sadašnjem stanju baterije haubica 420 mm na
lokaciji Gomila-Pomer pokraj Pule.
Prva slika 1-1 nam pokazuje haubicu broj 1 u "punoj slavi i sjaju" početkom I svj. rata.
Druga slika 1-2 nam pokazuje što je danas ostalo od slave i sjaja. Talijani miniraše i
pokupiše željezo i čelik, a ostatak je učinilo vrijeme i priroda pa je danas ostao samo
ukopani temelj pun vode i zelenila.
Treća slika 2-1 nam pokazuje strojarski kompleks baterija na istoj poziciji u konačnoj
fazi izgradnje, u pozadini na brdu se vidi iskopani kanal u kojem su bile položene sve
komunikacije s osmatračnicama i s posadom reflektora. Reflektor je bio zakljonjen u
iskopanoj špilji (gore lijevo) i po tračnicama se kroz usjek u brdu izvlačio na poziciju,
slika špilje i usjeka u brdu su već prije postavljene pa neću ponavljati.
Četvrta slika 2-2 pokazuje taj isti kompleks nakon miniranja i odvoženja svega
željeznog, uz pomoćtalijanskih minera ostatak je napravila priroda i vrijeme.
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #54 on: September 20, 2013, 08:38:55 pm » |
|
Danas su ostaci tih baterija i drugih vojnih objekata opet u "poluvojničkoj" namjeni. Tu je igralište za paintball.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zvek
mladji vodnik
Offline
Posts: 182
|
|
« Reply #55 on: September 21, 2013, 12:56:58 pm » |
|
Danas su ostaci tih baterija i drugih vojnih objekata opet u "poluvojničkoj" namjeni. Tu je igralište za paintball.
Pa i to je bolje nego da su ostali zapušteni i zarasli u draču. Ovako je okolina počiščena pa su i ruševine utvrda i objekata lakše pristupačne zainteresiranima. Sve je dobro dok se čuvaju ostaci tih utvrda. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #56 on: September 21, 2013, 02:04:12 pm » |
|
Danas su ostaci tih baterija i drugih vojnih objekata opet u "poluvojničkoj" namjeni. Tu je igralište za paintball.
Pa i to je bolje nego da su ostali zapušteni i zarasli u draču. Ovako je okolina počiščena pa su i ruševine utvrda i objekata lakše pristupačne zainteresiranima. Sve je dobro dok se čuvaju ostaci tih utvrda. Suglasan sam s zadnjim razmišljanjem. Bilo bi dobro da i oko drugih zapuštenih utvrda budu takva igrališta da se očiste i budu vidljiva i turistima i našim ljudima, možda onda i netko pokrene njihovo uređivanje? |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Lisinsky
mornar
Offline
Posts: 3
|
|
« Reply #57 on: September 21, 2013, 04:17:44 pm » |
|
Poštovani, Austrija je u razdoblju od bitke kod Visa (1866) do 1 sv. rata na Srednjem Jadranu sagradila niz topničkih položaja i opremila ih adekvatnim oruđima. Radi se o pravom sistemu namjenjenom zaprečavanju prolaza talijanskoj mornarici prema pbali. Sistem je bio oslonjen na vanjske otoke Vis, Lastovo, Korčulu... Nešto slično, ali na tehnološki znatno većoj razini, napravila je i JNA. Zanima me postoji li ikakva literatura o tom sustavu, rasporedu objekata, vrsti oruđa, logistici i sl.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #58 on: September 22, 2013, 06:12:57 am » |
|
Poštovani, Austrija je u razdoblju od bitke kod Visa (1866) do 1 sv. rata na Srednjem Jadranu sagradila niz topničkih položaja i opremila ih adekvatnim oruđima. Radi se o pravom sistemu namjenjenom zaprečavanju prolaza talijanskoj mornarici prema pbali. Sistem je bio oslonjen na vanjske otoke Vis, Lastovo, Korčulu... Nešto slično, ali na tehnološki znatno većoj razini, napravila je i JNA. Zanima me postoji li ikakva literatura o tom sustavu, rasporedu objekata, vrsti oruđa, logistici i sl.
Pa za Pulu i šire područje postoji knjiga "Festung Pola" od autora Dr. Erwin Anton GRESTENBERGER, izdana je u Austriji, sa dosta fotografija i skica iz ondašnjih i današnjih vremena i na Njemačkom jeziku. Ali to je samo za vrijema AU od 1823. do 1918. Ne znam da je netko napisao knjigu ili neki rad o utvrđenjima i objektima koje je sagradila Jugoslaviaja (bilo Kraljevska vojska ili kasnije JNA). Ako postoji i ja bih rado nabavio takvu knjigu. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Lisinsky
mornar
Offline
Posts: 3
|
|
« Reply #59 on: September 22, 2013, 09:13:15 am » |
|
Mislim da još nitko nije (ni sustavno ni površno) obradio obalna utvrđenja i paljbene položaje nastale i korištene tijekom obiju Jugoslavija. To bi bila zahvalna i odlična tema, jer materijala ipak ima dosta. Hvala na informaciju vezanu uz Pulu, spomenuta knjiga će mi poslužiti kao dobar vodič, izvor literature i za srednjedalmatinsko područje. Ono što me konkretno zanima je početak ozbiljnijeg utvrđivanja tj izgradnje sustava obalnih utvrda na otocima srednjeg Jadrana. To je vezano uz razvoj topničkog oružja, jer koliko mi je poznato, domet topa se je do polovice 19 st mjerio stotinama metara, a primjenom žlijebljenih cijevi domet, preciznost i ubojitost su se bitno povećali. U tom trenutku sve stare utvrde, koje su čuvale uglavnom luke, gube značaj, a javlja se potreba za širim sustavom (pretečom onog kojeg je imala JNA). Negdje krajem 19 st se na Visu, Korčuli, Lastovu... napuštaju dotadašnji, a grade potpuno novi topnički položaji...ali o tome jednostavno nemamo nikakvih podataka. Za Lastovo je stanje još gore posebno zato jer nakon I sv rata pripada Italiji.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
