Škverska kronika

[jadran2]

..........oko revoltiranog dopisa DIV-a, kako ne dobijaju ni centa od drzave!

Nadalje, prema ugovoru država je dužna DIV-u u pet godina restrukturirnja isplatiti 1,5 milijardi kuna, od čega dvije trećine tog iznosa u prve dvije godine, dakle g. Debeljak od hrvatske Vlade svaki mjesec dobiva iznos koji je otprilike u visini dviju mjesečnih bruto plaća u škveru,.......

------------
tesko mi je vjerovati --- ali netko ovdje ..............ne govori istinu.

citat iz:
http://feniks.bloger.index.hr/post/divota-ili-mozda-prije-divljastvo-i/23618071.aspx

[Jester]

BRODOTROGIR

25.02.2014.

IGRAČKA OD 40 MILIJUNA
Putinova jahta ne generalnom remontu u Trogiru; Škverani: Nemamo što previše pitati, nego raditi!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Luksuzna jahta “Čajka” (galeb, op.a.), službeni brod ruskog predsjednika Vladimira Putina, na remontu je u “Brodotrogiru”, gdje se u plovećem doku obavljaju radovi na trupu jahte duge 53,8 metara.

Škverani će sve do sredine travnja popravljati predsjednički brod, izgrađen 2009. godine u Turskoj pod imenom “Leo Fun”, koji je za 40 milijuna dolara kupljen prije tri godine, u mandatu Dmitrija Medvjedeva, tadašnjeg prvog čovjeka Rusije. Posao na brodu koji koristi jedan od vodećih svjetskih političara najvjerojatnije je trebao ostati obavijen velom tajne sve do kraja radova, koji trogirskom brodogradilištu donose novac, ali i nešto važnije – važnu referenciju.

No, ipak je u Radovanovu gradu “pukla” vijest o vrijednom poslu, koji u “Brodotrogiru” ne žele dodatno komentirati. Informacija bez značajnijih detalja, pogotovo onog o vlasniku broda – Ureda predsjednika Ruske Federacije – objavljena je tek na škverskoj internetskoj stranici.

Radnici brodogradilišta zbog razumljivih razloga ne žele puno govoriti o jahti koja će još dva mjeseca biti u njihovim rukama.

– Pa što da je to Putinova jahta?! Nema veze čija je, važno je da mi imamo posla. Nemamo što previše pitati, nego raditi, a treba pohvaliti one koji su zaslužni za to da je jahta tu. Nama je, dakako, čast da je ruski predsjednik baš nama povjerio remont broda, ali to je dio imidža koji smo gradili godinama. Nije Putin prvi koji nas je odabrao – kaže naš sugovornik iz škverskih krugova.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Malo je tko u ponedjeljak znao da je jahta ruskog predsjednika u trogirskom brodogradilištu, a ni u gradskoj vlasti nisu bili bolje informirani. Upitali smo jednog iz “vrha” zna li za taj škverski angažman i dobili odgovor: “Nemam pojma!”

Jahta čija je matična luka olimpijski Soči izgrađena je po nacrtima poznatog talijanskog dizajnera Paola Caliarija, dok je atraktivno opremljene salone, sobe i prostore za odmor, u kojima može uživati 12 putnika i 12 članova posade, kreirao Jean Guy Verges. “Čajka” ima četiri palube. Na trećoj su razini smješteni predsjednički apartman i još četiri kabine, te salon s blagovaonicom i barom, a na najvišoj, sunčanoj palubi su jacuzzi, mala teretana i natkrivena blagovaonica s roštiljem i barom. Jahta je, naravno, opremljena svim elektroničkim i plovećim “igračkama” današnjice, poput vodenog skutera i brodice za ribolov.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

INFOBOX Milijunska 'tarifa'

Tijekom prve dvije godine plovidbe, pretežno u akvatoriju Sredozemnog mora, ali i Jadrana, današnja Putinova jahta iznajmljivala se gostima dubokog džepa. Tjedna "tarifa" kretala se između 260.000 i 300.000 eura, što samo po sebi govori na koju su klijentelu ciljali tadašnji vlasnici.  (G.Z.)


Ključni podaci

Vrijednost: 40 milijuna USD
Godina izgradnje: 2009.
Dužina: 53,8 metara
Širina: 9,5 metara
Brzina: 14 čvorova
Kapacitet: 12 gostiju

Autor članka: Gordana Dragan/Gordan Zubčić
Izvor : SD

[kumbor]

No i što, sjajna referenca. Trogirski škverani su dobri majstori.

[jadran2]

Dobro za image, dobro za posao.
http://www.superyachts.com/motor-yacht-4484/chayka-photos.htm

[Jester]

GREBEN - VELA LUKA

17.02.2014.

USPJEŠNO MIRENJE
Greben: štrajka neće biti, gradi se šest brodova za Grčku

U Dubrovniku je uspješno okončan postupak mirenja između zaposlenika brodogradilišta Montmontaža Greben i Uprave tvrtke, čime je spriječen najavljeni štrajk jer 147 radnika od rujna prošle godine nije primilo plaće. Uprava se obvezala do kraja lipnja isplatiti sve zaostale plaće, božićnicu te dodatak za djecu.

Sindikalni povjerenik Albino Vlašić ističe kako je na međunarodnom natječaju Montmontaža Greben dobila dvogodišnji posao za šest brodova namijenjenih obalnoj straži Grčke vrijedna 12 milijuna eura.

- Uprava brodogradilišta nije uspjela odmah dobiti garancije i kreditna sredstva. Za to je ugovor potpisan tek 13. siječnja ove godine – pojašnjava probleme brodogradilišta Vlašić dodajući kako se unatoč potpisanom ugovoru još uvijek neće krenuti s gradnjom naručenih brodova.

Naime, uvjet za garancije je da Montmontaža grupa potpiše izjavu da neće zadirati u poslovanje Montmontaže Greben.

U ‘Grebenu’ se nadaju da će se do kraja tjedna nakon četiri mjeseca čekanja taj uvjet napokon ispuniti. Tada će brodogradilište dobiti pedeset posto avansa.

- Sve se to malo pomalo oteglo. Trebali smo s gradnjom početi u rujnu prošle godine, a tek su sad potpisali ugovor – kaže Albino Vlašić dodajući kako se nada će za tri do četiri mjesecabiti porinut barem jedan od šest naručenih brodova za Grčku.

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD

18.02.2014.

VELE PRIČE IZ VELE LUKE
Zbog Šegonova hotela brodogradilište "Greben" gubi 12 milijuna eura?

Podatak da je Toni Šegon, sin Branka Šegona, dojučerašnjeg smijenjenog Linićeva pomoćnika, suvlasnik nelegalne vile u vali Zubača s Ivicom Cetinom, donedavnim glavnim čovjekom MUP-a za porezne prijevare, nešto je o čemu na Korčuli i ptice pjevaju.

Toni Šegon i Ivica Cetinić su prema navodima jednog portala zasad upisani samo kao vlasnici parcele u atraktivnom dijelu Vele Luke, točno preko puta hotela “Korkyra”. Dakle, izgrađena luksuzna vila s bazenom i pet etaža, udaljena samo nekoliko metara od mora, nema svu potrebnu dokumentaciju, jer se nalazi na pomorskom dobru.

Ove godine podnesen je zahtjev za ozakonjenje objekta, no u Upravnom su uredu, među ostalim, naglasili da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na pomorskom dobru. To je samo jedan od 900 nelegalno izgrađenih objekata u Veloj Luci, zato niti jedna inspekcija nije posjetila gradilište, jer ih nitko nije ni pozvao.

Nelegalna gradnja

Branko Šegon 2009. godine dobiva kredit u Hypo banci i počinje zahtjevnu adaptaciju “Korkyre”. U isto vrijeme njegov sin Toni, danas direktor “Facta Vera” d.o.o., dogovara s obitelji Andreis iz Vele Luke da mu prepuste pola parcele u vali Zubača, a zauzvrat će im izgraditi kuću u roh bau izvedbi i na taj način će kompenzirati parcelu. Zato cijena nije navedena u kupoprodajnom ugovoru pri upisu u katastar u siječnju 2010. godine. Prema riječima Velolučana, obitelj Andreis smatra da dogovor nije ispoštovan.

Osim što je vila nelegalna, nisu plaćeni ni izvođači radova. Naime, izvođač radova bio je isti onaj koji je radio i hotel “Korkyra” na Korčuli. Riječ je o tvrtki “Čerin”, a vlasnik te tvrtke Marko Donjerković potvrđuje da je radio na oba objekta Šegonovih. Isto tako kaže nam kako ih Toni Šegon nije do kraja isplatio za radove na vili iako je od završetka radova prošlo oko dvije godine.

Kao dužnik vodi se Šegon koji je i investitor radova, a troškovi izvođenja radova procjenjuju se na oko 1,5 milijuna kuna. I tu Donjerković, naravno, tvrdi da radovi na hotelu “Korkyra” i rad na vili u uvali Zubača nisu bili vezani nikakvim računima. Materijal za obje kuće nabavljen je pod račun izgradnje hotela “Korkyra”, a naravno da je izvođač radova to mogao i nije morao znati, stoga Donjerković naglašava da je investitor bio privatna osoba - Toni Šegon.

Plaža i marina

Tu sapunica ne prestaje. Zna se da je Branko Šegon dobio koncesiju na gradsku plažu Vranac, koju je, istini za volju, prekrasno uredio, da planira izgradnju marine, naravno u samom centru Vele Luke ispred svog hotela, a time mu brodogradilište “Montmontaža Greben” d.o.o., koje zapošljava 147 radnika, malo kvari vizure i našlo se na krivome mjestu.

Stoga Velolučani sumnjaju da u tome leže razlozi odbijanja garancije HBOR-a i pratećih banaka za već ugovoreni posao izgradnje šest čamaca obalne straže Grčke, koji vrijedi 12 milijuna eura. A kako se zna da je Ivna Šegon, Brankova supruga, u nadzornim odborima Fine i Hrvatske lutrije, priča se da je upravo stoga poslovnica Lutrije unajmila prostor baš u hotelu “Korkyra”...

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD

20.02.2014.

KORČULANSKE MUKE
"Greben": ugovorili 12 milijuna eura poslova, a sad im prijeti potpuna propast

Dosta nam je, krećemo u štrajk - odlučni su zaposlenici “Montmontaže Greben”, brodogradilišta iz Vele Luke s Korčule, koji već gotovo šest mjeseci nisu primili plaće.

Da stvar bude potpuno apsurdna, tom su se brodogradilištu otvorile odlične perspektive na međunarodnom tržištu jer su dobili odlične poslove kojima bi sačuvali radna mjesta i prebrodili krizu. Međutim, posao zbog besparice ne mogu realizirati, pa sada postoji opasnost od potpune propasti i zatvaranja radnih mjesta, ionako rijetkih na otocima.

Naime, radnici velolučkog brodogradilišta “Montmontaža Greben” d.o.o., njih ukupno 147, od rujna prošle godine nisu primili plaće. Kao rezultat mirenja kod miriteljice u kolektivnim radnim sporovima Marite Kisić Kamić dogovorena je dinamika isplate zaostalih plaća.

Uprava društva obvezala se dio zaostale plaće za rujan prošle godine isplatiti do 15. veljače, a do kraja mjeseca radnici su trebali primiti plaće za listopad i studeni. Prema prihvaćenoj dinamici isplate, plaća za prosinac bit će isplaćena do 15. ožujka, a za siječanj 2014. do kraja istog mjeseca. Dodatno, do 30. lipnja zaposlenicima bi trebali dobiti božićnicu kao i dodatak za djecu.

Još nema niti kune

Međutim, do srijede 20. veljače nisu dobili niti jednu kunu, čime je postalo upitno pridržavanje dogovora prema Zapisniku Gospodarskog socijalnog vijeća od 6. veljače 2014. I stoga je u srijedu Albino Vlašić, predstavnik Sindikata metalaca Hrvatske, sindikalne podružnice Montmontaža Greben, poslao priopćenje u kojem stoji da će štrajk započeti u ponedjeljak 24. veljače.

- Nama štrajk nije cilj, mi želimo nastaviti rad, ali plaće nam se moraju isplatiti - prenio nam je Albino Vlašić ogorčenje radnika.

Naime, unatoč pobjedi na međunarodnom natječaju i potpisanom ugovoru za dvogodišnji posao gradnje šest brodova namijenjenih obalnoj straži Grčke, što je ukupno vrijedno 12 milijuna eura i financirano iz fondova Europske unije, u veleločkom brodogradilištu ne mogu krenuti s gradnjom naručenih brodova. Ugovor o gradnji brodova potpisan je tek 13. siječnja ove godine, ali već sada je upitno hoće li rokovi moći biti ispoštovani.

Prema navodima sindikalista, Hrvatska banka za obnovu i razvoj brodogradilištu će pustiti 50 posto avansa tek nakon što većinska vlasnica Mirela Lisičar (53,9 posto dionica) potpiše potrebnu izjavu. Naime, Mirela Lisičar kao vlasnica “Montmontaže group” trebala bi potpisati izjavu HBOR-u da neće zadirati u poslovanje Montmontaže Greben d.o.o. Tek nakon potpisane sporne izjave HBOR pušta avans da bi brodogradilište moglo nabaviti repromaterijal za izgradnju.

Iako je bilo naznaka da će izjava biti potpisana prošli tjedan, Vlašić nam kaže kako Mirela Lisičar to zanemaruje već ide u prodaju svoga većinskog udjela za dva milijuna eura i zbog toga ne namjerava potpisati izjavu.
Vlašić napominje kako je obitelj Lisičar prije 14 godina za većinski paket dionica navodno platila iznos od oko tristo tisuća eura. Sve ga je strah da će priča sada najvjerojatnije i završiti.

Suludi potez

- Toliko brzo se ne može naći kupac, a rokovi teku- kaže Vlašić.

- Pravno Montmontaža group je većinski vlasnik, zašto oni nemaju razumijevanja za to i u čemu je problem, trebalo bi pitati njih. Nadam se da će prevladati razum. Nedavanjem izjave u ovoj situaciji svi gube, i većinski vlasnik i manji dioničari i radnici i cijela zajednica. Mislim da bi to bio suludi potez. Mi imamo proizvod, imamo tržište, 80 posto smo izvozno orjentirani... Pa tko je tu lud - čudi se Vlašić.

Najveće blago Brodogradilišta Greben je 147 zaposlenih, štoviše, oni su sa odavno amortiziranom opremom proizveli i isporučili, primjerice, više od pola flote pomorske policije MUP-a RH. Pa zašto se danas, premda “Montmontaža Greben” proizvodi jedne od najkvalitetnijih čamaca za obalnu ophodnju u Europi i ima već ugovoren izvozni posao u vrijednosti od 12 milijuna eura, dovodi u pitanje opstanak tvrtke i egzistencija radnika?

To bi svakako trebao biti razlog da se “Montmontaža group” razdvoji od Grebena, provjeri sporno vlasništvo i upitno udruživanje kojim je Greben dobio samo uteg, a “Montmontaža Group” nije niti kunom sudjelovala u razvoju korčulanskog brodogradilišta, tvrde sindikalisti.

HBOR: Brodogradilištu smo dali garancije

Hrvatska banka za obnovu i razvoj donijela je odluku o izdavanju garancija Montmontaži Greben, tvrdi se u reagiranju iz HBOR-a povodom teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji 18. veljače pod naslovom “Zbog Šegonova hotela Greben gubi 12 milijuna eura” u kojem se navodi kako ta institucija nije izdala Grebenu garancije za izvozni posao u Grčkoj.

“Unatoč činjenici da preuzima značajan rizik, podržali smo ovaj izvozni posao Montmontaže Greben upravo iz razloga što se radi o brodogradilištu na otoku, o brodogradilištu koje posjeduje iskustvo, znanje i stručne ljude i stoga što se radi o značajnom poslu koji je u narednim godinama osigurati posao za gotovo 150 ljudi, što za jedan otok kao što je Korčula znači mnogo”, navodi se u reagiranju koje potpisuje predsjednica uprave HBOR-a Koraljka Perutka Fabijanić.

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD


06.03.2014.

POTPISANA IZJAVA
Vela Luka: plaća kasni, škverani traže pomoć psihijatra

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Iako je 147 radnika brodogradilišta iz Vele Luke najavilo štrajk za prošli ponedjeljak, jer nisu primili plaće, dodatke i božićnice od rujna prošle godine, Albino Vlašić, predstavnik Sindikata metalaca Hrvatske, sindikalne podružnice Montmontaža Greben d.o.o. danas je u  rekao da su htjeli započeti sa štrajkom danas, jer su radnici već iscrpljeni i sve više ih traži psihijatrijsku pomoć, no Uprava i direktor Mladen Žuvela ih je zamolio da pričekaju još danas.

Naime, navodno je Montmontaža Group potpisala spornu izjavu i HBOR bi danas mogao pustiti avans, tako da do štrajka najvjerojatnije neće doći.

- Mi samo želimo raditi i dobiti svoje plaće, da bi mogli prehraniti obitelji, to je sve što nas zanima. A raditi znamo i posla imamo - zaključio je Vlašić.

Iako je Mladen Žuvela i prošli tjedan molio i obećavao, radnici odgađali štrajk najavljen za još prošli ponedjeljak, još uvijek se nadaju da je točno sve što je jutros rekao i u dobroj namjeri se nadaju da će danas i dobiti dugo očekivane i zaslužene plaće.

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD

[jadran2]

Ajde da napokon krene avans...........i pocne posao. Sretno!
A, kad brodovi budu gotovi da se i naplate; medjunarodni ugovori nisu sala. Penali mogu pojesti i svu zaradu - i preko toga.

[Jester]

21.02.2014.

ČEKAJUĆI BOLJE SUTRA...
Škverani zavrću rukave - brodove bi za Kinu, a lokomotive za Maroko

Velika Kina zakucala je na vrata malog “Brodosplita”: u škveru se vode pregovori s kineskim investitorima o gradnji nekoliko vrsta većih trgovačkih brodova, a traže se i brodovi specijalnih namjena.

– Možemo samo potvrditi da vodimo pregovore s investitorima iz Kine, kao što razgovaramo i pregovaramo s mnogim drugim inozemnim investitorima o gradnji brodova. To je sve što u ovom trenutku možemo kazati – poručili su nam iz škverske uprave.

Komunistička partija

Uz posredovanje zagrebačkog središnjeg ureda CSEBA-e (Chinese Southeast European Business Association), krajem prošle godine ostvaren je preliminarni dogovor o suradnji između kineske i hrvatske brodograđevne industrije. Kineski ured u Zagrebu otvoren je uz blagoslov i odobrenje Komunističke partije Kine.

Kako se može čuti, Kinezi su zainteresirani za projektiranje i gradnju brodova u Hrvatskoj. Neki od tih poslova radili bi se u Splitu, ali o detaljima se ništa ne zna.

No, poznato je da Kina posljednjih godina sve više na svjetskom tržištu traži brodove tzv. offshore programa, brodove jaružala, kvalitetno izgrađene i opremljene “bulkove” (za sipke terete), kakve u svojim škverovima još ne može graditi, a koji bi se nakon nekoliko godina eksploatacije – uz očekivani rast tržišta – mogli prodati po solidnoj cijeni. Kinezi traže i višenamjenske vojne brodove za prijevoz vojnika i opreme.

Ključno je pitanje zašto bi Kina, globalni brodograđevni kolos s 1600 brodogradilišta, gradila u Hrvatskoj? Iz izvora bliskih kineskim investitorima – koji dolaze idući mjesec – može se čuti da su kvaliteta brodova i projektantske sposobnosti naše brodogradnje na visokoj cijeni.

Upravo su akumulirana projektantska znanja i vještine “Brodosplita” presudili kineskom interesu. Iako u Kini imaju mnogo brodogradilišta – kako kažu poznavatelji prilika – samo ih se tridesetak može smatrati suvremenima i ta drže više od 95 posto svih kineskih narudžbi brodova. K tomu, u Kini je porasla i cijena rada i usluga. S druge strane, njihovi škverovi ne postižu kvalitetu i složenost brodova kakvu imaju europska brodogradilišta, odnosno naša.

CSEBA trenutno dogovara dolazak kineskog brodograđevnog izaslanstva u Hrvatsku i Split. Iako se već šuška da bi se tada mogli potpisati prvi ugovori, ipak valja biti oprezan u optimizmu: do posla je dug put.

Dobri izgledi

Zanimljivo je i da bi škverani mogli graditi dizelske lokomotive za marokansku državnu željeznicu, a možda i za neke druge afričke zemlje ako zagrebačka Tvornica željezničkih vozila “Gredelj” uskoro sklopi novi ugovor s Marokancima, a izgledi su vrlo dobri. Nedavno su isporučene posljednje dvije lokomotive od 30 iz starog ugovora.

Dogovore li nove, “Brodosplit” bi mogao biti podizvođač. Preciznije, “Brodogradilište specijalnih objekata” proizvodilo bi komponente poput temeljnih okvira za dizelske lokomotive.

– U tom segmentu imamo iskustva, jer je škver prije nekoliko godina za domaćeg naručitelja proizvodio temeljne okvire za dizelske lokomotive (za potrebe tvrtke “African Minerals” za prijevoz željezne rude u Sijera Leoneu, op.a.), pa se i u budućnosti nadamo takvim poslovima. Za to smo posebno certificirani, što je uvjet za tu vrstu proizvoda. “Gredelju” nudimo suradnju – kažu u “Brodosplitu”.

Iz Splita se Afrika vidi

“Gredeljeve” lokomotive isporučivale su se preko riječke luke, ali ne treba isključiti mogućnost da se ubuduće to radi iz škverske luke, čiji širi proizvodni prostor zadovoljava uvjete izgradnje i sklapanja dijelova, a na raspolaganju je i infrastruktura za ukrcaj lokomotiva. Škverani upravo obnavljaju svoju gotovo zaboravljenu željezničku prugu na opremnoj obali kako bi se omogućila dostava opreme i tereta izravno na brodove. Možda se sa škverskih dokova Afrika bolje vidi...

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

26.02.2014.

RAT NA OCEANU
Brodosplit: Zbog duga Jadroplova zaustavili smo im u Panami brod Peristil

Uprava Brodosplita objavila je danas kako je zbog dugova danas zaustavila Jadroplovov brod.

- Izgradnjom i isporukom brodova za naručitelja Jadroplov (novogradnje 466 i 467) još od 2010. godine ostao je nepodmiren dug prema Brodosplitu u iznosu od 17.898.000,00 USD glavnice, te pripadajućih ugovornih kamata. Stoga smo, skoro godinu dana od potpisa Ugovora za kupnju i prijenos dionica Brodosplita, a u svrhu zaštite poslovnih interesa Brodosplita, primorani poduzeti sve pravne korake u smjeru zaštite interesa Brodosplita. Pri tom napominjemo kako svi dosadašnji pokušaji da se ovaj slučaj riješi sporazumno, u kojem je Brodosplit bio spreman ne naplatiti pripadajuće ugovorne kamate, nisu urodili plodom.

- Zato je Brodosplit pokrenuo pravni postupak, te je temeljem odluke suda u Panami danas dozvoljeno zaustavljanje broda ''Peristil'' u vlasništvu Jadroplova. Ova odluka biti će na snazi dok se ne položi bankovna, ili druga zadovoljavajuća garancija podmirenja 'Brodosplitovih' potraživanja prema Jadroplovu. Pravne radnje koje smo bili dužni provesti uključuju zaustavljanje brodova u lukama i pokretanje nadležne arbitraže.

Nažalost, to su potezi na koje smo primorani, jer smo iscrpili sve druge moguće načine rješavanja potraživanja Brodosplita prema Jadroplovu - navode iz uprave splitskog škvera.

Izvor : SD

27.02.2014.

PANAMSKI RAT
Jadroplov: Brodosplit sve radi kako bi nam prouzročio izuzetno visoku štetu; Ministar Vrdoljak: Platit ćemo kada bude rebalans

NAJNOVIJE

Dug države Brodosplitu od sto milijuna kuna još je jedan od onih koji je ostavila bivša vlada, a bit će podmiren po usvajanju rebalansa proračuna, izjavio je nakon sjednice Vlade ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Riječ je o višegodišnjem dugu za dva broda izgrađena u Brodosplitu za splitskog brodara Jadroplov, tvrtku u većinskom državnom vlasništvu.

"Taj dug sigurno postoji, to je još jedan od dugova koji moramo vraćati u ovom mandatu Vlade, a nastali su 2009. i 2010. godine", rekao je Vrdoljak.

"Sto milijuna kuna - ispalo iz ormara", kaže Vrdoljak te napominje da Vlada nije stigla reagirati u nekoliko mjeseci nego je preuzela obavezu da taj novac osigura rebalansom proračuna. Očekuje da će se predstavnici Brodosplita i Jadroplova brzo dogovoriti i pričekati rebalans.

Uprava Brodosplita ovih dana je upozorila kako je tvrtka prinuđena na preustroj i izmjenu planova jer ne može naplatiti potraživanje od Jadroplova, a ni država ne izmiruje svoje obveze za restrukturiranje splitskog škvera, što je ukupno oko 180 milijuna kuna.

Uprava Brodosplita tvrdi da još od 2010. ne može naplatiti svoje potraživanje od 100 milijuna kuna od Jadroplova (indirektno od države) te upozorava da država ne izmiruje svoje obveze za restrukturiranje splitskog škvera.

U međuvremenu je Brodosplit pokrenuo pravni postupak protiv brodarske tvrtke Jadroplov zbog duga od gotovo 18 milijuna američkih dolara za dva novoizgrađena broda te je na temelju sudske odluke jučer u Panami zaustavljen brod "Peristil" u vlasništvu tog splitskog brodara.

RANIJE

Jadroplov je Zagrebačkoj burzi odaslao obavijest o zasustavljanju svoga broda Persitil od strane Brodosplita u Panami, i to radi tražbine od 9,07 milijuna dolara.

- Radi se o tražbini temeljem "Sporazuma o suradnji na zajedničkoj provedbi Projekta izgradnje 2 broda koja će BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o. graditi za domaćeg naručitelja", od 10. ožujka 2009. godine, i "Dodatka Sporazumu", od 07. lipnja 2011. godine, koju tražbinu je Republika Hrvatska dužna platiti Jadroplovu d.d, dok je Jadroplov d.d. dužan istu platiti Brodosplit d.d. u roku od 7 (sedam) dana nakon što primi novac od Republike Hrvatske, u skladu s uvjetima Financijskog zapisnika, slijedom čega odnosna tražbina Brodosplit d.d. prema Jadroplov d.d. nije niti dospjela na plaćanje.

Međutim, neovisno o navedenom, te unatoč brojnim sastancima, poduzetim radnjama i naporima svih uključenih Ministarstava u Vladi Republike Hrvatske, kao i činjenici da je u međuvremenu dogovoren tekst sporazuma kojim bi se predmetni slučaj riješio mirnim putem, Brodosplit d.d. je bez upozorenja ishodio privremenu mjeru zaustavljanja m/b "Peristil", i to sa  isključivom svrhom da bi ostvario pritisak na Jadroplov d.d. i prouzročio izuzetno visoku štetu.

Obzirom da se radi o nezakonitom zaustavljanju, Jadroplov d.d. vjeruje da će uspjeti osloboditi m/b "PER1STIL" od određene privremene mjere zaustavljanja, te na taj način spriječit nenadoknadivu štetu, a nastalu materijalnu štetu nadoknaditi od Brodosplit d.d. Međutim, poslovna šteta i gubitak ugleda koju trpi Jadroplov d.d., te šteta i narušavanje ugleda Republike – navodi u dopisu predsjednik Uprave Jadroplova Branimir Kovačić.

Izvor : SD

28.02.2014.

PANAMSKI RAT
Nagodili se Jadroplov i Brodosplit

Uprave Brodosplita i Jadroplova, uz podršku i suglasnost resornih ministarstva, na sastanku
održanom u četvrtak navečer postigli su dogovor prema kojem će Brodosplit odustati od uzapćenja broda u vlasništvu Jadroplova koji se trenutno nalazi u Panami, dok se Jadroplov obvezuje do 2. travnja 2014. riješiti problem isplate glavnice dugovanja prema Brodosplitu.

Kako se navodi u zajedničkom priopćenju dviju uprava, to znači da se Brodosplit, u svrhu zaštite
digniteta RH i Jadroplova, te u nastojanju da pomorci na blokiranom brodu u Panami ne snose posljedice sadašnje
situacije, odlučio odreći kamata na glavnicu koju Jadroplov duguje splitskom škveru, te je pristao i na plaćanje dijela
troškova sudskog postupka u Panami.

Jednako tako je Jadroplov povukao sve kvalifikacije na račun pravnog postupka kojeg je pokrenuo Brodosplit blokirajući brod u Panami, što se posebno odnosi na tvrdnju kako je bila riječ o nezakonitoj radnji, pojašnjeno je.

Izvor : SD

17.03.2014.

BITKA ZA NAVOZE
Tomislav Debeljak: Sreže li nam potpore, Vlada će uništiti škver

Prošlo je godinu dana otkako je samoborski poduzetnik Tomislav Debeljak, u ožujku prošle godine, preuzeo „Brodosplit“. Optimizam ga ne napušta iako je u zadnjih 12 mjeseca bilo i teških trenutaka. Stalno je u pregovorima oko novih poslova. Debeljak vrlo rijetko daje intervjue, a posljednji put na naslovnicama se našao prošlog mjeseca kada je blokirao brod splitskog „Jadroplova“ u Panami zbog duga od 100 milijuna kuna.

Iz Vlade su najavili rezanje državnih sredstava za restrukturiranje „Brodosplita“, te slijede pregovori s upravom škvera. Smatrate li da će Europska komisija reagirati s obzirom na to da je restrukturiranje „Brodosplita“ ona odobrila?

- Za sada još nismo dobili nikakav službeni prijedlog, a kad ga dobijemo, u razgovoru s nadležnim ministarstvima ćemo vidjeti o čemu se radi. Ako taj prijedlog bude onemogućavao poslovanje „Brodosplita“, pokrenut ćemo sve pravne radnje koje su nam dostupne kako bismo omogućili opstanak brodogradilišta. Restrukturiranje je složen proces,mora se provesti u točno određenom vremenu.

Mijenjanje bitnih preduvjeta može utjecati na uspješnost provođenja restrukturiranja i dostizanja konačne održivosti poduzeća, što je jedan od bitnih uvjeta kako bi bilo ocijenjeno uspješnim. U suprotnom, EK može narediti povrat svih potpora od 1. ožujka 2006., što je 6,5 milijardi kuna i znači likvidaciju brodogradilišta. U ovom kontekstu svakako treba napomenuti da je prije privatizacije bilanca „Brodosplita“ bila za 1,2 milijarde kuna gora od bilance „3. Maja“, pa i to treba imati u vidu kada se govori o tome koliko bi pojedinom brodogradilištu škodilo uskraćivanje državnih sredstava za restrukturiranje.

Koliko je „Brodosplit“ dobio državnih doprinosa za planirano restrukturiranje?

- Na ime državnog doprinosa za restrukturiranje temeljem našeg programa restrukturiranja još 2012. dobio je 404 milijuna kuna, za cijelu 2013. je primio 400 milijuna kuna, od toga nakon privatizacije 320 milijuna i do sada za 2014. - 50 milijuna. Dakle, za razdoblje nakon privatizacije, odnosno od 1. ožujka 2013. do sada, 370 milijuna kuna. Ugovor je javno objavljen i obje strane za neizvršavanje obveza druge strane imaju svoje pravne lijekove, te je to svakom dostupno na uvid.

Ponavljam kako DIV u prvoj ponudi za kupnju „Brodosplita“ nije tražio niti kune potpora od strane države, već je ta potpora rezultat činjenice da su tijekom tri godine, koliko je trajao privatizacijski proces, stvoreni ogromni gubici od preko dvije milijarde kuna, a tvrtka nije provela potrebno restrukturiranje. Ostala brodogradilišta, odnosno njihovi kupci su nakon toga jednostavno „iskoristili“ naše agrumente koji su važili za „Brodosplit“, ali ne i za druga bordogradilišta. Tako su svi dobili državnu potporu za restrukturiranje, iako su njihove poslovne bilance bile puno bolje od „Brodosplitovih“.

Koliko imate brodova u knjizi narudžbi? Kada kreće izgradnja ‘kontejneraša’ koji ćete graditi za vlastitu flotu, „Brodosplit-plovidbu“?

- Nakon privatizacije, u nešto više od pola godine u „Brodosplitu“ je ugovoreno devet brodova, elementi za veliki most preko Drave, dva moderna elektronički upravljana brodska motora, poslovi za strojnu obradu za naručitelja iz Švicarske, aluminijska kućišta za elektrodistribucijsku namjenu, najveći generatori toplih plinova u svijetu za rudnike nikla, radni zatvoreni radionički prostori (tzv. industrijski moduli), te izrada kranova za pomorske luke. U knjizi narudžbi se, osim gradnje dvaju ‘heavy liftera’, nalazi luksuzni brod za kružna putovanja za Rusiju, jedna luksuzna motorna jahta, čije su izgradnje počele prošle godine.

U svibnju 2013. ugovoreno je pet jedrenjaka za koje se izrađuje dokumentacija, a u listopadu su potpisani ugovori o izgradnji dva broda za prijevoz kontejnera na LNG pogon s dvotaktnim motorom vrijednim nešto ispod 100 milijuna eura za koje je dokumentacija također u razvoju. Ti će brodovi biti energetski optimizirani, pa će njihova potrošnja biti tridesetak posto manja u odnosu na klasične brodove te veličine. Tržište danas treba oko 200 takvih brodova, tako da imamo i 50 brodova, ne bi bilo teško dogovoriti njihovo iznamljivanje, što znači da uopće neće biti problem zatvoriti financijsku konstrukciju za njihovu izgradnju, s bankama s kojima radimo.

Početak izgradnje prvog „kontejneraša“ predviđen je za kraj trećeg kvartala ove godine. I da ne zaboravim, prošlog tjedna smo ugovorili izgradnju dva mini kruzera za domaće naručitelje iz Jesenica, a uskoro očekujemo i nove ugovore za mini kruzere, kao i izgradnju tri velike dizalice za njemačkog naručitelja i dio trupa za jedan od najvećih kruzera na svijetu.

Vrlo rijetko istupate u javnosti u zadnjih godinu dana. Zašto? Prije ste mnogo češće istupali...

- Smatrao sam da u situaciji kada je stvorena neprijateljska atmosfera u vezi DIV-ovog preuzimanja „Brodosplita“ trebam pokušati stupiti u intenzivniji i bliskiji kontakt s radnicima kako bih stekao njihovo povjerenje i uvjerio njih i javnost da dolazimo u najboljoj namjeri. Sada kada se situacija smirila i kad su prepoznate naše dobre namjere više nije potrebno da javno istupam tako često, ali i dalje nastojim održati što bolju razinu kontakata s radnicima. I ovaj intervju je dokaz da nisam „pobjegao“ od medija i javnosti.

O ‘slučaju Jadroplov’

Što se Jadroplova tiče, ni u kojem slučaju nismo “išli đonom“ kad smo pokrenuli sudsku blokadu, već smo nakon jednogodišnjih pregovora u kojima smo iskazivali dobru volju za rješavanjem problema, pa tako i otpisom kamata, pokrenuli zadnju mjeru koja nam je ostala. Kad smo dogovorili rješenje tog duga cijena dionica „Jadroplova“ je skočila dvostruko od prošlogodišnje, vrijednost im je narasla za više od iznosa duga.

Dakle i dioničari su željeli da se taj dug definira i riješi. Kako komentirate to što je „Jadroplov“ „Brodosplitu“ dugovao 100 milijuna kuna, a istodobno s „Uljanikom“ ugovaraju izgradnju novih brodova? - Naravno da nas je to frustriralo. Da se krivo ne razumijemo, i mi smo s „Jadroplovom“ bili u pregovorima oko tog posla, ali je izračun pokazao da bi na tome napravili najveći gubitak u povijesti škvera. I zbog toga smo, naravno, odustali. Često se uspoređuju „Uljanik“ i „Brodosplit“, pa se navodi kako oni bolje posluju, imaju više posla...

- Ne bih stvarao negativnu ‘vibru’ između nas i „Uljanika“ ili „3. maja“. Oni imaju svoj, a mi svoj put i nadam se i našem i njihovom uspjehu. Ali, svakako bih napomenuo kako je prilikom privatizacije „3. maja“ naplatio dug od 400 milijuna kuna, mlađi od našeg, dok smo mi pregovarali godinu dana i tek smo sada uspjeli postići dogovor da nam se plati 100 milijuna kuna duga. To kod nas stvara dojam da smo za državu manje važni od sjevernojadranskih brodogradilišta.

Potvrda da država ima ‘pažljiviji’ odnos prema „Uljaniku“ nego prema „Brodosplitu“ možemo vidjeti i u činjenici da su posao za izgradnju trajekata za „Jadroliniju“ dobili po najskupljoj cijeni na natječaju zbog kraćih rokova, a sada pulsko brodogradilište neće uspjeti poštovati rokove gradnje. To nam mnogo toga govori... -kaže Tomislav Debeljak o favoriziranju škverova sa sjevera Jadrana.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[leut]

BRODOSPLIT - SPLIT

17.03.2014.

NOVI UGOVORI

Brodosplit gradi sekcije za luksuzni putnički kruzer

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brodosplit i grupacija Fincantieri potpisali su Ugovor za izgradnju opremljenih sekcija (grand blokova) za mega kruzer (cruiser) dužine 321 m i 133.500 GT, priopćili su iz Škvera.

Riječ je o jedinstvenom projektu za splitske brodograditelje, koji su na ovaj način postali ravnopravan poslovni partner jedne od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, grupacije Fincantieri, u zajedničkoj izgradnji luksuznog putničkog kruzera.

Brodosplit je ugovorio izgradnju sekcija pramčanog dijela trupa broda, više od 2000 tona čelika opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama kao i elektrotrasama. Radi se vrlo zahtjevnom dijelu brodskog trupa tzv. bulbu, dijelu pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera (trasteri).

Ovaj ugovor rezultat je dugih pregovora u kojima je Brodosplit dokazao kvalitetu i po prvi puta u svojoj povijesti uspostavio suradnju sa jadranskim susjedom koji ima preko 20.000 zaposlenih širom svijeta.

Početak rezanja čelika najavljen je za svibanj ove godine, a isporuka za 11. mjesec. Četiri izgrađena bloka biti će ukrcana na baržu te otegljena u brodogradilište Monfalcone gdje će se montirati na brod koji se gradi u suhom doku.

Novi ugovori i s domaćim naručiteljima

Paralelno s ovim ugovorom, u Brodosplitu se nastavlja i odlična suradnja sa domaćim naručiteljima iz Krila Jesenice, sa kojima su potpisani novi ugovori za gradnju čeličnog trupa i nadgrađa mini-kruzera dužine 42,36 metara i ugovor za gradnju mini-kruzera dužine 40,87 metara.

Brodograditelji škverske 'specijalne' izgradili su za domaće naručitelje u prošloj i ovoj godini četiri broda pa su novi ugovori nastavak serije brodova za nautički turizam.


PSD, FOTO: CROPIX, Slobodna Dalmacija

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

24.03.2014.

PRESUDA U PODNE
Oslobođeni svi optuženi u aferi Brodosplit; Sudac: Nije im dokazano kazneno djelo

NAJNOVIJE

Svi optuženi u aferi Brodosplit oslobođeni su optužbi po svim točkama.

Drago Maček i još sedmorica optuženih nisu krivi za zlouporabu položaja i ovlasti te pranje novca prigodom gradnje četiriju tankera za tvrtku “Wessels”, čime je “Brodosplit” bio oštećen za 4,7 milijuna dolara.

- Na temelju svih činjenica, pregledanog velikog broja dokumenata i 50-ak ispitanih svjedoka, nije dokazano da su optuženi počinili kazneno djelo -rekao je predsjednik sudskog vijeća Zoran Kežić, te još poručio:

- Ako se škver smatra oštećenim, ima mogućnost u parničnom postupku tražiti naknadu štete.

Tužiteljica Marina Matušan nakon izricanja presude ustrajala je na tome da su kaznena djela počinjena, te najavila žalbu.

Branitelji oslobođenih kazali su da je odluka očekivana, ali su istakli da je od početka na proces utjecala politik, kao i mediji.

Drago Maček suzdražao se od komentara, tek je u proloza procijedio: Ništa, hvala!


Izricanje presude počelo je u podne na Županijskom sudu u Splitu.

RANIJE

U velikoj dvorani Županijskog suda u Splitu, sudac Zoran Kežić objavit će u ponedjeljak u podne presudu u splitskoj “aferi Brodosplit”. Kazneni postupak za zlouporabu položaja i ovlasti te pranje novca prigodom gradnje četiriju tankera za tvrtku “Wessels”, čime je “Brodosplit” bio oštećen za 4,7 milijuna dolara, pokrenut je početkom 2007. godine, kada je na temelju zahtjeva za istragom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu saslušano svih osam osumnjičenih.

Drago Maček, broker, Goran Vukasović i Ante Luetić, članovi bivše Uprave splitskog “Brodosplita”, Mateo Tramontana, direktor “Brodotrogira”, Ivica Donkov i Hrvoje Matovinović, uposlenici Mačekove tvrtke “Iceberg”, Ivan Cesarac, ekonomski konzultant, te Danijel Nikolić, vlasnik splitske tvrtke “Armator projekt”, redom su izjavili kako se ne osjećaju krivima. Zbog zlouporabe položaja i ovlasti sumnjičili su se Vukasović i Luetić, a za poticanje za navedeno kazneno djelo Maček. Nad istom trojkom te ostalom petoricom otvorena je istraga i zbog prikrivanja protupravno stečenog novca.

Prema istražnom zahtjevu, Maček, Vukasović i Luetić su u srpnju 2005. godine Nadzornom odboru ponudu njemačke grupacije “Wessels” za gradnju četiriju tankera predstavili kao jedinu ozbiljnu premda su znali da u tom trenutku postoje još dvije znatno povoljnije. Sumnjičili su se i da su Nadzornom odboru škvera dva pobočna pisma, potpisana zajedno s ugovorima za gradnju tankera, predstavili kao uobičajenu dokumentaciju. Nakon što je “Brodosplit” na osnovi tih pobočnih pisama uplatio 4,75 milijuna dolara na račun četiriju ciparskih tvrtki, novac je zaobilaznim putem završio na austrijskom računu kojim je raspolagao Drago Maček, posrednik u kupnji brodova.

Broker je zatim, navodi istražni zahtjev, podizao novac i prebacivao ga na svoj, Vukasovićev i Luetićev račun te na račune više osoba u Austriji. Za izgrađene tankere bio je napravljen elaborat za “Training ship concept”, tj. program za obuku kadeta, koji se trebao ugraditi na brodove. Tužiteljstvo je tada, i kasnije u optužnici, navelo kako je elaborat bio fiktivan te je služio samo za prikrivanje ilegalno stečenog novca, u čemu su pomogli ostali osumnjičenici koji su sudjelovali u njegovoj izradi.

Nakon višednevnog ispitivanja, istražni sudac je pokrenuo istragu i odlučio da se osumnjičenici brane sa slobode. Istražna faza postupka trajala je do rujna 2010. godine. Mjesec dana nakon okončanja istrage podignuta je optužnica koja je postala pravomoćna tijekom 2011. ali je predmet čekao da se na splitskom sudu okončaju slučajevi prema optužnicama USKOK-a koji su imali prioritet. Suđenje je počelo u studenome 2012. godine i završeno je ovog tjedna.

Autor : Katarina Marić Banje
Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

24.03.2014.

Brodosplit u utrci za izgradnju pet obalnih ophodnih brodova

Konačne ponude s cijenom u nadmetanju za izgradnju pet obalnih ophodnih brodova, jedan prototip i četiri serijska, otvorene su danas u Samostalnom sektoru za javnu nabavu Ministarstva obrane, priopćilo je to ministarstvo.

Otvaranje je napravljeno u nazočnosti svih gospodarskih subjekata koji su sudjelovali u nadmetanju, tvrtke "Brodosplit", Zajednice ponuditelja "Leda-Korčula" i njemačkog "Fassmera", Zajednice ponuditelja "NCP Grupa" i nizozemskog "B. V. Scheepswerf Damen Gorinchem", Zajednice ponuditelja "Montmontaža-Greben" s tvrtkom "Radež", te Zajednice ponuditelja "Uljanik" i "Tehnomont brodogradilište Pula".

Nitko od ponuditelja nije imao primjedbe na provedeni postupak, a povjerenstvo će u roku od 30 dana izvršiti pregled pristiglih ponuda i donijeti konačnu odluku u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, dodaje se u priopćenju.

Izvor : SD

27.03.2014.

U Brodosplitu položena kobilica za rusku Novogradnju 475

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U „Brodosplitu“ su postavili kobilicu za prvi riječni kruzer koji se za Rusiju gradi nakon raspada Sovjetskog saveza. Brod će nositi ime „Volga dream II“, a prva vožnja dugom Volgom zakazana je za lipanj 2015. godine.

Kruzer će biti duljine 105 metara i širine 16 metara, brzinu od 14 čvorova osigurat će mu tri brzohodna dizelska motora ukupne snage 2200 kW. Brod će ploviti pod zastavom tvrtke „Volga cruises“ iz Moskve koja je poznata po luksuznim krstarenjima Volgom od Moskve put sjevera do Sankt Petersburga, te od Moskve pa na jug prema Kaspijskom moru.

U luksuznim kabinama i salonima moći će se smejstiti 160 putnika kojima će na raspolaganju biti 69 članova posade. Na brodu će se nalaziti luksuzni dvosobni apartmani, najveći svečani saloni s balkonima ikad izgrađen na jednom riječnom kruzeru, lift, restorani s velikim prozorima i mjestima za blagovanje na palubi, prostrani saloni, konferencijska sala, te druge tehnološke inovacije.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

03.04.2014.

ČIST RAČUN...
‘Jadroplov’: Škveru plaćen dug od sto milijuna kuna

Splitska brodarska tvrtka “Jadroplov” obavijestila je Zagrebačku burzu da je podmiren njezin stari dug prema “Brodosplitu”, oko čega su se dugo lomila koplja. Naime, brodar je ostao dužan brodograditeljima sto milijuna kuna za dva broda koja su im potonji izgradili.

Riječ je o višegodišnjem dugu, o čemu smo opširno pisali, za koji se na kraju trebala pobrinuti sama država, s obzirom na to da je “Jadroplov” u većinskom državnom vlasništvu.

- U skladu sa zakonskim odredbama, objavljujemo da je dana 2. travnja izvršeno plaćanje obveze “Jadroplova” prema “Brodosplitu”, u skladu sa Sporazumom o uređenju međusobnih odnosa potpisanim 27. veljače - stoji u priopćenju koje potpisuje Branimir Kovačić, predsjednik Uprave “Jadroplova”.

Sukob oko dugovanja eskalirao je kada je “Brodosplit” sudskim putem zaustavio jedan od izgrađenih brodova, “Peristil“, u Panami, krajem veljače. Tada su brodgraditelji ustvrdili da još od 2010. ne mogu naplatiti svoje potraživanje od sto milijuna kuna od “Jadroplova”.

Izvor : SD

[Lox]

Jučer sam pročitao da Greben gradi 5 brodova za obalnu stražu Grčke. Zna li netko nešto više o tim brodovima?

[Jester]

BROSOSPLIT - SPLIT

18.04.2013

VELIK USPJEH BRODOSPLITA Porinut brod s najvećom dizalicom na svijetu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

SPLIT - U splitskom brodogradilištu danas je porinut brod za prijevoz teških i dimenzijama velikih tereta koja se gradi za nizozemskog naručitelja Jumbo i bit će jedan od najvećih u floti te tvrtke.

Brod je dug 152 metra i širok 27 metara, a bit će opremljen i dvjema dizalicama pojedinačne maksimalne nosivosti 1500 tona pa će u tandemu moći podizati terete težine i do 3000 tona. Nosivost broda je 14 tisuća tona, a ima dva motora zahvaljujući kojima će moći razviti brzinu od 17 čvorova.

Riječ je o drugom od dva broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo sa nizozemskom tvrtkom Jumbo.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Predsjednik Uprave Brodosplita Darko Papo je nakon porinuća novinarima rekao da je to brod kakvog malo koje brodogradilište u svijetu može raditi, a s tim su se riječima složili i njihovi nizozemski kupci. Kazao je kako su neki rokovi bili "pretijesni", no da su naručitelji potpuno zadovoljni s onim što su do sada vidjeli. Napomenuo je kako su jučer nizozemski naručitelji obišli i prvi brod koji će im uskoro biti isporučen.

Brod je jedinstven u svijetu i ima dizalice najviše nosivosti. Do sada tako nešto nije radilo u brodogradilištima, sve je napravljeno tako da brod traje i 50 godina, rekao je Papo.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Direktor projekta broda Dalibor Vukičević istaknuo je kako je riječ o posebnom projektu kojeg Brodosplit do sada nije radio. Ovo je jedan od većih brodova ove vrste na svijetu, ali svakako ima najveću nosivost dizalice. Čak tisuću radnika ove dvije godine radi na oba broda, dodao je Vukičević.

Direktor tvrtke Jumbo Ed Linders izrazio je zadovoljstvo zbog suradnje sa splitskim škverom te porinućem novogradnje ističući kako se radi o kvalitetnoj brodogradnji.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Papo je na upit novinara imaju li već dogovorene nove poslove odgovorio da su se za to pobrinuli i do 2016. godine su popunjeni, a najavio je i skore druge projekte, dodajući kako će biti i novih brodova. Za sve radnike ima posla, kazao je navodeći i kako će im kronično nedostajati brusača, zavarivača, pjeskara, električara te da su natječaji stalno otvoreni. Danas kod nas radi nešto više od 2400 radnika, naveo je Papo dodajući kako očekuje nastavak trenda zapošljavanja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Upitan za komentar najave Vlade o manjim izdvajanjima za brodogradnju Papo je rekao kako to još ne može komentirati jer o tome nemaju službenih obavijesti. "Sve one brojke koje su planirane i ugovorene nisu izmišljene. One imaju svoju svrhu i svako odmicanje od toga će svakako imati posljedice", kazao je.

Naveo je da se obveze Vlade u restrukturiranju za 2014. godinu uredno izvršavaju, te da se rate isplaćuju osim dvije rate za prošlu godinu koje nisu isplaćene, no tu se radilo o načelnom dogovoru.

Izvor : JL

[Jester]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

24.04.2014.

BARŽE NA NAVOZIMA
Škverani će graditi četiri teglenice za Norvežane

Škveranima su se poslovne karte izgleda dobro posložile. Nakon što je “Brodosplit” nedavno brazilskom naftnom kolosu “Petrobrasu” isporučio podmorske “robote”, podizače naftovoda, s jednom je norveškom brodarskom grupacijom ugovorio izgradnju velikih teglenica. Riječ je o četiri teglenice dužine 91 metar koje će služiti za transport teške opreme do naftnih postrojenja u ledenim vodama sjevernog Atlantika.

Novi posao, vrijedan više od 100 milijuna kuna, potvrdio nam je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave “Brodosplita”, koji već duboko ulazi u unosnu “offshore” nišu.

– U procesu restrukturiranja “Brodosplita”, DIV je proizvode iz “offshore” programa visoke vrijednosti definirao kao strateške projekte. Nakon isporučenih podmorskih podizača naftovoda u veljači ove godine za brazilski “Petrobras”, te najava eksploatacije nafte i plina u Jadranu, novi ugovori odlična su referencija za buduće projekte ovog tipa – kazao je Debeljak, čelnik splitskog brodogradilišta. Treba dodati da su u opciji još četiri identične teglenice za istog naručitelja.

Klasa za led

Teglenice za Norvežane dužine su 91 metar i širine 27 metara, nosivosti 10 tisuća tona. Gradit će se na navozima te će osigurati zaposlenost škverskih kapaciteta oko osam mjeseci. Ilustracije radi, jedna teglenica može nositi težinu koja odgovara težini broda za rasute terete dugog 180 metara kakve su škverani gradili za splitski “Jadroplov”.

Čelične teglenice dizajnirane su tako da podnose velika opterećenja, više od 25 tona po četvornome metru, s ugrađenim sustavom balansiranja. Gradit će se po dvije u seriji, a riječ je o prvim takvim baržama s klasom leda 1A, što znači da će moći ploviti po ledu debljine do jednog metra uz pomoć remorkera ledolomaca koji ih tegle. Škverske će teglenice, ukratko rečeno, biti izgrađene tako da odolijevaju svim teškim uvjetima hladnog sjevera.
Upućeniji kažu da hrvatska brodogradilišta do sada nisu gradila ovakve “mrcine” od teglenica.

Sada se sa sigurnošću može reći da “Brodosplit” ozbiljno računa i na poslove u najavljenoj eksploataciji jadranske nafte, a poslovi za Norvežane i Brazilce sjajne su referencije.

Ugovor o njihovoj izgradnji, kako doznajemo, stupit će na snagu polovinom srpnja, a isporuka prvih dviju teglenica očekuje se osam mjeseci nakon potvrde ugovora.

‘Brodosplit’ dobio posao i od ‘Plovputa’

Teglenice nisu jedini posao koji su ovog mjeseca dobili splitski brodograditelji. U oštroj konkurenciji, te nakon što je poništen natječaj u kojem je prvobitno pobijedio pulski “Uljanik” s “Tehnomontom”, “Brodosplit” je dobio i projekt izgradnje radnog broda betonare za splitski “Plovput”. Bit će to brod dužine 48 metara, a gradit će se prema nacrtima “Brodarskog instituta” iz Zagreba. Namijenjen je izgradnji novih i održavanju postojećih objekata pomorske signalizacije. Također, služit će i za obavljanje raznih građevinskih radova na obali i pod morem.

– Odluka je konačna i ponuda splitskog brodogradilišta ocijenjena je najpovoljnijom. Vrijednost je ugovora 54,3 milijuna kuna, a očekujemo njegovo skoro potpisivanje. Rok za izgradnju broda je 18 mjeseci, pa očekujem da će zaploviti 2016. godine. To je naš kapitalni projekt, kojim počinje i novo razdoblje naše tvrtke – kazao nam je Darko Meštrović, direktor “Plovputa” čija flota sada ima 12 radnih brodova, što manjih, što većih.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[Jester]

GREBEN - VELA LUKA

29.04.2014.

GOSPODARSKA OFENZIVA
Diplomati ‘Grebenu’ osigurali jamstvo za šest grčkih brodova

ako pokrenuta uz osporavanja i nevjericu u njezinu učinkovitost, ofenziva gospodarske diplomacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova daje rezultate. Hrvatski diplomati po svijetu, kako svjedoči iskustvo brodogradilišta “Montmontaža Greben” iz Vele Luke na Korčuli s našim veleposlanstvom u Ateni, mogu biti od velike pomoći domaćim izvoznicima.
– Bila je to značajna pomoć i moram odati priznanje i Jošku Klisoviću i njegovim suradnicima, kao i našem veleposlaniku u Ateni Ivanu Starčeviću – kaže Mladen Žanetić, direktor “Montmontaže Grebena”, čija je tvrtka potražila pomoć MVEP-a prigodom dobivanja posla gradnje šest patrolnih brodova za potrebe grčke Obalne straže.

Nakon što je škver dobio posao, pojavio se, prema riječima Mladena Žanetića, problem osiguravanja jamstva.

– Iz Ministarstva su nam pomogli da kod HBOR-a osiguramo jamstva za potpis ugovora, jer mi za to nismo imali mogućnosti. Zatim su predstavnici našeg veleposlanstva bili nazočni i kod potpisivanja ugovora. Bili su nam pri ruci za dobivanje ovako važnog posla. I prije smo imali pomoć Ministarstva vanjskih poslova, a sada sam prvi put surađivao sa sadašnjom garniturom u MVEP-u – naveo nam je Žanetić.

Alojzije Šestan, suvlasnik “Šestan-Buscha”, tvrtke iz Preloga u Međimurju, koja vojne kacige izvozi u 40-ak zemalja, ocjenjuje da se klima u MVEP-u prema izvoznicima od dolaska na čelo tog ministarstva Vesne Pusić i Joška Klisovića, rapidno poboljšala.

Opomene neaktivnima

– Budući da smo izvozna tvrtka, potrebne su nam izvozne dozvole koje izdaje posebno povjerenstvo Ministarstva gospodarstva uz prethodno mišljenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Moram reći da osiguravanje izvoznih dozvola ide puno brže nego prije dolaska sadašnjih vodećih ljudi MVEP-a u Ministarstvo – ističe Šestan. Prije se, kazao nam je, čekalo mjesec, dva, pa čak i tri mjeseca, da se vidi može li “Šestan-Busch” izvoziti u određenu zemlju.

– To nam je otežavalo posao jer nismo znali hoćemo li slati ponudu, da li se pripremati, kada ćemo imati konačnu informaciju. Sada to ide promptno i jednostavno, pogleda se je li država pod embargom, i to je to. A tako bi i trebalo biti, zar ne? – pita se Šestan. Prema najnovijem izvješću MVEP-a o gospodarskoj diplomaciji, pružili su na različite načine pomoć u inozemstvu za 782 domaće tvrtke.

Naši diplomati, tvrde u MVEP-u, izravno su pomogli za sklapanje izvoznih poslova petnaestak domaćih tvrtki ukupne vrijednosti milijardu dolara. No, nisu svi diplomati ispunili očekivanja u pogledu izvozne ofenzive MVEP-a.

Osam veleposlanika i konzula dobilo je, prema riječima zamjenika ministrice Klisovića, pismeno upozorenje da moraju poboljšati svoj rad na gospodarskoj diplomaciji. O kojim je diplomatima riječ, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kako nam je kazala glasnogovornica MVEP-a Danijela Barišić, ne mogu otkriti.

– Riječ je o opomenama i politika ministarstva je da se detalji takvih unutarnjih odluka ne iznose u javnost. Ako se pokaže da opomene nisu bile dovoljne, slijede daljnji koraci, ali mi smo duboko uvjereni da do njih neće doći i da će upozorenje biti dovoljno – ističe glasnogovornica MVEP-a.

‘Brodosplit’ bi u Južnu Ameriku

Među tvrtkama koje traže pomoć diplomata je i “Brodosplit”, koji, prema riječima Josipa Jurišića, glasnogovornika splitskog škvera, traži pomoć MVEP-a u prodoru na tržišta Južne Amerike.

– Kontaktirali smo, među ostalim, našeg konzula u Urugvaju, ali sve je to zasad još u začetku – kaže Jurišić.

Autor : Vedran Marjanović
Izvor : SD