PALUBA
April 27, 2024, 01:57:28 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 [24] 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Down
  Print  
Author Topic: Drveni brodovi iz naših krajeva  (Read 241111 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 12 255



« Reply #345 on: August 18, 2013, 09:54:45 am »

Pripadao zadrugi Zora. Mislim da sam ga opisao u ovom topicu.
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #346 on: August 18, 2013, 11:03:17 am »

KNEZ LIPOVAC
Jao Vinta gdje baš ovaj brod da postaviš...
Grdan li je bože dragi...  marinero
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #347 on: August 28, 2013, 05:50:51 pm »

Danas malo gubio vrijeme po Supetru pa evo par sličica jednog brodića.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* dr1.jpg (180.12 KB, 1024x768 - viewed 875 times.)

* dr2.jpg (166.48 KB, 1024x768 - viewed 204 times.)

* dr3.jpg (166.77 KB, 1024x768 - viewed 237 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #348 on: August 28, 2013, 05:52:02 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
poz.


* dr4.jpg (172.62 KB, 768x1024 - viewed 308 times.)

* dr6.jpg (170.65 KB, 1024x768 - viewed 321 times.)

* dr7.jpg (175.98 KB, 1024x768 - viewed 339 times.)

* dr8.jpg (143.74 KB, 1024x768 - viewed 226 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 12 255



« Reply #349 on: August 28, 2013, 08:16:07 pm »

Ovo je Turčin. Ne znam u čjem je vlasništvu ali nije porinut s hrvatskih navoza. Zbog pristupačne cijene i brze gradnje naši ljudi kupuju ove brodove.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 12 255



« Reply #350 on: September 01, 2013, 05:51:19 pm »

Na probnoj vožnji ispala mu propela. Mnoga  desetljeća brazdao je svakodnevno kanalom. Danas navraća povremeno  i to samo ljeti. Brod kojeg su voljela djeca i umirovljenici.


* 010.JPG (126.79 KB, 794x595 - viewed 363 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #351 on: September 10, 2013, 09:08:31 am »

Lijep "brodić". Slikano u Vinišču. Šteta što ima plastični bokobran!


* 57931eaa-16d0-4158-9ba0-21159b318984_zps7d37b900.jpg (171.48 KB, 670x325 - viewed 298 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #352 on: September 11, 2013, 06:04:30 am »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split

10.09.2013.

ŠIME ZANZE ZNA STORIJU

Trabakul ‘Marija’ već stoljeće i pol jedri Jadranom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ovo je priča o trabakulu “Marija”, najstarijemu “živućem” drvenom brodu na Jadranu koji je, po zapisu u hrvatskom registru brodova, izgrađen daleke 1863. godine u Baškoj na otoku Krku. I još plovi... Njegovu storiju znade i s nama ju je podijelio vodički Zagrepčanin Šime Zanze, u čijoj je obitelji stara drvena dama nekoć bila. Šimin djed i otac davnih su dana kormilarili ovim dugovječnim brodom što se iz nekadašnje bracere imena “Sveti Ante Prvić Luka” prometnuo, pod starost, u motorni jedrenjak “Marija” za prijevoz turista, s matičnom lukom u Rovinju. A brod, kao i čovjek, ima svoje “rodoslovlje”...
- Moj djed Šime Zanze, pok. Mate, kupio je trabakul pod imenom “Maria Rocco” potkraj listopada 1907. godine, od Vicka Ljubetića Ivanova iz Sutivana, i platio ga 1100 kruna. Bio je to prekrasan jedrenjak, s dva jedra i dva floka, dug 14,7 metara, nosivosti 20 bruto tona - govori Zanze, čiji je brat Ante, povjerit će nam, sačuvao u Prvić Luci od tog broda rog, zvono i jedan koloturnik za dizanje jedra, dok je drugog zadržao Šime.

Brod je, kazuje, imao drvenu glavu žene na pramcu koju do dana današnjeg čuva Špiro Rakuljić iz Krila Jesenica, još od vremena kada je i sam bio vlasnik ovog čudesnog broda. Djed Šime ispit za obalnu plovidbu položio je u Bakru 1922., a deset godina kasnije njegov sin Ivan dodatno je polagao ispit i za motorni brod.

- “Marija”, preimenovana u “Sveti Ante Prvić Luka”, koristila se uglavnom za prijevoz vina, a za to su bile napravljene posebne bačve prilagođene brodu kako bi se mogle smjestiti pod palubu. Otac Ivan je kupovao vino od težaka u Tribunju, a prodavao ga je od Dubrovnika do Sušaka. Godine 1932. kupio je motor s dva cilindra od 24 konjske snage. Platio ga je 60 tisuća dinara, a u to doba se za 10 tisuća mogla izgraditi solidna kuća. E sad, kad je to već bio motorni brod, Ivan Zanze odlučio je postati i prijevoznik na liniji Vodice - Prvić Šepurine - Prvić Luka - Šibenik. Ali na Zlarinu su bila braća Vukov koja su imala čak dva motorna broda, “Lovac” i “Nikola”, a kod takve konkurencije Zanze nije imao šanse. Jedno vrijeme je prevozio sol s Paga u Zadar, čak se bio i nasukao u plićaku, a onda preuzeo prugu od Biograda, Bibinja, Sukošana do Zadra i natrag, na kojoj su uglavnom bile žene koje su nosile povrće i voće na zadarsku tržnicu, a od zarade kupovale kavu i sol u povratku kući - priča Zanze.

- Muka je bila što otac nije mogao vraćati kredit banci za brodski motor pa je zadnji put 1935. ukrcao pun brod vina i krenuo put Dubrovnika. Privezao se u Gružu, ali nije uspio prodati ni litru vina u mjesec dana, pa je pao u depresiju. Mjesec dana nije ništa ni okusio - kazuje sporo, s nekom tugom u glasu, Šime.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slom živaca

- Pušio je - kaže - po 150 cigareta na dan i na kraju dobio slom živaca. Tada je rođak Mate, pomorski kapetan, otišao u Gruž i brod dovezao u Prvić Luku zajedno s ocem i posadom. Otac je završio u bolnicu, a mati 1936. prodala brod obitelji Tomaš u Krilo Jesenice. Od njih je otišao na Pašman, familiji Jureško iz Mrljana, koja će ga poslije prodati Rikardu Tosiću i Antunu Črncu iz Rovinja. Pod njihovom komandom “Marija” plovi i danas...

- Mati je novac vratila banci, ali nismo više imali ničega, gola sirotinja. Brala je drva, posadila lozu, masline i smokve i tako smo se prehranjivali. Otac je umro u šibenskoj bolnici 1943., a naš brod je i dandanas u vlasništvu Črnca iz Rovinja, samo sada ima motor od 100 konjskih snaga i ide brzinom od sedam milja. Sređen, dotjeran ko kakva mladica, a evo, ove godine slavi punih 150 i zasigurno je najstariji ploveći brod na Jadranu - nekako će sjetno barba Šime, koji je i sam prešao 85. godinu.

Uvijek mu je bila želja da jednom opet sjedne u taj stari brod i zaplovi njime, a želju mu je ispunio sin Mario s kojim je prije dvije godine pošao u Rovinj, nakon što su doznali da je “Marija” još uvijek aktivna, da vozi turiste i da je svakog petka u 14 sati vezana ispred rovinjskog bazena. Prešli su cijelu rivu uzduž i poprijeko, nigdje broda.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 - Kad odjednom Mario uzvikne: “Stari, dolazi nam ‘Marija’! Osjetio sam neopisivo uzbuđenje, pred mojim očima stao se vrtjeti film. Vidio sam sebe kao dijete kako plovim s ocem na “Mariji” prije više od 80 godina. Bio je to sada neki drugi brod, ljepši, dotjeraniji, elegantniji, ali ja sam vidio svaki detalj onog našeg trabakula, svako jedro, flok, bačve s vinom koje smo vozili od Gruža do Sušaka - sjeća se s nostalgijom Zanze.

– “Marija” je pristala uz rivu da ukrca turiste i svakomu je od njih kapetan Antun Črnac pomogao da lakše prijeđe preko drvenog mosta. Kad sam ja stao na most, Antun mi dade ruku, ja zastanem i velim mu tko sam. Sumnjivo me pogleda, uđe u brod i usmjeri ga prema Limskom kanalu. Preda kormilo sinu i priđe mi. Kažem da je to nekad bio naš brod koji je plovio pod imenom “Sveti Ante Prvić Luka”, da su njime zapovijedali moj djed Šime i otac Ivan. Pokažem mu ugovor iz 1907. godine kojim djed kupuje brod imena “Maria Rocco” iz Sutivana, dozvole za upravljanje male obalne plovidbe što su je imali i djed i otac. Antun je ganut. Priznaje kako mu je upravo taj dio povijesti broda nedostajao. Vodič je turistima na “Mariji” prevodio svaku moju riječ, a kada je rekao “gospodo, danas na brodu imamo čovjeka koji je na njemu plovio prije 80 godina”, zaorio se pljesak, svi su ustali na noge iskazujući mi poštovanje. S Antunom sam se toga dana dogovorio da ćemo, kada brod navrši 150., njegovu storiju ispričati svima, i evo, hvala vam što ste nam u tome pomogli - završit će Zanze priču o povijesnom putu jedne drvene bracere pretvorene u ljepoticu koja još tuče more ploveći s turistima Limskim kanalom.

 Davorka Blažević



* 50e138f5-ab6a-4d84-af37-9adba7b2e442_zps1703f912.jpg (138.35 KB, 670x417 - viewed 550 times.)

* ZANZE_BROD1-040913_1_thumb.jpg (43.95 KB, 632x410 - viewed 323 times.)

* ZANZE_BROD3-040913_1_thumb.jpg (48.61 KB, 632x470 - viewed 245 times.)
« Last Edit: December 11, 2013, 06:02:33 pm by leut » Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 150



« Reply #353 on: November 22, 2013, 02:41:05 pm »

Iz daleke opatijske proslosti
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 1.jpg (245.54 KB, 1020x662 - viewed 465 times.)

* 2.jpg (240.72 KB, 1020x660 - viewed 185 times.)
Logged
TČ144
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 431



« Reply #354 on: December 09, 2013, 02:32:17 pm »

Gazda,zakasnio si nema ga više.U zadnji tren prije nego je trebao biti izrezan došao je jedaqn kalafat te uzeo centralno rabro i provenu i krmenu statvu za izraditi repliku.Kap.lučice Split Lovre zna sve o tome pa se propitaj.
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 154


« Reply #355 on: December 11, 2013, 05:45:07 pm »

Jedan stari lijepi Dalmacijaturistov jedrenjak ispred plaze Mogren u Budvi.....


* 9fadb6d3e28e2be47da4c87e012c5962_XL.jpg (318.73 KB, 900x610 - viewed 425 times.)
Logged
Gazda
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 502



« Reply #356 on: December 12, 2013, 10:21:29 pm »

Gazda,zakasnio si nema ga više.U zadnji tren prije nego je trebao biti izrezan došao je jedaqn kalafat te uzeo centralno rabro i provenu i krmenu statvu za izraditi repliku.Kap.lučice Split Lovre zna sve o tome pa se propitaj.
koga, one pasare?
Logged
mtu
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 313


« Reply #357 on: December 14, 2013, 07:41:47 am »

Jedan stari lijepi Dalmacijaturistov jedrenjak ispred plaze Mogren u Budvi.....
aspalathos
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #358 on: December 15, 2013, 07:05:16 am »

Vir: "Slobodna dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Objavljeno 14.12.2013. u 21:33
BUDUĆI BRODOGRADITELJI
Studenti u Kaštelima obnovili brod izgrađen 1945. godine
 ..
Studenti brodogradnje snimljeni na svečanosti završetka obnove posljednjeg ribarskog leuta
 
Vraćam ti ime “Borac”. Želim ti mnogo sreće, mirno i dobro more. Želim ti da sudjeluješ na što više regata drvenih brodova i, naravno, da na njima pobjeđuješ – tim je riječima, na jučerašnjoj svečanosti završetka radova na obnovi jedinog preostalog korčulanskg leuta u Kaštel Sućurcu, dr.

Roko Markovina sa splitskog FESB-a krstio potpuno preuređeni drveni brod koji je davne 1945. godine izgradio Vicko Sessa, jedan od najpoznatijih korčulanskih brodograditelja, koji je u svom životnom vijeku stvorio više od 700 brodova, slikovitije kazano 3,5 kilometara brodova.

Cijela priča oko pokretanja ovog projekta počela je još prije dvije godine, a u nju su, uz dr. Markovinu, bili uključeni i njegovi studenti sa studija brodogradnje koji su na rekonstrukciji ovog drvenog ljepotana stekli praktična znanja iz područja brodogradnje.

Plovit će u službi turizma

–Nije bilo lako, krenuli smo u obnovu broda koji je bio u takvom stanju da ga se jedino moglo zapaliti. No, to nismo učinili, nego smo ga vratili u mladost. U mladost koju je živio šezdesetih godina prošloga stoljeća kada je služio za prijevoz svega i svačega, od hrane, ribe, vina, maslina pa do građevinskog materijala. Uz ovaj brod sentimentalno sam vezan na tri načina.

Prvo zbog toga što smo ista generacija, dakle 1945. godina, drugo zbog toga što ga je izgradio veliki korčulanski graditelj koji mu je dao ime “Borac”, koje mu ja danas vraćam, i treće jer svi mi jednom umiremo, a veliki graditelji dvaput. Jednom kada oni odu, a drugi put kada ode njihova građevina – kazao je dr. Markovina, te napomenuo kako su za ponovni život “Borca” zaslužni studenti, udruga “Bašćina” iz Lumbarde, “Barka” d.o.o., a pomogli su i plemeniti ljudi diljem Hrvatske.

“Borac” će, kako je potvrdio dr. Markovina, već idućega ljeta biti u funkciji turizma, a njegova obnova stajat će oko 130 tisuća kuna.

–Do sada je potrošeno oko 100 tisuća, a još 30 bit će u preostalih pet posto posla koji se odnosi na završno “šminkanje”. Studenti su na obnovi ovoga broda naučili puno, što je to timski rad, detektirali su svoje vještine, doznali su kako opipati ljepotu forme broda – kazao je Markovina, napominjući kako će “Borac” u ovakvom stanju kakav je sada, morem moći ploviti i sljedećih 50 godina.

Studenti se učili poslu

Studenti su, rekoše nam, naučili puno, a dekan FESB-a prof. Srđan Podrug kaže kako je ovo “najbolji način da se studente kroz praktičan rad nauči poslu”, te je najavio kako će “napokon i Split dobiti diplomski studij male brodogradnje”.

Leut “Borac” kreće na Korčulu, gdje će ga se do kraja urediti, a nakon toga od vale do vale, od porta do porta.
Neka mu je mirno more.

jakov žarko snimio vojko bašić / cropix


* ImageHandlerCA6L3LHE.jpg (132.85 KB, 468x306 - viewed 177 times.)

* ImageHandlerCAA8EA3C.jpg (69.06 KB, 680x432 - viewed 123 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #359 on: March 20, 2014, 06:25:11 am »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

"Viktoria" barbe Antiše ima 163 godine

Teško je, nemoguće, izbrojiti sve friže na madirima, na bokovima tim starim drvene gajete imena “Viktoria”. Nemoguće je i bore na licu barbe Antiše, vlasnika tog broda od šest metara, prebrojiti. Gajeta je to jedna od najstarijih, ako ne i najdugovječnija na Jadranu.

Ima 163 godine od kada je ispod ruku kalafata ugledala svjetlo dana. 1851. godine u Trogiru složeno je i zadnje njezino rebro, opiturani su joj bokovi, uglancane su prova i krma, i predana je svom prvom vlasniku. A priča seže u 1946. godinu, kada su je kupila braća Domić, Duje, sada 87-godišnjak i Ante, sada 84-godišnjak.

Luka upisa Tran 1851.

Ante Domić još uvijek na ribe ide s tom drvenom ljepoticom kojoj u požutjelim papirima na talijanskom pišu sve karakteristike. U osobnoj karti gajete “Viktoria” stoji da je duga 6 metara, široka 2,30, s gazom 0,78, dvije tone teška, za pet članova posade, te s lukom upisa Tran iz 1851. godine, pod rednim brojem ribarskih lađa 212. Tran je tadašnji Trogir, a svoje zadnje godine “Viktoria” boravi u mandraču u čiovskim Slatinama.
 
 Ribarska smo familija, a osim ribarenja smo prebacivali i kamen s Čiova u Loru. I to sve na vesla, na mišiće, tek 1955. godine smo i motor nabavili, pa je bilo puno lakše. Išlo se tada na sviću na ribe, tratom smo srdele lovili. I drugo blago iz mora – priča nam s prove stare gajete barba Antiša, dok s ponosom pokazuje na ono malo mriža s kojima sada barata, oko 200 metara prostrica.

Godine su se uvukle u te stare ruke, mišići su kao i vid sve slabiji, no on i dalje svaki dan ide na more.

-Evo jutros sam diga švoja (op.a. list, romb) skoro četiri kila je ima, i neki dva kila moli. Nađe se još uvik u moru i skuše i trlje, dignem i koju palamidu. A mriže vam kalam popodne, pa ih dignem ujutro. Nema više u starca snage kako je bilo prije, ali se ne dam. Pa’ sam i ove zime u more, jedva su me izvukli, i moždani udar sam na moru preživija, no tvrdoglav sam ja, pa opet iznova uvik na more idem – zbori nam ovaj 84-godišnjak, koji loše i čuje, slušni aparat je uvijek u uhu, pa kako on nama viče, tako se u mandraču skupilo puno Slatinjana.
 Domaći došli javiti se svom barbi Antiši, pa ga zezaju da pojača aparat, a on će spremno:

-Imam vam ja snage još i dite napraviti...

Ima snage, ima, a njegova priča o gajeti teče dalje:

-Dobro je očuvana, no zadnjih godina snaga mi kopni, sve manje u nju ulažem. Prije mi je svaku sezonu prijatelj Bračanin Vinko Šelentić renovira gajetu svako lito. Bilo je para tada, bija sam pomorac prvo na trabakulima koji su prevozili ugalj do Rijeke, poslije na Jadroliniji sam bija prvo kormilar, zatim i zapovjednik na trajektima, plovija do Rijeke, Trsta, do Grčke. Znam svaku valu na Jadranu, plovija sam na svim rutama. I ljudske živote smo spašavali mi pomorci Jadrolinije kada smo po fortunalima juga bolesnike sa škoja prevozili na kopno – nabraja Antiša, koji je s 55 godina života otišao u penziju. I od 1985. godine plovi samo na svojoj gajeti.

Ribolov iz bačve

-Puno ribe sam na ovu provu izvuka. Pamtim kada sam i oca Matu vodio na pokladnu minu (mjesec u veljači) na ciple i komarče. On je bija bez nogu, gangrena ih odnila, pa sam barilo od srdela, bačvu, napunija starom robom do pola i onda oca u nju stavija i s njim na brod. Nalovili smo se tada podno Brača i srdela potezući tratom na kraj, svitleći s feralima od 800 svića. A ostima smo ubili više od 20 kila komarči i lubina – sjeća se lijepih dana i noći na gajeti barba Antiša. S knedlom u grlu iznosi obiteljske tragedije koje su ga dovele do toga da razmišlja o prodaji Viktorie.

-Osta sam sam sa ženom Biserkom, sin Marin mi je umra u tridesetoj godini, osta’ sam i bez zeta, samo kćerka Darija i unuka Marina su s nama, pa nema ko sa mnom na more. A ne mogu gajetu više ni održavati iako hrastovina i bukovina od kojih je sagrađena nisu još propale.

 I tako nam govori Ante Domić kako je u muzeju brod mlađi od njegova 15 godina. Traži on pomoć kako bi se sačuvala ova ljepotica od stoljeća i pol. Ako na moru vidite gajetu ST 4714 i sretnete barba Antišu, znajte da će vas ponuditi domaćom rakijom i domaćim sušenim smokvama. Jer kako ističe stari ribar, dalmatinski običaji, oni s mora, izumrijeti ne smiju. Ako oni nestanu, nestat’ će i narod...

Piše Sandra Barčot
 Snimio Božo vukičević/cropix


* ImageHandler.jpg (49.26 KB, 680x439 - viewed 116 times.)
Logged
Pages:  1 ... 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 [24] 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.