PALUBA
March 29, 2024, 05:02:39 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6   Go Down
  Print  
Author Topic: Prezivljavanje u prirodi - korisni saveti  (Read 104239 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #15 on: December 30, 2010, 12:08:02 am »

HRANA

Hraniti se u prirodi znaci da tamo skoro sve namirnice i nalazimo. Prividan oblik je tzv. „rostiljanje” koje je, u stvari, samo boravak u prirodi. Ne retko tada se dogadjaju trovanja celih porodica po konzumiranju nedovoljno poznatih gljiva i bilja. Ovo se desavalo i u zbegovima naroda tokom naše burne istorije (jela se, cak, kora drveta). Ova upozorenja navode na zakljucak da je neophodno da se, uporedo sa obrazovanjem u pogledu koriscenja prirodnih izvora hrane, sprovodi obrazovanje i vaspitanje korisnika kao cuvara prirode. Samo onaj ko prirodu postuje, stiti i neguje ima pravo i da se posluzi njenim blagom!

Sta se sve moze jesti u prirodi?

Sirok je spektar onoga sto nam moze posluziti kao hrana kada se nadjemo u prirodi. Mogu to biti razne biljke, pecurke, riba,ptice, divlje zivotinje, rakovi, zabe, mravlja jaja, crvi… Vecina ovoga se sprema na jednostavan nacin: opere se od necistoce, ocedi od vode i przi pece ili kuva na razlicite nacine.

Jestive biljke

Kako jednostavno odrediti sta je  jestivo a sta nejestivo bilje?

 Ako biljka luci mlecastu tecnost (izuzetak su koprive i maslacak) i nagriza kozu, nije za jelo, kao ni biljke jakog mirisa. Gricnite malo list ili stabljiku. Ukoliko "skupljaju usta" - nisu za jelo. Mozete jesti bilje koje jedu i ptice i životinje, jer ono nije otrovno. Ipak i ovde treba biti oprezan te je ipak najbolje za ishranu preporucljivo koristiti samo one biljke za koje smo apsolutno sigurni da su jestive. U prirodi ima otrovnih i jestivih biljaka koje su izgledom veoma slicne. Jedan od primera su borovnica i vranino oko kod kojih plod (bobica) veoma lice ali je kod borovnice jestiv dok je kod vraninog oka najveca koncentracija otrova u samoj bobici.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ovo su samo neke jestive biljke sa naseg podrucja:
Kopriva
Sipak (sipurak)
Maslacak
Sremus
Vec ranije pomenut Kiseljak


Jedan link ka spisku samoniklih jestivih I lekovitih biljaka Srbije gde se mogu procitati i svojstva tih biljaka.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Hleb se spravlja ne samo od psenicnog brasna, vec, prema mogucnostima, dodaju mu se razeno, jecmeno i kukuruzno brasno, krompir, mekinje/posije, osusena divlja kruska (Pirus piraster), leskove rese, islandski lisaj (Cetraria islandica) i podanci bujadi (Pteridium aquilinum) i lokvanja (Nymphaea alba), sve u količini oko 10% (pojedinačno ili pomesano) a u oskudici i više. (I hrastov zir /Quercus sp./ se przi i melje ali je oporog ukusa!) Kukuruzno brasno se prethodno popari kljucalom vodom, krompir se skuva, leskove rese (Corylus avellana) se prokuvaju, osuse i melju, islandski lisaj treba da prenoci u vodi radi odstranjenja gorcine pa se susi i melje(ovako narodi severa Evrope prave hleb!) a podanci se kuvaju, suse i samelju.

Pripremanje pogace: u prosejano osnovno/pomesano brasno dolije se posoljena voda i zamesi testo. Srazmera mešanja iznosi 100:55-60, što zavisi od vrste i kvaliteta brasna. Pri zamesivanju treba dodati malo kvasca, ako ga ima. U testo se dodaje neki od navedenih dodataka, ostavi da pokriveno stoji 15-30 minuta, pa se pogaca otkrije i stoji jos 15 minuta, a pre pecenja izbode se viljuskom ili siljatim drvcetom i pece 45-50 minuta.

 

Čorbe i variva treba pripremati od nekoliko biljnih vrsta jer se na taj nacin dobijaju vece kolicine hrane i ukusnija jela. Kuvanje divljeg povrca obicno traje od 15-30 minuta sto zavisi od vegetativnog uzrasta a prva vrela voda se odliva posle par minuta kuvanja zbog eventualne gorcine i dodaje se nova. Ponekad teba i vise voda promeniti kako bi se eliminisala gorcina.

U obzir dolaze herba koprive (Urtica dioica), listovi bokvice (Plantago sp.), maslacka (Taraxacum officinale), rusomace (Capsella bursa pastoris), mlade lipe i bukve, puzicima slični vrhovi mlade paprati (Nephrodium filix mas, Athyrium filix femina), razne vrste divljeg zelja (stavelj odn. više vrsta Rumex sp., bitno je da ovo lišće raste svuda u dovoljnoj količini i da nije gorko!), troskot (Polygonum aviculare), poponac/slak (Convolvulus arvensis) i loboda (Chenopodium urbicum) isto, razne ukusne deteline (Trifolium sp.), krasuljak/bela rada (Bellis perennis) ima odlican kiselkast ukus lista, pronadjite herbu i koren divlje mrkve (Daucus carota), list crnog sleza... te sigurno poznate gljive.

Corba od divljeg povrca se spravlja od prethodno kratko prokuvanog i iseckanog lisca koje se sipa u proprzeno brasno na masnoci, przi jos par minuta, doliva se dovoljno vode, soli i kuva jos oko 15 minuta. Od zacina treba dodati kopitnjak, dobricicu i sremus. Da bi se poboljsali ukus, konzistencija i hranljivost, mogu se dodati i nasecene sveze/suve gljive. Takođe, mesano povrce se moze kratko popariti vrelom vodom, sitno iseckati, pomesati sa brasnom i nekom masnocom, formirati male odreske koji se peku u masti ili ulju (malo su rastresitiji jer se ne koristi jaje kao vezivo).

 
Paprikaš od gljiva, u posudi se zagreje masnoća i stavi iseckana lukovica sremusa (ili luka). Kada lukovica omeksa, treba dodati ociscene i iseckane gljive pa malo dinstati, zatim se doda brasno i uz mesanje nastavi sa kuvanjem dok brasno porumeni, pa se doda aleva paprika i nalije toplom vodom, posoli, stavi iseckano zacinsko bilje i ostavi da se kuva jos pola casa.

Gljive pecene na zaru predstavljaju najjednostavniji i najbrzi nacin pripreme gljiva. Ako nemamo resetku tada se koriste samo ocisceni sesiri koji se posole sa donje strane i stavljaju na cist zar naglavce i peku desetak minuta.

Gljive su pogodne i za kuvanu ili sirovu salatu (ovo je redje zbog nemanja navike da se gljive konzumiraju presne). Prokuvaju se mladje pecurke 5 minuta, malo se usitne, zacine solju i zacinskim biljem (uobicajeno je da uvek pri ruci imamo biljno ulje i sirce te ih mozemo dodati a i ne mora).

 

Salate se spravljaju od vecine navedenog bilja na uobičajeni nacin i sluze ili kao prilog ili kao samostalno jelo.

 

Aromatični čajevi su nam, ipak, najbolje poznati: iglice cetinara, hajducka trava (Achillea millefolium), kantarion (Hypericum perforatum), vodopija (Cichorium intybus, njen isprzen pa samleven koren upotrebljava se kao zamena za kafu), majcina dusica (Thymus serpylum), listovi jagode i kupine nisu retki, crni slez (Malva silvestris), divlje nane (Mentha sp.) i td.

 

Zacinsko bilje npr. list i koren kopitnjaka (Asarum europeum, zamena za biber), herba dobricice (Glechoma hederacea, vrlo je aromatična) i list/lukovice sremusa (Allium ursinum, mirisa na luk) sasvim su dovoljni za izuzetan gastronomski dozivljaj.


A ovo je jedan korisna knjiga o jestivom i samoniklom bilju


Kada smo kod biljaka jedan savet za pusace.

Za ocekivati je da ako nemamo vode i hrane ostanemo vremenom i bez cigareta ili duvana.
Zamena za duvan:

Glog - svezi listovi gloga se koriste kao zamena za duvan, a uz cigaretu dobro dodje i kafa za koju zamena mogu biti semenke gloga ili koren maslacka ali i cikorija i hrastov zir

Secam se ali ne mogu sa sigurnoscu da tvrdim da sam svojevremno u SVS KoV ucio da i kopitnjak ili neka biljka ciji su listovi slicni kopitnjaku (moze se poznati po belim dlacicama sa donje strane lista) moze da posluzi kao zamena za duvan (jos jednom ponavljavam da nisam apsolutno siguran da li je kopitnjak ili biljka slicnog izgleda)




* borovnica.jpg (61.47 KB, 567x425 - viewed 954 times.)

* vranino oko.jpg (53.66 KB, 600x450 - viewed 913 times.)

* podela jestovog divljeg bilja.JPG (36.57 KB, 592x336 - viewed 795 times.)

* uporedni pregled sadrzaja vitamina C.JPG (56.69 KB, 558x689 - viewed 807 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #16 on: December 30, 2010, 12:09:13 am »

Gljive

Da bismo koristili gljive za jelo moramo ih dobro poznavati, a narocito otrovne dvojnike jestivih gljiva. U vrednost ovog naizgled trivijalnog saveta uverili su se svi oni koji su, privuceni obiljem rodne godine, neoprezno pomesali jestive i otrovne gljive, i zavrsili po bolnicama...Na zalost, ne tako davno, u valjevskom kraju je bilo i visi smrtnih ishoda zbog neraspoznavanja gljiva.

Posto nisam neki strucnjak za gljive, a sam broj poznatih gljiva meri se stotinama a mozda i hiljadama, ovde cu jednostavno postaviti neke linkove ka odgovarajucim sajtovima i uputstvima.

Baza jestivih gljiva (ukupno 232 vrste), odgovarajucim pracenjem na samom sajtu ima i linkova ka bazi otrovnih i ostalih gljiva.

Na ovom sajtu pored nekih osnovnih vrsta gljiva (jestive, lekovite, otrovne) ima i saveta za pripremanje jestivih gljiva.

I jedna korisna skripta o jestivim i otrovnim gljivama LINK

Naravno, saveti iskusnijih su uvek dobrodosli.


Nesto je receno o biljnom svetu (jestivom i nejestivom) sada je red da se pomene i zivotinjski svet. Rekao bih da je, ako je to moguce, bolje uloviti neku ribu, pticu ili primerak neke divljaci nego ispitivati da li je nesto otrovno ili ne.  Grin

Posto na forumu imamo ribolovaca a verujem i lovaca, nadam se da mi nece zameriti ako nesto pogresim te da cemo ovaj deo zajednicki odraditi.\


UPOZORENJE: Nacini lova koji ce biti pomenuti dozvoljeni su samo u krajnjoj nuzdi u ratu i u svrhu prezivljavanja...U mirnodopskim uslovim je apsolutno zabranjen!!!


Quote

Iz zakona u lovu:

Divljač je zabranjeno loviti:
- otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožđima, mrežama, električnim uređajima ili drugim sredstvima za masovno hvatanje, odnosno uništavanje



RIBA

Ribolov u svrhu prezivljavanja moze vrsiti na vise nacina:
-rukama
-ribolovackom opremom ili delom opreme
-improvizovanim sredstvima ili
-ako nemamo drugu mogucnost (a vojska smo, jel`?) eksplozivnom napravom
-i jos jedan zabranjen nacin pomocu elektricne energije.

Naravno ova dva poslednja nacina su svakako zabranjena u mirnodopskim uslovima, ali posto pricamo o borbi za zivot red je bio i njih pomenuti.

Prvi pomenuti nacin ribolova golim rukama svakako nije jednostavan i zahteva dosta vestine, za ribolovacku opremu je dovoljno reci da onaj ko je ima verovatno i zna kako je treba koristi, dok su poslednja dva nacina u normalnim okolonostima protivzakonita te ih dalje necu pominjati.

Hvatanje ribe rukama  Shocked

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/BuGJJJX9ThM?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>



Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #17 on: December 30, 2010, 12:12:14 am »

Na slici su prikazana mesta na vodenom toku gde se moze pronaci riba

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Dakle u pitanju su mesta kao sto su: oborena debla, razno rastinje uz obalu, senka drveta, mesta gde vodeni tok pravi povrat...

Stap i njalon mozemo improvizovati od onogo sto pronadjemo u prirodi ili imamo kod sebe (trska, leska, kanap ...), za plovak mozemo iskoristiti komad drveta a umesto olova kamencic. Udice mozemo napraviti od kosti, drveta, zice...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ako imamo konca ili kanapa mozemo napraviti mrezu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Mrezu bi trebalo postaviti kao na sledecem crtezu u krivini reke (potoka). Takodje se moze postaviti na mestima u vodi gde ima raznog rastinja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* mesta pogodna za pronalazak ribe.JPG (68.64 KB, 519x318 - viewed 1141 times.)

* improvizovane udice.JPG (26.15 KB, 518x317 - viewed 753 times.)

* untitled6.JPG (65.78 KB, 666x512 - viewed 1687 times.)

* postavljanje mreze.JPG (64.19 KB, 518x455 - viewed 664 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #18 on: December 30, 2010, 12:14:27 am »

Ako nemamo drugu mogucnost onda mozemo raditi razne zamke za ribu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

neke od ovih zamki nam mogu posluziti za hvatanje mamaca za krupniju ribu koju lovimo stapom.


* 112015_208034738_dhgh.png (63.98 KB, 512x143 - viewed 541 times.)

* 112015_208034738_dsas.png (108.87 KB, 493x476 - viewed 743 times.)

* zamke za ribu.JPG (59.61 KB, 518x613 - viewed 1708 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #19 on: December 30, 2010, 12:30:43 am »

Pored ribolova, hranu mozemo obezbediti lovom zaba (jestive su zadnje noge), kornjaca,zmija i puzeva.

Zmije

Od otrovnica kod nas postoje poskok

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

i sarka

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prema onome sto sam ucio u SVS, zmija se najlakse i najsigurnije hvata pomocu  stapa u obliku slova Y cija su dva kraka skraceni kako se zmija ne bi izmigoljila a rukom se potom hvata sto blize glavi. Prema uputstvima za prezivljavanje odmah joj se sece glava pa se zatim odere svlacenjem koze. Medjutim prema onome iz skole laksi nacin je da glava ostane te da se zmija obesi sa glavom uvis, zatim se radi rez u obliku slova T pazeci da se glava ne odsece pa se koza tako mnogo lakse skida. Tek kada se koza skine glava moze da se odsece.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* poskok.jpg (39.53 KB, 567x406 - viewed 608 times.)

* sarka.jpg (337.88 KB, 649x500 - viewed 520 times.)

* untitled7.JPG (57.85 KB, 663x531 - viewed 567 times.)

* priprema zmije.JPG (25.46 KB, 302x273 - viewed 3404 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #20 on: December 30, 2010, 12:32:58 am »

Fotografije pozajmljene sa Survival foruma


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* zmija 1.jpg (26.43 KB, 640x480 - viewed 632 times.)

* zmija 2.jpg (31.77 KB, 640x480 - viewed 744 times.)

* zmija 3.jpg (35.21 KB, 640x480 - viewed 707 times.)

* zmija 4.jpg (32.34 KB, 640x480 - viewed 954 times.)

* zmija 5.jpg (40.9 KB, 640x480 - viewed 557 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #21 on: December 30, 2010, 12:35:53 am »

Ostali gmizavci i bube (sken iz knjige Ishrana u posebnim uslovima i ratu)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* gusteri,zabe, skakavci.JPG (49.97 KB, 306x552 - viewed 707 times.)

* puzevi.JPG (60.63 KB, 310x656 - viewed 701 times.)

* mravi.JPG (22.42 KB, 303x235 - viewed 3378 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #22 on: January 06, 2011, 05:31:41 pm »

Izrada oruzja i zamki za lov ptica i divljaci


Samo nekoliko zamki cu ovde pomenuti posto je nemoguce pomenuti sve.


Upotreba jednostavne zicane zamke
Ovakve zamke se koriste za lov zeceva i ostalih manjih zivotinja. Po vlastitoj proceni zamka se moze napraviti i i veca za vece zivotinje kao sto su lisice i jazavci.

Neka pravila kod izrade ovih zamki:
-omca treba da bude precnika velicine sake,
-omca treba biti na visini od cca. 4 prsta od tla,
-omcu postaviti  od mesta sa tragovima za duzinu ruke,
-da bi zadrzala okrugao oblik omca bi trebalo da se podupre grancicama
-prilikom postavljanja zamki nastojati da se ne gazi po zivotinjskim tragovima ali teziti i da s euklone vlastiti
-prilikom izrade zamke nastojati da se njome sto manje rukuje, a ako je moguci pri izradi koristiti rukavice kako bi se eliminisali mirisi koje zivotinej mogu osetiti
-nikako zamke ne raditi od borovog drveta
-zamke postavljati, ako je moguce, niz vetar od logorske vatre koja ce prikriti mirise coveka
-zamku maskirati da se sto vise stopi sa okolinom, a sveze odsecene delove drveta namazati blatom
-zamka mora biti cvrsta i jaka kako se zivotinja ne bi oslobodila.

Opruzna zamka sa zaobljenom polugom

Oblo udubljeni urezi u kocicima zadrzavaju polugu sa omcom koja je zapeta konopcem polozenim pod blagim uglom prema nazad, kako ista ne bi skliznula iz zlebova. Zamka je prilagodjena lovu na zeceve i lisice. Iako je napeta u jednom smeru poluga ce se osloboditi otimanjem zivotinje.
Sire podrucje se moze pokriti postavljanjem vise omci na duzi stap.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Zicana zamka sa mamcem

Omca lezi na tlu, mamamc se nalazi iznad nje. Kada divljac zagrize mamac, oslobadja se poluga koja je drzala zamku napetom. Zamka je odgovarajuca za zivotinje srednje velicine. Moze biti smestena na otvorenom podrucju posto cce mamamc svakako privuci paznju zivotinje. Kocic koji prdrzava napeti konac sa mamcem treba da bude ovlas pobijen u zemlju kako zajedno sa omcom i divljaci bio podignut sa tla.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Opruzna elasticna zamka

Kada se divljac ulovi u omcu i povuce je, oslobadja se zapeti poluga za napinjanje zamke i plen bude povucen sa
zemlje. Zamka je dobra za zeceve i lisice, a njom se moze loviti divljac koja dolazi iz oba smera ( i od pozadi i sa prednje strane zamke. Zamku treba postaviti u prirodnim udubljenjima stvorenim rusenjem stabala ili ispod odmaknutih stena u smeru tragova divljaci.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Opruzna zamka sa zaobljenom polugom.JPG (13.44 KB, 314x268 - viewed 5785 times.)

* Zicana zamka sa mamcem.JPG (9.52 KB, 314x268 - viewed 7641 times.)

* opruzna elasticna zamka.JPG (10.52 KB, 348x223 - viewed 3966 times.)
« Last Edit: January 06, 2011, 07:10:36 pm by KUZMA® » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #23 on: January 06, 2011, 07:08:32 pm »

Jama sa omcom i mamcem

Kopanje jame ce neku divljac uznemirit, neku privucu. posebno ce ih privuci mamac postavljen u jamu. Ako zivotinja gurne glavu u jamu siljci joj nece dozvoliti da je izvuce van, ukoliko s ekoristi sapama uhvatice se u omcu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Obicna jama za razliku od prethodne nema siljke i namenjena je hvatanju divljaci koja u nju upadne i ne moze iz nje izaci. Moze se dodati i omca.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* jama sa omcom i siljcima.JPG (18.99 KB, 369x206 - viewed 3367 times.)

* image018.jpg (9.54 KB, 341x229 - viewed 3665 times.)
« Last Edit: January 06, 2011, 07:28:02 pm by KUZMA® » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #24 on: January 06, 2011, 07:24:07 pm »

Kako prepoznati zivotinju po tragu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* tragovi zivotinja 1.jpg (28.85 KB, 250x417 - viewed 2281 times.)

* tragovi zivotinja 2.jpg (24.77 KB, 250x417 - viewed 1440 times.)
Logged
orada
mornar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9


« Reply #25 on: July 21, 2011, 12:05:57 pm »

Profesionalni prirodnjački (survival, bushcraft) sertifikati i zvanja:


http://divljina.blogspot.com/


Koliko mogu da primetim, ovo je jedino mesto sa temom Preživljavanja u prirodi na vašem cenjenom sajtu. Ako sam pogrešno postavio topic nije namerno. Pozdrav.
Logged
primorec
mornar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 45



« Reply #26 on: October 14, 2011, 05:45:07 pm »

Ostali nacini orijentacije

Ostali nacini orijentacije su prilicno nepouzdani. Pomocu njih mozemo priblizno odrediti strane sveta, ali ponekad i to moze biti uslovljeno lokalnim promenama. Jedan od nacina je orijentacija pomocu vetra. Bura na moru duva sa severoistoka ili istoka (s kopna ka moru). Danju vetrovi duvaju s mora na kopno, a nocu obrnuto. Mozemo pratiti jos neke oznake koje nam govore o tome koja strana je severna tako sto je Sunce nikad ne obasjava, tako znamo da: na severnoj strani raste mahovina, severna strana zgrade je vlaznija i stvara se salitra u obliku tackica, na severnoj strani se sneg zadrzava duze, na severnoj strani brda ima vise rastinja i sporije raste, juzna strana brda ima vise pasnjaka i senokosa, kora drveta je hrapavija sa severne strane, mravinjaci su obicno sa juzne strane, sneg se brze topi s juzne strane i slicno. Osim znakova koji su vezani uz Sunce postoje i sledeci znakovi: gusci godovi drveca su na severnoj strani; kod katolickih crkava oltar je sa zapadne strane, a ulaz s istocne, dok je kod pravoslavnih obrnuto; krst kod svih hriscanskih crkvi je priblizno u smeru sever-jug; hriscanski grobovi su u pravcu istok-zapad; minaret kod dzamija je na jugu, a ulaz na severu; muslimanski grobovi imaju spomenik u pravcu juga.
    Kod ovih metode treba naglasiti da se radi o pribliznim nacinima orijentacije, ali treba voditi racuna da one nisu precizne.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Jos jedan priblizan nacin orijentacije je pomocu senke. Pobodemo neki stap u zemlju i obelezimo vreh senke, posle 20-ak minuta obelezimo novi vrh senke. Dva obelezena mesta nam daju pravac istok-zapad.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kod krščanskih crkva je ulaz na zapadu, a oltar na istoku.
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #27 on: October 14, 2011, 06:33:55 pm »

Ovde je receno da je kod katolickih crkvi oltar na zapadu a ulaz na istoku a da je kod pravoslavnih crkvi ulaz na zapadu a oltar na istoku. U svakom slucaju i kod katolicke i kod pravoslavne crkve krst pokazuje pravac sever-jug.
Bar sam ja tako ucio iz topografije i tako pise u svim uputstvima , pravilima, prirucnicima iz topografije, prezivljavanja u prirodi i orijentacije.
Logged
primorec
mornar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 45



« Reply #28 on: October 15, 2011, 08:55:38 pm »

Ovde je receno da je kod katolickih crkvi oltar na zapadu a ulaz na istoku a da je kod pravoslavnih crkvi ulaz na zapadu a oltar na istoku. U svakom slucaju i kod katolicke i kod pravoslavne crkve krst pokazuje pravac sever-jug.
Bar sam ja tako ucio iz topografije i tako pise u svim uputstvima , pravilima, prirucnicima iz topografije, prezivljavanja u prirodi i orijentacije.
Odlično ste pripremili i prikazali i pohvale vredno, a barem osnovu toga što ste izneli, morao bi znati svako, ko se uputi u prirodu pa makar to bio "ono brdo tamo, pola sata", u tom smislu. U topografskom priručniku piše npr. oltar okrenjen prema zapadu znači, da ga ima bogoslužitelj za ledjima i gleda prema zapadu, izlazu iz  crkve, a sam oltar stoji na istočni strani kod katoličkih crkva. Pa to možemo proveriti na crkvi.
 Lep pozdrav.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #29 on: November 20, 2011, 03:39:54 pm »

Ево још неколико биљака, односно њихових пшлодова који се често могу наћи у природи а могу се јести.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Трњина, или Црни трн, расте на ободима шума, дуж сеоских путева, међа и сл. Плод тамно плаве боје садржи витамин Ц, таних, фруктозу. Сазрева од септембра и практично целу зуму остаје на гранама што му још више наглашава значај у преживљавању у природи. Може се јести у сировом стању, мада је такав кисео и опор. После првих мразева омекша и може бити мање кисео. Од плодова се може правити пекмез. Такође, од трњине се припрема и чај, посебно од цветова (против кашља, упала и грозница).


Лично сам га јео веома често, сваки пут када сам био на терену јер ми се његов укус јако допадао.


* DSC_1437rs.jpg (379.38 KB, 1355x900 - viewed 571 times.)
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 22 queries.