BRODOSPLIT - SPLITVir:
"Slobodna Dalmacija" Split
SVJETLO U TUNELU
Debeljak: Moja knjiga narudžbi debela je 4 milijarde dolara Nema tog brodogradilišta na Dalekom istoku i u Europi koje ne grca pod silinom problema, gomilajućim gubicima i divljom recesijom kojoj već sedmu godinu zaredom kraja na horizontu nema. Kad kažemo da je hrvatska brodogradnja u restrukturiranju, nije na odmet spomenuti kako se jedna brodograđevna korporacija kao što je “Hyundai Heavy Indsturies” nalazi u restrukturiranju zbog gubitaka koji bi se do kraja godine mogli popeti na 3 milijarde dolara.
Prema južnokorejskom specijaliziranom tjedniku “The Hankykoreh”, u proteklih 16 mjeseci dionica “Hyundaija” izgubila je trećinu svoje vrijednosti. Kako upozoravaju i neki istaknuti hrvatski brodarski analitičari, poput kapetana Ante Roje, uz „Hyundai“ u istim su bremenitim problemima i brodogradilišta „Samsung“, „Daewoo Shipbuilding“, „Hyundai Mipo“ i „Hanjin“. Zabrinjavajuće zvuči informacija da je korejski STX, šampion izgradnje najvećih putničkih kruzera a sada već bivši vlasnik niza europskih brodogradilišta, također prolazi mučno restrukturiranje, a europska filijala STX-a, „STX Europe“, prodana je.
Posao je najbolji lijek za radnikeEuropska brodogradnja čini svega jedan posto knjige narudžbi po nosivosti brodova, pa je u tom širem pogledu teško komparirati „Brodosplit“ s kolosima s Dalekog istoka. Međutim, vijesti o razmjerima brodograđevnog tsunamija u Koreji ilustriraju raspon krize u kojoj u splitskom brodogradilištu uspijevaju doći do poslova i konačno napuniti knjigu narudžbi nakon dugih sušnih godina.
Zadnji poslovi koji su privukli pažnju domaće, kao i europske stručne javnosti jesu brane koje će radnici splitskoga brodogradilišta graditi u sklopu golemog talijanskog projekta „Mojsije“ koji bi Veneciju trebao spasiti od nadiranja mora. Pažnju je privukao i ugovorni najveći svjetski jedrenjak, klase clipper, koji je naručila poznata europska kompanija „Star Clipper Cruises“.
- Je li tajna koliko je danas vrijedna knjiga poslova i narudžbi splitskog škvera? - pitamo Tomislava Debeljaka, predsjednika Uprave i vlasnika „Brodosplita“.
- Sa svim ugovorenim poslovima, te onima na kojima sada radimo, naša knjiga narudžbi teška je oko 4 milijarde kuna. Sada nema druge nego zasukati rukave i početi raditi - zadovoljan je Debeljak, koji je prije nešto više od godinu dana preuzeo „Brodosplit“ i zagrizao u tvrdu jabuku zvanu „restrukturiranje i spašavanje splitskog škvera“.
- Iskreno rečeno, mi bismo sada mogli pola godine do godinu dana ništa ne ugovarati, ali, naravno, naša služba prodaje nema predaha, te i dalje intenzivno radi na ugovaranju novih brodova, kao i poslova u tzv. izvanbrodograđevnom dijelu. Osobno mi je stalo da smo se makli od imidža starog škvera koji je slovio za kroničnog bolesnika i tromog gubitaša. Međutim, pokazalo se da su novi poslovi najbolji lijek i najbolja energija za radnike. Uz to, s novim poslovima kakve škver nikada prije nije radio, napravili smo prema tržištu i svojevrsni rebranding „Brodosplita“ - priča Debeljak, kojega smo za razgovor uspjeli nakratko uloviti nakon što je završio sastanak s jakim izaslanstvom „Sudoexoprta“, najveće ruske državne tvrtke za izgradnju brodova.
- Čujte, „Brodosplit“ je privatna kompanija koja danas sebi ne može dopustiti luksuz ugovaranja projekata za minusom, odnosno velikim gubicima kao što je to bila, budimo otvoreni, ležerna navika u vrijeme državnog „Brodosplita“. Naravno, brodogradnja je nepredvidiva, posebno kada se radi o specijalnim projektima, o cijenama čelika i valutnim promjenama. No, kada radimo računice, u obzir uzimamo financijske rezerve - govori nam Debeljak pod kojim je „Brodosplit“ prvi put u svojoj dugoj povijesti uspostavio suradnju sa svojim prekojadranskim susjedom, talijanskom brodograđevnom grupacijom „Finincantieri“.
- Dakle, „Fincantieri“ gradi dva putnička megakruzera, preko 300 metara dužine, za koje ćemo izgraditi pet sekcija, odnosno složene dijelove trupa opremljeni cjevarskim i bravarskim komponentama, kao i elektrotrasama. Radi se vrlo zahtjevnim dijelovima brodskog trupa kao što je tzv. bulb, dio pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera, “trasteri”. Svaka pojedina sekcija ima radnih sati koliko je potrebno, komparacije radi, za izgradnju jednog trajekta za “Jadroliniju” - kaže prvi čovjek “Brodosplita” kojemu je uspjelo poći za rukom dobiti posao izgradnje više od 40 podvodnih brana s kojima će se škver upisati u povijest spašavanja Venecije.
Nove zastave u “Brodosplitovoj” floti- Pokazalo se da možemo biti konkurentni cijenom. Slikovito rečeno, “pokucali smo na vrata”, ponudili svoju cijenu i, na koncu, pobijedili na natječaju. Oko Nove godine u Veneciji ćemo svečano potpisati ugovor, a Veneciji i njezinim građanima darovat ćemo jednu feštu. Za sada, detalji fešte će ostati tajna. Svaka brana dimenzija je 29 puta 24 metra, te debljine šest metara. Isporučivat ćemo po tri brane odjednom, i to morskim putem do samog ušća Malamocco gdje će se ugraditi. Za izradu jedne brane bit će potrebno oko tri mjeseca rada, no paralelno će se raditi više brana, tako da će se mjesečno raditi po 4 brane, pa stoga radimo i četiri nove velike hale za bojenje -navodi Debeljak detalje golemog projekta.
U “Brodosplitovoj” knjizi poslova nalazi se i pet turističkih jedrenjaka za vlastitu flotu, 105 metara dugi veliki riječni kruzer za moskovski “Volga dream cruises”, inače prvi riječni kruzer koji se gradi za Ruse nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Prema Debeljakovim riječima, Rusija može biti velika prilika za “Brodosplit”.
- Sa “Sudoexportom” smo upravo potpisali ugovor o suradnji i sada je da definiramo koje vrste brodova bi htjeli graditi na našim navozima. Rusija gotovo 20 godina nije obnavljala svoju flotu i tu se ukazala velika prilika - kaže Debeljak, koji je odlučio jače odškrinuti vrata ruskog brodarskog tržišta.
Kraljevi lučkih dizalica na Mediteranu“Brodosplit” je upravo dobio i posao izgradnje pet ophodnih brodova za Obalnu stražu i Hrvatsku ratnu mornaricu. Nakon više o 20 godina škver se vratio vojnom programu i nema sumnje da će novi vojni brodovi biti referencije za inozemna tržišta.
Tu su i četiri velike teglenice za transport teških tereta za naftna postrojenja u ledenim morima sjevera Europe, a koje je naručila jedna norveška brodarska grupacija. Svaka je dužine 91 metar i nosivosti 10 tisuća tona. U izgradnji je 60-metarska jahta “Katina” koja će ploviti po zastavom “Brodosplitove” plovidbe. Jahta se već nalazi u svjetskoj charter ponudi poznate belgijske brodarske tvrtke „Exmar Yachting“ čiji je menadžment nudi bogatim klijentima za sezonu 2015. godine za iznos od čak 400 do 450 tisuća eura tjedno!
Za brodare iz Krila Jesenica ugovorena je izrada četiri čelična trupa budućih jadranskih turističkih kruzera od 40 metara. Započelo je i rezanje limova za budući 48 metara dugi brod “Plovputa” koji će nakon više od 20 godina konačno dobiti svoj novi radni brod. Valja ovom popisu pridodati i remont kruzera “Monet” koje je “Brodosplit” kupio za svoju plovidbu. U tijeku je izrada tehničke dokumentacije za dva kontejnerska broda na LNG pogon koji će zaploviti pod zastavom “Brodosplitove” flote.
Upućeniji ukazuju i na dugoročne trendove međunarodnih pomorskih konvencija i propisa prema kojima će brodovi na LNG pogon biti oslobođeni plaćanja ekotaksa u europskim lukama, pa tim slijedom neće biti problem privoliti banke da financiraju takve brodove.
U izvanbrodograđevnoj djelatnosti škveranima je uspjelo poći za rukom prošle godine sklopiti ugovor o dugoročnoj suradnji s europskim i globalnim divom u proizvodnji lučkih dizalica kao što je njemački „Kranunionom”. Suradnjom s „Kranuinonom“ splitski škver dobiva strateški važnog partnera s globalne scene koji je za izgradnju dizalica dao kompletnu tehničku dokumentaciju i, ono najvažnije, „know-how“.
Čini se da bi s partnerima iz Njemačke splitski škverani mogli postati kraljevi lučkih dizalica Mediterana i Jadrana. Ono što je kod njemačkih partnera presudilo jest geografski položaj splitskoga brodogradilišta, njegova infrastuktura od luke, prostornih kapaciteta do blizine željeznice i suvremene autoceste. Ilustracije radi, ono što je u svijetu automobila Mercedes ili Porsche, to je „Kranunion“ u svijetu dizalica. “Brodosplit” odrađuje poslove koje dobije od „Kranuniona“, ali može i samostalno ugovarati poslove. Lučke dizalice iz škverskih pogona već plove prema kupcima u Ukrajini, Grčkoj, Brazilu,…
Osim stupova za vjetroelektrane, u “Brodosplitu” se grade kontejnerske nastambe za smještaj osoblja razne građevinske kampove koji trebaju brzu izgradnju. Očekivano, naručitelj je poslovna tajna.
Ono što se pri pogledu na ugovorene poslove može zaključiti jest da je poslovna politika vlasnika “Brodosplita” dobiti svaki posao koji je na tržištu u ovoj krizi moguće dobiti. Pri tome imajući na umu da se eventualni gubitak po novogradnji može pokriti samo iz vlastitih prihoda, a ne kao nekada iz državnog proračuna. Uz to, odavno škverani više ne mogu računati ni na subvencije države za ugovorene novogradnje. Dok se neka druga jadranska brodogradilišta više oslanjaju na dobar marketing, u splitskom se oslanjaju samo na ugovorene poslove s kojima se konačno s više nade gleda u budućnost.
DENIS KRNIĆ
