PALUBA
March 28, 2024, 07:52:49 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6   Go Down
  Print  
Author Topic: Prezivljavanje u prirodi - korisni saveti  (Read 104210 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #60 on: February 23, 2012, 06:12:50 pm »

Princip je jednostavan, samo je pitanje da li je za preživljavanje potrebniji mobitel (sa punom baterijom) ili vatra koja se može zapaliti na druge načine.
To mi više liči na igranje dijece.
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #61 on: February 23, 2012, 08:22:46 pm »

Sad jedno pitanje za razmisljanje.


Ovih dana je u medijima objavljena prica kako ej neki Svedjanin ili bese Finac preziveo 2 meseca u zavejanom automobilu zahvaqljujuci vreci za spavanje i tome sto je jeo sneg.
Sta mislite koliko je to prica za novine a koliko se stvarno tako nesto dogodilo?

Licno sam skeptican po tom pitanju,  da su rekli da je bio 7-8 dana pa i da poverujem ali 2 meseca...
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #62 on: February 23, 2012, 08:27:36 pm »

Stručnjaki se slažu, da bi se dalo proživeti do dva meseca brez hrane.

Izvor


Quote
The duration of survival without food is greatly influenced by factors such as body weight, genetic variation, other health considerations and, most importantly, the presence or absence of dehydration.

Preživljavanje brez hrane je vrlo odvisno od sledečih faktora: težine, gena, zdravlja i pre svega da nema dehidracije. Pošto je jeo sneg, kod njega dehidracija nije bila upitna.

LPB
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #63 on: February 23, 2012, 08:33:35 pm »

Da Bozo, to je poznato ali ne bas na -22 stepena. Svaka cast strucnjacima ali na temperaturi ispod nule ne verujem da je to moguce. A u tekstu kazu da ‚‚on tvrdi da je bio zarobljen ispod snega od 19.12.‚‚
Logged
banebeograd
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 276



« Reply #64 on: February 23, 2012, 09:43:21 pm »

mislim  da je to isti izvor informacija kao onomad kad su rekli da je neki srbin u hurgadi ubio ajkulu skocivsi na nju sa stene...
mada kad bolje razmislim , ako je u pitanju neki nas penzioner, ko ce ga znati , mozda i jeste moguce da je preziveo dva meseca bez hrane, pica, zena i toalet papira...
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #65 on: February 23, 2012, 10:03:14 pm »


 Jel to preživljavanje kao što je Memedović probao da snimi? Od domaćina do domaćina i ništa od njegovog" pre+ivljavanja". Konstatacija je bila da ovde nema potrebe za tom vrstom" Sporta"
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 315


« Reply #66 on: May 07, 2012, 09:57:39 pm »

Ovih dana na livadama i voćnjacima mogu se naći jestive gljive (pečurke) koje nazivaju đurđveke ili đurđevače (ponegde i reduša, ranka). Raste od kraja marta do juna na livadama i ivicama šuma, na visinama do 1000m. Vrlo ukusna u hranljiva. Kako je proleće bilo sušno u rejonu Babušnice, gde sam skoro boravio, prve su se pojavile ovih dana (nakon kiša). Evo par svežih fotografija:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Đurđevka u prirodi. Kažu da se mesto gde se nalaze može prepoznati po nešto zelenijoj travi, mada sudeći po nalazištu to i nije neko pravilo

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ove su nakon pranja završile u kajgani


* DSC_1887djurdjevka.jpg (535.65 KB, 1355x900 - viewed 225 times.)

* Djurdjevka DSC_1904crrs.jpg (390.02 KB, 1476x1200 - viewed 268 times.)

* Djrdjevka DSC_1884rs.jpg (583.3 KB, 1355x900 - viewed 273 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 315


« Reply #67 on: May 12, 2012, 02:56:50 pm »

Шумска корњача живи у нашим шумама. У недостатку друге хране шумске корњаче се могу користити за јело. Оне су заштићена врста и не треба их дирати без преке потребе. Ево једног примерка који сам нашао у близини села Мало Бонјинце на падинама Суве планине (југоисточна Србија). Има их у приличном броју, јер изгледа нема њихових природних непријатеља, пре свега људи. Ова је била велика око 23-25 цм што је отприлике пуна величина шумских корњача.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Иначе, према објашњењу из кљиге др. Боривоја Врачарића, професор ВМА и генерал-мајора, "Исхрана у природи", треће издање, Београд 1990.године, стр. 213. корњаче се спремају на следећи начин:

"Од корњаче се углавном спремају чорбе. Поступак је следећи.

Корњачи се најпре одсеку глава, ноге и реп. пото животиња ове делове тела увлачи у оклоп, стављањем јако загрејаног предмета (може и комад жара)  на оклоп треба приморати животињу да пружи главу, ноге, реп, па их оштрим секиром одсећи.Још лакше се  може ово учинити ако се направи омчаод канапа и стави на главу чим је животиња испружи. Тада се повлачењем канапа лака глава извуче из оклопа.

Заклана корњача (са оклопом) стави се на жар и пошто мало одстоји, скида се и раствара оклоп,а тело извади напоље.Треба одбацити изнутрицу, а месо опрати и исећи на мале комаде, ставити га у суд, посолити, налити водом и кувати док не омекша.Онда га извадити и добро оцеђено ставити у други суд где се налази загрејана масноћа.Динстање траје око 15 минута. Сада посути брашном па када ово порумени, налити водом у којој је раније кувано месо, ставити ситно исечено зачинско биље или друге зачине, кувати још 15-20 минута, када је чорба готова.

Од меса корњаче прави се и паприкаш на уобичајени начин."


* Sumska kornjaca DSC_2157rs.jpg (525.49 KB, 1355x900 - viewed 236 times.)

* Sumska kornjaca DSC_2152rsrz.jpg (520.23 KB, 1303x900 - viewed 251 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 315


« Reply #68 on: May 12, 2012, 03:18:43 pm »

Ових дана, барем у брдским пределима цветао је и глог. О њему смо већ писали. Само да напоменем да се цвет глога сматра лековитим. Чај од цвета повољно делује на срце. То није лоше знати и уз друге лекове практиковати. Наравно, коме треба.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Глог у цвету


* DSC_2150rs.jpg (503.87 KB, 1156x768 - viewed 121 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 315


« Reply #69 on: May 12, 2012, 09:57:04 pm »

на почетку ове теме, Кузма је навео, у оквиру јестивих биљака и коприву. Коприва је изузетно корисна биљка не само за услове преживљавања него се може користити и у свакодневној, редовној исхрани.
најбоље је користити младу коприву као што је ова на слици:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

У већ поменутој књизи др. Врачарића се каже:

" Млади листови и целокупни сочни делови биљке имају благу пријатну арому и могу се употребљавати за спремање мешаних салата, чорби, варива, пиреа и др. Корен и подземно стабло садрже витамина Ц, нешто каротина и шећера.Могу да се кувају и на различите начине приређују за јело. Сочни делови биљке могу без ограничења  да се користе од пролећа до касне јесени,а каткада употребљиви делови могу да се нађу и испод снега. Не постоји опасност да се замени са неком сличном шкодљивом биљком".

Нешто више и коришћењу коприве (или жаре како је често називају) како за исхрану тако и у терапеутске сврхе на овом сајту: http://www.stetoskop.info/Kopriva-1550-s7-content.htm


* DSC_1911rs.jpg (546.13 KB, 1355x900 - viewed 115 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 315


« Reply #70 on: May 12, 2012, 10:02:10 pm »

На сајту www.bezgluten.net се о брању и коришћењу листова коприве каже:

Quote
BRANJE I KONZERVIRANJE LISTOVA

Beru se samo 3–4 mlada (gornja) zelena lista sa stabljikom (vršne visine do 15 cm), u proleće (od marta do maja).
Nakon košenja (ili ručnog branja) ostavi se da jedan dan uvenu, zatim se rasprostru u tankom sloju na suvom i promajnom mestu da se osuše. Sa osušenih stabljika se pažljivo otkinu listovi i čuvaju u kartonskoj kutiji ili platnenoj kesi u kojima treba da budu dobro sabijeni.
Posebna napomena: sveži listovi i stabljika su pokriveni lako lomljivim dlačicama, koje se kod najmanjeg dodira lome i zabadaju u kožu, ispuštajući acetilholin i histamin (usled kojih sveža kopriva žari). Ovo svojstvo se gubi odmah nakon prelivanja svežih kopriva vrelom vodom. Važno je znati da samo sveža kopriva jako žari, dok uvenula mnogo manje, a suva ne žari.

OSNOVNA PRIPREMA

U svežem stanju: ubrane listove mladih kopriva treba probrati i dobro isprati vodom, zatim popariti (tako se odstranjuju toksin), izgnječiti i nakon toga koristiti.
U sušenom stanju: konzervira se sušenjem, za upotrebu u zimskim mesecima.

Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 315


« Reply #71 on: May 12, 2012, 10:18:07 pm »

Још једна зељаста биљка коју смо већ помињали је маслачак.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

То је сигурно једна од најраспрострањенијих биљака. То је и јестива и лековита биљка. Расте готово свуда, али највише тамо где има влаге. Позната је, осим по лековитости, као изузетно хранљива биљка богата витаминима Ц и А, органским киселинама, минералима (посебно калијумом, натријумом и магнезијумом). Пролећна салата прави се од сасвим младих листова који се беру пре цветања и ван насељеног подручја. Млади листови (пре цветања) су једно од најбогатијих дивљих поврћа витамином Ц. Могу да се употребе за салате, чорбе, , варива. Потребно је користити само младе листове иначе ће укус бити горак. И јесењи млади листови могу послужити као и пролећни (као извор витамина Ц). Понекад се могу наћи и зими (као онај на слици коју сам поставио раније у овој теми).

Корен маслачка се вади у пролеће и јесен. Може се користити куван, слично кромпиру ули шаргарепи (мркви). Може се јести и сиров, али танко исечен на кришке. испечен корен може послужити и као замена за кафу.


* DSC_1868rs.jpg (497.29 KB, 1156x768 - viewed 98 times.)

* DSC_1872rs.jpg (291.04 KB, 1156x768 - viewed 149 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 315


« Reply #72 on: May 13, 2012, 03:20:16 pm »



Једна од биљака које у приличној количини има у природи јесте и зеље. Расте, осим у култивисаним баштама (друга слика) и на ливадама (прва слика).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Зеље, као и већина оваквог поврћа спрема се на сличан начин, кувањем или барење на начин како се спрема купус (наравно и као лист за увијање сарме, мада ти баш и није за преживљавање) или у сировим облику, као салата или додатак другим јелима или питама. Може се мешати са копривом, како у чорбама, тако и питама или хлебу. 

Приликом брања дивљег зељастог биља треба водити рачуна да се првенствено беру младе и свеже биљке које расту на сеновитим местима, удаљеније од путева и другог могућег загађења. Треба их брати ујутро, по роси или после кише.


* DSC_2127rs.jpg (467.86 KB, 1156x768 - viewed 100 times.)

* Zelje DSC_2219rs.jpg (396.63 KB, 1355x900 - viewed 105 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #73 on: May 19, 2012, 07:33:21 am »

Pominjali smo biljku sremus.
Evo jedan vest u vezi te biljke.

Quote
Potrovali se lažnim sremušem
17.05.2012.Autor: Agencija BETA

Stariji Riječanin umro od trovanja velikom količinom alkaloida kolhicina u mrazovcu


ZAGREB - Jedan muškarac umro je od trovanja biljkom mrazovac, dok je 71-godišnja žena u kritičnom stanju, rečeno je u Kliničko-bolničkom centru u Rijeci.

Zbog trovanja alkaloidom iz mrazovca pet osoba je u razdoblju kraćem od mesec dana primljeno u bolnicu u Rijeci.
Oni su vrlo otrovni mrazovac (Colchicum autumnale) pobrkali sa jestivom i lekovitom začinskom biljkom iz porodice lukova - sremuš koju nazivaju i medveđi luk (Allium ursinum).

U riječkoj bolnici su, kako prenose hrvatski mediji, rekli da je stariji muškarac umro od trovanja velikom količinom alkaloida kolhicina u mrazovcu, kao i 71-godišnja žena koja je na intenzivnoj nezi.
Troje otrovanih pacijenata je u stabilnom stanju. Takvog trovanja je bilo i ranijih godina, ali je ovo prvi put da se u kratkom vremenu otrovalo više ljudi.
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #74 on: May 19, 2012, 07:36:15 am »

I jos jedna vest na istu temu

Quote
Lažni sremuš ubija po Hrvatskoj
18.05.2012.Autor: Agencija TANJUG

Dva muškarca umrla, jedna žena kritično, a u bolnicama je više ljudi koji su jeli mrazovac misleći da su ubrali lekoviti medveđi luk

ZAGREB - U Hrvatskoj su zbog trovanja biljkom mrazovac umrla dva muškarca, jedna žena je u kritičnom stanju, a u bolnicama se nalazi više ljudi koji su jeli tu biljku, misleći da se radi o medveđem luku, odnosno sremušu.
Biljku mrazovac, koja sadrži otrov kolhicim, jedan od preminulih muškaraca brao je na širem području Crikvenice kod Rijeke, a drugi kod Varaždina na severu Hrvatske.


U Rijeci je hospitalizovano ček šest osoba, od kojih je jedna žena u kritičnom stanju.
Neki od pacijenata su pušteni kućama, a zabeleženi su blaži oblici trovanja koji nisu zahtevali hospitalizaciju i to uglavnom kod članova familije za koje lekari pretpostavljaju da su pojeli manje količine otrovne biljke.

Simtomi trovanja

Prema rečima lekara, zdravstveni problemi pacijenata su različiti, od problema sa jetrom do usporenog disanja. Kao simptomi trovanja navode se bolovi u želucu, grčevi, proliv, povraćanje, grebanje u grlu, mučnina, krvavo mokrenje, dehidracija i kolaps organizma.

Medveđi luk, odnosno sremuš, veoma je popularna samonikla biljka koja se bere u ovo doba godine, a osim za hranu zbog arome belog luka, koristi se za lečenje brojni smetnji - kašlja, upale želučane sluznice, upale bešike, kožnih bolesti i kao prevencija od srčanog udara.

Može se naći i na pijacama po ceni od 10 kuna (1,33 evra), a oni koji ga prodaju tvrde da znaju šta beru.

Nema protivotrova

Smatra se da pet do sedam grama kolhicima, za koji inače nema protivotrova, prouzrokuje smrt.
Lekari i poznavaoci bilja ističu da lišće medveđeg luka liči na lišće inače otrovnih đurđevka i mrazovca, ali da za razliku od lišća te dve biljke, ono miriše na beli luk.

Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.03 seconds with 22 queries.