Nemačka: Dobrovoljci, u stroj13.12.2010.
Vladajuća koalicija u Nemačkoj dogovorila najveću reformu
armije (Bundesvera) od kraja drugog svetskog rata [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Vladajuća koalicija u Nemačkoj - konzervativci i liberali - dogovorila se da sprovede najveću reformu Bundesvera (armije) od njegovog osnivanja 1955. godine. Od sredine naredne godine – 1. jula – ukida se obavezno služenje vojnog roka a nemačka armija biće smanjena na najviše 170 hiljada pripadnika.
Posle višemesečnih pregovora rukovodstva Hrišćansko – demokratske unije (CDU), Hrišćansko – socijalne unije (CSU) i Liberalne partije (FDP) prihvatile su predlog temeljite reforme Bundesvera koji je predložio sadašnji ministar odbrane Karl Teodor cu Gutenberg. Očekuje se da sledeće nedelje vlada kancelarke Angele Merkel prihvati zakon o reformi Bundesvera i uputi ga na usvajanje poslanicima. Za stupanje na snagu ovog zakona potrebno je da on dobije većinu i u donjem domu (Bundestagu) i gornjem domu (Bundesratu) parlamenta.
Trenutno vladajuća koalicija ima neophodnu većinu u oba parlamentarna doma tako da će zakon o reformi armije sigurno stupiti na snagu, kako je najavljeno, sledećeg leta.
Pomenuti zakon predviđa nekoliko zaista suštinskih izmena u načinu funkcionisanja Bundesvera. To se u prvom redu odnosi na odluku o ukidanju obaveznog služenja vojnog roka.
Bundesver je osnovan 1955. godine kao armija Savezne Republike Nemačke (Zapadne Nemačke) – jednoj od dve države nastale posle okončanja Drugog svetskog rata i obaranja Hitlerovog nacističkog režima. Dve godine kasnije u SRN je uvedeno obavezno služenje vojnog roka a ova odrednica upisana je i u Osnovni zakon – ustav.
Sada će ova obaveza, novim zakonom, zapravo biti stavljena van snage ali će i dalje ostati u Osnovnom zakonu. Praktični Nemci želeli su da izbegnu nepotrebne petljancije u slučaju da se, u nekom trenutku, stvori potreba za obnavljanje služenja vojnog roka što bi moglo da se ostvari samo u komplikovanoj proceduri promene ustava. Umesto toga biće dovoljno usvajanje odgovarajućeg zakona.
Ukoliko se to nikada ne dogodi kao uspomena na vreme kada se odlazilo u vojnike nemačke vlasti su ostavile malo mesta u Bundesveru za – dobrovoljce. Koliko tačno još nije precizirano: računa se da bi godišnje u vojsku moglo da ode između sedam i po hiljada i 15 hiljada mladića i devojaka koji, po svaku cenu, žele da obuku uniformu.
A koliko će zaista mladih moći da čuje komandu: „dobrovoljci, u stroj“ zavisi isključivo od novca. Nemačka vlada usvojila je, naime, rigorozan plan državne štednje koji nije zaobišao ni ministarstvo odbrane. Ovaj program predviđa da armija, do 2014. godine, smanji troškove za osam milijardi evra zbog čega je ministar Gutenberg bio prinuđen da pripremi predlog radikalne reforme Bundesvera.
Posle dugog preračunavanja ministra odbrane predložio je da buduća nemačka armija, pored nedefinisanog broja dobrovoljaca, ima najviše 170 hiljada profesionalnih vojnika i vojnika pod ugovorom na određeno vreme. Trenutno Bundesver ima nešto više od 240 hiljada vojnika i oficira.
Svoje zvezdane trenutke armija SR Nemačke ostvarila je u vreme hladnog rata kada je imala pod oružjem pola miliona ljudi. U isto vreme armija Nemačke Demokratske Republike Nemačke bila je osetno manja – imala je 170 hiljada ljudi.
Posle nemačkog ujedinjenja armija NDR je raspuštena a jedan njen manji deo „utopio“ se u Bundesver.
Najavljeno ukidanje obaveznog služenja vojnog roka ozbiljno je zabrinulo univerzitete u Nemačkoj. Akademske vlasti, naime, očekuju veliki pretisak omladine „proterane“ iz Bundesvera na fakultete. Prve procene govore da bi već početkom sledeće jeseni moglo da se pojavi višak od 30 i 70 hiljada mladih koji bi, umesto puške, da se „naoružaju“ knjigom. Cena ovog dodatnog „juriša“ na studiranje: više od 250 miliona evra.
Žarko Rakić
Izvor:
www.politika.rs