Projekt Brijuni rivijera trebao bi Monumenti vratiti u život. I ne samo tu lokaciju. Brijuni rivijera je megaplan za oživljavanje južne Istre u apsolutno svakom pogledu . Kao toponim Brijuni rivijera ne postoje. To je tek zapadna obala Istre, preko puta slavnog otočja. Autori projekta zamislili su i izmislili naziv Brijuni rivijera za zemljopisno područje s kojeg se vide Brijuni, a sastojat će se od kompleksa luksuznih hotela, sportskih centara i kulturnih sadržaja. Odnosno, sve što turistu može zatrebati za vrijeme boravka u Istri.
Početak projekta
Nalazim se sa istarskim županom Ivanom Jakovčićem u malenom kafiću pokraj gradske vijećnice u Poreču. Obećao mi je objasniti kako je zapravo nastao projekt. “Ideja se pojavila tamo, negdje 2000. godine, na jednoj sjednici vlade”, počinje Jakovčić priču dugu više od deset godina. Na sjednici je Goran Granić predložio rješenje povratka zgrade u kojoj se nalazilo sjedište tvrtke RH Alan. Umjesto da se zgrada vrati obitelji koja je bila vlasnik, rekao je kako je to nepotrebno jer bi se obitelj zadovoljila i drugim posjedom, lokacijom u Istri koja se zove Hidrobaza. To mu se učinila kao dobra ideja jer na Hidrobazi nema ničega, pa je to za državu fantastično.
“Ja sam odmah na sjednici reagirao. To nikako nije bilo prihvatljivo”, kaže Jakovčić. Nije bilo prihvatljivo jer je on znao gdje se nalazi ta lokacija. To ogromno državno zemljište bilo je na jednom od najatraktivnijih područja u Istri - u sjeverozapadnom dijelu Pule, nekoliko kilometara od zračne luke i s predivnim pogledom na Brijune. Istina, u tom trenutku su tamo bile samo zapuštene zgrade vojnih kompleksa, ali bilo je tu potencijala.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Osnovana kompanija
Zato je nakon sjednice pristupio premijeru Račanu, koji je u to vrijeme ljetovao na Brijunima, i predložio mu osnivanje tvrtke Brijuni rivijera. Država bi uložila svoje zemljište, a Istra bi realizirala projekt. Ideja je bila pretvaranje zapuštenih vojnih kompleksa, na državnom zemljištu, kojih ima napretek u Istri, u okolici Brijuna, u najatraktivinije i najluksuzinje hotele Jadrana. Račan se oduševio, ali odmah odbio Jakovčićev prijedlog da Vlada i Istra imaju odnos 50/50 u tvrtki i tražio da država zadrži 75% vlasništva nad njom. Ipak se tu radilo o izuzetno vrijednom zemljištu. Nakon kraćih pregovora dogovoren je omjer od 67 posto u korist države i 33 posto u korist Istre.
Osnivanje tvrtke, a tako i cijeli projekt, pokrenut je s dva cilja. Za razliku od vrhunskih hotela koji su se u posljednjih nekoliko godina pootvarali u Istri, u to vrijeme nije bilo vrhunskih hotela koji bi privlačili bolje stojeće klijente. Zato je ovaj ogroman projekt trebao biti stavljen u funkciju gospodarskog razvoja, problema nezaposlenosti i konkurentnosti turizma. A još je uza sve to trebala i valorizirati državnu i vojnu imovinu koja je napuštena, neiskorištena i gotovo potpuno zaboravljena, a nalazi se na suludo atraktivnim lokacijama.
Drugi cilj projekta bio je daljnji razvoj Brijuna. Tvrtka bi obalu davala u koncesiju kompanijama preko javnog natječaja, a onda bi taj novac koristili u obnovu otočja i hotelsko-turističkog sadržaja na Brijunima. No, to je bilo prije deset godina i još uvijek nisu raspisani natječaji za koncesije, a kamoli postavljen kamen temeljac prvog hotela.
Ubrzo nakon dogovora došlo je do promjene vlasti. Premijer Sanader je pokazivao veliku skepsu prema projektu, no ubrzo se i on uvjerio da se radi o kvalitetnom projektu koji bi mnogo značio za istarski turizam. No, dogovor nikako nije mogao biti postignut o raspisivanju natječaja. Odluku o raspisivanju natječaja trebao je donijeti upravni odbor kompanije u kojoj su sjedili predstavnici Istre i Vlade, pa se bez Vladinog pristanka ništa nije moglo raditi. Sanaderovi ministri bili su protiv takvog projekta pa su ubrzo uvjerili i ministra da se ne upušta u projekt. Opet se ništa nije dogodilo.
Sanadera je zamijenila Jadranka Kosor, čija je Vlada ponovno elaborilala projekt i svi su se oduševili. Trenutačno, dakle, iza projekta stoji i podržava i HDZ i SDP, što je vrlo važno za budućnost projekta. Da nemaju podršku dvije najveće stranke, Brijuni rivijera ponovno bi zapali u probleme u vrijeme izbora. U slučaju da na vlast dođe stranka koja ne podržava projekt, sve bi ponovno moglo stati. “Meni je samo važno da se ovaj projekt dogodi”, kaže mi Jakovčić. “Izgubili smo već deset godina. Bilo bi glupo da izgubimo još jednu zbog izbora”. No, Jakovčić je trenutačno, kao zamjenik predsjednika kompanije, koncentiran samo na jedno - u sljedećih nekoliko dana mora se potpisati sporazum Vlade, Istarske županije, grada Pule, grada Vodnjana i općine Fažana kako bi se konačno mogao realizirati projekt.
Program je izvorno obuhvaćao svaku geografsku poziciju u državnom vlasništu s kojih se vide Brijuni, čak i lokacije na samim otocima, ali je za početak sužen na izbor tri najatraktivnije i najisplativije. Upravo očekuju raspisivanje međunarodnog natječaja za ponude za Pinetu u Fažani, Hidrobazu u Puli i Sv. Katarina - Monumenti, također u Puli. Pitam Jakovčića imaju li već iskazanih interesa za te lokacije. “Naravno”, odgovara. “Raspisali smo prvi pozivni natječaj, da procijenimo interes, i za ove tri lokacije, s još jednom, Muzil, skupili smo 27 različitih ponuda”. Moguće je da će zbog ekonomske krize taj interes biti nešto niži kada raspišu ovaj natječaj, ali to ga ne brine jer očekuje odlične ponuđače.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor :
http://www.jutarnji.hr/
