PALUBA
June 18, 2024, 07:34:49 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 [8] 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 ... 35   Go Down
  Print  
Author Topic: Škverska kronika  (Read 399986 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #105 on: October 21, 2012, 05:24:54 am »

Neka se i ovaj motor nadje u Skverskoj kronici.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Koliko se sječam, je radiona za izradu motora bila u Kopilici, nasuprot Mljekare.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #106 on: November 06, 2012, 07:18:07 pm »

BRODOSPLIT - SPLIT

06.11.2012.

Otkrivamo: Što samoborski DIV planira s Brodosplitom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kako se približava odluka Vlade RH o prodaji Brodosplita samoborskom DIV-u, sve je više upita na koje do danas nije dao odgovor niti kabinet aktualnog premijera Zorana Milanovića, ali ni njegove prethodnice Jadranke Kosor.

Podsjetimo, prvo je 25. veljače 2011. Europska komisija odobrila plan za restrukturiranje Brodograđevne industrije Split i Brodosplit - Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO), da bi i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) 29. srpnja 2011.  dala "zeleno svjetlo" programu restrukturiranja.

Deset mjeseci kasnije, točnije 29. svibnja ove godine, ista Agencija – AZTN, za program restrukturiranja, koji je izradio DIV kao potencijalni investitor, upozorila je: "Program restrukturiranja splitskog brodogradilišta, koji je odobren lani, morat će se uskoro mijenjati jer su u međuvremenu nastali novi gubici, a Vlada je škveru dodijelila nove potpore".

"Novi program restrukturiranja opet će morati odobriti AZTN i Europska komisija pa bi, osim rasta troškova, problem moglo predstavljati i mišljenje Bruxellesa ako tamo zaključe da se privatizacija zapravo ne provodi nego samo kupuje vrijeme. U tom slučaju škver bi, umjesto u vlasništvu samoborskog DIV-a, vjerojatno završio u likvidaciji", upozorila je 29. svibnja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

No, 26. listopada, nakon što je premijer Zoran Milanović na početku sjednice Vlade pozvao sve nadležne da se što prije potpiše privatizacijski ugovor za Brodosplit sa samoborskim DIV-om, neslužbeno je izašlo u javnost kako je konačno postignut finalni dogovor između resornih ministarstava i čelnika DIV-a.

Postignuti dogovor je navodno na tragu sporazuma iz ožujka ove godine, a tada je bilo utvrđeno da će Vlada na sebe preuzeti trošak restrukturiranja od 450 milijuna kuna, a DIV 147 milijuna kuna. Po posljednjim informacijama, konačna odluka trebala bi biti donesena kroz idućih desetak dana.

U svemu ovome, međutim, javnost nikada nije do kraja doznala što to sadrži program restrukturiranja splitskog škvera. Mi smo, međutim, došli u posjed Programa restrukturiranja, koji je od 2010. godine do danas već nekoliko puta putovao od Hrvatske do Bruxellesa, i koji na 280 stranica donosi što, uz pomoć države, DIV planira napraviti splitskom škveru.

Bit će zanimljivo vidjeti koliko će toga biti sadržano u eventualnom kupoprodajnom ugovoru između Vlade i DIV-a, koliko do njega dođe.

Obvezuje se nastaviti brodogradnju

No, svakako je zanimljivo objaviti najznačajnije dijelove dopunjene verzije Programa restrukturiranja, prije svega o planovima koje DIV ima za Brodogradilište Split i Brodogradilište specijalnih objekata. U javnosti se, među ostalim, pojavila i dvojba, namjeravali li DIV uopće nastaviti, i u kolikom opsegu, osnovnu djelatnost škvera – brodogradnju.

Zanimljivo je, pak, da se DIV u programu restrukturiranja, koji je odobrila Europska komisija, na više mjesta obvezuje nastaviti brodogradnju. Štoviše, u dijelu u kojem se opisuje značaj i budućnost Brodosplita, navodi se:
"Brodosplit d.d. smješten je na sjevernom dijelu grada Splita, na pogodnom morskom akvatoriju za izvođenje brodograđevne djelatnosti. Lokacija je opremljena svom potrebnom infrastrukturom, a kao radno intenzivna djelatnost utječe na veliku zaposlenost, kako u dijelu vlastite radne snage, tako i u dijelu servisnih i kooperantskih djelatnosti.

Stoljetnim razvojem brodogradilišta stvoreni su svi preduvjeti za raspoloživost stručnog kadra kroz vrlo kvalitetni srednjoškolski i visokoškolski obrazovni sustav, kao i radno raspoloživim resursima obzirom na naseljenost grada Splita i okolice.

DIV: Brodosplitu gravitira 40.000 ljudi

Procjenjujemo da Brodosplitu d.d. u poslovnom dijelu gravitira oko 40.000 ljudi, što kroz direktan rad i usluge, što kroz ovisne članove obitelji.

Brodogradnja kao industrija u brodograđevnim zemljama smatra se industrijom od šireg društvenog interesa, a u našem slučaju jednim od malobrojnih proizvoda s visokim stupnjem  obrade i kvalitete koje hrvatsko gospodarstvo može ponuditi svjetskom tržištu. U brod se ugrađuju oprema i sustavi najsuvremenijih tehnoloških rješenja, te time pridonosi prijenosu moderne tehnologije i rješenja i potiče razvoj edukativnih i znanstvenih institucija, te ukupne domaće industrije. Po kriteriju usporedbe s EU (izvor CESA – europska brodograđevna udruga) u odnosu na prihod po glavi stanovnika, Jadranska Hrvatska predstavlja poduzetničku lokaciju s više komparativnih prednosti“.

Izgradnja vlastite flote

Također, u dijelu nazvanom "Novi poslovni model – daje vrijeme i sredstva za restrukturiranje", DIV navodi:

"Uočili smo priliku za stvaranje novog poslovnog modela kroz gradnju tipskih brodova za vlastitu flotu, odnosno Brodosplit plovidbu, koji će sam po sebi biti uspješan, ali kojim se omogućava provedba restrukturiranja, stabilizacija sustava te stvaranje svih preduvjeta za dugoročni razvoj sustava. Novi poslovni model je potreban i jer omogućava postupnu provedbu strukturnih promjena kako nagle promjene ne bi dovele do kolapsa i urušavanja sustava. Novim poslovnim modelom se omogućava:

Puna zaposlenost brodogradilišta tijekom restrukturiranja izgradnjom 'tipskih' brodova za Brodosplit plovidbu. Pod "tipskim" brodovima se podrazumijevaju u Brodosplitu već razvijeni, usvojeni i proizvedeni brodovi, koji su dokazani kvalitetom i čiji de najam ili prodaja biti olakšana uklapanjem u uobičajene kategorije brodova iz perspektive brodovlasnika. Nova struktura prihoda i zarade kroz prodaju gotovih brodova (čija cijena je uvijek viša nego kod ugovaranja gradnje), te kroz kratkoročni ili dugoročni najam na tržištu ili kroz barter odnose sa dobavljačima DIV grupacije (...)

"Bili smo uspješni u Srbiji"

Vrijeme za stvaranje partnerstava i integraciju u prodajni sustav DIV grupacije, tijekom kojeg de se razviti partnerstvo sa strateškim dobavljačima i financijskim institucijama, odnosno uključiti brodograđevna djelatnost u već postojeda partnerstva te u punoj mjeri iskoristiti postojeće resurse i kompetencije brodogradilišta kroz prodajnu mrežu DIV grupacije. (...)

DIV d.o.o. tvornica vijaka je dala ponudu za kupnju Brodograđevne industrije Split d.d. jer smatramo da je to u ovom trenutku dobra poslovna odluka i jer želimo nastaviti rast poslovanja širenjem u okviru metaloprerađivačke industrije, kojoj i sami pripadamo, a što smo u dva navrata u nešto manjem obimu privatizacijom i restrukturiranjem dotad neuspješnih poduzeda u Hrvatskoj i Srbiji uspješno i napravili."

Tankeri, jaružala, Ro-Pax brodovi, kruzeri...

U dijelu nazvanom "Glavno brodogradilište – proizvodni program", DIV navodi kako dugoročno "planira usmjerenje prema specijaliziranim segmentima tržišta s više dodane vrijednosti proizvoda kao što su Ro-Pax brodovi, brodovi jaružala, shuttle tankeri, brodovi za prijevoz putnika, za krstarenja, brodovi dizalice itd. To međutim nije realno da će se dogoditi odmah nakon preuzimanja, tako da su trenutni prioriteti koncentracija brodograđevne djelatnosti na postojećim projektima i izrađenoj dokumentaciji za tipove brodova kao što su oni za prijevoz rasutih tereta i tankera".

Poseban dio u programu restrukturiranja posvećen je i Brogradilištu specijalnih objekata, za koji se navodi kako "sve ukazuje da je BSO kvalitetan resurs koji poprima strateški značaj kroz jačanje pomorske orijentacije RH u sklopu budućih programa od posebnog državnog značaja (obnova flote HRM po planovima i standardima NATO saveza, izgradnja flote Obalne straže, brodovi za traganje i spašavanje na moru, brodovi za prevenciju i sanaciju ekoloških katastrofa i gašenje požara, oceanografski brodovi, brodovi za podršku na plinskim poljima sjevernog Jadrana, kontinuirana modernizacija putničke i trajektne flote u priobalju).

Na međunarodnom tržištu daljnja orijentacija bi bila usmjerena prvenstveno na:
- manje luksuzne brodove za kružna putovanja (50 - 120 putnika)
- jahte duljine do 65 m
- RO-RO putničke brodove (trajekte) do duljine od 120 m, s posebnim akcentom na ekološki (LNG) pogon
- višenamjenske brodove za lov i preradu ribe dužine do 65 m."

Nadalje, u dijelu Programa restrukturiranja nazvanom "Kapitalna ulaganja" stoji "od zamisli u što uložiti 180 milijuna USD u sljedećim godinama (maksimalno 5, ali mi planiramo 3), odlučili smo uložiti većinu (cca 143 milijuna USD) u vlastitu flotu brodova, koji će se izgraditi u glavnom brodogradilištu. Otprilike 37 milijuna USD bit će uloženo u opremu i tehničke resurse" (...) "Kapitalna ulaganja (Gantry, suhi dok…) predviđamo nakon implementacije Programa restrukturiranja i stabilizacije poslovanja Brodosplita na načelima slobodnog tržišta".
Sporni načini financiranja

Ovdje se dolazi do, po mnogima, jednog od najspornijeg dijela programa, koji se odnosi na financiranje i "vlastiti doprinos" DIV-a programu restrukturiranja. U programu stoji: "Značenje vlastitog doprinosa je osiguranje mogućnosti za vođenje brodogradilišta bez državnih potpora, s orijentacijom na dugoročnu održivost".

"Vrijednost vlastitog doprinosa određena je ukupnim troškovima restrukturiranja i iznosi 40% od tog iznosa. Financiranje će biti pokriveno implementacijom jedne ili kombinacijom sljedeće tri opcije:

1. Opcija
a. Ulaganje sredstava kroz DIV grupu (20 do 25% ukupnih ulaganja)
b. Strateško partnerstvo s dobavljačem čelika (do 15% od ukupnih ulaganja)
c. DIV grupa do 5%
d. Zajmovi od komercijalnih banaka (od 60 do 80%)


2. Opcija
a. Direktno partnerstvo s uglednim Ruskim brodarom kroz rekapitalizaciju brodogradilišta do 25% (to znači da je Ruski brodar vlasnik 25% brodogradilišta nakon rekapitalizacije)
b. DIV grupa do 5%
c. Zajmovi komercijalnih banaka (od 60 to 80%)

 
3. Opcija
a. Partnerstvo s uglednom Katarskom projektnom kompanijom kroz rekapitalizaciju brodogradilišta od 51 do 75% (to znači da je Katarska kompanija vlasnik 51-75% brodogradilišta nakon rekapitalizacije)
b. DIV grupa do 5%
c. Zajmovi komercijalnih banaka (od 20 do 30%) „

Istinski kupci ili - preprodavači?

Čitajući ovo, ovdje se nameće ključno pitanje, budući da DIV grupa u sve tri varijante "ulazi" s manjim dijelom vlastitih sredstava, a ostatak „pokrivaju“ partneri iz Rusije, Katara i komercijalne banke, je li samoborska tvrtka istinski kupac ili tek preprodavač splitskog škvera zasad tajnom vlasniku?

Nadalje, kao "izvore financiranja", DIV navodi pretežito "banke i financijske institucije",  i to mahom inozemne (?!):

"Radi ispravnog razumijevanja projekta i poslovnog modela kojeg smo osmislili kroz ovaj Program restrukturiranja, naglašavamo razliku između uobičajenog načina gledanja na Kupca dionica Brodosplit d.d. kao 'investitora' ili kao poduzetnika.

U našem slučaju to je svakako poduzetnički način ulaganja koji sadržava premise, najprije u osmišljavanju i izradi projekta, odobravanju istog od, za to nadležnih institucija, te na osnovu istog angažiranje sredstava od financijskih institucija koje se bave investiranjem, a na način da se dokazuje mogućnost povrata tih sredstava s uključenim interesom za samu financijsku instituciju.

U igri samo strane banke

Načini financiranja su različiti kao i interesi pojedinih financijskih institucija, a konačni aranžman ovisi o trenutku u kojem su poznate sve pretpostavke za sklapanje kreditnog ili ulagačkog ugovora. Banke i kreditne institucije, koje u raznim stupnjevima obrade obrađuju naše zahtjeve iskazane kroz različite modele financiranja vlastite flote, su sljedeće:
1. EBRD ( Europska Banka Za Obnovu i Razvoj) - Hrvatska
2. Caterpillar Financial - SAD
3. Tufton Oceanic - Velika Britanija
4. Credit Suisse - Švicarska
5. NIBC - Nizozemska
6. Den Norske Bank - Norveška
7. Danish Ship Mortgage Bank - Danska
8. DEGInvest - Njemačka
9. Hamburgische Schiffhypoteken Bank - Njemačka

Iste u svojim odlukama i očitovanjima očekuju konačan rasplet privatizacijskog procesa, obzirom na našu poziciju kao tražitelja kreditiranja i mogućeg vlasnika grupe Brodosplit d.d., posebice u dijelu odobrenja cjelokupnog programa restrukturiranja od predstavnika Europske komisije, zatim razvoja situacije oko bududeg financijskog statusa cijele grupe, kao i jasnim pravnim statusom DIV d.o.o. u upravljanju Društvom.

Jasno ističemo da niti jedna banka nije iskazala interes za financiranje Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o., obzirom na višestruko vedu akumuliranu gubit u odnosu na visinu kapitala, dok su iskazale interes za predloženi model izgradnje vlastite flote brodova koja bi aktivno prihodovala sa tržišta, te iz tog prihoda i bila sposobna vraćati kreditne obveze.
Prvenstveno smo se odredili na suradnju sa stranim bankama, obzirom da hrvatske banke iskazuju svoj vrlo ograničeni poslovni interes u financiranju brodogradnje i brodarstva. Jednako tako, raspoloživi kapital u Hrvatskoj je ograničenog volumena. Iz navedenog popisa financijskih institucija vidljivo je da postoje različiti načini financiranja, od klasičnih hipotekarnih kredita i barter aranžmana, do udjela u vlasništvu. Naša odluka o prihvaćanju financiranja od različitih banaka, odnosno kreditnih ili financijskih institucija, u svakom slučaju de ovisiti o njihovim konačnim ponudbenim uvjetima za kreditiranje, odnosno za financiranje.

Kako bi se kreditni rizik na koji financijske institucije računaju smanjio na najmanji mogući nivo, kontinuirano radimo na procesu ugovaranja dugoročnih čarter aranžmana s obvezom otkupa brodova nakon istih iz tvrtke Brodosplit-Plovidba d.o.o. U tom procesu najdalje se otišlo s tvrtkama Sofkomflot iz Rusije, Transatlantic iz Švedske (obje su brodarske kompanije) te Duferco iz Makedonije, kao strateški dobavljač brodskih limova za potrebe prijevoza željezne rudače".

Sporno viđenje Kolektivnog ugovora

Ono što posebno zanima škverane, kao i sindikate je DIV-ovo viđenje Kolektivnog ugovora:

"Postojeći kolektivni ugovor obostrano je potpisan (sindikati i prijašnje uprave) u uvjetima drugačijeg načina poslovanja i ukupnosti utjecaja istog na tržišno poslovanje, na način da je bilo moguće primati subvencije i potpore države koja druga tržišno orijentirana poduzeda nemaju. Posebice ističemo nedostatak dijela ugovora koji prepoznaje krizna stanja ili izvanredne okolnosti poslovanja.

Naročito prepoznajemo izbjegavanje konfrontacije mišljenja i argumenata u uvjetima pritisaka, kako s političke lokalne i državne razine, a sve u cilju podilaženja ili sprječavanja mogućeg bunta. Naš stav je da je postojeći kolektivni ugovor izvediv i provediv samo pri punoj zaposlenosti (ukupnih kapaciteta), sposobnosti poduzeća za tržišnom konkurentnošću, pri dostizanju ciljane efikasnosti rada, dostizanju optimalnog broja zaposlenih (učešća u trošku poslovanja), smanjivanja broja dana odsustva s posla (sada je iskoristivost troška zaposlenih na 66%) te kontinuiranog partnerskog odnosa druge potpisničke strane (sindikata).

Kako je za postizanje ovih pretpostavki potrebno određeno vrijeme, predlažemo da se kolektivni ugovor u postojećem obliku održi do kraja godine 2010, do kada je nužno odraditi novo kolektivno pregovaranje i potpis novog kolektivnog ugovora, naravno, s novim vlasnikom. Smatramo da je potrebno ostvariti kolektivni ugovor koji će biti više fleksibilan, uvijek biti provediv, imati i dodatno istaknute stimulativne parametre nagrađivanja radnika za postignute rezultate, kao i dijelove koji prepoznaju objektivnost poslovnih rezultata.

Pod terminom provediv samo kao primjer navodimo nužnost zamjene određenih pojmova u ugovoru sa 'mora' u 'može' ili 'hoće sukladno poslovnim rezultatima' ili 'mora nakon dostizanja' određenih posebno navedenih parametara.

"Trebamo  štititi rad od nerada"

Jednako tako, smatramo da je zajednički interes (i poslodavca i sindikata) osiguranje dugoročne održivosti te stvaranje realnih pretpostavki za dodatna veda prava od onih definiranih zakonom, koja isključivo mogu biti vezana za uspješnost poslovanja koje ovisi o učinku i efikasnosti rada.

Podrazumijevamo da kolektivni ugovor treba prvenstveno štititi rad od nerada, te se izboriti za prava svih onih koji svoj rad uključuju u uspješnost poduzeća, a ne onih koji se sakrivaju iza ugovora, odnosno onih kojima rad nije primaran u ostvarivanju svih ugovorenih prava. Želimo uspostaviti odnos nagrađivanja za rad i penalizaciju za nerad.

Očekujemo da de isto rezultirati puno većom produktivnosti i većom pozitivnom radnom atmosferom. Planiramo da je potrebno ubuduće da svaka članica grupe zasebno sklapa kolektivne ugovore, te jednako tako mora biti i odgovorna za provođenje odredbi istog".

O Vladinoj prodaji ovisi budućnost škvera i Splita

Uglavnom, sve navedeno najvažniji je dio velikih planova DIV-a navedenih u Programu restrukturiranja Brodograđevne industrije Split i Brodosplit - Brodogradilišta specijalnih objekata, od kojih su mnogi dvojbeni, a sindikatima i – neizvedivi.

O tome što će od ovoga biti navedeno u kupoprodajnom ugovoru između Vlade i samoborskog DIV-a, ukoliko do njega dođe, ovisit će i budućnost Brodosplita, njegovih 3.400 radnika, ali i svih ostalih djelatnosti koje brodogradnja (koja – ponavljamo već više puta napisano – nigdje u svijetu nije isplativa bez državnih potpora) nosi sa sobom, te cijelo splitsko gospodarstvo.

JOŠKO DADIĆ, Foto: Dalmacija News, Dalmacija News


* skveri11.JPG (67.43 KB, 747x445 - viewed 267 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #107 on: December 08, 2012, 03:20:37 pm »

BRODOSPLIT - SPLIT

28.11.2012.

U Brodosplitu položena kobilica za Novogradnju 474

Na prvom navozu Brodosplita danas je položena kobilica za Novogradnju 474, drugi od dva heavy liftera (broda za prijevoz teških i dimenzijama velikih tereta) koji se u Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. grade za nizozemskog naručitelja, tvrtku Jumbo.

Riječ je o složenom projektu kakav dosad nije građen u hrvatskim brodogradilištima.

Brod će imati duljinu 152 metra i širinu 27 metara, a bit će opremljen dvjema dizalicama čija će pojedinačna maksimalna nosivost biti 1.500 tona, odnosno u tandemu će moći podizati terete težine do 3000 tona. Nosivost broda pri gazu od 8.1 metara iznosit će 14 tisuća tona, a brzinu od 17 čvorova osiguravat će mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi se grade u klasi Lloyd‘s Registra. Isporuka Novogradnje 474 je predviđena do kraja 2013. godine.

Ugovoreni brodovi bit će najveći u floti Jumba.


07.12.2012.

Brodosplit – BSO porinuo brod za nautički turizam

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) danas je u more položena Novogradnja 520, brod za nautički turizam izgrađen za domaćeg naručitelja, obrt ''Brodarstvo'' iz Krila Jesenice.

Riječ je o izradi čeličnog trupa i nadgrađa za brod duljine 45 metara, širine 9.1 metar i gaza u punom opterećenju 2.4 metra.

Osim ovog posla, brodograditelji škverske 'specijalne' rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 521, također broda za nautički turizam, ugovorenog za domaćeg naručitelja tvrtku ''Pučanin'' iz Jesenica.

Izvor: Brodosplit


* Novogradnja 520 II.JPG (67.99 KB, 600x450 - viewed 247 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #108 on: December 08, 2012, 03:24:37 pm »

U knjižari Profil - Mozaik, u Splitu, knjiga Dr. Igora Belamarića "Brodosplit u supavalskoj vali" snižena je sa 165 na 39 kuna (oko 5 €). Mogu se kupiti i još neki naslovi od istog autora za 29, odnosno 39 kuna.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 153



« Reply #109 on: December 08, 2012, 03:40:36 pm »

Nisam sovinist, ali jesam nacionalist. Vulgarno - preko DIV-a EU gasi Supaval. A, kako je EU (Francuska) prihvatila prijednog J. Koreje (ne Sjeverne) za preuzimanje  francuskog brodogradilista koje je specijalizirano za gradnju velikih putnickih brodova cime ni jedno juznokorejsko brodogradiliste ne vlada.

I sto je francuska vlada napravila?

Odbacila je prijedlog juznokorejaca - to se moderno naziva "neprijateljskim preuzimanjem". Nije bitno pod kojom izlikom. A, Splita (brodogradilista) - za godinu i po - nema .
Brodogradilista su firme koje imaju najvise kooperanata i gasenje takve industrije ima strasne posljedice ne samo na ogromni broj ljudi koji ostaju bez prihoda - nema potrebe ni za znanjem, nema potrebe za inzenjeringom, nema potrebe za Brodarskim institutom...
Sram ih bilo! tko je to za pregrst skuda prihvatio!
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #110 on: December 08, 2012, 03:49:15 pm »

Toga se i ja bojim, na papirima niti u potpisu više ne piše "Brodosplit d.o.o." nego samo "Uprava" u potpisu neki opunomoćenik , a šta se tiče Korejaca sve šta znaju su i naučili kod nas nekad davno davno a gdje smo mi gdje su oni  Undecided
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #111 on: January 01, 2013, 12:28:27 pm »

Škverani znaju posal  
Dva ‘superteškaša’ rastu na navozima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na navozima “Brodosplita” rađaju se dva broda za posebno teške terete, “heavy lifteri”, od kojih je onaj na navozu broj dva već dobio konkretniji oblik.

Naime, kod njega je u tijeku izgradnja teretnog dijela broda, nakon čega slijedi montaža sekcija krmenog pa pramčanog dijela, te na koncu nadgrađa. Na navozu broj jedan vidi se samo kobilica drugog “teškaša”.

Vrijednost brodova - 120 milijuna eura

Bit će to najveći brodovi u floti nizozemskog naručitelja, brodara “Jumbo shipping”, ali i najveći na svijetu u svojoj klasi. Bit će dugi 152 metra, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona. Nizozemci nisu objavili cijenu brodova, ali je pretpostavka da svaki od njih zapada oko 60 milijuna eura. Naime, dva “heavy liftera”, sličnih dimenzija, koji su početkom prošle godine isporučeni njemačkom brodaru SAL, plaćeni su ukupno 125 milijuna eura. U čemu je posebnost tih brodova koje škverani upravo grade? One se kriju u tehničkim karakteristikama kojih je doista mnogo. Izdvojili smo neke.

Prva posebnost je dno teretnog skladišta broda koje će se sastojati od nekoliko desetaka poklopaca. Njima će se moći upravljati tako da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku tereta. Poklopci će se po visini i dužini skladišta moći postavljati na bilo kojoj poziciji. Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego kockica, posada može slagati skladište.

Balastni spremnici kao na podmornicama

Pri tome svaka skladišna cjelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog tih osobina, “Brodosplit” prvi put gradi brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo jednog milimetra. Druga posebnost je sustav balastiranja broda prigodom ukrcaja tereta.

Riječ je o sustavu koji je razvio upravo “Jumbo shipping” i tehničke karakteristike sustava smatraju se poslovnom tajnom kompanije. Možemo samo nagađati da je to sustav punjenja i pražnjenja balastnih spremnika, sličan onome na podmornicama. Kako višetonske dizalice na kotačima imaju bočne podupirače koje izvuku prigodom manipulacije teretima, tako i ovaj brod ima nešto slično što mu osigurava stabilitet suprotan velikim nagibima kod ukrcaja tereta.

Nepotopiva skladišta

Preko bočnih vodilica (šina) u more se spuste spomenuti poklopci skladišta koji su izgrađeni kao - nepotopivi pontoni. Spušteni u more, oni povećavaju stabilnost broda, odnosno njegov deplasmanski volumen. Ovi brodovi nisu samo pitanje prestiža “Brodosplita”.

Njihov uspješan završetak i isporuka na vrijeme bit će zalog opstanka splitskog škvera.

DENIS KRNIĆ

U Bruxellesu se kroji budućnost škvera

Početkom sljedeće godine, točnije 15. siječnja, delegacija Ministarstva gospodarstva odlazi u Bruxelles na novu rundu usuglašavanja obveza iz prijedloga kupoprodajnog ugovora za “Brodosplit”. Prema akcijskom planu Vlade RH, privatizacijski ugovor je trebao biti potpisan do kraja ove godine.

No, to se neće dogoditi jer u Bruxellesu traže dodatna jamstva od Vlade o financijskoj održivosti restrukturiranja splitskog škvera nakon što ga preuzme DIV, samoborska tvrtka za proizvodnju vijaka. Najkasnije do 1. srpnja “Brodosplit” mora biti privatiziran ili, sukladno preuzetim obvezama, slijedi stečaj s likvidacijom.

Još jedan ‘heavy lifter’?

“Brodosplit” je prvo domaće brodogradilište u kojem se realizira kompleksan projekt brodova za teške terete. Škveranima “u zraku visi” opcija izgradnje još jednog “teškaša”. Međutim, naručitelju “Jumbo shippingu” nije jednostavno ovog trenutka zatvoriti financijsku konstrukciju zbog divlje recesije na tržištu.

Brojke

3400 radnika je zaposleno u ‘Brodosplitu’

298 škverana u prvim danima 2013. ide na tzv. čekanje kao nova grupa

1379 radnika škvera bit će na čekanju nakon Nove godine


  SD


* skver.JPG (58.98 KB, 691x426 - viewed 200 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #112 on: January 10, 2013, 09:10:28 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* brodosplit.jpg (138.62 KB, 673x960 - viewed 180 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #113 on: January 16, 2013, 02:06:53 pm »

BRODOSPLIT - SPLIT

Malo Splitske realnosti...

16.1.2013.

NA IZLAZNIM VRATIMA

"Uzmite 98.000 kn i otiđite iz škvera": polovini radnika ponuđena otpremnina, 1600 suvišnih!

Splitski škver našao se pred mogućim najvećim odljevom radnika u svojoj novijoj povijesti. Čak 1600 radnika “Brodosplita” ovih je dana dobilo ponudu Uprave za sporazumni raskid ugovora o radu i odlazak iz tvrtke uz otpremninu. Ponudu su dobili svi službenici i radnici režije, tzv. neproizvodni radnici, kojih u “Brodosplitu” ima ukupno 1638.

Poziv je upućen svim uredskim radnicima, od referenata računovodstva, knjigovodstva i kadrovsko-pravne službe, do projektanata, te radnika u poslovima održavanja, dakle od vozača do rukovatelja raznim vrstama vozila i radnim strojevima. Neobvezna ponuda za odlazak objavljena je na oglasnim pločama u brodogradilištu te su je radnicima usmeno prenijeli direktori sektora, pogona i službi.

Ponuda, kako doznajemo, vrijedi do daljnjega. Maksimalni iznos otpremnine po radniku iznosio bi 98.000 kuna, a kako nam kaže Josip Jurišić, glasnogovornik Uprave “Brodosplita”, tek se očekuju prvi odjeci ponude, pa tako i broj zainteresiranih radnika za odlazak iz škvera.

− Prema direktorima sektora, pogona i službi upućen je upit kako bismo doznali koji bi službenici i djelatnici režije bili zainteresirani za odlazak iz “Brodosplita” s pravom na jednokratnu otpremninu. Budući da je sve u fazi prikupljanja podataka, još nemamo procjenu broja ljudi zainteresiranih za odlazak. Prikupljeni podaci u ovoj fazi koristit će se samo kao podloga poslodavcu za procjenu interesa radnika za ovakvim načinom zbrinjavanja − kazao nam je Jurišić.

Škverani vrlo dobro pamte 1996. godinu, kad je iz “Brodosplita”, koji je tada zapošljavao 5500 radnika, uz otpremnine otišlo njih čak 800. Do današnjeg dana, odlaskom u mirovinu ili uz otpremnine, škver je pao na 3400 radnika. No, trenutačno ne rade svi oni, pa je tako broj stvarno radno aktivnih još niži.

Budući da nova grupa od 298 škverana ovih dana odlazi na tzv. čekanje kod kuće, ukupan broj škverana bez posla popet će se na ukupno 1379. U brodogradilištu trenutačno radi oko 2000 radnika.

Za komentar ponude poslovodstva upitali smo Zvonka Šegvića, predsjednika “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata.

− Ponudu uopće ne želim komentirati, jer ona ne miriše na dobro što se tiče budućnosti škvera. Drugo, inzistirat ćemo na tome da se poštuje kolektivni ugovor, a to znači da najviše otpremnine, sukladno godinama staža, mogu iznositi i više od 200.000 kuna. Vlada je osigurala 210 milijuna kuna za isplatu otpremnina − rekao nam je Šegvić.

− Realno je očekivati da će biti tehnološkog viška − istaknuo je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, te dodao:

− Međutim, trebalo je pričekati dolazak budućeg vlasnika i tada, na temelju kolektivnog ugovora i novih poslova koje bi novi vlasnik trebao donijeti, odlučiti i o broju ljudi kojima valja ponuditi otpremnine. Ne očekujem neki revolt među škveranima.

Zanimljivo je spomenuti kako su na temelju važećeg kolektivnog ugovora radnici posrnulog brodogradilišta “Kraljevica” dobili otpremnine od 6400 kuna neto za svaku godinu radnog staža. Prema svemu sudeći, radnici “Brodosplita” dobit će znatno manje iznose, odnosno točno dva i pol puta manje nego njihovi kolege sa sjevernog Jadrana.

Naime, kolektivni ugovor u “Brodosplitu” precizirao je vrijednost otpremnine koja iznosi 40 posto od bruto plaće koju je radnik primio u posljednja tri mjeseca. Budući da je prosječna bruto plaća u splitskom škveru oko 7000 kuna, to bi značilo da škverani, prema kolektivnom ugovoru, mogu prosječno računati na 2800 kuna neto otpremnine po godini staža.

Bitna je razlika između Splita i Kraljevice u tome što su u tamošnjem brodogradilištu svi radnici, neovisno o tome radi li se o čistačici ili direktorima, dobili po 6400 kuna otpremnine za svaku godinu radnog staža, što je socijalno puno pravedniji pristup. Na sjednici održanoj u ožujku prošle godine Vlada je na sebe preuzela obvezu isplate 210 milijuna kuna za otpremnine škverana.

Sukladno trenutačnoj praksi u “Brodosplitu”, koja podrazumijeva najviši iznos otpremnine od 98.000 kuna po radniku, evidentno je da se s 210 milijuna kuna može zbrinuti oko 2100 radnika splitskog brodogradilišta u sljedećem petogodišnjem razdoblju restrukturiranja, a one koji imaju uvjete na taj se način može i poslati u mirovinu.

Tijekom zlatnih 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su splitski navozi bili puni brodova, u škveru je radilo i do 10.000 radnika, primjerice 1989. godine, od kojih su 7500 činili zaposlenici “Brodosplita”, a ostali su bili djelatnici kooperantskih tvrtki.

Škver je 1985. godine imao čisti devizni prihod od 115 milijuna dolara i bio je najuspješnija tvrtka u bivšoj Jugoslaviji, ali treba znati da su tadašnje gospodarske vlasti za svaki brod za inozemne naručitelje subvencionirale “Brodosplit” s 10 posto vrijednosti isporučene novogradnje, čime je država izravno poticala izvoznike. Raspadom jugoslavenske federacije i gubitkom mnogih tržišta u svijetu, među njima i onog najvećeg − ruskog, 1991. godine počinje agonija “Brodosplita” kojoj se još ne nazire kraj.

Baldasar: Sve dolazi na naplatu

− Treba vidjeti koliko će radnika prihvatiti ponudu. Sama činjenica da je ljudima ponuđen odlazak nije nešto optimistično. Stanje u “Brodosplitu” godinama nije idealno i bojim se da loša poslovna politika dolazi na naplatu. Sve lošije stanje u škveru negativno će djelovati na lošu socijalnu sliku grada − kaže Ivo Baldasar, gradski vijećnik i SDP-ov kandidat za splitskoga gradonačelnika.

Šundov: Loše vijesti iz škvera

− To su loše vijesti iz škvera. Može se očekivati da će mnogi radnici koji već godinama žive u neizvjesnosti prihvatiti otpremninu. Bojim se da će škver ostati i bez dobrih kadrova, a bez njih je teško graditi sretnu budućnost. To je loše i za grad Split i okolicu − ističe Jure Šundov, HGS-ov dogradonačelnik Splita i nekadašnji škveranin.

Škorić: Zastrašujuće za grad

− Broj od 1600 ljudi kojima je ponuđen odlazak iz brodogradilišta zastrašujuć je za ionako lošu socijalnu sliku grada. Hoće li se budućnost “Brodosplita” riješiti kroz privatizaciju, teško je prognozirati. No, očito je da ne postoji političko opredjeljenje da je brodogradnja strateški važna grana hrvatske industrije − naglašava Petar Škorić, čelnik splitskog HDZ-a.

Prazna knjiga narudžbi

Tijekom 2011. godine “Brodosplit” je ugovorio poslove vrijedne više od 120 milijuna eura. U samo jednoj godini Uprava je dogovorila izgradnju broda za splitski “Jadroplov”, dvaju brodova za prijevoz teških tereta za nizozemski “Jumbo Shipping”, luksuznu jahtu “Caspian Star” za inozemnog naručitelja, te stupove za vjetroelektrane u blizini Trogira. Na navozima se sada grade dva spomenuta broda za Nizozemce. Knjiga narudžbi za ovu godinu potpuno je prazna.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
« Last Edit: January 23, 2013, 04:55:32 pm by leut » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #114 on: January 22, 2013, 09:11:21 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

22.1.2013.

TEŠKI TRENUCI

U škveru radi tek 38 radnika kooperantskih tvrtki; Brodosplit bi opet gradio za mornaricu

U teškim poslovnim trenucima za “Brodosplit“ kada je ukupno 1300 radnika poslano na tzv. čekanje kod kuće, a novih poslova nema na horizontu, mnogi se pitaju ima li uopće više kooperanata na škverskim navozima? Sve do prije koju godinu sindikalne kritike bile su (ne)opravdano usmjerene prema angažmanu kooperanta kao nelojalnoj konkurenciji.

Međutim, sudeći prema brojkama koje smo dobili u splitskom brodogradilištu, i za kooperante bolji su škverski dani definitivno dobrano prošli. Odnosno, nikad ih nije manje bilo u škveru. Kako nam kaže Josip Jurišić, glasnogovornik brodogradilišta, svega 38 kooperantskih radnika radi na navozima u uvali Supaval.

- Danas u brodogradilištu radi ukupno 38 radnika kooperacije, od toga 11 zavarivača za specijalne postupke i pozicije zavarivanja, i to zbog povećanih sadašnjih potreba plana.

Ostalih 27 radnika su brusači koji su nam nužni za vrlo zahtjevne poslove brušenja brodske konstrukcije čije su tehničke značajke na razini off-shore konstrukcija. Napominjemo da smo zahtjeve za navedene poslove riješili s našim radnicima u 95-postotnom iznosu, zahvaljujući dodatnom osposobljavanju naših radnika - kazao nam je škverski glasnogovornik Jurišić.

Ne tako davne 2008. godine prosječan broj kooperanata u “Brodosplitu“ iznosio je čak 1600. Već sredinom 2010. padom narudžbi i privatizacijskim procesom bilo ih je znatno manje.

Oko 600 radnika kooperacije te je godine ostalo bez svog ‘škverskog kruha’. Kako se na navozima grade samo dva broda, a knjiga narudžbi za ovu godinu zjapi potpuno prazna, jasno je da poslova jednostavno nema ni za sve matične radnike “Brodosplita“, a kamoli za kooperante.

‘Brodosplit’ bi opet gradio za mornaricu

Kako je najavljeno, tijekom siječnja Ministarstvo obrane RH raspisat će natječaj za izgradnju pet ophodnih brodova za Obalnu stražu RH. Kako nam je potvrđeno, na natječaj će se javiti i “Brodosplit“.

- Od 1995. godine, otkada smo se zbog nedostatka posla, odgovarajućeg domaćeg flotnog programa, prilagodili civilnoj brodogradnji, jer je program ratne mornarice bio odgođen, čekamo obnovu programa HRM-a i zainteresirani smo za ponovno pokretanje flotnog programa. “Brodosplit-BSO“ specijaliziran je za gradnju takvih brodova i ima odgovarajuće resurse, među ostalim tridesetak inženjera koji mogu obaviti takve zahtjevne projekte. Ako natječaj bude javan, svakako ćemo se na njega javiti. S obzirom na naše referencije, očekujemo poziv - očitovanje je koje smo dobili iz Uprave splitskog brodogradilišta.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
« Last Edit: January 23, 2013, 04:48:33 pm by leut » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #115 on: January 23, 2013, 09:18:44 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

23.1.2013.

EU NAREDILA UJEDNAČAVANJE FINANCIJSKE DINAMIKE

Neželjeni preokret: Bruxelles poskupio spašavanje splitskog škvera

Premda je povjerenik za tržišno natjecanje Europske unije Hoakin Almunia odobrio tekst ugovora o privatizaciji “Brodosplita”, a koji bi se trebao potpisati do kraja veljače, u Bruxellesu se dogodilo ono što, zapravo, ni Vlada, ali ni budući vlasnik splitskog brodogradilišta, samoborski DIV, nisu prvotno htjeli.

Oprez prema DIV-u

Naime, Bruxelles je naredio ujednačavanje financijske dinamike između Vlade i DIV-a u petogodišnjem razdoblju restrukturiranja “Brodosplita”. Prema programu restrukturiranja bilo je predviđeno da u prve dvije godine restrukturiranja, dakle 2013. i 2014., Vlada unese 1,2 milijarde kuna u splitsko brodogradilište. U zadnje tri godine rastrukturiranja, zaključno s 2017. godinom, bilo je planirano da DIV ispuni svoje obveze u visini od dvije milijarde kuna.

No, sada se dogodio preokret. Vlada i DIV istodobno tijekom svih pet godina moraju ispunjavati svoje financijske obveze u procesu restrukturiranja. Ne samo to, ukupni trošak države se povećava s 1,2 milijarde kuna na 1,5 milijardi. Sukladno tome, i samoborski investitor DIV mora povećati svoj financijski udio u prvim godinama restrukturiranja.

Prema ocjenama bolje upućenih u pregovore na relaciji Vlada - EK, čini se da su u Bruxellesu rezervirani prema financijskim sposobnostima DIV-a da u cijelosti izvrši svoje financijske obveze u restrukturiranju najvećega domaćeg brodogradilišta.

Oskudne službene informacije

Nikakvu službenu informaciju o detaljima odlaska u Bruxelles već danima nije moguće dobiti u Ministarstvu gospodarstva, osim zaključka kako je “napokon riješen slučaj ‘Brodosplita’”. Osim toga, nije moguće dobiti ni službenu informaciju mora li Državno odvjetništvo RH dati suglasnost na ugovor o prodaji državnog brodogradilišta.

Novih poslova - nema

Premda DIV još uvijek nije javno prezentirao ugovore s kojima će nastaviti brodogradnju na splitskim navozima, jasno je da konačno definiranje vlasničkog statusa “Brodosplita” može novom vlasniku olakšati put do novih poslova. Na navozima “Brodosplita” grade se samo dva broda, i to brodovi za prijevoz teških tereta. Osim splitskog, novih poslova nemaju ni druga domaća brodogradilišta.

Jedan od ključnih razloga nedostatka ugovora u Splitu jest nejasna vlasnička budućnost brodogradilišta koje se u privatizaciji nalazi već tri (pre)duge godine. Splitski škver, s više od tisuću radnika na tzv. čekanju i potpuno prazne knjige narudžbi, prolazi zasigurno svoje najteže poslovne trenutke. Činjenica da je Bruxelles odobrio kupoprodajni ugovor ne rješava budućnost “Brodosplita”.

U cijeloj prvatizacijskoj trakavici sigurne su samo dvije stvari. Prvo, Vlada je privatnom vlasniku prebacila vrući politički i socijalni krumpir smanjenja broja radnika. Te, drugo, nadalje ostaje otvoreno ključno pitanje: gdje su novi poslovi koji život znače?

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
« Last Edit: January 23, 2013, 04:50:22 pm by leut » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #116 on: February 19, 2013, 02:25:09 pm »

BRODOSPLIT - SPLIT

U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (Brodosplit-BSO) danas, 19. veljače 2013. godine, sa zatvorenog navoza broj 5 porinuta je Novogradnja 521, brod za nautički turizam koji se gradi za domaćeg naručitelja, obrt ‘’Pučanin’’ iz Krila Jesenice.

Riječ je o izradi čeličnog trupa i nadgrađa s opremanjem strojarnice i krmenog prostora, za brod duljine 37,4 metra i širine 8,20 metara.

Nakon što je prosincu 2012. godine isporučena Novogradnja 520, kao prva iz ‘svojevrsne serije’ brodova za nautički turizam, brodograditelji škverske 'specijalne' rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 522, također ugovorene za domaćeg naručitelja, a za sutra je najavljeno i novo potpisivanje ugovora za gradnju još jednog broda sličnih karakteristika.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Svi ovi ugovori, nakon kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine i prošlo ljeto isporučene luksuzne motorne jahte, daljnji su iskorak Brodosplit –BSO-a na tržište komercijalnih turističkih brodova za domaće naručitelje.

Josip Jurišić
Voditelj odnosa s javnošću  Brodosplita

Izvor : SD



* 521.JPG (44.12 KB, 636x396 - viewed 92 times.)
« Last Edit: February 26, 2013, 08:24:53 pm by leut » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #117 on: February 20, 2013, 09:26:21 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

UGOVOR POD POVEĆALOM

DIV mora osigurati 115 milijuna kuna za škverske otpremnine

Gotovo tri godine dug i mukotrpan privatizacijski put “Brodosplita” konačno se primiče svom kraju. Iza čvrsto zatvorenih vrata, u trokutu Vlada RH - Ministarstvo gospodarstva - Državno odvjetništvo obavljaju se zadnja usuglašavanja oko kupoprodajnog ugovora koji bi se 28. veljače u Vladi RH trebao potpisati s DIV-om, samoborskom tvrtkom za proizvodnju vijaka.

Jedna od zadnjih stavki koja tek treba biti zaključena jest i prethodno mišljenje o ugovoru za splitsko brodogradilište koje bi trebalo dati Državno odvjetništvo RH. Kako smo uspjeli doznati, ugovor se trenutačno nalazi u DORH-u koji bi trebao utvrditi zadovoljava li taj dokument sve elemente zakonitosti. Ovisno o tome, DORH može dati negativno ili pozitivno prethodno mišljenje.

Sukladno odredbama Zakona o Državnom odvjetništvu, DORH daje mišljenje na ugovore o kupoprodaji nekretnina kada Republika Hrvatska kupuje ili prodaje neku nekretninu, u ovom slučaju državno brodogradilište. U ovim zadnjim, “predfinalnim” fazama, ni u Ministarstvu gospodarstva, ali ni DORH-u, nisu htjeli dati nikakve službene informacije. Kratko očitovanje dobili smo tek iz Vlade RH.
Mišljenje DORH-a nije obvezujuće

- Sasvim je jasno da u zadnjim, osjetljivim fazama formalno-pravnih priprema konačnog potpisivanja ugovora jednostavno nije moguće od nadležnih institucija dobiti tražene informacije. Premda prethodno mišljenje DORH-a nije obvezno, svakako da će ugovor biti u skladu sa zakonskim propisima i procedurama - kratko nam je kazala Dubravka Belas, zamjenica glasnogovornika Vlade RH. Treba reći da prethodno mišljenje DORH-a nije obvezujuća pravna kategorija. Kada bi DORH kojim slučajem dao negativno mišljenje na kupoprodajni ugovor, čin potpisivanja ugovora ne bi bio odgođen.

Negativno mišljenje može biti samo pravna podloga ako u budućnosti dođe do pravosudnih postupaka u slučaju privatizacije “Brodosplita”. Doznajemo kako u DORH-u neformalno smatraju kako bi stečaj “Brodosplita” za državni proračun bio financijski jeftinija solucija nego petogodišnje restrukturiranje. Time su samo potvrđena više puta javno izrečena stajališta domaćih financijskih krugova. Naime, troškovi procesa restrukturiranja, s prijašnjih 1,5 milijardi kuna, sada iznose čak 1,7 milijardi kuna. Prema nekim projekcijama, cijena stečaja bila bi upola jeftinija za državu: između 700 i 900 milijuna kuna.

Pet godina s 2000 radnika

Ne samo to. Nakon zadnjeg posjeta ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka Bruxellesu, definirano je da država nije obvezna osigurati novac za otpremnine škverana. Planirana stavka od 210 milijuna kuna, sada je smanjena na 115 milijuna. U konačnom prijedlogu kupoprodajnog ugovora stoji da škverske otpremnine, a na inzistiranje Bruxellesa, mora osigurati kupac, samoborski DIV. U EK, naime, mišljenja su kako bi otpremnine iz državnog proračuna bile “nedopuštene vrste poticaja” za splitsko brodogradilišta.

Prema tom istom ugovoru, kako doznajemo, tijekom pet godina restrukturiranja minimalno dvije tisuće radnika, od ukupnih 3500 njih, mora ostati u “Brodosplitu”. Nakon ulaska novog vlasnika u škver slijede i novi ugovori o radu za sve zaposlene, te izmjena važećeg kolektivnog ugovora. Vlasnik DIV-a i skori vlasnik “Brodosplita” Tomislav Debeljak zasigurno već kipi od nestrpljenja da preuzme najveće brodogradilište na istočnoj obali Jadrana. Nove ugovore za nastavak proizvodnje i svoje umijeće vođenja brodogradilišta tek treba pokazati.

Posao koji treba odraditi

S političkog stajališta, teško je i zamisliti nepovoljniju situaciju za onu vladu koja bi na sebe preuzela odluku stečajne likvidacije splitskog brodogradilišta. U Vladi su, jednostavno rečeno, odlučili da su privatizacija i restrukturiranje posao koji treba odraditi, makar i po najvišoj cijeni. U ovom slučaju 1,7 milijardi kuna.


Što donosi ugovor

Što donosi konačni kupoprodajni ugovor za “Brodosplit”? - Minimalno dvije tisuće radnika mora ostati u škveru u sljedećih pet godina restrukturiranja. - Za zbrinjavanje viška radnika predviđeno 110 milijuna kuna. - Novi ugovori o radu bit će ponuđeni škveranima. - Izmjena vežećeg kolektivnog ugovora u brodogradilištu.


Debeljak na Fejsu: Pripremamo kredit i sredstva za isplatu

O 115 milijuna kuna predviđenih škverskih otpremnina, pisao je Tomislav Debeljak na Facebook grupi “škveranka”, svom omiljenom internetskom mjestu obraćanja škveranima. SEnD “Mogu vam reći da će navedena cifra biti i barem 20 posto veća od predviđenih i zakonski reguliranih 115 milijuna. Već pripremamo kredit i sredstva za isplatu. Čim uđemo, predložit ćemo cifru sindikatima, ali ćemo od njih tražiti da bude pošteno raspoređena, kako ne bi bilo da neki bivši predsjednik uprave dobije gotovo 400 tisuća, a netko iz pogona neku siću...” - piše Debeljak koji, pak, na naše telefonske pozive i SMS poruke nije odgovarao.


Sindikati: 6500 kn po godini staža

Ako je samoborski investitor ozbiljno ušao u privatizacijski proces, ne bi mu trebao biti problem izdvojiti vlastita financijska sredstva za otpremnine. Ne prihvaćamo argument da je program restrukturiranja vlasništvo DIV-a. Ako je Europska komisija dobila na uvid taj dokument, onda zašto ne bi i sindikati - kazao je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske. - Vlada je vjerojatno zbog naputaka EK teret otpremnina sa sebe prebacila na investitora. Tražit ćemo da svaki radnik, od čistačice do direktora, dobije 6400 kuna otpremnine po godini staža. To što je iznos otpremnina s 210 smanjen na 115 milijuna ne bi trebao biti problem za investitora koji bi trebao donijeti nove poslove - smatra Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

« Last Edit: February 26, 2013, 08:22:59 pm by leut » Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 153



« Reply #118 on: February 20, 2013, 09:38:15 am »

Sve med i mlijeko. Nikad bolje. Na rijecima.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 606


« Reply #119 on: February 20, 2013, 10:48:42 am »

Da li je 6500kn po godini staža ukupnog, ili staža kod poslednjeg poslodavca? Kako je to rešeno u Hrvatskoj?
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 [8] 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 ... 35   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.